predavanja iz srednjovjekovne hrvatske književnosti

7/25/2019 Predavanja iz srednjovjekovne hrvatske knjievnosti

1/40

- 1 -

UVOD SREDNJOVJEKOVLJE

Srednji vijek od pada Zapadnog Rimskog Carstva do otkria Amerike (476. -1492.)- 17. st. je prekretnica u povijesti

- gavna podru!ja" romansko (Fran!ska"#$rmansko (N%$ma&ka" $n'ko)$*'s+' 17. s+.

- #7$. gornja granica- temeje svega %to posije nastaje unosimo i& Antike

1) ar Kons+an+'n kr%anstvo postaje egana vjera '1'. godine) s,$+' ar+'n('1$. '#.)

- ro*en u +a*arskoj (rimska provincija)- teoogija o,ra&ovanje u aiji- donosi o,ik ivota redovni%tvo u /rancusku0 judi koji seopredijee &a vjeru- !+$m$%'+$% %$ a)a*no# r$*o,n'/+,a kao sv. Antun 2ustinjak na3stoku- jedini svetac koji nije ,io mu!en (umro je od starosti 11. 11. pokop +artinje)- ,or,a protiv arijani&ma- portvovanost neima%tina davanje- nije uspio osnovati vastiti red ai unosi edukaciju- osnovao je prvi skriptorij- ,io je iscjeitej (ne samo eg&orcist) ,oesti upaa &ara&a na ,a&ivina ,avio se pojoprivrednom djeatno%u (krianje o&e) ako4opo sastavu do,ro djeuje na ,oesti (nema ijekova)

- veiki kuturni radnik 10. a)os+o') s,$+' $n$*'k+(o. #56. 16.)- ,enediktinci predstavjaju stup kuture srednjega vijeka utemejiteji vjere kuture...- nasijedii su ono %to je dao +artin0 ora $+ aora- prepisiva!ko graditejsko &nanje sikarstvo- ,eneventana je u okviru gagojskoga pisma nastaa po u&oru nanji4ovo o,ikovanje sova- R$#!a s,$+o# $n$*'k+aje naj&na!ajniji pravni spis o ustrojuredovnika temej rada kr%anski4 djeatnika a njome se suiosve do 15. st. (/ranjo 8osip)- ro*en u 9ursiji - 3taija- naj&na!ajniji je samostan u +ontecassinu a ra&vijao se odgra*enja prve kapee posveene sv. +artinu

- 1#'. donja granica pad 3sto!nog Rimskog carstva- '1. 16. 117. +artin :ut4er re;ormacija prekretnica u kr%anstvu

- najvi%e tragova kod nas ostavia je u 3stri (+.


2/40

- 2 -

KSN8 SV 1#. st. 117.> :RV;SKO SREDNJOVJEKOVLJE >

SKLV8N8JE su veika podru!ja (prostor i&me*u ?rave i 8adrana prijea& $. na7. st.) na kojima je kontinuitet anti!koga ivota u njegovim vi%im civii&acijskim

o,icima ,io prekinut i sve priike su se o,ikovae prema savenskom redu&akonu i o,i!aju.

- drei se :e o@ovi4 denicija tako*er je u tri perioda"

1. RN8


3/40

- 3 -

F@E LOLJ8AE

- gagojica je od po!etaka (2 i ranije) do 1. st. doivjavaa promjenea) oa- Biri i +etodije prvi kanonski spisi,) !#a+a &atno do,a &ao,jeni dijeovi sova prea&e u kvadratie vr4unaci&ved,e nastaju najvaniji tekstovi u iturgijskog i neiturgijskoj knjievnostinajvi%e se ra&via kod nasc) k!r',na rukopisna gagojica iskju!ivo pravni spisi evidencije neiturgijski tekstovi (npr. BNSK

- najcjeovitiji (ima po!etak i kraj jasan sadraj &a ra&iku od stariji4)gagojicom ispisan tekst ai ne i najstariji koji postoji (=r!ki natpis


4/40

- 4 -

- &a ukidanja redova (,enediktinci) situacija se mijenja mjesta sunapu%tena po!a vjerojatno pada

- odu!eno je da se prenese u Zagre, %to je ,io protivno ejama stanovnika8urandvora- od 1'#. naa&i se u LAZN

