pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija analiza ... · pred vama je skripta za ponavljanje...

Štreberaj

Harambašićeva 31, Zagreb

Telefon: 095 919 5191

E-mail: [email protected]

Prisoje j.d.o.o., OIB: 49336790665

Dragi naši studenti,

Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Analiza financijskih

izvještaja koja će vam biti pomoć za svladavanje gradiva i lakše

razumijevanje zadataka koje rješavamo na našim instrukcijama. Ova

skripta je namjenjena PONAVLJANJU gradiva, a ne predstavlja jedini

materijal iz kojeg ćete uĉiti ovaj kolegij. Sluţbena literatura je objavljena

na stranicama fakulteta i ova je skripta raĊena po njoj. Za uspješno

svladavanje gradiva i posljediĉno dobru ocjenu iz ovog kolegija

preporuĉamo vam ĉitanje knjige Analiza financijskih izvještaja koja

predstavlja obaveznu literaturu. Moţete ju kupiti ili posuditi u knjiţnici.

Osim toga, pohaĊajte redovito predavanja i pratite prezentacije, te ih

nadopunjujte informacijama koje ĉujete na predavanju.

ŢELIMO VAM PUNO SREĆE S UĈENJEM I ODLIĈNE

REZULTATE! SRETNO!

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



1

1. Raĉunovodstvene informacije kao podrška poslovnom upravljanju

1.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva

- Kvalitetna informacija je nuţna pri donošenju kvalitetnih poslovnih odluka.

-Za kvalitetnu informaciju se podrazumijeva da je istinita i potpuna (sintaktiĉki aspekt), da je

napisana razumljivo i jasno za sve korisnike

(semantiĉki aspekt) i da zadovolji potrebe korisnika te

mu omogući donošenje poslovnih odluka (pragmatiĉki

aspekt).

- Postoje razliĉite skupine ljudi koji su zainteresirani za poslovanje odreĊenog poduzeća, a

zovu se „interesne skupine“:

o Investitori trebaju financijske informacije kako bi procijenili sigurnost svojeg ulaganja

kroz sadašnju i buduću financijsku snagu poduzeća

(Investitor si misli: „Imam višak raspoloţivih novĉanih sredstava i ţelim ih uloţiti u

dionice nekog dioniĉkog društva. Zanima me je li ovo poduzeće dobro za ulaganje,

odnosno, kakvo je njegovo poslovanje? Je li profitabilno? Je li poduzeće u

financijskim problemima? Ima li problema s naplatom?... sve su to informacije koje

me zanimaju kako bih odabrao najbolje poduzeće za ulaganje“)

o Kreditore zanima sigurnost povrata glavnice s pripadajućim kamatama, pri ĉemu se

razlikuju interesi onih koji su angaţirali kratkoroĉna sredstva od onih koji su dali

dugoroĉne kredite

(Banka si misli: Ok, ovo poduzeće ţeli kredit. Ajmo vidjeti kako posluje to poduzeće,

odnosno, hoće li nam ono biti sposobno uredno vraćati rate kredita?)

o Menadţment poduzeća će biti zainteresiran za sve aspekte aspekte poslovanja radi

efikasnosti i efektivnosti svih poslovnih aktivnosti

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



2

(Menadţer si misli: Moj posao je da ovo poduzeće dobro radi, stoga moram

konstantno kontrolirati poslovanje kako bih pravovremeno uvidio ako postoje neki

problemi. I da, ako budem dobar, moţda dobijem i novi auto ;))

o Revizori su takoĊer korisnici financijskih izvještaja, a njihov zadatak je dokazati da su

financijski izvještaji realni i objektivni.

(Revizor si misli: Da vidimo mi što li ste vi tu u tim svojim izvještajima napisali? Jeste

li muljali? Sve mora biti transparentno i pošteno!!!)

VAŢNO!!! Poduzeća svoju kvalitetu poslovanja, temeljenu na analizi financijskih izvještaja,

trebaju ocijeniti usporedbom s drugim poduzećima koja posluju u istoj industriji !!!

(Brojevi nam sami za sebe ništa ne govore. Da bismo mogli nešto konkretno interpretirati,

moramo ih staviti u kontekst. Ako poduzeće ima 100 000 000 kn kredita, nije isto bavi li se

izgradnjom autocesta ili razvojem aplikacija. Ako si softwareska kompanija, trebaju ti dva

laptopa i jedan radni stol ;))

2. Temeljna znanja o raĉunovodstvu i financijskim izvještajima

2.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva

Raĉunovodstvo – vještina biljeţenja, razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i interpretiranja u

novĉanom obliku izraţenih poslovnih dogaĊaja koji su bar djelomiĉno financijske naravi i

interpretiranje iz toga proizašlih rezultata.

Tradicionalna struktura raĉunovodstva:

KNJIGOVODSTVO ≠ RAČUNOVODSTVO

Raĉunovodstveno

planiranje

Knjigovodstvo Raĉunovodstvena

kontrola

Raĉunovodstveno

informiranje

Raĉunovodstvena

analiza

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



3

o Raĉunovodstvenim planiranjem se evidentiraju budući dogaĊaji pri ĉemu su novĉano

izraţene promjene i stanja koja će poslije biti evidentirana u knjigovodstvu (npr.

radimo pretkalkulaciju prodajne cijene, planiramo koliĉine nabave proizvoda...).

o Knjigovodstvo je dio raĉunovodstva orijentirano na prošlost, a evidenciju provodi u

poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Ne evidentiraju se svi

poslovni dogaĊaji već samo oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

da je poslovni dogaĊaj nastao

da ima mjerljivu vrijednost (moguće ga je vrijednosno izraziti)

da mijenja postojeće stanje temeljnih raĉunovodstvenih kategorija

(imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i financijskog rezultata)

postojanje vjerodostojne knjigovodstvene isprave o tome.

npr. prodali smo kupcu usisavaĉ (poslovni dogaĊaj nastao) u vrijednosti od 500 kn (ima

mjerljivu vrijednost) za što je ispostavljena faktura (vjerodostojna isprava). Povećali su nam

se prihodi od prodaje i obveze za PDV te potraţivanja od kupaca (promijenilo se stanje

temeljnih raĉun. kategorija).

o Raĉunovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva tako da kontrolira dokumente,

ispravnost i toĉnost knjiţenja.

o Raĉunovodstvena analiza na osnovi provjerenih podataka u prethodnoj fazi usporeĊuje

ostvarene poslovne aktivnosti sa onima koje su postavljene planom, te utvrĊuje

odstupanja i predlaţe korektivne mjere za njihovo otklanjanje.

o Raĉunovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze te ima zadatak

prezentiranja informacija zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Naĉin

informiranja: pismeni ili usmeni. Najvaţniji pismeni oblik su financijski izvještaji

(bilanca, raĉun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice, izvještaj o

novĉanom toku te bilješke uz te izvještaje). Za potrebe upravljanja su takoĊer ĉesto

nuţne i druge informacije kao npr. o naplativosti potraţivanja, o obvezama prema

dobavljaĉima, o stanju na novĉanim raĉunima.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



4

-Prema drugom konceptu je teţište promatranja na korisnicima informacija, pri ĉemu se svi

procesi smatraju korisnima samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika.

-Ako se promatra s aspekta korisnika i aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se tri vrste

raĉunovodstva:

o Financijsko raĉunovodstvo kao dio raĉun. osigurava informacije prvenstveno za

potrebe eksternih korisnika, a financijski izvještaji su temeljni „proizvod“ ovog

raĉunovodstva. Nuţno je pridrţavanje raĉunovodstvenih standarda i zakonskih

propisa. Karakteristike ovog raĉunovodstva:

unificirano (obvezna primjena Zakona o raĉun., Hrvatski standardi

financijskog izvještavanja...)

sintetiĉko (prikazuje cjelinu poslovanja)

prikazuje samo povijesne podatke (izvještava i prikazuje samo o nastalim

poslovnim transakcijama).

o Upravljaĉko raĉunovodstvo je onaj dio raĉunovodstva koji osigurava informacije

za interne korisnike, prije svega informacije usmjerene prema procesu planiranja i

kontroli poslovanja.

2.2. Raĉunovodstveni proces

-Elementi raĉunovodstvenog informacijskog sustava su:

izvori i prikupljanje podataka

obrada podataka

upravljanje bazom podataka

izvještavanje

povratna veza.

o Izvori podataka su poslovne transakcije, tj.isprave na kojima su one zapisane.

Poslovne transakcije mogu nastati unutar samog poduzeća, u okruţenju poduzeća ili

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



5

izmeĊu poduzeća i okruţenja, a odnose se na poslovanje poduzeća. Da je odreĊena

poslovna transakcija zapravo nastala, ispostavlja se odreĊena isprava. Vaţno je da se

isprave ispostavljaju neposredno nakon što se promjena dogodila, te da sadrţe sve

podatke potrebne za kasniju obradu.

Slika 1:Primjer knjigovodstvene isprave

o Obrada podataka slijedi nakon što su se podaci prikupili i potrebno ih je analizirati na

naĉin da se odvoje oni koji će biti predmetom poslovne evidencije od onih koji će se

zabiljeţiti u nekoj drugoj poslovnoj evidenciji.

