J. Barbi: Pravo drutava, Knjiga druga

Drutva kapitala

Dioniko drutvo

Svezak 1., Dioniko drutvo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2010.

Predgovor prvom izdanju (()Ovo je druga skripta iz naeg sistema kojim nastojimo skratiti vaeu ispitnu literaturu na neki normalniji opseg. Kao i prilikom izrade prve skripte (Opi dio iz prosinca 2010. godine). temeljna elja je zavriti izradu neke vrste polu-udbenika i polu-skripte koja bi jamila prolazak iz prvog pokuaja, a u isto vrijeme svojim opsegom i koliinom informacija osigurala od dugih i bolnih tiina izmeu postavljenih pitanja i danih odgovora na ispitu. Upozoravam kako je i ova skripta izraena prema vaeoj ispitnoj literaturi za zimski ispitni rok u veljai 2011. godine, a u svemu ostalome upuujem na predgovor prvoj skripti.

1. Pojam dionikog drutva

Dioniko drutvo (u daljnjem tekstu: d.d.) je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice i ne odgovaraju za obveze drutva. Pojam dionikog drutva u pravilu se ureuje zakonom, a odreenje toga drutva kod nas odgovara onome u drugim pravnim sustavima.

Obiljeja dionikog drutva po kojima se ono razlikuje od drugih drutava su:

a). da je pravna osoba - kod nas je to izraeno time to je rije o trgovakog drutvu, a sva trgovaka drutva imaju kod nas pravnu osobnost. D. d. pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar, iako drutvo postoji i prije toga premda nema pravnu osobnost (preddrutvo). Pravnu osobnost gubi brisanjem iz sudskog registra (provoenjem likvidacije, odnosno steajnog postupka). ili statusnim promjenama spajanja, pripajanja i podjele, ali se tada zbog pravnog sljednitva ne provodi njegova likvidacija. Posljedica pravne osobnost d.d-a jest da ono ima imovinu odvojenu od imovine svojih lanova kojom odgovara za svoje obveze. Zbog toga moe ulaziti u pravne odnose s drugim osobama (pa i sa svojim lanovima). i u tim odnosima stjecati prava i preuzimati obveze. Takoer, moe sudjelovati i u sudski i u arbitranim postupcima, podlijee kaznenoj i prekrajnoj odgovornosti, a predstavlja i porezni subjekt. Budui da je rije o pravnoj osobi zahtijeva se i poseban unutranji ustroj koji je u pogledu d.d-a strogo propisan. Tako ZTD propisuje organe koje mora imati svaki d.d. u kojima se stvara volja drutva i preko kojih se ona izraava prema treima. Posljedica je pravne osobnosti da d.d. ima i potpunu poslovnu sposobnost koju prema treima izraava putem svojih organa. U pogledu osobnog statuta drutva (lex societatis). kod nas se za utvrivanje mjerodavnog prava, ovisno o propisanim okolnostima i pitanjima na koja se trai odgovor, primjenjuje teorija osnivanja ili teorija sjedita drutva. D.d. moe stjecati prava i preuzimati obveze te biti njihov nositelj kao i svatko tko ima pravnu osobnost, osim u sluajevima koji su po naravi stvari iskljueni (npr. zakonsko nasljeivanje, ali nema zapreke da d.d. bude oporuni nasljednik). D.d. ima i osobna prava, osim onih koja su vezana samo uz fiziku osobu pa i pravo na zatitu tih prava. D.d. ima pravo i na zatitu prava osobnosti koju ZOO daje i svakoj drugoj pravnoj osobi;

b). da je trgovako drutvo - d.d. spada u trgovako drutvo, a njegovo osnivanje i ustroj ureeni su ZTD-om. Posljedica toga to je d.d. trgovako drutvo jest da ono ima svojstvo trgovca sa svim pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze, ali njegovi lanovi samim time to su lanovi drutva nemaju to svojstvo. Svojstvo trgovca d.d-u pripada bez obzira na pretpostavke koje se za svojstvo trgovca trae u ZTD-u jer mu to svojstvo pripada ex lege. Dakle, d.d. je trgovac i kada mu nije cilj da stjee dobit (npr. radi ostvarenja interesa dioniara na neprofitnoj osnovi). D.d. osnovano s ciljem stjecanja dobiti moe taj cilj promijeniti, a da time ne izgubi svojstvo trgovca;

c). da je drutvo kapitala - iako je kapital unesen u drutvo temelj na kojemu ono poiva, nije rije o zajednici kapitala, nego o zajednici osoba koje se povezuju u drutvo preko doprinosa u njegov kapital. Pri tome se ne misli na ukupni kapital drutva, nego samo na dio njegova vlastita kapitala (temeljni kapital). Iskazivanje udjela u drutvu vrijednosnim papirima u kojima su utjelovljena lanska prava i obveze (dionice). daje d.d-u posebno obiljeje i posebno znaenje u stvaranju veih koncentracija kapitala radi njegove upotrebe u poduzetnike svrhe, a okolnost to se s tim papirima sudjeluje na tritu kapitala zahtijeva stroi unutarnji ustroj drutva i smanjenu autonomiju ureenja odnosa u drutvu. Jednostavan prijenos dionica na tritu kapitala omoguuje da ulaga u gospodarskom smislu lako povue svoj ulog prijenosom dionice na drugu osobu, a da od toga ne trpi pothvat u koji je bio uloio sredstva, tj. to se ne osjea u imovini d.d-a.;

d). da ima temeljni kapital podijeljen na dionice;

e). da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva;

f). da je statut temeljni ustrojbeni akt drutva.

Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva

lanovi d.d-a ne odgovaraju za njegove obveze i tu se misli na odgovornost koja bi bila propisana zakonom, a proizala bi samo iz okolnosti da je rije o lanovima drutva. Dioniari ipak mogu preuzeti odgovornost za obveze drutva pravnim poslom (npr. ugovorom o jamstvu, pristupanjem dugu i sl.). Takoer, dioniari se mogu nai u zajednikoj odgovornosti prema treim osobama kada su npr., zajedno solidarno odgovorni za poinjenu tetu ili kad su inae u poloaju solidarnih dunika i sl. Tada je osnova odgovornosti u pravnom poslu, radnji ili proputanju koji su doveli do odgovornosti, ali ne u zakonu i odreenju obiljeja d.d-a. Od odgovornosti za obveze treba razlikovati snoenje rizika poslovanja drutva. Iako vjerovnik drutva ne moe od dioniara traiti da podmiri obvezu drutva (osim u sluaju proboja pravne osobnosti), dioniari snose puni rizik poslovanja drutva. Taj rizik je ogranien visinom uloga u drutvo, odnosno onim to su dali za stjecanje dionica drutva, uplatom drutvu pri izdavanju dionica, odnosno plaanjem dioniarima od kojih su dionice stekli. Ako drutvo posluje dobro, to se u pravilu odraava u rastu vrijednosti dionice, a ako drutvo posluje loe vrijednost dionice e u pravilu padati to moe dovesti i do prestanka drutva. Posljedica toga moe biti da dioniar dobije manje od onoga to je uloio u drutvo pa i da izgubi sve. Od njega se, osim ako na to ne pristane, ne mogu traiti dodatni doprinosi drutvu uplatama ni na drugi nain da bi se pokrili gubici ili olakalo poslovanje. ZTD sadri niz odredaba kojima se izraava da dioniar snosi poduzetniki rizik drutva (npr. zabrana povrata uloga i plaanja kamata na uloge, zabrana da se prije likvidacije drutva dioniarima podijeli dobit (isplati dividenda). koja ne proizlazi iz rauna dobiti i gubitka i dr.).

Odgovornost dioniara za obveze drutva

Iskljuenje odgovornosti lanova za obveze drutva nije apsolutno.

(l.506)ZTD propisuje da u sluaju prikljuenja drutava glavno drutvo, iako je samo dioniar, odgovara vjerovnicima prikljuenog drutva kao solidarni dunik za obveze tog drutva koje su nastale prije i koje nastanu nakon prikljuenja pa se ta odgovornost ne bi mogla iskljuiti sporazumom koji bi djelovalo prema treima.

ZTD takoer propisuje posrednu odgovornost dioniara koji prime zabranjena plaanja od drutva za njegove obveze, ali tako da zahtjev koji prema njima ima drutvo mogu postaviti i vjerovnici drutva, ako ih ono ne moe podmiriti. Ako drutvo bude u steaju, pravo vjerovnika ostvaruje steajni upravitelj.

(l.10)U iznimnim sluajevima, kada lanovi drutva zloupotrijebe okolnost da inae ne odgovaraju za obveze drutva, nastaje njihova odgovornost za te obveze koja je solidarna (tzv. proboj pravne osobnosti).