- na njoj se naa&e tipi!ni ,ijni ukrasi te #6 &nakovaIiskesana sova soena u166 rije!i u 1' redova '6-ak &nakova u svakom- naa&e se tri vrste o&nake &a jedno sovo- mije%anje iriice atinice i gagojice )ro'man%$ +r'%! )'sama- )o&$+ak 8NVOKA8Jii &a&iv (GN ime Oca Sina i ?u4a SvetogaH)

- prvi red je uni%ten ai na temeju stari4 spomenika &akju!eno je da jeinvokacija

- postojaa je te&a da je gagojsko GaH &amjenica Ga&H to ,i ,iadvostruka invokacija (G8a u ime Oca...)- po!etak &amjenice u o,iku sova GaH otvorena invokacija

P makro)o*%$a 26. 14. 2. >69. $+o*'%$ >1=. 6. 4. >>=.- otac im je ,io satnik (:eon ?rungar) majka Savenka jako su do,ropo&navai je&ik (dvostruko &nanje je&ika)- +etod u po!etku postaje ar4ont u junoj +akedoniji sijedei oca osnovnu%kou je poa&io u Sounu- =onstantin oda&i u =onstantinopo na Carsko sveu!ii%te a +etodije je vojnik- Biriov u!itej ,io je /ocije kasnije Biri do,iva njegovo mjesto (r!ka) -Filozof >=. godine =onstantinu daju misiju u agdadskom kai;atu ara)skam's'%a

- pokr%tavanje koje je trajao nekoiko godina njome se prosavio


5/40

- 5 -

>6. - aarska m's'%a okon!ana s uspje4om- La&ari nomadsko peme turkijske je&i!ne skupine (naseii su se okoCrnog +ora i =aspijskog je&era) ugroavai granice i&anta - ,raa idu&ajedno- misija je imaa veiku uogu smirenje poiti!ki4 nemira

- ,ia je odsko!na daska &a sjedeu misiju- Biri pronaa&i moi sv. =ementa >60. >>=. sa,$nska m's'%a mora,ska m's'%a (prosvjetitejska) moravsko ra&do,je

- kne& Rastisav o,raa se +i4aju (3R caru) &a pomo jer su ugroenigermani&acijom- kreu u +oravsku =onstantin od po!etka s4vaa da Gpisanje po vodinema &na!enjeH te kreira sa,$nsko )'smo #a#o%'! utemejenuna kr%anskim sim,oima- je&ik narje!je i& june +akedonije o;ormio jedan standardnisavenski 4i,ridni je&ik- kuime je 4i,ridni je&ik kojim e savenska ,raa propovijedatikr%anstvo (opesavenski koji ujedinjuje s;ere svi4 Savena)- aprakos i&,orno Kvan*eje ono najvanije (gr!.)

- prve rije!i Kvan*eja na savenski je&ik- gavni cij cijee moravske misije jest da se prevede i,ija- sve je prevedeno na savenski osim knjige o +aka,ejcima- s njima kreu =iment 9aum Angearij ora&d Sava &ajedno s,raom na&ivaju se s$*mo&'s$n''

- Biri i +etodije djeuju pod utjecajem- svetog ?ioni&ija Areopagita (ideja crkvene organi&acije)

- svetog =ementa (55. 7.)- u +oravskoj nisu dugo ostai &,og poitike see se i putem %ire kut sv.=ementa- )anonska m's'%a- oko aatona prima i4 kne& =ocej- nji4ova popuarnost pro!ua se do Rima smatraju i4 4ereticima oni toopovrgavaju oda&e se opravdati papi- putem se &austavjaju u 69. a +etodije je imenovanar4iepiskopom Sirije- /ranci su protiv toga &atvaraju ga oso,a*a ga tek papa 3van >=.godine a nasjednici nastavjaju njegovo djeovanje

DJEL SV. RBEP


6/40

- 6 -

8@VOR8 O G8VO;U SVE;E RBE itja,Konstantinovo itje prijepisi 1. 15. st. najstariji prijepis i& 1#$. i1#71. djeo