Npr. prodali smo gotove proizvode, platili smo dobavljaĉu za primljeni materijal (moţemo

proknjiţiti ove promjene jer su zadovoljena sva ĉetiri prethodno navedena uvjeta).

Sklopili smo ugovor o prodaji, sklopili smo ugovor o nabavi materijala (u ovoj situaciji

proizvod nije još stvarno prodan niti materijal nabavljen, tek kad se to dogodi ovi će poslovni

dogaĊaji biti predmetom knjigovodstvene evidencije, a sad će biti obraĊeni unutar nabavne

odnosno prodajne funkcije).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



6

-Raĉunovodstveno informacijski sustav (RIS) mora biti strogo formaliziran i primjenjivati

metodu dvojnog knjigovodstva.

Prema toj metodi svaki poslovni dogaĊaj utjeĉe na odlazak sredstava s jednog mjesta i

istodobno dolazak tih sredstava na neko drugo mjesto, što znaĉi da mora biti zapisan u istoj

vrijednosti na barem dva konta.

Slika 2: Prikaz metode dvojnog knjigovodstva

Ovdje vidimo kako se u knjigovodstvu biljeţi kada nama kao poduzeću kupac plati za

proizvode koje smo mu isporuĉili. Mi smo mu prodali proizvod u vrijednosti od 500 EUR. U

trenutku prodaje smo knjiţili prihod od prodaje jer on nastaje odmah ĉim izdamo fakturu bez

obzira na to da li su nam odmah plaćeni ti proizvodi. Osim prihoda od prodaje knjiţili smo i

potraţivanja od kupaca (jer traţimo od njih keš) i knjiţili smo obvezu plaćanja poreza drţavi

(jer njima uvijek treba dati dio od onoga što mi zaradimo).

Sada imamo situaciju da nam je naš kupac napokon platio (sva sreća da se to uopće i

dogodilo, jer nekima nikad i ne plate) i novac je stigao na naš ţiroraĉun (povećanje aktive

knjiţimo na dugovnoj strani), a više ne traţimo od kupca da nam plati (pa trebamo smanjiti

stavku potraţivanja od kupaca, koju knjiţimo na potraţnoj strani).

o Nakon što smo obradili podatke, iste ćemo spremiti u bazu podataka koja moţe biti ili

registrator poslovne knjige u papirnatom izdanju ili raĉunalni disk.

o Izvještavanje predstavlja posljednju fazu raĉunovodstvenog procesa. Izgled

financijskih izvještaja, njihov sadrţaj i rok sastavljanja je razliĉit s obzirom na to da li

Novac na ţiroraĉunu

Potraţivanja od kupaca

X So

So X

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



7

je namijenjen internim ili eksternim korisnicima. Sastavljanje financijskih izvještaja za

eksterne korisnike je propisano raĉunovodstvenim standardima i zakonskim

propisima. Interni korisnici uz tako strukturirane financijske izvještaje koriste i

detaljnije izvještaje (ovisno o njihovoj internoj potrebi za detaljnijom analizom nekog

dijela poslovanja).

2.3. Pojam i vrste financijskih izvještaja

Zadatak raĉunovodstva je prikupiti i obraditi podatke koji su financijske prirode te ih

prezentirati krajnjim korisnicima.

Ako ţelim saznati koliko prihoda godišnje ostvaruje neko poduzeće, usporedit ću tekuću i

prošlu godinu. Ţelim vidjeti koliko se poduzeće zaduţuje, tj. kolike su mu obveze, da li je u

aktivi najvećim dijelom zastupljena dugotrajna imovina i sl., pogledat ću

financijske izvještaje toga poduzeća.

Temeljni financijski izvještaji su:

Bilanca (izvještaj o financijskom poloţaju)

Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)

Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice

Izvještaj o novĉanom toku (primici izdaci novca)

Bilješke uz financijske izvještaje (gdje su sve pozicije navedenih izvještaja detaljnije

razraĊene, i moţemo pronaći objašnjenja pojedinih stavki)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



8

2.4. Bilanca- izvještaj o FINANCIJSKOM POLOŢAJU

Financijski poloţaj odreĊenog poduzeća znaĉi razmotriti stanje imovine, obveza i kapitala

(pozicija od kojih se sastoji bilanca), te kakav je odnos meĊu njima.

a) Imovina (sredstvo) je resurs koji je pod kontrolom poduzeća, a proizlazi iz prošlih

dogaĎaja te se od njega očekuju buduće ekonomske koristi (npr. kupili smo stroj, taj

proces kupnje je prošli dogaĊaj, mi taj stroj sad imamo u našem poduzeću, pod našom

je kontrolom, a od njega oĉekujemo da će uĉinkovito raditi i proizvoditi proizvode

koje ćemo mi u budućnosti prodavati i ostvarivati prihode)

b) Obveze su postojeći dugovi poduzeća, proizašli iz prošlih dogaĎaja, za čije se

podmirenje očekuje smanjenje resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi (npr. prije

par godina smo uzeli kredit, dakle, to se dogodilo u prošlosti, a na temelju tog

dogaĊaja mi danas još uvijek imamo obvezu vraćanja tog kredita, što znaĉi da će se

smanjivat iznos našeg novca jer moramo podmiriti tu obvezu)

c) Kapital (glavnica) je ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza. (Imovina je

jednaka zbroju kapitala i obveza, analogno tome, kapital je iznos koji ostaje kada od

imovine oduzmemo obveze).

Slika 3: Struktura bilance

Bilanca se sastoji od dva dijela, a to su aktiva i pasiva.

U aktivi se nalazi imovina kojom poduzeće raspolaţe

dok su izvori te imovine vidljivi u pasivi, a mogu biti

u obliku vlastitih sredstava (kapital) ili tuĊih sredstava

(obveze).

IMOVINA

KAPITAL

OBVEZE

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



9

2.4.1. Imovina

Resursi mogu biti razliĉiti (novac, zalihe robe, energija, graĊevinski objekti...), no da bi se

prikazali u bilanci trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete:

mora biti u vlasništvu poduzeća (što znaĉi da nekakva iznajmljena oprema neće biti

prikazana u našoj bilanci, već će biti evidentiran samo trošak najamnine te opreme, ali

u bilanci subjekta koji ju iznajmljuje će biti evidentirana)

mora imati mjerljivu vrijednost (nekada nije jednostavno procijeniti vrijednost nekog

resursa, pogotovo ako je u pitanju nematerijalna imovina. Najĉešći primjer je sa našim

zaštitnim znakom koji nam donosi znaĉajnu ekonomsku korist, ali ga je problem

brojĉano vrednovati)

od resursa se moţe očekivati buduća ekonomska korist (resurs mora biti na bilo koji

naĉin upotrebljiv u poslovnom procesu ili da se moţe prodati).

SVI UVJETI TREBAJU BITI ZADOVOLJENI DA BI RESURS BIO PRIKAZAN KAO

IMOVINSKA POZICIJA!!!

-Imovina se u bilanci knjiţi po nabavnoj vrijednosti, dakle, po trošku koji smo imali prilikom

njene nabave.

-Prema POJAVNOM OBLIKU imovina se dijeli na:

o materijalnu (oblici imovine koji imaju fiziĉki oblik; postrojenja, oprema, graĊevinska

zemljišta, objekti..)

o nematerijalnu (oblik imovine koji nije okom vidljiv; koncesije, licencije, patenti)

-Imovinu takoĊer moţemo sistematizirati i prema FUNKCIJI koju obavlja u poslovnom

procesu, odnosno prema tome koliko joj je vremena potrebno da se transformira u novĉani

oblik:

o kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna, za koju se oĉekuju da će se pretvoriti u novac

u roku kraćem od jedne godine; zalihe sirovine, materijala, novac u blagajni, na

ţiroraĉunu, dani kratkoroĉni krediti...)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



10

o dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina, za koju se oĉekuje da se pretvara u

novĉani oblik u razdoblju duljem od jedne godine; graĊevinski objekti, zemljište,

strojevi, dani dugoroĉni krediti...)

Slika 4: Oblici kratkotrajne imovine

Slika 5: Oblici dugotrajne imovine

KRATKOTRAJNA IMOVINA

NOVAC

-u banci

-u blagajni

POTRAŽIVANJA

-od kupaca

- od zaposlenih

-od države

FINANCIJSKA

-dani kratk. krediti

-kupljeni vrijedn. papiri

-dani depoziti

ZALIHE

-sirovina i materijala

-proizvodnje

-got. proizvoda

- trg. robe

DUGOTRAJNA IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

-zemljišta, šume

-zgrade

-postrojenja i oprema

-alati

-namještaj

NEMATERIJALNA

-patenti, licencije, koncesije

-softver

-izdaci za istraživanje i razvoj

-goodwill

FINANCIJSKA IMOVINA

-dani dugor. krediti

-kupljeni dug. vrijed. papiri

-dugoročni depoziti

-ostala dugor. ulaganja

POTRAŽIVANJA

-od kupaca s rokom plaćanja duljim od 1

god.

- ostala dugor. potraž.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



11

2.4.2. Obveze i kapital

-Svako poduzeće koje raspolaţe nekom imovinom i koju kontrolira mora imati svoje izvore

od kojih je pribavljena. Ti izvori imovine mogu biti pravne i fiziĉke osobe koje svoju imovinu

ulaţu u neko poduzeće, a mogu biti vlasnici, druga poduzeća, banke, graĊani itd.