ZTD propisuje kada se smatra da je ispunjena pretpostavka za odgovornost dioniara za obveze drutva, odnosno kada se smatra da je rije o zlouporabi okolnosti da dioniar po zakonu ne odgovara za obveze:

a). ako se koristi drutvom za to da bi postigao cilj koji mu je inae zabranjen;

b). ako se koristi drutvom da bi otetio vjerovnike;

c). ako protivno zakonu upravlja imovinom drutva kao da je to njegova imovina;

d). ako u svoju korist ili u korist druge osobe umanju imovinu drutva, iako je znao ili morao znati da ono nee moi podmiriti svoje obveze.

(l.273)ZTD takoer propisuje odgovornost dioniara koji se koristi svojim utjecajem u drutvu da se poduzme neto na tetu drutva ili njegovih dioniara, a vjerovnici mogu protiv njega ustati zahtjevom za naknadu tete koji inae ima drutvo, ako ne mogu svoje trabine podmiriti od drutva. Ovdje je rije o samostalnom zahtjevu temeljenom na odgovornosti za obveze drutva prema vjerovnicima.

Sluaj zloporabe bi bio kada npr. dioniar, posebice ako je i jedini lan d.d-a, koji i vodi njegove poslove, osnuje drugo drutvo ili vie drutava i fiktivnim poslovima ili poslovima kojima je iskljuivo cilj da se prebacuju sredstva iz drutva i drutvo postupi tako da jedno drutvo zapravo posluje preko rauna drugog drutva.

Treba spomenuti i sluaj tzv. vlastite blokade rauna kako bi se namjerno onemoguilo namirenje vjerovnika. Rije je o tome da jedno drutvo dogovorno blokira raun drugoga u visini iznosa koji omoguuje stalan odljev sredstava s blokiranog rauna u drugo drutvo i poslovanje drutva iji je raun blokiran tako da ostali vjerovnici ne mogu podmiriti svoje trabine ak i kada pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa dostavlja valjane naloge za plaanje.

Osnova za to da je rije o zloporabi moe biti i izvlaenje sredstava iz drutva tako da se iz njega isie imovina i dovede u stanje da se vjerovnici nemaju iz ega namiriti ili to jedva mogu uiniti (tzv. tuneliranje).

(l.224)ZTD propisuje i da vjerovnici d.d-a mogu od dioniara traiti da vrati drutvu sve isplate koje je od njega primio protivno odredbama ZTD-a (npr. na ime ispate kamata, dividende koja ne proizlazi iz dobiti iskazane u raunu dobiti i gubitka, ali samo ako je dioniar znao ili morao znati da nema pravo na isplatu dividende, povrata uplaenog uloga).

Tko odgovara i za koje obveze

l.10. Za obveze odgovara dioniar koji zlorabi okolnost da po zakonu ne odgovara za obveze drutva. Rije je o dioniarima d.d-a, lanovima drutva s ogranienom odgovornou, a od drutava osoba o komanditorima komanditnog drutva. Teret dokaza da je rije o zlorabi je na vjerovniku (tuitelju). Poslove d.d-a s dualistikim ustrojem organa vodi uprava koja je u tome samostalna i djeluje na vlastitu odgovornost pa je mogunost utjecaja dioniara na donoenje poslovnih odluka manja nego u drutvima s ogranienom odgovornou. Slino je i u drutvima s monistikim ustrojem organa u kojima poslove drutva vode izvrni direktori i moraju postupati po uputama upravnog odbora, ali se u odnosu na dioniare nalaze u istom poloaju kao i lanovi uprave drutva s dualistikim ustrojem organa. U drutvima kapitala poslove vodi uprava, a ne lanovi kao u drutvima osoba, pa je i to razlog da ne odgovaraju za obveze drutva. Ali ako postupe tako da tu okolnost zlorabe, pa djeluju makar i dijelom kao da su lanovi drutva osoba, moraju snositi i posljedicu koja iz toga proizlazi. Ipak, odgovornost se zasniva samo glede onoga lana kojemu se dokae da je zloporabio svoj poloaj lana u drutvu kapitala. Tueni ne mora biti lanom drutva u vrijeme podizanja tube. lan drutva odgovara za sve obveze drutva, ugovorne, izvanugovorne i dr.

(l.273.4)Nemogunost drutva da podmiri svoje obveze nije osnova na kojoj poiva vjerovnikova tuba, jer tu nije rije o odgovornosti za tetu, nego o odgovornosti prema vjerovniku da e mu obveza drutva biti podmirena. Rije je o rjeenju kojim se vjerovniku preventivno prua zatita, a ne o sredstvu koje je posljedica nepodmirenja obveze. To je razlog da tubu protiv lana moe podnijeti svaki vjerovnik, a ne samo onaj kojemu drutvo ne moe podmiriti obvezu. Dovoljno je da mu obveza nije podmirena. Odgovornost lanova drutva nakon proboja pravne osobnosti je solidarna i neograniena, a zasnivanjem njihove odgovornosti ne prestaje odgovornost drutva. Ono odgovara za obvezu zato to je dunik, a toj se odgovornosti samo pridruuje i odgovornost lanova drutva. Vjerovnik stoga moe birati hoe li zahtjev postaviti samo protiv drutva ili protiv drutva i svih njegovih lanova u pogledu kojih je ispunjena pretpostavka za njihovu odgovornost, drutva i nekih lanova ili samo protiv lanova drutva, odnosno protiv samo nekoga od njih. Na izbor ne utjee okolnost je li drutvo sposobno podmiriti obvezu, odnosno odbija li to uiniti iako moe podmiriti obvezu.

Za podizanje tube protiv drutva dovoljno je da je obveza drutva dospjela i da nije podmirena, odnosno da nije uredno podmirena. Kada je rije o odgovornosti lanova za obveze drutva, mora se dokazati njihova zloporaba, to je ozbiljna prepreka olakom utuivanju lanova drutva i podizanje tube protiv njih svodi se samo na iznimku. Ustane li npr. vjerovnik s tubom protiv lana drutva i u tome ne uspije ili ustane li s tubom protiv drutva i njegova lana, pa uspije samo protiv drutva, duan je lanu naknaditi time poinjeni troak to je najbolja brana protiv olakog i bijesnog utuivanja lanova drutva.

Pravna narav odgovornosti

Za odgovornost dioniara bitno je:

a). da pravni odnos iz kojega nastaje obveza za koju lan ne odgovara ne postoji izmeu vjerovnika i lana drutva, nego izmeu vjerovnika i drutva za obvezu za koju lan odgovar; b). da drutvo preuzimajui obvezu ne djeluje u ime lana, nego u svoje ime;

c). da je stoga rije o odgovornosti lana drutva za tuu, a ne za vlastitu obvezu. Temeljni kapital

Temeljni kapital jest u novcu izraena vrijednost onoga to dioniari moraju unijeti u drutvo na ime uplate dijelova tog kapitala koji se odnose na sve izdane dionice. Izdaje li drutvo dionice za iznos koji je vei od dijela temeljnog kapitala koji se na njih odnosi, ono to se uplauje iznad iznosa koji se odnosi na dionice ne ini se na ime uplate temeljnog kapitala. Jedno od bitnih obiljeja d.d-a jest u tome to je temeljni kapital podijeljen na dionice. Odreen je u statutu drutva, upisan u sudskom registru i vodi se u poslovnim knjigama drutva kao upisani kapital. Raunovodstveni pojam upisanog kapitala odgovara pojmu temeljnog kapitala i iskazuje se u pasivi drutva.

Temeljni kapital se mora izraziti u kunama, suprotnu odredbu treba smatrati pro non scripto jer je svaka primjena valutne klauzule iskljuena.(l.161). Ipak, neki d.d-i imaju temeljni kapital izraen u stranoj valuti to je posljedica okolnosti da je do 31. prosinca 1994. godine bilo mogue izdavati dionice pri osnivanju dionikih drutava i poveavanju njihova temeljnog kapitala koje su nominalne iznose imale izraene u stranoj valuti (najee u njemakim markama koja je bila vrsta valuta gdje se vezivanjem uz marku nastojao smanjiti utjecaj inflacije). Zbog toga su i temeljni kapitali tih d.d-a mogli biti izraeni u stranoj valuti, a sve je to omoguio Zakon o vrijednosnim papirima. ZTD je potovao steena prava dioniara d.d-a koja su svoj temeljni kapital i nominalne iznose dionica izrazila u stranoj valuti. ZTD je zbog toga propisao da se odredbe o obveznom izraavanju temeljnog kapitala i nominalnog iznosa dionica u kunama ne primjenjuju na dionice (pa ni na temeljni kapital). izraen u stranoj valuti prije 01. sijenja 1995. godine. Temeljni kapital i nominalni iznos dionica mogu ostati izraeni u stranoj valuti samo do prve promjene temeljnog kapitala ili nominalnog iznosa dionica drutva kada se moraju izraziti u kunama. Ako drutva ne bude mijenjalo svoj temeljni kapital, on i dalje moe ostati izraen u stranoj valuti. No ZTD izrijekom propisuje i sluajeve kada se prenominacija temeljnog kapitala mora provesti i posljedino ga izraziti u kunama.