7/40

- 7 -

- iranska teorija novija nemaju dovojno doka&a &a nju (Gstaroiranskopodrijeto LrvataH)

to su tri temejne teorije koje iskju!uju djeovanje Biria i +etoda da nisutvorci gagojskog pisma nego da su ga samo usustavii

4" ;EOLOK ;EOR8J- Biri je tvorac gagojice njega je og nada4nuo- kr%anski sim,oi"

=RN (savr%enstvo i vje!nost)=R3M (otkupjenje)DRO=ND (Sveto Drojstvo)

- gagojica se temeji na kr%anskoj vjeri- sovo je oja rije!- u povijesti paeograje gagojica se jedina moe temejiti na kr%anskoj vjeri

LOLJ8A 8 B8R8L8A - pitanje prvenstva- doka&i o o,a pisma u isto vrijeme 16. st.1) Crnor'a :raar O pismenima

- atinske gr!ke rije!i su pisane savenskim pismom ,e& usustavjenosti- &aae se &a gagojicu govori ve tada o njoj kao savenskom pismu

,e& ustrojenja- iriica je presika gr!ke minuskue

) #a#o%'a ! I'r'''- utjecaj gagojice na iriicu (koja je prema tome ma*e pismo)

') ro%&an' s!s+a,

- svako sovo ima ,roj!anu vrijednost u gagojici a u iriici sepodudara s gr!kim pismom#) ara'&nos+ %$'ka

- najstariji gagojski spomenici imaju ar4ai!niji je&ik nego iriski &apisi) )a'm)s$s+'

- rukopis pisan na drugom rukopisu0 tekst prvo napisan gagojicom a&atim je pisar sastrugao prvotni soj na gagojici (crnio) i pisaoiriicom (prvi paimpsesti su iriski)

- to su najja!a upori%ta o prvenstvu gagojice- ne sae se samo jedan ,ugarski paeosavist Kmi eorgijev

R@VOJ LOLJSKO


8/40

- 8 -

- pisani su pravni spisi na podru!ju do =arovca (!akavsko podru!je)- nakon 17. st. dominira atinica

LOLJSK


9/40

- 9 -

KUR@8VN LOLJ8A1. 2KJAD9A =NRZ3


10/40

- 10 -

- recen&ija namjerno mijenjanje teksta koji je pisan opeIstarosavenskimknjievnim je&ikom naro!ito od 1. st. (u 16. st. se doga*aju veike gramati!kepromjene primjerice dena&ai&acija)- opesavenska nadgradnja pismo pravopis sti ;ra&eoogija sintaksa9. Dru,eckoj periodi&acija starosavenskog je&ika"

a) 2RASDAROCR=


11/40

- 11 -

Sadraj +$+ra$,an$%$ puno Kvan*eje sva !etiri su u njemu sadrana.)rakos $,an$%$ skraeno Kvan*eje odomci nagovje%tava propovijedna tu temu. Sveta gora Atos najisto!niji dio Lakidike terotorij +ona%keRepu,ike. Atos je vreo podataka &a gr!ku i savensku kuturu.Zogra; je samostan ,ugarski4 kau*era u kojemu je Antun +i4anovi prona%ao

ZO.?anas se !uva u St. 2eters,urgu ZO kau*eri darovai su 15$6. Kvan*ejeruskom caru Aeksandru 33.157. ga je u erinu o,javio


12/40

- 12 -

KLOCEV LOLJ '' LOL8; ALO@8NUS3ma 66 pergameni4 ;oija sa!uvano 1# (1 u Dridentu u 3nns,rucku). 3& 11.st. sadri om''%$(propovijedi isto!ni4 crkveni4 otaca preveden direktno sgr!kog je&ika).Sadri jednu anon'mn! om''%! pretpostavja se da je +etodijeva.