-Kada poduzeće nabavi tu imovinu nastaje obveza prema

onima od kojih je nabavljena.

-Prema vlasništvu se izvori imovine dijele na:

a) vlastite izvore (kapital ili glavnicu)

b) tuĊe (obveze)

-Prema roku dospijeća se razlikuju:

a) kratkoroĉni izvori (kratkoroĉne obveze; njih ĉine

obveze koje treba podmiriti u roku koji je kraći od

godine dana, a to su uglavnom obveze prema

dobavljaĉima za nabavljeni materijal, robu itd.,

primljeni kratkoroĉni kredit, emitirani kratkoroĉni

vrijednosni papir itd.)

b) dugoroĉni izvori (dugoroĉne obveze; obveze ĉije je

dospijeće na naplatu dulje od godine dana, a to su najĉešće obveze za primljene

dugoroĉne kredite od banaka ili drugih financijskih institucija kao i obveze po

emitiranim obveznicama)

c) trajni izvori (kapital ili glavnica; to je vrijednost koja se dobije kad od svega onoga što

imam oduzmem sve što dugujem, odnosno od ukupne imovine oduzmem sve obveze

koje imam. Ovi se izvori imovine zovu trajni jer u normalnim uvjetima poslovanja

vlasnici ne mogu povući svoj ulog, a upravo taj njihov ulog se u raĉunovodstvenom

smislu podrazumijeva pod pojmom kapital).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



12

PROMJENE NA KAPITALU se dogaĊaju:

POVEĆANJE KAPITALA SMANJENJE KAPITALA

Ostvarenim dobicima Ostvarenim gubicima

Dodatnim ulaganjima Povlaĉenjem (raspodjelom) zarada

2.4.3. Vrednovanje bilanĉnih pozicija i pravila sastavljanja bilance

-Vaţno je uvaţavati raĉunovodstvena naĉela prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih

izvještaja, a kod procjene bilanĉnih pozicija to su:

a) naĉelo nabavne vrijednosti (troška nabave; ovo naĉelo zahtijeva da pozicije imovine

vodimo po nabavnoj vrijednosti, odnosno trošku nabave kojeg ĉine svi troškovi koji

nastaju pri nabavi nekog oblika imovine)

b) naĉelo opreznosti (ovo naĉelo ne opravdava namjerno podcjenjivanje imovine i

precjenjivanje obveza, te se njegovom zloupotrebom mogu stvoriti tihe priĉuve ili

skriveni gubici)

c) naĉelo dosljednosti (zahtijeva da se raĉunovodstvena politika koja je jednom izabrana

dosljedno primjenjuje).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



13

-Dva bitna elementa o kojima treba voditi raĉuna prilikom sastavljanja bilance su:

1. FORMALNI IZGLED (moţe biti jednostrani ili dvostrani izvještaj, kod jednostranog

se prvo upisuju pozicije aktive, a ispod pasive, dok se kod dvostranog pozicije aktive

upisuju na lijevoj strani, a pasive na desnoj)

2. STRUKTURA AKTIVE I PASIVE (odnosi se na redoslijed kojim se unose pozicije u

bilancu). Ona ovisi o odreĊenim kriterijima prikazanima na slici:

Slika 6: Kriteriji sistematizacije pozicija bilance

-Prema kriteriju funkcionalnosti u aktivu se prvo unose sve pozicije iste funkcionalne skupine

(npr. prvo sve pozicije dugotrajne imovine, pa onda kratkotrajne). A koja od ove dvije

skupine će biti prva prikazana ovisi o drugom kriteriju, kriteriju likvidnosti.

-Prema kriteriju opadajuće likvidnosti prvo će se unositi najlikvidnija imovina, a to je ona

koja se najbrţe transformira u novac (prema tome prvo unosimo kratkotrajnu imovinu i to

stavku novac). S obzirom da likvidnost opada, zadnja stavka će biti dugotrajna nematerijalna

imovina.

-Prema kriteriju rastuće likvidnosti će biti obrnuto, dakle, prvo će se unositi najnelikvidnija

imovina, a posljednja stavka će biti najlikvidnija tj.novac. Ovaj se kriterij se naziva i kriterij

sigurnosti jer se unosi prvo najsigurnija imovina (dugotrajna imovina)

AKTIVA PASIVA

Funkcionalnost Namjena

Likvidnost

-opadajuća

-rastuća

Roĉnost

-opadajuća

-rastuća

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



14

-Pozicije pasive se unose prema kriterijima NAMJENE I ROĈNOSTI.

POTREBNO JE USKLADITI KRITERIJE UNOSA ZA AKTIVU I ZA PASIVU, što

znaĉi ako aktiva poĉinje sa dugotrajnom imovinom tada pasiva mora poĉeti sa

dugoroĉnimobvezama, a ako aktiva poĉinje s kratkotrajnom imovinom pasiva mora

zapoĉeti s kratkoroĉnim obvezama.

2.5. Raĉun dobiti i gubitka- izvještaj o USPJEŠNOSTI poslovanja

-Ovaj izvještaj prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreĊenom vremenu te

kolika je ostvarena dobit, odnosno gubitak.

-Bilanca prikazuje financijski poloţaj u odreĊenom trenutku, dok RDG prikazuje aktivnosti

poduzeća u odreĊenom razdoblju.

-Prihodi i rashodi se promatraju s obzirom na to da li utjeĉu na povećanje ili smanjenje

ekonomske koristi:

a) PRIHODI predstavljaju povećanje ekonomske koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u

obliku priljeva ili povećanja sredstava ili smanjenja obveza što ima za posljedicu

povećanje glavnice, ali ne ono u vezi s uplatama vlasnika

Ovaj kriterij je vezan uz osnovna

pravila financiranja imovine koja

nalaţu da KI treba biti

financirana iz kratkoroĉnih

izvora i dijela dugoroĉnih, a DI

iz dugoroĉnih i trajnih izvora

Prema ovom kriteriju se pozicije

pasive unose prema roku

dospijeća. Dakle, ako je roĉnost

opadajuća, to ĉe znaĉiti da se

prvo unose trajni izvori

(kapital).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



15

b) RASHODI predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz obraĉunsko razdoblje u

obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava što ima kao posljedicu smanjenje glavnice, ali

ne one u vezi s raspodjelom glavnice.

-Promjene na kapitalu se ostvaruju razlikom prihoda i rashoda. Rashod se moţe oznaĉiti kao

vrijednost uloga u neki poslovni pothvat, a prihod je onda ona vrijednost koju ostvarimo tim

pothvatom. Razlika izmeĊu uloţenog i ostvarenog je odreĊena zarada ili gubitak u tom

poslovnom pothvatu.

-Na kraju obraĉunskog razdoblja utvrĊujemo financijski rezultat te ukoliko su prihodi veći od

rashoda ostvarena neto dobit se rasporeĊuje na:

1) REZERVE (iznos rezervi je obiĉno reguliran zakonom)

2) DIVIDENDE (to je onaj dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloţeni kapital)

3) ZADRŢANA DOBIT

2.5.1. Prihodi

-Poduzeće svoje prihode najĉešće ostvaruje prodajom proizvoda i usluga. Vaţno je da se

prihodi priznaju prema NAĈELU NASTANKA DOGAĐAJA, što znaĉi da se priznaju onda

kad su nastali, a ne kad je novac stvarno primljen.

-Naravno da postoje i neki uvjeti da bismo priznali prihode, a to su:

1) da je roba odnosno proizvod stvarno predan kupcu ili, ako je rijeĉ o usluzi, da je ista

izvršena

2) da se vrijednost prihoda moţe mjeriti

3) da ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraţivanja (tj. da ćemo dobiti novac

za prodani proizvod, robu ili izvršenu uslugu).

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



16

-Vaţno je razlikovati pojam „PRIHODA“ od pojma „PRIMITAKA“ jer nemaju

isto znaĉenje!!!

-Prihod nastaje i kada novac nije primljen, a primitak se isključivo odnosi na primljeni novac

(npr. naplatili smo potraţivanje koje smo imali prema kupcima iz prethodne godine, primili

smo novac od banke na ime odobrenog kredita itd.)

-IzmeĊu prihoda i primitaka postoje sljedeće relacije:

a) prihod prethodi primitku (prodali smo neki proizvod, ali nam nisu kupci tog proizvoda

odmah platili, dakle, prihod je nastao, ali primitak još nije jer nismo primili novac)

PRIHODI

IZVANREDNI/ostali (ova

vrsta prihoda nije predvidljiva jer

se ne pojavljuje redovito, a

najĉešće su to prihodi od prodaje

dugotrajne imovine,inventurnih

viškova, otpisa obveza...)

POSLOVNI (mogu nastati

prodajom proizvoda, robe ili

pruţanjem usluga)

REDOVNI

FINANCIJSKI (kada poduzeće

uloţi višak svog novca u dionice,

obveznice i sl., stjeĉe pravo na

odreĊenu naknadu kao što su

dividende ili kamate. TakoĊer i

pozitivne teĉajne razlike spadaju u

ovu vrstu prihoda)

Slika 7:Vrste prihoda

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



17

b) primitak prethodi prihodu (ĉest primjer za ovaj sluĉaj je da dobijemo predujam za neki

proizvod, robu ili uslugu, dakle, primili smo novac prije nego što smo izvršili prodaju

i ispostavili fakturu)

c) prihod je istodobno i primitak (ova situacija se dogodi kada nešto prodamo i odmah to

naplatimo, dakle, prodaja za gotovinu).