Prenominacija se mora provesti ako nastupi neka od zakonom propisanih okolnosti ili ako drutvo odlui prenominaciju provesti iako to nije duno uiniti. Za izraun iznosa temeljnog kapitala i dionica u kunama primjenjuje se srednji teaj HNB-a za odgovarajuu valutu koji vai na dan donoenja odluke o sazivanju glavne skuptine drutva na kojoj se donosi odluka o prenominaciji.

Iznos temeljnog kapitala

l.163. Najnii iznos temeljnog kapitala za d.d. iznosi 200 000 kuna. Vii iznos temeljnog kapitala odreuju se ako drutvo izdaje dionice s nominalnim iznosom, cijelim brojevima koji su viekratnici broja 10. Najnii iznos temeljnog kapitala mjerodavan je za osnivanje dionikog drutva i ne moe se smanjiti za vrijeme trajanja drutva, osim ako ga glavna skuptina drutva smanji ispod tog iznosa i odmah povea najmanje na taj iznos.

Drugim zakonima za pojedina je d.d-e propisan i vei iznos najnieg temeljnog kapitala (za osnivanje banke 40 milijuna kuna, d.d. za upravljanje investicijskim fondovima milijun kuna i sl.).

Sud mora odbiti upis u sudski registar drutva iji je temeljni kapital manji od onoga koji je zakonom propisan kao najnii. Jednako mora postupiti i ako drutvo pri osnivanju izdaje dionice iji je nominalni iznos odnosno iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi manji od onoga koji je propisan kao najnii ili ako kod dionica s nominalnim iznosom nije cijeli broj koji je viekratnik broja 10. Viekratnik broja 10 odreen je kod dionica s nominalnim iznosom zbog toga da se poslije izbjegnu tekoe pri poveanju temeljnog kapitala drutva. Upie li sud drutvo usprkos tome, upis se moe pobijati tubom prema propisima o upisu u sudski registar. Posljedice izdavanja dionica iji je nominalni iznos manji od najmanjega doputenog iznosa, odnosno na koje se odnosi dio temeljnog kapitala manji od toga propisane su ZTD-om i dovode do odgovornosti za tetu onoga tko prvi put stavi takvu dionicu u prometu, a ne onaj tko ju je potpisao. U pravilu odgovaraju lanovi uprave drutva, a pravo traenja naknade ima onaj tko ima dionicu, ali zbog toga ne moe stei lansko pravo u drutvu.

Posljedica odreenja temeljnog kapitala u statutu jest da svaka promjena temeljnog kapitala zahtijeva i izmjenu statuta drutva koji se mijenja odlukom glavne skuptine i na temelju donesene odluke upisuje u sudski registar.

No, temeljni kapital se moe poveati bez izmjene statuta u dva sluaja:

a). kad je rije o poveanju temeljnog kapitala kao tzv. odobrenog temeljnog kapitala jer tada to ini uprava uz suglasnost nadzornog odbora, odnosno upravni odbor, ali na temelju ovlasti koja joj je dana statutom. Takvo poveanje je mogue u roku od najvie pet godina od upisa drutva u sudski registar, odnosno od upisa u taj registar promjene statuta kojom se upravi, odnosno izvrnim direktorima daje ta ovlast, s time da se tako moe poveati temeljni kapital do najvie polovine njegova iznosa u vrijeme davanja ovlasti;

b). kad se odlukom glavne skuptine, koja se donosi veinom propisanom za izmjenu statuta, ovlauje uprava, odnosno upravni odbor drutva da najkasnije u roku od pet godina izda obveznice koje vjerovnicima daju pravo da ih zamijene za dionice drutva. No u oba sluaja je poveanje temeljnog kapitala ipak u rukama glavne skuptine, budui da ona daje spomenute ovlasti.

Uloga temeljnog kapitala i pravila za unos i ouvanje kapitala drutva

1). Iako se istie kako je temeljni kapital garancijski kapital drutva koji slui zatiti vjerovnika drutva i predstavlja svojevrsnu naknadu za to to dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, on ne prua sigurnost vjerovnicima da e moi svoje trabine podmiriti od drutva. Temeljni kapital je samo znak treima da su u drutvo jednom bile unesene najmanje vrijednosti koje odgovaraju iznosu tog kapitala, odnosno ako cijeli temeljni kapital nije jo uplaen, da drutvo ima prema dioniarima trabine u visini onoga to jo nije uplaeno i da postoji obveza da se drutvu osigura barem ono to odgovara iznosu tog kapitala.

Temeljni kapital je raunovodstvena kategorija i ulazi u pasivu drutva pa se tim kapitalom ne odgovara za obveze. Drutvo za svoje obveze odgovara onim to se nalazi u njegovoj aktivi, a u nju ulazi i sve to se u drutvo unese na temelju obveze uplate vrijednosti temeljnog kapitala. Treba ga razlikovati od imovine kojom drutvo raspolae i koja je bitna za sigurnost vjerovnika drutva.

Imovina drutva ini njegovu aktivu i njezina vrijednost se mijenja poslovanjem drutva i ne iskazuje u statutu. Aktiva nije stalna veliina jer je zbog poslovanja podlona promjenama. Posljedica tako nastalih promjena nije i obveza da se mijenja i temeljni kapital drutva. ZTD prijei da se u drutvo unese manje od onoga to je iskazano kao temeljni kapital, odnosno da poetna imovina drutva bude manja od iznosa njegova temeljnog kapitala.

Naelo unosa kapitala jedno je od temeljnih naela prava d.d-a iz kojeg proizlazi:

a). zabrana izdavanja dionica ispod pari;

b). obveza preuzimanja svih dionica prije upisa drutva u sudski registar;

c). izvjee o osnivanju i revizija osnivanja;

d). sudsko ispitivanje jesu li uredno uneseni ulozi i odgovara li vrijednost unesenih stvari i prava nominalnim iznosima odnosno iznosima temeljnog kapitala koji se odnose na dionice to se za to izdaju i dr.

Poseban osvrt zasluuje zabrana izdavanja dionica za iznos koji je nii od njihova nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji se na njih odnosi (ispod pari). Time se sprjeava da se drutvu ne uplati ono to odgovara njegovu iskazanom temeljnom kapitalu pa se tako ne bi ostvarila svrha da mu se pribavi barem kapital koji je javno deklariralo da ga ima u poetku svoga djelovanja. No, to se ne smije mijeati s cijenom za dionice prilikom njihove prodaje. Zabrana se odnosi samo na izdavanje dionica, a ne i na njihovu prodaju jer se u prodaji postie trina cijena koja moe biti i manja od njihova nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice na koju ZTD ne moe utjecati. Promet dionica i u njemu postignute cijene ne utjeu na iznos temeljnog kapitala drutva, pa se zbog promjena tih cijena ne mijenja temeljni kapital drutva niti postoji obveza njegova mijenjanja.

2). Temeljni kapital moe pokazati vjerovnicima da im je dana sigurnost da drutvo ima ime podmiriti njihove trabine(jamstvena funkcija). prema drutvu samo ako ono ima najmanje onoliku imovinu koja po vrijednosti odgovara temeljnome kapitalu, i to ne samo pri osnivanju nego i kasnije.

Zato u dionikome pravu vrijedi naelo odravanja kapitala koje se vidi iz naina na koji se moraju sastaviti financijska izvjea drutva. ZTD zabranjuje neke radnje kojima se u praksi moe osujetiti garancijska uloga vrijednosti onoga to je uneseno u drutvo na ime uplate temeljnoga kapitala.

Tako je drutvu zabranjeno:

a). da dioniaru vrati ono to je unio kao ulog i da plati kamate na ulog;

b). da stjee ili uzima u zalog vlastite dionice, osim kada je to zakonom doputeno;

c). da upotrebljava dobit protivno propisanom redoslijedu i da prije nastanka drutva podijeli dividendu koja ne proizlazi iz rauna dobiti i gubitka;

d). da se koristi sredstvima zakonskih rezervi i rezervi kapitala protivno odredbi ZTD-a; e). da se koristi sredstvima iz rezervi za vlastite dionice osim za njihovu nabavu i da ih oslobaa osim u iznosu koji prelazi vrijednost vlastitih dionica;

e). da se koristi statutarnim rezervama za namjene koje nisu predviene statutom drutva, osobito da se njima koristi za isplatu dividende i za druge isplate dioniarima.

Dioniari su duni i vratiti drutvu sve isplate koje od njega prime protivno ZTD-u to mogu od njih zahtijevati i vjerovnici drutva.

Glede povrata isplate dividende postoji posebno pravilo kojim se titi primanje isplate u dobroj vjeri.(l.224). Dobit koja je podobna za isplatu dioniarima postoji onda kada je aktiva vea od pasive ukljuujui i sve obveze drutva. Prime li dioniari unato zabrani isplatu na ime dividende, duni su primljeno vratiti drutvu samo onda ako im drutvo dokae da su znali ili da su morali znati da nisu imali pravo primiti tu isplatu. ZTD moe propisati pravila kojima se ide za tim da se unese i ouva ono to je dano drutvu na ime uplate temeljnog kapitala, ali se time ne moe jamiti vjerovnicima da e biti zatieni od smanjenja imovine drutva do koje doe drugim raspolaganjima drutva.