N 1. st. u vasni%tvu /rankopana nakonjeni gagoja%ima kasnije nestaje.Otkrio ga je =opitar do,ia ime po 2arisu Co&u koji ga je imao u 1. st.- s)om$n'' )'san' #a#o%'om -

OJNSK8


13/40

- 13 -

- temejno na!eo + -.$ /' 0$*-.$ moi i rad- osniva! je s,. $n$*'k+ ' N!rs'%$ ivio krajem . st. (o. #56. #7.)- ,io je ,ogat &ato je i mogao osnovati redovni!ku &ajednicu- enedikt se povukao u pustinju i promi%jao o svom ivotu njegova %pija

&vaa se Su,iaco (prva eija)

- =0.prvi redovni!ki samostan +onte Cassino (prije je ,io 4ram posveenApoonu)- prvo mjesto moitve prva crkva ,ia je posveena 3vanu =rstiteju a prvi

otar sv. +artinu pret4odniku sv. enedikta (provodio pokr%tavanje u cijeoj&apadnoj Kuropi)

- ,enediktinci su nasjedovai sv. +artina podr%ka enediktu ,ia je njegovasestra Skoastika utemejitejica enskog ,enedikt. samostana

- Regua sv. enedikta R$#!a monaor!m 1 stupnjeva poni&nosti napisanje te regue potaknua ga je sestra

- neki stupnjevi" mona4 mora imati stra4 od oga ne smije ispunjavati svojeeje ne smije ,iti egoist mora su%ati nadre*enog mora ,iti strpjiv io&,ijan smirenV

- ,avii su se prepisivanjem i umnoavanjem knjiga knjige su pune ukrasaunicijaa i minijatura time ,re %ire kr%anstvo

- ,eneventana ,enediktinsko iturgijsko pismo- mo vadara je vro ,itna ako pri4vati neki red on e se vi%e %iriti- ,enediktinci se %ire u vrijeme =ara


14/40

- 14 -

- sadrani su ar4ai!ni eementi0 ovaj prijepis je jedinstveni sa!uvaniprimjerak na cijeom savenskom podru!ju

- ima $6 istova !uva se u ar4ivu LAZN jedinstveni sa!uvani primjerak nacijeom savenskom podru!ju po!inje proogom

$20))- po sv. 2avu (pustinjaku i& De,e) inteektuani red u 1. st. u Lrvatsku su

do%i u 1'. st. i& +a*arske- &na!ajni samostani u kontinentanoj Lrvatskoj- o,ra&ovani redovnici uagai su u &nanost- u Crikvenici samostan sv. +arije (danas uni%ten ) imao je ,i,ioteku sa 6

666 knjiga (atinski i gagoja%ki rukopisi)- crikveni!ki pavini su ,ii pod &a%titom /rankopanaP ,enediktinsko-pavinska ,a%tina 8 ' 88 No,%ansk' r$,'%ar ra*en uro,niku crkva sv. +arije je 1#. naru!ia pisara &a ,revijar tog se posapri4vatio ,enediktinac pop +artinac (:i!anin) napravio ga je u ro,niku gdjeje postojao skriptorij- to je jedinstven produkt pisan gagojskim pismom i 4rvatskim je&ikom 1.

st. jedino svjedo!anstvo kod nas o =r,avskoj ,itci 1#'. opakuje situacijuu Lrvatskoj nakon pora&a (amantacija3

:RV;SK KNJ8GEVNOS; SREDNJE V8JEK 8


15/40

- 15 -

L's'+na K!'na ana pravni dokument i& 115. godine


16/40

- 16 -

- +ro)'sm$nos+ ' +ro%$'&nos+ na )ros+or! :r,a+sk$- %tokavsko narje!je se koristi tek s kraja 17. st.- starosavenski je&ik je 4i,ridni je&ik &a sve Savene iskju!ivo iturgijski

njime se ne govori0 doa&i u suko, sa usmenim je&ikom judi na tomprostoru

- pu!ki je&ik te%ko prodire u sts. jer ovaj ima to!no odre*ena pravia dok sepu!ki mijenja i& dana u dan (atinski vugarni taijanski germanskidijaekti...)

- ipak pu!ki je&ik svojom ivo%u prodire u starosavensku je&gru doa&i do8KZ3J9K 39DKR/KRK9C38K nastaje LR


17/40

- 17 -

- tim odo,renjem glagoljica i staroslavenski postaju legalni sve do 1$. i 17.st.