Dakle, moţemo zakljuĉiti da se razlika izmeĊu prihoda i primitaka oĉituje u vremenskoj

nepodudarnosti (što vidimo iz prethodnog primjera kada prihod prethodi primitku, gdje

kupac nije platio u razdoblju isporuke) i riziku transformacije (taj rizik se odnosi na to da

nam kupac nikad i ne plati ili obveze po osnovi predujma nisu izvršene itd.).

2.5.2. Rashodi

-Rashodi predstavljaju negativnu komponentu financijskog rezultata, a nastaju kao posljedica

trošenja,tj. smanjenja imovine ili povećanja obveza.

-Za stvaranje poslovnih uĉinaka odnosno gotovih proizvoda potrebni su odreĊeni utrošci

sirovina, materijala, energije, ljudskog rada koji se ukljuĉuju u vrijednost rashoda.

-Rashode takoĊer kao i prihode dijelimo na:

1. REDOVNE RASHODE koji mogu biti:

a) POSLOVNI; koji nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzeća.

To su najĉešće troškovi koji su bili nuţni da bi se kreirao konaĉni proizvod

namijenjen prodaji, pa se u skladu s tim i zovu troškovi prodanih proizvoda.

TakoĊer tu spadaju i troškovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i sl.

b) FINANCIJSKI ili rashodi financiranja nastaju ako smo koristili tuĊa novĉana

sredstva. Najĉešće su to kamate koje poduzeće mora dati kao naknadu za

korištenje tuĊim sredstvima, zatim negativne teĉajne razlike i sl.

2. IZVANREDNE RASHODE (ostale); to su oni koji se teško mogu predvidjeti jer ne

nastaju redovito u poslovanju kao npr. razni oblici otuĊenja imovine, kazne, štete,

korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.

-Kao što prihode trebamo razlikovati od primitaka tako i rashode trebamo od izdataka.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



18

Izdatke vezujemo uz isplate novca koje ne moraju imati za posljedicu nastajanje rashoda

(kupili smo sirovine jer nam trebaju za naše poslovanje, pritom je došlo samo do

transformacije jednog oblika imovine, novca u drugi oblik imovine, materijalni oblik-

sirovine). Rashod će nastati tek kad se proizvod proda kupcu dok je izdatak nastao odmah pri

kupnji sirovina.

U ovom sluĉaju je izdatak prethodio rashodu.

-Rashod prethodi izdatku npr. u sluĉaju kada prvo obraĉunamo plaće pa ih naknadno

isplatimo dok je rashod istodobno i izdatak kod npr.kupnje goriva za gotovinu.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



19

2.6. Izvještaj o novĉanom toku

Slika 8:Shema novĉanog toka

PRIMICI

POSLOVNE

AKTIVNOSTI

-prodaja robe ili

pruţanje usluga

-provizija, naknada,

tantijeme

-primljene KAMATE

-provizija od naknade

štete

INVESTICIJSKE

AKTIVNOSTI

-prodaja dug. imovine

-prodaja dionica,

obveznica drugih

poduzeća

-povrat danih kredita

drugima

FINANCIJSKE

AKTIVNOSTI

-emisija dionica

-emisija obveznica i dr.

vrijednosnih papira

-primljeni krediti

IZDACI

POSLOVNE

AKTIVNOSTI

-isplate dobavljaĉima

-isplate zaposlenima

-plaćeni POREZI

-plaćene premije

osiguranja

INVESTICIJSKE

AKTIVNOSTI

-kupnja dug. imovine

-kupnja dionica ili

obveznica drugih

subjekata

-dani krediti

FINANCIJSKE

AKTIVNOSTI

-otkup vlastitih dionica

-otplate kredita

A: NETO NOVĈANI TOK IZ

POSL. AKT = Primici iz posl.

akt. - izdaci iz posl. akt.

B: NETO NOVĈANI TOK IZ

INVEST.AKT = Primici iz

invest. akt. - izdaci iz invest. akt.

C: NETO NOVĈANI TOK IZ

FINANC.AKT = Primici iz fin.

akt. - izdaci iz fin. akt.

ČISTI NOVČANI TOK = A+B+C

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



20

-Izvještaj o novĉanom toku je takoĊer jedan od temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje

izvore pribavljanja novca i naĉin njegove uporabe.

-Ovaj izvještaj pruţa podatke o primicima i izdacima novca kao i njihovoj razlici poznata kao

ĉisti novĉani tok.

-Cilj ovog izvještaja: doći do informacija o tome da li poduzeće stvara dovoljno novca

obavljanjem redovitih aktivnosti i je li to dovoljno da bi se poslovanje odvijalo normalno.

-Primici i izdaci novca se razvstavaju u poslovne, investicijske i financijske aktivnosti kako bi

takvom klasifikacijom posluţile u ocjeni utjecaja tih aktivnosti na financijski poloţaj

poduzeća.

-Na temelju prikazane sheme vidljivo je da u poslovne aktivnosti spadaju one aktivnosti

koje stvaraju prihod i imaju najznaĉajniji utjecaj na fin. rezultat poduzeća (dobit ili gubitak).

-Investicijske (ulagateljske) aktivnosti su vezane uz promjene na dugotrajnoj imovini.

-Financijske aktivnosti obuhvaćaju promjene koje su vezane uz strukturu obveza i kapitala

i, kao što im sama rijeĉ kaţe, to su aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja.

-Izvještaj o novĉanom toku moţe biti sastavljen prema 2 metode:

a) DIREKTNOJ (za većinu korisnika razumljiviji i jednostavniji, te se većina poduzeća

odluĉuje za ovu metodu)

b) INDIREKTNOJ METODI.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



21

Slika 9: Izvještaj o novĉanom toku (DIREKTNA METODA)

2.7. Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice

U ovom temeljnom fin. izvještaju se moraju iskazati ove pozicije:

dobit ili gubitak razdoblja

sve stavke prihoda ili rashoda, dobitaka ili gubitaka, koje prema zahtjevima drugih

standarda treba direktno priznati u kapital te njihov ukupni iznos

uĉinak promjena raĉ. politika i ispravke temeljnih pogrešaka

dodatna ulaganja vlasnika i izglasanih dividendi

IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU za

razdoblje 1.1.-31.12.20x1.

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.Primici iz poslovnih aktivnosti

2.Izdaci iz poslovnih aktivnosti

3.Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti (A)

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

1.Primici iz investicijskih aktivnosti

2.Izdaci iz investicijskih aktivnosti

3.Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti (B)

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

1.Primici iz financijskih aktivnosti

2.Izdaci iz financijskih aktivnosti

3.Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (C)

UKUPNI NETO NOVĈANI TOK (A+B+C)

NOVAC NA POĈETKU RAZDOBLJA

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA

ZAJEDNIĈKA STAVKA BILANCI I RAĈUNU

DOBITI I GUBITKA JE OSTVARENA NETO

DOBIT ODNOSNO GUBITAK.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



22

iznos zadrţane dobiti (ili gubitka) na poĉetku i na kraju razdoblja te promjene unutar

tog razdoblja

usklaĊenje (promjene) svake druge pozicije kapitala.

-Ukupni kapital je prema našoj bilanĉnoj shemi rašĉlanjen na šest pozicija:

I.UPISANI KAPITAL

II.PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE

III.REVALORIZACIJSKE REZERVE

IV.REZERVE

1.zakonske rezerve

2.rezerve za vlastite dionice

3.statutarne rezerve

4.ostale rezerve

V.ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI

GUBITAK

VI.DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE

Slika 10: Izvještaj o zadrţanoj dobiti

ZADRŽANA DOBIT NA POČETKU RAZDOBLJA

+ NETO DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA

= UKUPAN IZNOS SREDSTAVA ZA RASPODJELU

– DIVIDENDE

= ZADRŽANA DOBIT NA KRAJU RAZDOBLJA

Iz zadržane dobiti proizlazi najznaĉajnija

promjena u kapitalu jer se ona povećava sa

stvaranjem dobiti, a smanjuje za iznos

ostvarenog gubitka i za iznos dividendi.

Ovaj podatak pronalazimo

u bilanci prethodne godine

pod stavkom ZD U RDG-u iz tekuće godine

ćemo pronaći ovaj podatak

Nju ćemo evidentirati u

bilanci za iduće razdoblje

pod stavkom ZD

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



23

2.8. Bilješke uz financijske izvještaje i ostali izvještaji

Pored osnovnih financ. izvještaja u koje spadaju BILANCA, RAĈUN DOBITI I GUBITA,

IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU TE IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE

prezentiraju se i niz dodatnih izvještaja.

SVRHA BILJEŠKI UZ FINANC. IZVJEŠTAJE: dodatno pojasniti strukturu,

vrijednost i obiljeţja odreĊenih pozicija u tim izvještajima. Trebaju sadrţavati sve one

informacije koje ne moţemo direktno vidjeti iz temeljnih izvještaja, a nuţne su nam da

bismo razumjeli i ocjenili poslovanje.

3. Raĉunovodstvene politike

-Subjekt pri sastavljanju i prezentiranju fin. izvještaja primjenjuje posebna naĉela, dogovore,

pravila i prakse koji se nazivaju raĉunovodstvene politike.