Ne moe se propisati i time osigurati da drutvo ne upadne u gubitke. Glede toga, ZTD jedino propisuje obvezu uprave, odnosno upravnog odbora da u sluaju kada je gubitak drutva u visini polovine temeljnog kapitala drutva mora sazvati glavnu skuptinu i o tome je izvijestiti, a ako drutvo bude nesposobno za plaanje ili prezadueno, mora bez odgaanja, a najkasnije tri tjedna od nastanka steajnog razloga, predloiti otvaranje steajnog postupka. Nakon to nastanu razlozi za otvaranje steaja, uprava/izvrni direktori, ne smiju nita plaati, osim ako to ine s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika.

3). Temeljni kapital ima u d.d-u nezaobilaznu ulogu u tome da se preko njega odreuju odnosi u drutvu i preko dionica na koje je podijeljen temeljni kapital dioniari stjeu i prava u drutvu. Naelo da pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednak poloaj u drutvu dovodi do toga da je to sudjelovanje u temeljnom kapitalu bitno za njihov poloaj u drutvu, odnosno za njihov odnos prema drutvu i drugim dioniarima. Pri tome je vano da na iznos temeljnog kapitala ne utjee izdavanje dionica za iznos koji je vei od nominalnog odnosno od iznosa temeljnog kapitala koji se na njih odnosi. Razlika izmeu nominalnog iznosa i iznosa za koji su dionice izdane (agio). unosi se u rezerve kapitala i ne ini temeljni kapital. Taj iznos ostaje drutvu i ini njegov vlastiti kapital.

Uloga temeljnog kapitala u d.d-u je i u tome da se time:

a). prisiljava osnivae odnosno one koji pri poveanju temeljnog kapitala stjeu dionice da moraju u drutvo unijeti najmanje onoliko koliko odgovara iznosu tog kapitala;

b). prisiljava osnivae da javno objave koliki je prvi kapital kojim drutvo raspolae u vrijeme osnivanja;

c). sprjeava dioniare u tome da im drutvo vrati ono to su uplatiti na ime stvaranja njegova temeljnog kapitala;

d). sprjeava dioniare da odlue o plaanju dividende ako bi to plaanje zahvatilo u iznos temeljnog kapitala, odnosno u neto aktivu drutva tako da ona bude manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje se ne smiju isplatiti dioniarima.

Dionice

Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioniko drutvo, a glasi na dio temeljnog kapitala drutva i imatelju daje pravo lanstva u drutvu, odnosno prava i obveze koji iz toga lanstva proizlaze.

Iz toga slijedi da se na dionicu mora gledati kao na:

a). dio temeljnog kapitala drutva;

b). skup lanskih prava i obveza imatelja dionice;

c). vrijednosni papir.

1). Dionica kao dio temeljnog kapitala drutva

Kako je dio temeljnog kapitala, dionica se mora izraziti na isti nain kao i taj kapital pa mora imati nominalni iznos izraen u kunama, odnosno na nju se mora odnositi odreeni dio temeljnog kapitala izraenog u kunama. Pri tome treba primijeniti i pravilo koje nema iznimaka, odnosno da zbroj nominalnih iznosa, odnosno zbroj iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na sve izdane dionice mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drutva. Nominalni iznos dionice slui aritmetikom izraavanju udjela u temeljnom kapitalu drutva kojim se odreuje poloaj lana u drutvu, s ime je u uskoj vezi naelo nedjeljivosti dionice, odreuje se dioniarevo pravo glasa u glavnoj skuptini drutva i obveza dioniara da drutvu uplati najmanje iznos na koji dionica glasi. Dio temeljnog kapitala koji otpada na dionicu moe biti izraen njezinim nominalnim iznosom, odnosno iznosom na koji ona glasi tako da ga se odredi u statutu drutva i mijenja odlukom glavne skuptine i izmjenom statuta. Tako odreeni iznos postaje njezino obiljeje pa ga se naznauje uvijek kad se iskazuje i dionica. D.d slobodno odluuje hoe li imati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa, ali u oba sluaja se na svaku dionicu drutva odnosi odreeni dio njegova temeljnog kapitala. Nitetna je dionica iji je nominalni iznos manji od 10 kuna, a izdavatelji solidarno odgovaraju imateljima za tetu koja bi im bila poinjena izdavanjem takvih dionica. Nominalni iznosi dionica koji su vei od najnieg iznosa (10 kuna). moraju biti viekratnici najnieg zakonom propisanog nominalnog iznosa dionice ime se omoguuje postizanje tonog omjera u pravima koja dioniar ima u drutvu bez obzira na razliite nominalne iznose dionica koje je drutvo izdalo. Posljedica odreivanja nominalnog iznosa dionice u kunama jest ta da i temeljni kapital mora biti izraen u kunama, to proizlazi iz injenice da je temeljni kapital zbroj nominalnih iznosa dionica koje ga ine. Svako poveanje ili smanjenje temeljnog kapitala drutva mora se provesti po odredbama ZTD-a.

U praksi se u pravilu, budui da se dioniare ne moe siliti na dodatne uloge u temeljni kapital, temeljni kapital poveava iz sredstava drutva gdje se za tu svrhu mogu koristiti:

a). dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala doputeni ZTD-om;

b). statutarne rezerve ako je to u skladu s njihovom namjenom i ostale rezerve drutva;

c). zadrana dobit.

Ukupni iznos poveavanja temeljnog kapitala mora se tono odrediti odlukom o poveanju tog kapitala i navesti iz kojeg se od spomenutih izvora to ini. U sluaju smanjenja, dioniarima e se moi isplatiti iznosi smanjenja temeljnog kapitala, ovisno o broju i nominalnim iznosima njihovih dionica, ako se provede postupak propisan ZTD-om za redovito smanjenje temeljnog kapitala i ako se prui potrebna sigurnost vjerovnicima drutva koji na to imaju pravo pod uvjetima propisanim ZTD-om.

ZTD ne dozvoljava da se dio temeljnog kapitala koji ini dionicu s nominalnim iznosom izrazi alikvotnim dijelom tog kapitala (npr. razlomkom ili postotkom temeljnog kapitala). naznaenim na dionici, ve se to mora uiniti navoenjem nominalnog iznosa izraenog u novcu tako da zbroj svih pojedinanih iznosa mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala. Nominalni iznosi ne moraju biti jednaki, ali ne mogu biti manji od najnieg iznosa propisanog ZTD-om. U praksi se esto dionice koje kotiraju na burzi izdaju na iste nominalne iznose. Ako se ele izdati dionice koje nemaju iste nominalne iznose, to se u pravilu ini izdavanjem razliitih serija dionica u kojima se dionice mogu razlikovati po nominalnim iznosima. O nominalnim iznosima dionica odluuje drutvo.

Od nominalnog iznosa dionice treba razlikovati iznos za koji se ona izdaje. Ovdje je rije o onome to netko mora platiti d.d-u za dionicu koju stjee kada je drutvo izdaje pri osnivanju ili poveanju temeljnog kapitala drutva. Drutvo moe izdati dionicu al pari, tako da se za nju drutvu mora platiti iznos koji je jednak nominalnom iznosu ili iznad pari, tako da se za nju mora drutvu platiti iznos koji je vei od nominalnog iznosa. U prvom sluaju cijeli se iznos uplate smatra iznosom temeljnog kapitala drutva, a u drugom sluaju se takvim smatra samo iznos uplate koji odgovara nominalnom iznosu dionice, dok se ostali iznos smatra premijom (agio). i unosi u rezerve kapitala. Izdavanje dionica ispod pari je zabranjeno.

Od nominalnog iznosa dionice i iznosa za koji se ona izdaje treba razlikovati i vrijednost dionice.

Dionica e vrijediti onoliko koliko se za nju moe dobiti na tritu, to moe, ali i ne mora odgovarati nominalnom iznosu (tzv. trina ili prometna vrijednost). Kod dionica koje su uvrtene na trite to je njihova burzovna cijena, a kod ostalih cijena koja se postie u prometu dionice izvan ureenog trita. Zbog promjene vrijednosti dionice ne mora se mijenjati njezin nominalni iznos jer ta promjena ne utjee na izraeni temeljni kapital drutva kojeg je nominalni iznos dionice samo jedan dio.

ak ni sve dionice drutva koje su istog nominalnog iznosa ne moraju u isto vrijeme imati istu vrijednost jer ona ovisi o brojnim initeljima u svakom konkretnom sluaju (spremnost kupca da plati odreenu cijenu, npr. zbog toga to neke dionice ine paket koji je bitan za odluivanje u drutvu, ili zato to su posebnog roda koji mu moe biti interesantniji nego neki drugi rok dionica, to daju pravo imenovanja lana nadzornog odbora i dr.).