- prepisuju se misai i ,revijari nema inovacija sve se prepisuje r$,'%ar V'*a Om'/%an'na 1'$. prvi pisac !ije ime &namo u srednjemvijeku se nisu smjei potpisivati &ato je ovo jedinstven primjerak0


18/40

- 18 -

1#5'. prva tiskana knjiga editio princeps u Ro!u (ne &namo je i tamotiskana ai je tamo na*ena) vjerojatno je tiskana u 3taiji ii Senju 3&oi ii=opru- (utten,erg 1. st. prva tiskana i,ija) vro ,r&o nakon deset godina otvara se prva tiskara 1##. s$n%ska

+'skara tada se tiska S$n%sk' 'saaa arunia %koovan u 3taiji- ra&do,je traje do 165. vrijeme nakon . aronia senjska tiskara se

sei u Rijeku

0. R@DOLJE ( 1=>. 1=61."

- umjetnost i kutura nago opadaju dekadencija knjievni4 pot4vata- 1=61.posjednji tiskani ,revijar 4rv. redakcije sts. je&ika ro'I$,

r$,'%ar- *$ka*$n'%a (1. 1$. st.) kasni odjeci renesansa i 4umani&am na

Zapadu- prodor Duraka je najvi%e ugro&io gagojicu nestaje 4rv. pemstvo me*u

njima najvi%e mecena manje se pi%e judi se ,rinu &a goi ivot- ra*o%$ )ro+$s+an+'ma(A. ?amatin Stjepan =on&u 3stranin +.


19/40

- 19 -

s+ar'%' +') apokri egende dvoj,ene vjerodostojnosti nisu pri4vaeniod crkve nastavjaju iturgijsku knjievnost ma' +') mirakui (!udesa ?+) egende svetaca i mu!enikasveta!ke vi&ije3 M-.$0-+


20/40

- 20 -

&adarski ar4ipeag ?ugi otok Drogir Rogo&nica (posjednji gagoja%kirukopis)

- ra&ikujemo ra&do,je prije i posije a%anske po!e ona nam je mjerio icentar &,ivanja0 te%ko je odrediti to!ne godine prije a%anske po!e ai tose radi na temeju o,ika sova i inter;erencije iriice i gagojice

- 2omin centar pronaa&aka u 11. st. s =rkom po!inje gagojica

?3 S-M/)C) ::#J:?# S'#I na istoj ra&ini se ra&vijaju iriica i gagojica =nin Skradin u ovom ra&do,ju nastaje a%anska po!a

=3 S-M/)C) :?# S'#I ;ormativni o,ici ugate gagojice centrana 3strardoseo Lum(najmanji grad na svijetu ) Ro! (kuturno inteektuanosredi%te srednjega vijeka) Senj

3 S-M/)C) :=# i :# S'#I Zlatno do%a !rvatske glagoljice centrana 3stra

@3 S-M/)C) :@# S'#I ra&vijena gagojica protee se na ?amacijuinteektuaci see u?amaciju &,og Duraka (Zadar ?ugi Otok 2a%man)

>3 S-M/)C) :># S'#I grati - podvrsta epigrake to su upareni tekstovi u,uku i &idove najvi%e i4 je u 3stri ak%e je na njima odrediti vrijemenastanka

G3 S-M/)C) :G# S'#I pova!enje gagojice na po!etnu po&iciju padgagojice pojava protestanti&ma vraa se na =rk (koijevka gagoi&ma

&a4vajujui /rankopanima3

83 S-M/)C) :8# S'#Iposjednji epigra;ski spomenici na =rku lavotok 171. treoreda%ki ;ranjeva!ki samostan kod Drogira .ogoznica 17#. &adnji spomenik

- neki gagoja%ki spomenici su na*eni i na podru!ju Savonije ai ne moe sesa sigurno%u ustvrditi da je tamo postojao gagoja%tvo

I SPOMENICI

P


21/40

- 21 -

- jako su ga %tovai u 3stri &ovu ga &eeni 8uraj &a%titnik je poja i usjevasim,o podnosti nasije*e rimske civii&acije (Sivan ,og %ume podnosti ivegetacije prika&ivao se s granom pogansko vjerovanje se prekapa skr%anskim)

- sv. 8uraj najavjuje projee

- stariji o,ik sova K s dvije popre!ne crte sovo i& kojeg se i%!itava S8K&astarjei o,ici (S K) &nak &a koji se ne &na %to je neki mise da je tostii&irano

predavanja iz srednjovjekovne hrvatske književnosti

Documents