-Ovim politikama se svjesno moţe utjecati na vrijednost pozicija fin. izvještaja te se moţe

iskazati razliĉit financijski rezultat, ali KRATKOROČNO GLEDANO!

CILJ (poslovna politika): prikazivanje što manje dobiti u poĉetnim obraĉunskim razdobljima

(npr.kako bismo platilli manji porez)

INSTRUMENT (raĉunovodstvena politika): izbor onih metoda procjene kojima moţemo

prikazati što veće troškove (npr.primjenom degresivne stope amortizacije za koju je

karakteristiĉno da se stope amortizacije kreću od najviših prema niţima).

3.1. Raĉunovodstvena naĉela

-Da bi financijski izvještaji bili sastavljeni na istim osnovama te bili pouzdani i usporedivi

potrebno ih je sastavljati prema raĉunovodstvenim naĉelima. Sustav općeprihvaćenih raĉ.

naĉela se sastoji od:

a) općeprihvaćenih koncepata

b) općeprihvaćenih naĉela

c) općeprihvaćenih postupaka.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



24

Općeprihvaćeni raĉunovodstveni koncepti:

Koncept poslovnog subjekta; Poduzeće je samostalna cjelina i kao takva je neovisna o

drugim poduzećima ili vlasnicima te se u fin. izvještaje ukljuĉuju samo one transakcije koje se

odnose na poslovanje toga poduzeća bez obzira na osobne transakcije vlasnika i njegove

osobne imovine (npr. motocikl vlasnika kojeg on posjeduje privatno se ne ukljuĉuje u imovinu

poduzeća). U sluĉajevima velikih poslovnih subjekata koji posluju npr. kao koncerni

sastavljaju se konsolidirani fin. izvještaji koji pritom ukljuĉuju sva poduzeća koja su dio tog

koncerna, a u nekonsolidiranim fin. izvještajima su vidljive informacije o iskljuĉivo jednom

poduzeću.

Koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja;

Poslovanje poduzeća se nastavlja i u sluĉaju poslovanja s gubitkom sve dok postoji

vjerojatnost za ostvarivanjem buduće dobiti.

Koncept odreĎenog vremena tj.obračunskog razdoblja; nadovezuje se na prethodni

koncept, a prema ovom konceptu se zahtijeva fin. izvještavanje u odreĊenim intervalima.

Takav se vremenski interval naziva obraĉunsko razdoblje te je za eksterne korisnike

uobiĉajeno obraĉunsko razdoblje godina dana.

Koncept stabilne valute; polazi od pretpostavke da je kupovna snaga novĉane jedinice

nepromjenjiva tijekom vremena. Na temelju navedenog se zakljuĉuje da se u sluĉaju inflacije

ili deflacije mora izvršiti korekcija, tj.ponovna procjena pozicija izvještaja jer nisu vrednovane

novĉanim jedinicama iste vrijednosti što moţe znaĉajno iskriviti sliku o finan. poloţaju i

uspješnosti poslovanja.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



25

Općeprihvaćena raĉunovodstvena naĉela:

1) naĉelo nabavne vrijednosti (troška nabave); jedno od najznaĉajnijih naĉela kojima se zahtijeva

da se poslovni dogaĊaji zasnivaju na nabavnoj vrijednosti, tj.trošku nabave. Svi troškovi koji nastaju

prilikom stjecanja nekog oblika imovine spadaju u trošak nabave.

2) naĉelo objektivnosti; fin. izvještaji trebaju biti sastavljeni na osnovi objektivnih podataka

(objektivnom vrijednošću se smatra nabavna vrijednost), a ti podaci trebaju biti dokumentirani.

3) naĉelo realizacije tj.stjecanja prihoda; ovo naĉelo je vezano uz pravila priznavanja prihoda i

naĉelo nastanka dogaĊaja te se zahtijeva da prihodi budu priznati onda kad je nastao dogaĊaj, a ne kad

je novac stvarno primljen. Na isti se naĉin tretiraju i rashodi.

4) naĉelo materijalnosti ili znaĉajnosti; ovim se naĉelom zahtijeva da u fin. izvještajima budu

sadrţane sve znaĉajne informacije koje bi prikazale pravu sliku poduzeća.

5) naĉelo potpunosti; usko je povezano s prethodnim naĉelom, a zahtijeva da fin. izvještaji sadrţe sve

relevantne informacije potrebne za ocjenu poslovanja te da nijedna vaţna informacije ne smije biti

izostavljena.

6) naĉelo dosljednosti ili konzistentnosti; zahtijeva da se poslovni dogaĊaji moraju evidentirati

prema unaprijed utvrĊenim pravilima te ukoliko doĊe do promjena raĉunovodstvenih politika to treba

biti naznaĉeno. Jednom izabarana raĉunovodstvena politika se treba dosljedno primjenjivati.

7) naĉelo opreznosti ili dosljednosti; takoĊer jedno od najznaĉajnijih naĉela ĉiji je osnovni moto

„anticipiraj sve gubitke, ali ne anticipiraj dobitke“. Ovaj moto se odnosi na to da se prihodi priznaju

samo onda kad su stvarno nastali, odnosno kad su sigurni, a rashodi i onda kad su mogući. Cilj je da

poduzeće ima manje novĉanih izdataka u tekućem razdoblju, a dio dobiti „prenijeti“ u buduća

obraĉunska razdoblja kada se mogu oĉekivati poteškoće u poslovanju.

-Zloupotrebom naĉela opreznosti mogu nastati:

tihe pričuve (skriveni dobici, latentne rezerve)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



26

skriveni gubici

TIHE PRIČUVE će se pojaviti u bilanci ako se:

podcijenjuju pozicije aktive i/ili

precijenjuju pozicije pasive

-Podcjenjivanjem pozicija aktive dolazi do precjenjivanja rashoda obraĉunskog razdoblja što

rezultira smanjenjem fin. rezultata, a tipiĉni primjeri su:

o otpis potraţivanja (neizvjesna naplata potraţivanja moţe dovesti do otpisa istih što će

znaĉiti veći iznos rashoda i smanjiti fin. rezultat)

o primjena ubrzanih stopa amortizacije (veći iznos vrijednosti amortizacije utjeĉe na

povećanje rashoda)

o vrednovanje zaliha po niţim vrijednostima i sl. (prema LIFO metodi obraĉuna

troškova dolazi do podcjenjivanja zaliha, a troškovi poslovanja su najviši).

-Precjenjivanje pozicija pasive se dogaĊa na temelju:

o rezerviranja troškova za rizike, npr.garancije (ako je veći iznos predviĊen za

rezerviranja pojedinih troškova, smanjuje se dobit tekućeg obraĉunskog razdoblja)

o obračuna troškova koji se mogu vremenski razgraničiti tzv.odgoĎeno plaćanje

troškova

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



27

SKRIVENI GUBICI se pojavljuju:

precjenjivanjem pozicija aktive i/ili

podcjenjivanjem pozicija pasive.

-Pojavljuju se kada se ţeli sakriti gubitak ili dio gubitka, tj.odgoditi njegovo iskazivanje za

buduća razdoblja.

-Precjenjivanje pozicija aktive se moţe ostvariti u podruĉjima:

o dugotrajne imovine (u sluĉaju da primjenimo niţe stope amortizacije u poĉetnim

razdobljima što će se dogoditi primjenom progresivnih stopa za koje je karakteristiĉan

porast stopa amortizacije s vremenom)

o zaliha (koristeći se metodom FIFO vrednovanja zaliha troškovi postaju niţi što

rezultira većoj vrijednosti zaliha, tj.one se precijenjuju)

-Podcjenjivanje pozicija pasive se pak ostvaruje u podruĉjima:

o dugoroĉnih rezerviranja (to će se dogoditi procjenjivanjem niţih iznosa troškova

garancije; npr.ako menadţment procijeni da će troškovi popravaka u garantnom roku

iznositi 1% prodajne vrijednosti umjesto 5% to će znaĉiti niţe troškove i samim time

će utjecati na povećanje fin. rezultata)

o priznavanja prihoda i otpisa potraţivanja (ako menadţment procijeni da su svi uvjeti

za priznavanje prihoda ostvareni ili da je niţi postotak prihoda neizvjestan glede

naplate, to će znaĉiti veći iznos prihoda i ponovno utjecati na povećanje fin. rezultata)

Primjena odreĊene raĉunovodstvene politike UTJEĈE na vrijednost

financijskog rezultata ISKLJUĈIVO U KRATKOM

ROKU što ovisi o poslovnoj politici poduzeća, a

DUGOROĈNO ona NEMA UTJECAJA NA

FINANCIJSKI REZULTAT!!!

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



28

4. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja

Slika 11: Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja

-HORIZONTALNOM ANALIZOM financijskih izvještaja se naziva analiza koja omogućava

usporeĊivanje podataka kroz neko dulje vremensko razdoblje kako bi se otkrila tendencija i

dinamika promjena pojedinih bilanĉnih pozicija. Za potrebe ove analize se koriste

komparativni financijski izvještaji.