Vrijednost dionice moe se odrediti i prema nekim drugim mjerilima, a ne kao trina vrijednost (npr. prema vrijednosi supstancije drutva, odnosno odreivanjem njezine vrijednosti statikom metodom kao da se provodi likvidacija drutva - zbrajanjem i unovenjem aktive, odbijanjem pasive i podjelom ostatka na dionice prema njihovim nominalnim iznosima, uzimajui u obzir povlatene dionice koje bi u sluaju likvidacije davale prednost u isplati ostatka imovine dioniarima.

Moe se koristiti i dinamika metoda kojom se uzimaju u obzir izgledu drutva ubudue, tj. koliko bi ta dionica ubudue mogla donijeti dioniarima kada je rije o odreivanju otpremnine kojom valja isplatiti dioniara koji izlazi iz drutva). Iako ZTD govori o temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice, mogue je zamisliti i da d.d. izda samo jednu dionicu. Kako je dionica temelj za odreenje lanskih prava u drutvu, nema razloga da d.d. koje ima samo jednog dioniara ne izda i samo jednu dionicu. Taj jedini dioniar moe sva svoja lanska prava ostvarivati na isti nain na temelju jedne dionice kao i kada je imatelj svih dionica koje je drutvo izdalo.

Dionice bez nominalnog iznosa

ZTD je omoguio i da drutvo izdaje dionice bez nominalnog iznosa, no drutvo ne moe imati istodobno jedne i druge. U statutu drutva mora se odrediti koje e od tih dionica drutvo izdati. Ono to mora odrediti pri svome osnivanju, ali to moe uiniti i kasnije izmjenom statuta i odreivanjem zamjene dionica s nominalnim iznosom, onima bez nominalnog iznosa. Mogue je napraviti i obrnuto, ali tada se mora odrediti nominalni iznos dionice tako da zbroj svih nominalnih iznosa bude jednak iznosu temeljnog kapitala. Dionice bez nominalnog iznosa su dionice koje ne glase na neki u njima navedeni iznos novca, ali to ne znai i da se ne odnose na odreeni dio temeljnog kapitala drutva. U vezi s time treba razlikovati dvije skupine takvih dionica, tzv. prave i neprave dionice bez nominalnog iznosa.

O pravim dionicama bez nominalnog iznosa se govori kada dioniko drutvo nema temeljni kapital, ili ga ima, ali on nije podijeljen na dionice. Kod njih nema neposredne veze izmeu broja dionica i temeljnog kapitala pa se oni mogu mijenjati neovisno jedan o drugome. Promjene u temeljnom kapitalu drutva nemaju posljedicu da se mora promijeniti broj dionica, npr. da se pri smanjenju temeljnog kapitala mora smanjiti i njihov broj.

Neprave dionice bez nominalnog iznosa su one kod kojih je u d.d-u temeljni kapital podijeljen na dionice, ali se u njima ne naznauje iznos dijela tog kapitala koji otpada na svaku dionicu. Na svaku od njih otpada raunski izraen dio temeljnog kapitala i u odnosu na to one nose i lanska prava u drutvu. Od dionica s nominalnim iznosom razlikuju se po tome to ne glase na odreeni iznos temeljnog kapitala, iako se na nj odnose pa se zato i nazivaju nepravim dionicama bez nominalnog iznosa. Dionice bez nominalnog iznosa mogu se pojaviti kao tzv. kvota dionice ili kao dionice izraene samo njihovim brojem.

Prve glase svaka na idealni dio temeljnog kapitala ili imovine drutva (npr. 1/100 000). koji se mora odrediti u statutu, a ako je izdana isprava o dionici, navesti i na njoj. Dijelovi ne moraju biti jednaki, a svaka promjena broja dionica zahtijeva i promjenu idealnog dijela na koji glasi, a ako su izdane i isprave o dionicama, i izdavanje novih isprava.

Kod dionica koje su izraene samo njihovim brojem, dioniar moe znati kolika su mu prava samo iz broja izdanih dionica, jer se one odnose na jednake dijelove temeljnog kapitala iz ega se ta prava izvode. ZTD je propisao mogunost izdavanja samo nepravih dionica bez nominalnog iznosa jer kae da dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva u jednakom dijelu pa se udio tih dionica u temeljnom kapitalu odreuje njihovim brojem. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne moe biti manji od onoga koji otpada na dionicu s nominalnim iznosom, odnosno manji od 10 kuna. Izdavanje dionice bez nominalnog iznosa koja bi se odnosila na iznos temeljnog kapitala manjeg od 10 kuna imalo bi za posljedicu da je takva dionica nitetna, a njezini izdavatelji bi solidarno odgovarali imatelju dionice za tetu koja bi mu time bila poinjenja. Iz toga proizlazi da ZTD ne doputa izdavanje tzv. kvota dionica. I na te se dionice primjenjuju pravila o nedjeljivosti dionice, o zabrani izdavanja ispod pari i dopustivosti da ih se izdaje iznad pari i dr. Iako su neprave dionice bez nominalnog iznosa toliko sline onima s nominalnim iznosom da se moe ak pomisliti kako je rije samo o drukijem formuliranju iste stvari, ipak je rije o skupini dionica koje imaju neka svojstva koja su pogodnija za praksu od onih s nominalnim iznosom:

a). na svaku od tih dionica otpada jednak dio temeljnog kapitala drutva. Taj dio se ne navodi u statutu drutva kao kod dionica s nominalnim iznosom. Zbog toga su ove vrste dionica raunovodstvena kategorija kao to je to i sluaj s temeljnim kapitalom. Iznalazi se tako da se svakodobni iznos temeljnog kapitala podijeli sa svakodobnim brojem dionica drutva, a odreenjem da taj iznos ne moe biti manji od 10 kuna iskljuuje se primjena tzv. penny-stocks, odnosno dionica s izrazito niskim iznosom temeljnog kapitala koji otpada na svaku od njih (npr. 1 lipa). Svaka dionica daje jednako pravo glasa u glavnoj skuptini, osim ako je rije o dionici bez prava glasa ili je pravo glasa za dioniara iskljueno. Prava u drutvu ostvaruju se prema broju dionica;

b). kod tih dionica se ne primjenjuje pravilo o viekratniku najnieg propisanog iznosa dionice koje vrijedi za dionice s nominalnim iznosom. Zato dio temeljnog kapitala koji se odnosi na pojedinu dionicu moe biti bilo koji iznos koji nije manji od 10 kuna (ne mora biti cijeli broj);

c). ove dionice olakavaju provoenje poveanja i smanjenja temeljnog kapitala jer nema potrebe da se nominalni iznosi dionica i njihov broj usklauju s promjenama tog kapitala. Pri poveanju temeljnog kapitala iz sredstava drutva se ne moraju izdati nove dionice, ali se u odluci o tome mora navesti provodi li se poveanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica ili ne. Ako bi smanjenjem temeljnog kapitala iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na pojedinu dionicu pa ispod najnieg propisanog iznosa (ispod 10 kuna), treba provesti spajanje dionica to znai da e i njihov broj u drutvu pasti i dr.

2). Dionica kao skup lanskih prava i obveza

Dionicom se oznaava lanstvo u d.d-u i rije je o skupu prava i obveza koji pripadaju imatelju dionice, a koje stjee time to preuzima uplatu odreene kvote temeljnog kapitala drutva ili stjecanjem dionice od nekoga tko je prije preuzeto tu obvezu. Doprinos stvaranju temeljnog kapitala drutva daje pravo lanstva u drutvu. lanska prava i obveze ravnaju se u naelu prema visini sudjelovanja u temeljnome kapitalu drutva neovisno o tome tko je imatelj dionice. Prijenosom dionice prenose se i lanska prava u drutvu jer se ona vezuju uz odreeni dio temeljnog kapitala drutva. Budui da je rije o drutvu kapitala, poloaj lanova se odreuje prema dijelu temeljnoga kapitala koji ini dionicu, a ne prema osobi lana. Sve dok se dionica ne povue, uz nju se vezuje lanski poloaj u drutvu odreen ZTD-om i statutom. To se dogaa i onda kada drutvo stekne vlastitu dionicu jer tada ne prestaju prava iz dionice, nego ona prelaze na drutvo, s time da miruju sve dok drutvo dri dionicu.

Dionica predstavlja skup prava i obveza dioniara koje on ima kao lan u d.d-u, a ne po nekoj drugoj osnovi. Prava i obveze propisani su zakonom i statutom, a mogu se propisati statutom u okviru autonomije koju dozvoljava ZTD. Izmeu dioniara i drutva mogu postojati pravni odnosi za koji vrijede propisi graanskog i trgovakog prava. Dioniar moe slobodno raspolagati svojim vjerovnikim pravima prema drutvu pa i ako mu nakon toga prestane lanstvo u drutvu, jer je rije o obveznom pravu koje je stekao prije toga. Bitno je samo da se pravnim odnosima izmeu lana drutva i drutva ne ostvaruju zabranjena plaanja (npr. povrat dioniaru onoga to je unio u temeljni kapital drutva i sl.).

lanstvo u drutvu se stjee originarno (preuzimanjem dionica pri osnivanju drutva ili poveanju temeljnoga kapitala). i derivativno (stjecanjem dionice od dotadanjeg dioniara).

lanstvo u drutvu dioniar gubi prestankom drutva (osim u sluaju pripajanja drugom drutvu ili spajanja s drugim drutvom ili podjelom drutva kad se ono nastavlja u drutvu preuzimatelju koje ve postoji ili nastaje statusnom promjenom), povlaenjem dionice, iskljuenjem i prijenosom dionice nekom treem pravnim poslom, na temelju zakona ili odluke suda.

lanska prava dijele se na:

a). upravljaka prava

1). pravo na sudjelovanje u glavnoj skuptini drutva, ukljuujui i pravo na raspravljanje,

2). pravo na obavijetenost,

3). pravo glasa,

4). pravo na pobijanje odluka glavne skluptine.

Upravljaka prava pripadaju u naelu svim dioniarima jednako, s time da se pravo glasa ostvaruje prema opsegu sudjelovanja u temeljnome kapitalu drutva. Iznimka su povlatene dionice bez prava glasa, kao i pravo na imenovanje lanova nadzornog odbora koje se moe dati statutom, pa se zbog toga i ne smatra opim upravljakim pravom. Meu upravljaka prava treba ubrojiti i prava manjine koja mogu ostvarivati pojedini dioniari ili vie njih zajedno, ako su za to ispunjene posebne pretpostavke propisane ZTD-om, pogotovo ako sudjeuju u odreenom opsegu u temeljnom kapitalu drutva;

b). imovinska prava

1). pravo na isplatu dividende

2). pravo na plaanje naknade za ispunjenje dodatnih obveza prema drutvu

3). prvenstveno pravo upisa novih dionica drutvo

4). pravo na isplatu dijela sudjelovanja u temeljnome kapitalu drutva u sluaju njegova smanjenja

5). pravo na isplatu ostatka likvidacijske i steajne mase drutva

6). pravo vanjskog dioniara na primjerenu naknadu i otpremninu te drugih dioniara u sluajevima propisanim ZTD-om.

Opseg imovinskih prava ravna se u pravilu prema sudjelovanju dioniara u temeljnome kapitalu drutva. Osim navedenih opih lanskih prava koja u naelu pripadaju svim dioniarima, posebna se prava mogu statutom dati nekim dioniarima ili skupinama dioniara. Ona pripadaju svakom imatelju dionice uz koju se vezuju (npr. prava povlatenih dioniara bez prava glasa i prava odreenih dioniara ili imatelja odreenih dionica da imenuju lanove nadzornog, odnosno upravnog odbora i dr.). Pri tome se pravo na imenovanje odreenih lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora moe dati dioniaru ili dioniarima koji su poimence navedeni u statutu pa prestanak svojstva dioniara znai tada i gubitak navedenog prava ili se to pravo vezuje uz odreene dionice navedene u statutu pa svakodobni imatelj tih dionica ima pravo imenovati onaj broj lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora koji je odreen statutom. Kao posebna prava statutom se mogu odrediti upravljaka i imovinska prava, a o statutu ovisi jesu li otuiva ili ne.

Obveze dioniara

l.212.lanstvo u drutvu obuhvaa i obveze pa je tako glavna obveza dioniara da drutvu uplati ulog, a samo iznimno statutom se moe odrediti da je dioniar duan prema drutvu ispuniti i dodatne obveze. Obveza uplate uloga nastaje preuzimanje dionica pri osnivanju drutva ili upisom dionica pri poveanju temeljnog kapitala drutva. Vjerovnik te obveze je drutvo ili dok se ono ne upie u sudski registar, preddrutvo. Dunik je dioniar kojeg se ne moe osloboditi obveze uplate uloga, a nije doputen ni prijeboj s trabinom drutva prema dioniaru. Moglo bi ih se osloboditi uplate samo na temelju redovitog smanjenja temeljnog kapitala drutva ili smanjenja toga kapitala povlaenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen. Do iskljuenja dioniara moe doi zbog neuplate uloga i pod tono propisanim uvjetima.

l.218. ZTD propisuje da se statutom moe dioniarima nametnuti i dodatna obveza onoj o uplati uloga i to se moe uiniti samo ako je za prijenos njegove dionice potrebna suglasnost drutva. Ispunjenje inidbe koja se time nalae ne smije biti u novcu, a moe biti naplatno ili besplatno. U sluaju (neurednog). ispunjenja inidbe statutom se moe propisati i plaanje ugovorne kazne. Obveza i njezin opseg moraju se naznaiti na ispravi o dionici ili privremenici. Prijenosom dionice na stjecatelja prelaze i te obveze, a prethodni dioniar ispada iz obveze ako ona nije dospjela prije prijenosa dionice. Zbog neispunjenja obveze nije mogue iskljuiti dioniara iz drutva, jer tu nije rije o uplati uloga. Pojedina prava i obveze dioniara dijelovi su jedinstvenog lanskog prava dioniara pa se od njega ne mogu pojedinano odvajati ni samostalno prenositi, a to se odnosi na upravljaka i imovinska prava. No, pravo na isplatu dividende nakon to se o isplati donese odluka u glavnoj skuptini postaje samostalno, zapravo vjerovniko, pravo prema drutvu, koje se moe odvojeno prenositi prema pravilima obveznog prava.

Nedjeljivost dionice

Dionica je nedjeljiva, a po jednome tumaenju nedjeljivost dionice znai da ona nominalno glasi na dio temeljnog kapitala koji se ne moe dijeliti na manje dijelove iste dionice (tzv. nominalna nedjeljivost).

Drugo miljenje istie da nedjeljivost znai da glede prava i obveza koje iz nje proizlaze prema drutvu dionica ini cjelinu (tzv. sadrajna nedjeljivost). Ima li vie ovlatenika na istoj dionici, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajednikog zastupnika, a za obveze odgovaraju kao solidarni dunici. Oitovanje volje uinjeno od drutva prema jednom od ovlatenika, smatra se kao da je uinjeno svima ako ovlatenici ne odrede zajednikog zastupnika. Odredbom o nedjeljivosti dionice izraava se i to da se lansko pravo u drutvu ne moe odvojiti od upravljakih prava (npr. pravo glasa i sl.). Moe se ipak ustupiti zahtjev za isplatom dospjele ili budue dividende. Drugome se moe dati pravo da ostvaruje neko pravo iz dionice, ali on to tada ini u ime dioniara, a ne u svoje ime to se postie davanjem punomoi. Od upravljakih i imovinskih prava moe se samo iznimno, na temelju posebnog propisa, pravo glasa i pravo na dividendu odvojiti od dionice (npr. Ovrni zakon, no tada je ionako rije o fiducijarnom prijenosu koji se obavlja radi osiguranja). Pravilo o nedjeljivosti dionice nije zapreka da se umjesto postojeih dionica izdaju i dioniarima raspodijele nove dionice, nastale podjelom (cijepanjem). tih dionica, odnosno da se temeljni kapital drutva prestrukturira.

3)Dionica kao vrijednosni papir

01. sijenja 2009. godine stupio je na snagu Zakon o tritu kapitala kao najnoviji od zakona kojima se kod nas u posljednja dva desetljea ureivala materija vrijednosnih papira (uz npr. ZOO, Zakon o mjenici, Zakon o eku, Pomorski zakonik - teretnica i sl.). Iako svojim velikim dijelom ureuje vrijednosne papire i pitanja koja se u vezi s njima postavljaju te na vie mjesta odreuje znaenje pojmova kojima se koristi, ipak ne odreuje pojam vrijednosnog papira. Zakon o tritu kapitala spominje vrijednosne papire i svrstava ih u financijske instrumente pa tu ukljuuje i dionice. Tamo se samo navodi da su prenosivi vrijednosni papiri one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tritu kapitala. U Zakonu se stalno koristi pojam prenosivih vrijednosnih papira iako je prenosivost znaajno obiljeje vrijednosnih papira (njih se i stvara upravo zbog prenosivosti). Propust je zakona da nigdje ne odreuje pojam vrijednosnog papira, iako ureuje mnogo toga to se vezuje uz njegovo trgovanje i upotrebu. Zakon se ograniio na primjenu metode nabrajanja onih financijskih instrumenata koje smatra prenosivim vrijednosnim papirima, to se obino ini kad se ne moe na drugi nain odrediti neki pravni pojam. To ovdje nije sluaj, ali je dobro da se opredijelio za stajalite da se vrijednosni papiri odreuju samo zakonom, iako su vrlo iroko postavljena mjerila po kojima se neki financijski instrument smatra prenosivim vrijednosnim papirom.

l. 3. Zakona nabraja vrijednosne papire pa kae da su to:

a). dionice i drugi vrijednosni papiri istog znaaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili lanskim pravima u drutvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama;

b). obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, ukljuujui i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima;

c). svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravu na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se moe obaviti plaanje u novcu koje se utvruje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veliina, ali tu ne spadaju instrumenti plaanja.