-VERTIKALNA ANALIZA financijskih izvještaja nam omogućava uvid u strukturu fin.

izvještaja. Dakle, promatramo udio pojedinih pozicija u ukupnoj aktivi, ukupnoj pasivi kod

bilance te ukupnom prihodu kod raĉuna dobiti i gubitka. To nam omogućavaju strukturni

financijski izvještaji.

TEMELJNI INSTRUMENTI I POSTUPCI

ANALIZE

Pojedinaĉni pokazatelji

KOMPARATIVNI

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

FINANCIJSKI

POKAZATELJI

Postupak vertikalne

analize

STRUKTURNI

FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

Postupak

horizontalne analize

Skupine pokazatelja

Sustavi pokazatelja

Zbrojni ili sintetiĉki

pokazatelji

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



29

U uvjetima inflacije nema smisla usporeĊivati apsolutne iznose prethodne i tekuće

godine, pa je usporedbu moguće ograniĉiti samo na strukturu!!!

4.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja

-Pokazatelj je racionalni ili odnosni broj što podrazumijeva da se jedna ekonomska veliĉina

dijeli s drugom ekonomskom veliĉinom, tj.stavlja u odnos s njom (ne stavljati u odnos bilo

koje ekonomske veliĉine).

-Financijski pokazatelji se s obzirom na vremensku dimenziju mogu podijeliti u dvije

skupine:

jedna skupina pokazatelja razmatra poslovanje poduzeća unutar nekog razdoblja koje

je najĉešće godina dana te se temelji na podacima iz izvještaja o dobiti (RDG-a)

druga skupina fin. pokazatelja govori o financijskom poloţaju poduzeća u tom

trenutku jer se odnosi na toĉno odreĊeni trenutak koji se podudara sa trenutkom

sastavljanja bilance.

-Razlikuju se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

POKAZATELJI ZADUŢENOSTI

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

POKAZATELJI EKONOMIĈNOSTI

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POKAZATELJI INVESTIRANJA

SIGURNOST

POSLOVANJA (opisuju

financijski poloţaj

poduzeća)

USPJEŠNOST

(EFIKASNOST)

POSLOVANJA

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



30

Pokazatelji aktivnosti se mogu smatrati i pokazateljima sigurnosti i uspješnosti

jer koeficijent obrtanja sredstava s jedne strane utjeĉe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s

druge strane utjeĉe na rentabilnost poslovanja (jer je koeficijent obrtaja ukupne imovine

pomnoţen sa marţom profita jednak rentabilnosti imovine).

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI (mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje

dospjele kratkoročne obveze):

1) Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze

-Koliko novaca imamo sad na računu i je li taj iznos dovoljan da podmirimo svoje

kratkoročne obveze? Može se dogoditi da na dan utvrđivanja ovog koeficijenta

primimo veliku svotu novca na žiroračun (npr.primili smo kredit od banke) i sad ispada

da je naša likvidnost savršena, a nije tako.

2) Koeficijent ubrzane likvidnosti = kratkotrajna imovina-zalihe / kratkoročne obveze

-Da li poduzeće ima dovoljno „brzo unovčive“ imovine da podmiri svoje obveze.

Zalihe kao najnelikvidniji oblik kratkotrajne imovine se oduzimaju od iznosa KI.

3) Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

-Zbog „rizika unovčavanja“ naše kratkotrajne imovine (npr. tko zna kad će nam kupac

naših proizvoda platit proizvode koje smo mu prodali i da li će ih uopće platiti)

poželjno je da imamo barem dvostruko više nego što su naše kratkoročne obveze.

Došao mi je račun od

HEP-a, da l' ću imati

novaca da ga platim?!?!?!

≥2

≥1

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



31

4) Koeficijent financijske stabilnost = dugotrajna imovina / kapital + dugoročne

obveze

-Poduzeće mora dio svoje kratkotrajne imovine financirati iz kvalitetnih dugoročnih

izvora, a ako je iznos dugotrajne imovine veći od zbroja kapitala i dugoročnih izvora

znači da je kratkotrajna imovina financirana isključivo iz kratkoročnih izvora.

U izraĉun ovih pokazatelja moţemo ukljuĉiti i vremenska razgraniĉenja, na naĉin da iznosom

aktivnih vremenskih razgraniĉenja uvećamo iznos kratkotrajne imovine (dakle, gdje god nam

se pri izraĉunu pojavljuje pozicija KI pribrajamo i AVR) dok kratkoroĉne obveze uvećamo za

iznos pasivnih vremenskih razgraniĉenja. Vaţno je samo da ako se odluĉimo za njihovo

ukljuĉivanje u izraĉun, moramo ih oboje ukljuĉiti.

POKAZATELJI ZADUŽENOSTI (pokazuju koliko je poduzeće financirano

vlastitim sredstvima, a koliko tuđim sredstvima):

1) Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze (KO+DO) / ukupna imovina

2) Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina

=zbroj ova dva koeficijenta je UVIJEK 1!!! (inače niste dobro izračunali)

3) Koeficijent financiranja = ukupne obveze (KO+DO) / glavnica

4) Pokriće troškova kamata = (bruto dobit+kamata) / kamate

-Dobiveni broj nam kaže koliko puta su kamate pokrivene iz bruto dobiti

5) Faktor zaduženosti = ukupne obveze (KO+DO)/ zadržana dobit+amortizacija

-Ovaj broj nam govori o tome koliko nam je godina potrebno da se iz zadržane

dobiti i amortizacije podmire ukupne obveze

6) Stupanj pokrića I = glavnica / dugotrajna imovina

<1

Statiĉka

zaduţenost

Dinamiĉka

zaduţenost

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



32

7) Stupanj pokrića II = glavnica + dugoročne obveze / dugotrajna imovina

-Ovaj pokazatelj je obrnuto proporcionalan koeficijentu financijske stabilnosti te bi

trebao biti veći od 1 kako bi se zadovoljilo osnovno pravilo financiranja koje kaže

da dio kratkoročnih izvora (obveza) treba biti financiran iz dugoročnih izvora.

Slika 12: Prikaz bilance poduzeća kada postoji radni kapital

POKAZATELJI AKTIVNOSTI (ovi pokazatelji se nazivaju koeficijenti obrta jer nam govore o

tome koliko se brzo imovina obrće u poslovnom procesu):

1) Koeficijenti obrta ukupne imovine = ukupni prihod / ukupna imovina

-Ovaj pokazatelj nam govori koliko uspješno poduzeće koristi imovinu s ciljem

stvaranja prihoda. Poželjno je da poduzeće ostvaruje što više prihoda po jedinici

uložene imovine, odnosno da je ovaj pokazatelj što veći broj.

2) Koeficijenti obrta kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina

DUGOTRAJNA

IMOVINA

KAPITAL I

DUGOROĈNE

OBVEZE

KRATKOTRAJNA

IMOVINA

KRATKOROĈNE

OBVEZE

RADNI KAPITAL

= KI-KO

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



33

-Ovaj koeficijent nam daje informacije o tome koliko se puta kratkotrajna imovina

obrne u toku jedne godine, odnosno mjeri koliko efikasno poduzeće rabi kratkotrajnu

imovinu za stvaranje prihoda. Ukoliko ovaj koeficijent bilježi porast kroz razdoblje i

popraćen je povećanjem ukupnih prihoda, to nam ukazuje na uspješno poslovanje.

No, ukoliko je taj koeficijent rastao relativno brže nego što su rasli naši ukupni prihodi,

to nam može biti znak da nemamo dovoljnu količinu kratkotrajne imovine da

udovoljimo zahtjevima potražnje.

3) Koeficijenti obrta potraživanja = prihodi od prodaje / potraživanja

- Na temelju ovog pokazatelja možemo izračunati prosječno trajanje naplate naših

potraživanja. Ukoliko nema podataka o prihodima od prodaje, uzimamo cijeli poslovni

prihod za izračun.

4) Trajanje naplate potraživanja u danima = broj dana u godini (365) / koeficijent

obrta potraživanja

-Koliko dana nam je potrebno da naplatimo naša potraživanja, odnosno da li je to

zadovoljavajuće ili ne otkrit ćemo ako se usporedimo sa prosjekom industrije u kojoj

djelujemo.

5) Koeficijent obrta potraživanja od kupaca = prihodi od prodaje / potraživanja od

kupaca

-Ovaj koeficijent se razlikuje od koeficijenta obrta potraživanja jer od ukupnih

potraživanja promatra isključivo obrtaje potraživanja od kupaca. Poželjno je da je to

što veći broj jer nam onda to znači bržu naplatu potraživanja odnosno kraći broj dana.

Također, ukoliko nemamo podatak o prihodima od prodaje, uzimamo u izračun cijeli

poslovni prihod.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



34

6) Trajanje naplate potraživanja od kupaca u danima = broj dana u godini (365) /

koeficijent obrta potraživanja od kupaca

-Kada stavimo u odnos broj dana jedne godine i koeficijent obrta potraživanja od

kupaca, dobit ćemo prosječan broj dana potrebnih da nam kupac plati za prodane

proizvode, robu ili isporučene usluge.

POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI (ovi se pokazatelji računaju isključivo temeljem računa

dobiti i gubitka jer mjere odnos prihoda i rashoda odnosno koliko se prihoda ostvari

po jedinici rashoda):

1) Ekonomičnost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

-Koliko smo prihoda ostvarili na jednu ili sto jedinica rashoda. Naravno da nam je

poželjno da su nam ukupni prihodi veći od naših ukupnih rashoda te je poželjno da je

ovaj pokazatelj veći od 1.