O vrijednosnom papiru je rije kad su nastanak nekog prava, njegov prijenos, ostvarenje i prestanak vezani uz zakonom propisani medij na kojem je to pravo kao nosau izraeno. Ono bez njega ne moe nastati i ne moe se bez njega prenositi, niti se moe ostvariti ili prestati. Pravo je tada sudbinski vezano uz taj medij (nosa), a razumljivo je da medij mora biti trajan. Zakon o tritu kapitala propisuje da je trajan medij papir ili sredstvo koje omoguuje pohranu podataka u digitalnom formatu na takav nain da su pristup, obrada i cjelokupnost podataka osigurani najmanje do roka propisanog Zakonom ili propisom donesenim na temelju njega. Za pojmovno odreenje vrijednosnog papira ti su mediji papir ili Zakonom tono odreeni, ne bilo koji, elektroniki zapis. Zakon odreuje da vrijednosni papiri mogu biti u materijaliziranom i u nematerijaliziranom obliku. Za prve su izdane isprave o vrijednosnom papiru, tj. isprave uz koje je sudbinski vezano u njima utjelovljeno pravo. Drugi su elektroniki zapisi na raunima vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija kojima se izdavatelji tih papira obvezuju zakonitom imatelju ispuniti u njima sadrane obveze.

Izdavatelj vrijednosnog papira odluuje na kojem e mediju izraziti pravo za koje eli da ima svojstvo vrijednosnog papira, ali mu je autonomija ograniena Zakonom jer se propisuju sluajevi kad vrijednosni papir mora biti u nematerijaliziranom obliku :

1.vrijednosni papiri izdavatelja sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koji se izdaju ili nude javnom ponudom na podruju Republike Hrvatske,

2. svi vrijednosni papiri koje izdaju kreditne institucije, investicijska drutva osnovana kao d.d., drutva za osiguranje i zatvoreni investicijski fondovi te

3. vrijednosni papir izdavatelja vrijednosnih papira sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ako ele da ih se uvrsti na ureeno trite vrijednosnih papira).

Pojam dionice kao vrijednosnog papira

Dionica koja nije izraena na nekom od Zakonom o tritu kapitala propisanom mediju nije vrijednosni papir, ali zadrava svoja dva druga preostala znaenja (dio temeljenog kapitala i daje prava i namee obveze stjecatelju). Ona dobiva svojstvo vrijednosnog papira i daje prednosti koje iz toga proizlaze tek stavljanjem na Zakonom propisani nosa. Zbog olakanja gospodarskog prometa i nesumnjivo brojnih prednosti, elektroniki zapis danas je praktino potisnuo ispravu o dionici, iako je jo nije potpuno i istisnuo. Dionicom se izraava lanstvo u d.d-u, a njezinim stjecanjem stjeu se maksimalna prava to ih netko moe imati u d.d-u, ali ne maksimalna prava u stvarnopravnom, nego u lanskom smislu. Pravo sadrano u dionici kao vrijednosnom papiru nije vlasnitvo jer nema vlasnitva dioniara nad d.d-om (d.d. je samostalni pravni subjekt nad kojim ne moe postojati pravo vlasnitva. Jel moemo rei da smo mi vlasnici samih sebe? op. a.), ve je u dionici utjelovljeno lanstvo u tom drutvu. Onaj tko ima dionicu lan je d.d-a, pripada privatnopravnoj zajednici osoba oblikovanoj u d.d. i na temelju toga ima lanska prava i obveze. Prijenosom dionice prenosi se i lanstvo, prijanji imatelj dionice ga gubi u mjeri u kojoj ono iz nje proizlazi, a novi ga u toj mjeri stjee. Treba razlikovati pravo iz dionice koje ostvaruje njezin imatelj od trabine koja od toga proizlazi prema d.d-u. Prvo se ne moe prenijeti na drugoga bez prijenosa dionice, a drugo je slobodno prenosivo (npr. pravo na dividendu kao imovinsko pravo koje ima svaki dioniar i trabina za isplatu dividende koja iz tog prava proizlazi)

Prema obliku u kojem se kod nas mogu izdati dionice moe se govoriti o:

a). dionicama za koje su izdane isprave o dionicama;

b). dionicama u obliku elektronikog zapisa na raunima vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija;

c). dionicama u obliku elektronikog zapisa, ali ne na raunima sredinjeg depozitorija.

Dionice za koje su izdane isprave o dionici

Zakon o tritu kapitala ne iskljuuje mogunost izdavanja takvih dionica jer propisuje da d.d. izdaje dionice kao vrijednosne papire u skladu s odredbama propisa koji ureuju osnivanje i poslovanje trgovakih drutava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama Zakona. Za d.d. koji prije stupanja na snagu ZTD nije izdao isprave o dionicama niti ih je izdao kao nematerijalizirane vrijednosne papire propisuje se obveza da radi dematerijalizacije dostavi SKDD-u (Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu, prije Sredinja depozitarna agencija ili SDA. Vidi daljnja izlaganja o SKDD-u, op. a.). podatke o vrijednosnim papirima i njihovim imateljima iz knjiga dionica (Zakon bi trebao govoriti o registru, a ne knjizi). ili registra izdavatelja u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ZTD. Iz toga proizlazi da Zakon ne zabranjuje izdavanje isprava o dionicama ubudue i doputa da se i dalje koriste isprave o dionicama izdane prije njegova stupanja na snagu. No d.d-i imaju malu mogunost da u skladu sa ZTD-om i dalje izdaju isprave o dionicama kada se odreuje kad se dionice moraju izdati u nematerijaliziranom obliku. Ovakvo vrlo usko podruje izdavanja isprava o dionicama imat e posljedicu da se te isprave praktino vie nee izdavati. To bi moglo doi u obzir samo u drutvima koja nemaju namjeru nakon osnivanja mijenjati temeljni kapital ni provoditi statusne promjene niti namjeravaju dionice uvrstiti na ureeno trite vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj. Kod nas je gotovo zanemariv broj d.d-a izdao isprave o dionicama.

Ako su ispunjene sve potrebne pretpostavke, dioniar stjee prava u drutvu i ako mu nije izdana isprava o dionici, jer je izdavanje takve isprave deklaratorne naravi to je posljedica okolnosti da se lanstvo u drutvu ne vezuje uz izdavanje isprave o dionici, nego uz dionicu.

lanstvo u d.d-u stjee se i kada nije predvieno izdavanje te isprave ili je to i predvieno, ali jo nije uinjeno.

Pretpostavka za izdavanje isprave o dionici nije uplata punog iznosa za koji se izdaje, a ako taj iznos nije uplaen, iznos djelomine uplate naznauje se na ispravi u dionici.

D.d. od 01. travnja 2008. godine ne mogu vie izdavati dionice koje glase na donositelja pa stoga ni isprave o takvim dionicama (proizalo iz borbe protiv pranja novca, op. a.). Prije tog datuma izdane isprave o dionicama na donositelja vrijede i dalje.

Izda li drutvo dionice koje glase na ime, a da u njima ne zabiljei da nisu potpuno uplaene, nastaje vrijednosni papir. Stjecatelj u dobroj vjeri nije duan unijeti u drutvo ulog koji nije unesen. Za tako nastalu tetu drutvu odgovaraju lanovi uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora i izvrni direktori, a samo drutvo odgovara za prekraj kao i ranije navedeni lanovi uprave itd.

ZTD ne obvezuje d.d. da izda isprave o dionicama. Svako takvo drutvo moe, cijenei interese drutva i dioniara, odluiti hoe li ih izdati i kada e to uiniti. Izdavanje isprava o dionicama predvia se statutom drutva. Na odluku da se izdaju isprave o dionicama mogu utjecati i trokovi izdavanja tih isprava koji nisu zanemarivi, ali vie od toga i ogranienja koja proizlaze iz Zakona o tritu kapitala. Odlukom glavne skuptine ne bi se moglo iskljuiti izdavanje isprava o dionicama ako je njihovo izdavanje predvieno statutom. Dioniaru se ne bi moglo oduzeti pravo da zahtijeva od drutva da mu ono izda ispravu o dionici, osim kada je zakonom propisano da se ne izdaju takve isprave ili kada njihovo izdavanje nije predvieno statutom drutva. Taj zahtjev ne ovisi o tome je li dionica potpuno uplaena. Isprava o dionici nije potvrda o onome to je uplaeno, nego je u njoj utjelovljeno lanstvo u drutvu.