2) Ekonomičnost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje / rashodi od prodaje

-Ako želimo vidjeti kakva je ekonomičnost naše prodaje utvrdit ćemo koliko prihoda od

prodaje ostvarimo na jednu uloženu jedinicu rashoda od prodaje (prodali smo

čokolade u vrijednosti od 100kn, a za proizvodnju te količine smo potrošili sirovina u

vrijednosti od 80 kn; naše poslovanje je ekonomično jer smo ostvarili više nego što

smo potrošili). Ukoliko nam nisu poznati podaci o prihodima od prodaje i rashodima

od prodaje, u odnos možemo staviti poslovne prihode i poslovne rashode.

3) Ekonomičnost financiranja = financijski prihodi / financijski rashodi

-Financijske prihode ostvarujemo najčešće kroz prihode od kamata, a to se događa u

situaciji kada mi nekome damo kredit i on nam otplaćuje glavnicu s kamatama.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



35

Financijske rashode, u kojima su najzastupljeniji rashodi od kamata, ostvarujemo pri

otplati kredita kojeg smo mi primili (ili od banke ili od nekog drugog poduzeća).

4) Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

-Izvanredne aktivnosti, kao što im sama riječ kaže, ne odnose se na redovno

poslovanje. Najčešći izvanredni prihodi su prihodi od pozitivnih tečajnih razlika, od

viška robe ili proizvoda, od otpisa obveza prema dobavljačima itd. dok se kao

izvanredni rashodi pojavljuju negativne tečajne razlike, manjak robe ili proizvoda, otpis

potraživanja od kupaca itd..

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (pokazuju koliko je zarada poduzeće ostvarilo u

odnosu na imovinu koju je angažiralo; uvijek se izražavaju u postotku):

1) Neto marža profita = (neto dobit+kamate) / ukupni prihod

-Ovaj se pokazatelj računa isključivo temeljem podataka iz računa dobiti i gubitka.

Na temelju ovih podataka možemo utvrditi koliko se ostvari neto dobiti i kamata na

100 jedinica ukupnog prihoda. Neto marža profita pomnožena sa koeficijentom

obrtaja ukupne imovine rezultira pokazateljem neto rentabilnosti imovine.

2) Bruto marža profita = (bruto dobit + kamate) / ukupni prihod

-Ovaj se pokazatelj razlikuje od prethodnog ukoliko postoji porezno opterećenje

(ako smo ostvarili dobit i na taj iznos platili porez na dobit). Ukoliko ono ne postoji,

bruto i neto marža profita iznose isto.

3) Neto rentabilnost imovine = (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



36

-Ukoliko pomnožimo iznos neto marže profita i koeficijent obrtaja ukupne imovine

dobit ćemo iznos neto rentabilnosti imovine. To znači da nam povećanje bilo kojeg

od ova dva pokazatelja rezultira povećanjem neto rentabilnosti imovine i obrnuto.

[(ND+Kmt) / UP] * [UP / UI] = (ND+KMT) / UI

4) Bruto rentabilnost imovine = (bruto dobit + kamate) / ukupna imovina

-Ovaj pokazatelj će se razlikovati od prethodnog ukoliko smo imali obvezu

plaćanja poreza na dobit. Ukoliko je iznos poreza bio 0, tada će nam bruto i neto

rentabilnost imovine biti isti postotak.

5) Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit / vlastiti kapital (glavnica)

-Koliko smo neto dobiti ostvarili na 100 jedinica uloženog kapitala vidjet ćemo

izračunom ovog pokazatelja. Usporedbom ovog pokazatelja s pokazateljem neto

rentabilnosti imovine možemo donijeti zaključke o korištenju financijske poluge.

Ukoliko je pokazatelj rentabilnosti kapitala veći od pokazatelja neto rentabilnosti

imovine, nama se isplatilo zaduživati.

POKAZATELJI INVESTIRANJA (pokazuju nam isplativost ulaganja u dionice poduzeća te je

ova informacija najznačajnija za investitore/ulagače i dioničare):

Da li je poduzeće, u čije sam dionice uložio, ove godine ostvarilo dobit? Hoće li mi isplatiti

dividendu ili će sve zadržati, pa time povećati svoj kapital?

I. Dobit po dionici (EPS-„earnings per share“) = neto dobit / broj dionica

-Ostvarenu neto dobit podijelimo s brojem emitiranih dionica.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



37

II. Dividenda po dionici (DPS- „dividends per share“) = dio neto dobiti za dividende /

broj dionica

-Ukoliko se na glavnoj skupštini poduzeća izglasalo da će se isplatiti dividende onda

taj iznos trebamo podijeliti s brojem dionica da bismo utvrdili koliko je iznosila

dividenda po jednoj dionici.

III. Odnos isplate dividendi (DPR) = dividenda po dionici (DPS) / dobit po dionici (EPS)

-Stavljamo u odnos drugi i prvi pokazatelj. U pravilu je dobit po dionici veća od

dividende po dionici, no međutim, moguće je da se dogodi i suprotno, a to je u

slučaju kada su dividende isplaćivane iz zadržane dobiti koja je kumulirana u proteklim

godinama.

IV. Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E-„price earnings ratio“) = tržišna cijena dionice

(PPS) / dobit po dionici (EPS)

-Ovaj odnos nam pokazuje koliko puta je tržišna cijena dionice („price per share“) veća

od dobiti po dionici. Smanjivanje ovog pokazatelja upućuje na povećanje dobiti po

dionici ili smanjenje tržišne cijene dionice.

V. Ukupna rentabilnost dionice = dobit po dionici (EPS) / tržišna cijena dionice (PPS)

-Najznačajniji pokazatelji investiranja se smatraju ukupna i dividendna rentabilnost

dionice koje se razlikuju zbog toga što dio dobiti nije isplaćen u dividende već

zadržan.

VI. Dividendna rentabilnost dionice = dividenda po dionici (DPS) / tržišna cijena

dionice (PPS)

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



38

4.2. Sustavi pokazatelja i sintetiĉki pokazatelji

4.2.1. Du Pontov sustav pokazatelja

-Pod sustavom ili sistemom pokazatelja podrazumijeva se to da izaberemo odgovarajuće

pokazatelje, na odgovarajući naĉin ih poveţemo (tako da meĊu njima postoji zavisnost), a sve

to radi odgovarajućeg cilja.

-Sustavi pokazatelja se dijele na dvije skupine:

deduktivne i

induktivne.

-DU PONT je najpoznatiji sustav, a spada u deduktivnu grupu sustava pokazatelja. Osnovna

obiljeţja deduktivnih sustava pokazatelja su:

a) imamo vršni ili glavni pokazatelj koji odraţava naš najviši cilj rada te zbog toga ovaj

sustav ima oblik piramide (npr. vršni pokazatelj koji odraţava temeljni cilj poslovanja

poduzeća je rentabilnost ukupne imovine, sve ono što je ispod vršnog cilja je

podreĊeno upravo toj rentabilnosti)

b) postoji sadrţajna meĊuzavisnost većeg ili manjeg broja pomoćnih pokazatelja (Du

Pontov sustav pokazatelja prikazuje veze izmeĊu faktora koji utjeĉu na rentabilnost

ukupne imovine, npr. kako prodaja utjeĉe na neto dobit, a kako neto dobit na marţu

profita te kako marţa profita na rentabilnost ukupne imovine)

c) precizira se sadrţaj pomoćnih pokazatelja (formalizira se matematiĉko-statistiĉkim

iskazima).

Na temelju ovog sustava pokazatelja uoĉavamo ono što smo prethodno već spomenuli

prilikom izraĉuna neto rentabilnosti imovine, a to je:

Rentabilnost ukupne imovine = marža profita × koeficijent obrta ukupne imovine

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



39

Na temelju ove relacije moţemo zakljuĉiti da je rentabilnost ukupne imovine

(kapitala) moguće povećati povećanjem marţe profita ili koeficijenta obrta ili ĉak

smanjenjem jednog od dva faktora uz neproporcionalno veće povećanje drugog

faktora produkta.

-Marţu profita raĉunamo temeljem podataka iz raĉuna dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti)

dok koeficijent obrta raĉuna koristeći podatke iz bilance i RDG-a. Prema navedenome

zakljuĉujemo da Du Pontov sustav pokazatelja objedinjuje informacije koje se nalaze u dva

temeljna financijska izvještaja. Takav sustav omogućava razmatranje utjecaja promjene bilo

kojeg elementa koji je obuhvaćen ovim sustavom pokazatelja na promjenu rentabilnosti

ukupne imovine (tako će npr. povećanje tekuće imovine utjecati na povećanje ukupne

imovine što će znaĉiti veći koeficijent obrtaja ukupne imovine, a to će u konaĉnici rezultirati

povećanjem rentabilnosti ukupne imovine).

-Na temelju Du Pontovog sustava pokazatelja moguće je saznati mnogo više o cjelini

poslovanja za razliku od pojedinaĉnih pokazatelja.

4.2.2. Sintetiĉki (zbrojni) financijski pokazatelji

-Za dobivanje cjelokupne slike o poslovanju potrebno je pojedinaĉne pokazatelje promatrati

zajedno i meĊuzavisno.

-Zbrojni ili skupni financijski pokazatelji predstavljaju ponderirani zbroj više

pojedinaĉnih pokazatelja, te na taj naĉin stavljaju u zavisni odnos nekoliko odabranih

pokazatelja koje sintetiziraju u cjelinu.

-Prvi skupni pokazatelji su razvijeni s ciljem predviĊanja bankrota poduzeća te su modeli

nazvani pokazateljima financijskog bankrota.

-Dvije metode za ocjenu „financijskog zdravlja“ poduzeća koje revizori trebaju koristiti pri

ocjeni vremenske neograniĉenosti poslovanja su:

Zbog svoje praktiĉnosti i primjenjivosti ova

dva modela su postala standard u svjetskoj

financijskoj praksi

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



40

1) Altmanov Z-score

2) Kralicekov DF pokazatelj

Altman Z-score je sintetiĉki pokazatelj koji predviĊa steĉaj poduzeća u roku od jedne ili

dvije godine. Razvijen je na temelju ameriĉke privrede.

-Ovim modelom je obuhvaćeno 5 financijskih pokazatelja koji najbolje odraţavaju

financijsku situaciju u poduzeću, a prikazano je ovom funkcijom:

Z = 1.2X1 + 1.4 X2 + 3.3X3 + 0.6 X4 + 1.0 X5 (primjenjiv za poduzeća koja kotiraju na

burzi, odnosno imaju trţišnu vrijednost, dok je za ona koja nisu kotirala na burzi Altman

postavio novi Z-score model)

X1 = radni kapital / ukupna imovina (poţeljno je da poduzeće ima što veći udio

KI u UI jer se pokazalo da onima koja posluju s operativnim gubicima pada

udio KI u UI)

X2 = zadrţana dobit / ukupna imovina (pokazuje udio reinvestiranih sredstava

tijekom godine poslovanja)

X3 = dobit prije kamata i poreza / ukupna imovina (ovaj pokazatelj nam govori

o rentabilnosti imovine, ali je neovisan o stupnju korištenja financijske poluge

i poreza jer gledamo dobit ostvarenu prije kamata i prije poreza)

X4 = trţišna vrijednost glavnice / ukupne obveze (koliko poduzeće moţe

izgubiti imovine prije nego što postane insolventno)

X5 = ukupni prihodi / ukupna imovina (ovo je zapravo koeficijent obrta uk.

imovine)

-Što je vrijednost Z-score pokazatelja veća, to je manja vjerojatnost odlaska u stečaj pri ĉemu

je referentna granica 3. Poduzeća ĉiji je Altamnov pokazatelj veći od 3 se mogu

okarakterizirati kao „financijski zdrava“ poduzeća.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



41

KRALICEKOV DF POKAZATELJ;

Altmanov Z-score je nastao na uzorku ameriĉkih poduzeća. S obzirom su europsko i ameriĉko

gospodarstvo razliĉiti, teško bi bilo takav model primijeniti na europskim poduzećima.

Zato je Peter Kralicek na temelju bilance i raĉuna dobiti i gubitka njemaĉkih, švicarskih i

austrijskih poduzeća razvio model za procjenu poslovne krize u poduzeću.

DF = 1.5X1 + 8.08X2 + 10 X3 + 5X4 + 0.1X6

X1 = ĈNT / ukupne obveze

X2 = ukupna imovina / ukupne obveze

X3 = dobit prije poreza i kamata / ukupna imovina

X4 = dobit prije poreza i kamata / ukupni prihodi

X5 = zalihe / ukupni prihodi

X6 = poslovni prihodi / ukupna imovina

-Kralicekov DF pokazatelj moţe poprimiti i pozitivne i negativne vrijednosti pri ĉemu

pozitivne ukazuju na solventnost poslovnog subjekta, a negativne na insolventnost.

Financijska stabilnost je izvrsna ako je vrijednost DF pokazatelja veća od 3.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



42

4.3. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku

Slika 13: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku

-Pojam likvidnosti se veţe uz sposobnost transformacije pojedinih oblika imovine u novac, a

solventnost kao sposobnost podmirenja obveza.

-Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti: raĉunaju se na temelju izvještaja o

novĉanom toku i ukazuju na to da li je poduzeće sposobno pokriti kamate, obveze i dividende

(svakako je najznaĉajniji izvor novca i novĉanih ekivalenata onaj kojeg ostvarimo svojim

poslovanjem pa se novĉani tok iz poslovnih aktivnosti koristi u izraĉunu ovih pokazatelja, ali i

ostalih) :

1. novĉano pokriće kamata = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza

/ rashodi od kamata

-ovim pokazateljem vidimo koliko su puta rashodi za kamate pokriveni novĉanim tokom

iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza te je nadopuna pokazatelju pokrića troškova

kamata, a njihovom usporedbom se mogu uoĉiti odstupanja novĉanog toka i dobiti (za

ovaj pokazatelj su zainteresirane banke i ostali davatelji zajmova koje zanima da li će

moći naplatiti kamate)

POKAZATELJI OCJENE

LIKVIDNOSTI I

SOLVENTNOSTI POKAZATELJI ANALIZE

NA TEMELJU IZVJEŠTAJA

O NOVĈANOM TOKU

POKAZATELJI

KAPITALNIH

IZDATAKA

POKAZATELJI

POVRATA NOVČANOG

TOKA

POKAZATELJI

KVALITETE DOBITI

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



43

2. novĉano pokriće dividendi obiĉnim dioniĉarima = (novĉani tok iz poslovnih

aktivnosti – izdaci za dividende povlaštenim dioniĉarima) / novĉani izdaci za

dividende obiĉnim dioniĉarima

3. novĉano pokriće tekućih obveza = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / tekuće

obveze

-Ovim pokazateljem se ocjenjuje kratkoroĉna solventnost jer ukazuje na to koliko puta

novĉani tok iz poslovnih aktivnosti pokriva iznos tekućih obveza poduzeća. Poţeljno je da

je ovaj pokazatelj što viši jer se po tome moţe zakljuĉiti kako je poduzeće sposobno u

kratkom roku podmiriti svoje tekuće obveze

4. novĉano pokriće ukupnih obveza = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / ukupne

obveze

-Pokazatelji kvalitete dobiti:

Ako ţelimo saznati kolika je stvarna razlika izmeĊu izvještaja o novĉanom toku (koji se

temelji na novĉanoj osnovi) i raĉuna dobiti i gubitka (obraĉunska osnova, naĉelo nastanka

dogaĊaja), odnosno njihovih rezultata, izraĉunat ćemo ove pokazatelje.

U ove pokazatelje spadaju:

kvaliteta prodaje (prihoda) = novĉani primici s osnove prodaje / prihodi od prodaje

kvaliteta dobiti = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / dobit iz poslovnih aktivnosti

Pokazatelji kapitalnih izdataka:

Pokazatelj nabave kapitalne imovine = (novĉani tok iz poslovnih aktivnosti – izdaci za

dividende) / novĉani izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne imovine

Pokazatelj investiranja = novĉani tok iz investicijskih aktivnosti = novĉani tok iz

investicijskih aktivnosti / novĉani tok iz financijskih aktivnosti

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



44

Pokazatelj financiranja = novĉani tok iz investicijskih aktivnosti / (novĉani tok iz poslovnih

aktivnosti + novĉani tok iz financijskih aktivnosti)

Pokazatelji povrata novĉanog toka:

Novĉani tok po dionici = (novĉani tok iz poslovnih aktivnosti – novĉani izdaci za dividende

povlaštenih dionica) / ponderirani prosjeĉni broj obiĉnih dionica

Povrat novca na uloţenu imovinu = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti i kamate i porezi /

ukupna imovina

Povrat novca na glavnicu (kapital) i obveze = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti /

(dioniĉarska glavnica + ukupne obveze)

Povrat novca na dioniĉarsku glavnicu = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / dioniĉarska

glavnica

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



45

4.4. Specifiĉnosti financijskih pokazatelja za analizu financijskih izvještaja

banke i osiguravajućih društava

BANKE:

Pokazatelji odnosa u bilanci banke:

1. Pokazatelji likvidnosti

2. Pokazatelji zaduţenosti

3. Ulaganja u fiksnu imovinu

Pokazatelji odnosa u raĉunu dobiti i gubitka:

1. Pokazatelji ekonomiĉnosti

2. Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke (udio neto prihoda od naknada u ukupnom

prihodu i udio ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu)

Pokazatelji profitabilnosti:

1. Pokazatelji rentabilnosti

2. Pokazatelji marţe i prosjeĉnih kamatnih stopa (marţa kamata ili kamatna marţa = neto

prihod od kamata / ukupna aktiva)

Pokazatelji investiranja

Financijski pokazatelji neke banke se mogu usporeĊivati sa pokazateljima iste banke

iz proteklih razdoblja, planiranim vrijednostima pokazatelje, pokazateljima drugih

banaka ili agregatnim pokazateljima bankovnog sektora.

Štreberaj


Telefon: 095 919 5191



46

OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA:

Kao osnovni osigurateljno-tehniĉki pokazatelji koriste se specifični pokazatelji kao što su:

Pokazatelj razmjera štete

Pokazatelj razmjera troškova

Kombinirani razmjer

Pokazatelj rezultata ulaganja

pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija analiza ... · pred vama je skripta za ponavljanje...

Documents