Danas vie nije razlog za izdavanje isprave o dionici da se dionica lake kree u prometu, jer je to mogue i kada nije izdana takva isprava, a ak je i jednostavnije i bre nego kada se trguje dionicama za koje su izdane isprave. Dioniari danas zapravo vie ni nemaju interesa da im se izdaju isprave o dionicama jer kako su te isprave izdane, nastaju dodatne brige oko njihova uvanja od oteenja, oduzimanja i sl. to dioniarima ini dodatne trokove. Time to je izdalo ispravu o dionici dioniaru koji nije potpuno u drutvo unio ono to je duan unijeti ne nastaju za drutvo tetne posljedice jer se na izdanoj ispravi na dionici koja mora glasiti na ime naznauje ono to je uplaeno, a ako statut ne predvia izdavanje isprave o dionici prije nego to bude potpuno uplaena, dioniar ima pravo traiti da mu drutvo izda privremenicu. Dioniar nema prema drutvu zahtjev za izdavanje privremenice ako to nije predvieno u statutu. Ako se izda privremenica, dioniar moe, nakon to uplati ono to je duan uplatiti u drutvo, traiti da mu se izda isprava o dionici pod pretpostavkom da je upisan u registru dionica kao dioniar. Iako se izdavanje isprava o dionicama odreuje statutom, ako u njemu o tome nema odredaba, uprava odnosno upravni odbor drutva moe odrediti da se te isprave izdaju. Dioniar se ne moe braniti od toga da se glede njegova lanstva izda isprava o dionici, ali je ne mora primiti.

Izda li drutvo isprave o dionicama, lanska prava i obveze u drutvu vezani su uz dranje tog vrijednosnog papira, a pri tome valja razlikovati pravo na ispravu o dionici od prava koja iz nje proizlaze (u trgovakom: pravo na papir i pravo iz papira). Dioniar je vlasnik isprave o dionici (dakle stvari). pa se u sluaju da mu se ona oduzme moe koristiti i vlasnikom tubom. Isprava mu daje legitimaciju za ostvarenje lanskih prava u drutvu i namee obvezu ispunjenja obveza prema drutvu, odnosno njome se iskazuje kao imatelj tih prava. Zato nije ispravno rei da je dioniar vlasnik dionice, osim ako se pri tome ne misli samo na ispravu o dionici jer se ne moe biti vlasnikom lanstva u drutvu, lanskih prava i obveza.

Drutvo moe izdati isprave o dionicama tek nakon to se upie u sudski registar, u suprotnom su nitetne. Isprava o dionici moe se izdati odvojeno za svaku dionicu, ali i tako da se izda skupna isprava koja se odnosi na vie dionica, ali to bi se moralo predvidjeti statutom. Ako se izdaje skupna isprava o dionicama, ona mora imati sastojke koji se trae za sve dionice na koje se isprava odnosi. Svaka dionica na koju se odnosi takva skupna isprava zadrava samostalnost i daje odvojena lanska prava. Ako isprava pripada dvjema ili veem broju osoba, smatra se da je rije o vie ovlatenika na dionicama na koje se isprava odnosi. Svaki od njih moe traiti da mu drutvo izda odvojene isprave za dionice koje mu pripadaju, a do tada se prijenosom skupne isprave o dionici prenose i sve dionice na koje se ona odnosi.

ZTD ne govori o obliku u kojemu se izdaje isprava o dionici pa bi se ona mogla izdati tako da se napie rukom, pisaim strojem, elektronikim pisaem ili tiskanjem. O obliku isprave odluuje uprava, odnosno upravni odbor drutva u ijoj je nadlenosti izdavanje isprave o dionicama. Statutom se mogu propisati pojedinosti o obliku isprave o dionicama, pa i pretpostavke pod kojima je njihovo izdavanje valjano.

Privremenica (l.166)

Od isprave o dionici treba razlikovati privremenicu koja predstavlja vrijednosni papir koji izdaje d.d. i time dioniaru, sve dok potpuno ne uplati dionicu, potvruje udio u drutvu prije nego to o tome izda ispravu o dionici. To je nain da se dioniaru privremeno potvrdi postojanje njegova lanstva u drutvu, odnosno lanskih prava i obveza. Na izdavanje privremenice primjenjuju se pravila koja vrijede i za izdavanje dionice, osobito onaj dio o najniem nominalnom iznosu dionice. Za razliku od dionice, na privremenici se ne moraju navesti iznosi djelominih uplata dionice, ali je to korisno uiniti. Privremenica mora glasiti na ime, a ako glasi na donositelja nije valjana.

lanovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i izvrni direktori odgovaraju drutvu za tetu koju poine izdavanjem nevaljane privremenice, a drutvo (d.d.). i navedeno drutvo odgovara i za prekraj.

Dioniar moe traiti da mu se izda privremenica samo ako je to predvieno statutom drutva. Ako o tome nema odredbi u statutu, uprava samostalno odluuje hoe li izdati privremenice.

Privremenice se upisuju u registar dionica i prenose se kao i dionice koje glase na ime. Imatelj privremenice, kada je upisan u registar dionica, smatra se dioniarom drutva. Kao i privremenica, potvrda o izdanim dionicama koje pripadaju nekoj osobi je vrijednosni papir. Moe je izdati samo drutvo, njome moe kreditna institucija ili investicijsko drutvo potvrditi da su kod njega deponirane ili su mu dane u skrb odreene dionice i sl. O tome je li rije o privremenici ili o potvrdi o deponiranim dionicama ocjenjuje se prema okolnostima sluaja, tj. sadrava li privremenica sve sastojke koji se za nju trae ili ne, a pri tome nije odluan naziv koji je koriten pri izradi isprave.

Dionica kao nematerijalizirani vrijednosni papir

Kod nas jo uvijek postoje dionice za koje nisu izdane isprave o dionicama niti je u statutima d.d-a predvieno da se takve isprave izdaju zabiljeene u raunalima d.d-a koje se vode u registrima dionica tih drutava. Takve dionice imaju svojstva dionice i utjelovljuju lanstvo dioniara, jedino nisu vrijednosni papiri. Njihov e se broj sve vie smanjivati dok konano ne dobiju onaj nematerijalizirani oblik koji propisuje Zakon o tritu kapitala. Stoga se za njih ne moe rei da nisu dionice u nematerijaliziranom obliku, nego samo samo da nisu u onom nematerijaliziranom obliku kojim se dionici priznaje svojstvo vrijednosnog papira. Kako je rije o vrlo vanom svojstu dionice, kod nas se govori o nematerijaliziranom obliku dionice samo kad je to onaj oblik koji je propisan zakonom. ZTD propisuje da se dionica koja se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir upisuje na raunu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlatene pravne osobe u kojem je dionica elektroniki zapisana. Tu osobu odreuje Zakon o tritu kapitala te propisuje pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se dionica upisala na taj raun.

Zakon o tritu kapitala odreuje nematerijalizirani vrijednosni papir (pa tako i dionicu). kao elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadranu u tom papiru. Kako je dionica utjelovljenje lanstva u d.d-u, za nju bi trebalo vrijediti da d.d. (izdavatelj). njome priznaje njezinu zakonitom imatelju lanstvo u drutvu, odnosno upravljaka i imovinska prava u pogledu kojih je drutvo doista dunik dioniara, a ovaj je lan drutva u odnosu prema drutvu vjerovnik u vezi s tim pravima.

Za stjecanje tog svojstva, kad je rije o dionici za koju se ne izdaje isprava o dionici, upis u sredinji depozitorij ima konstitutivan uinak.

Nije svaki elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija nematerijalizirani vrijednosni papir, nego samo onaj koji ima sve bitne sastojke za takav papir.

Bitni sastojci dionice su:

a). naznaka vrste vrijednosnog papira, odnosno da je rije o dionici;

b). identifikacijski podaci o izdavatelju, odnosno sve ono to je potrebno da se moe tono i nedvojbeno utvrditi o kojem je d.d-u rije;

c). ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u sredinji depozitorij, odnosno ukupan broj dionica koje je izdao d.d.;

d). oznaka roda dionice (redovita ili povlatena);

e). nominalni iznos na koji dionica glasi i ukupni nominalni iznos svih izdanih dionica ili naznaka da je rije o dionici bez nominalnog iznosa;

f). podatak daje li dionica imatelju pravo glasa;

g). posebna prava, ako ih dionica daje i sadraj tih prava;

h). datum upisa dionice u sredinji depozitorij.

Nedostaje li neto od navedenog nee biti rije o dionici kao nematerijaliziranom vrijednosnom papiru pa se nee moi ni unijeti kao zapis u sredinji depozitorij.

Sredinji depozitorij sredinji je registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira u koji se upisuju: a). prava iz vrijednosnih papira; b). imatelji tih prava; c). prava treih osoba na tim papirima. Njime upravlja SKDD, a nematerijalizirani vrijednosni papir na tim raunima ne ulaze u imovinu ni u steajnu ili likvidacijsku masu SKDD-a i nemogu biti predmetom ovrhe (SKDD je po svom pravnom ustrojstvu d.d.!).

Prava iz dionice pripadaju njezinom zakonitom imatelju, a to je osoba na ije ime glasi raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira u sredinjem depozitoriju na kojemu je dionica ubiljeena, osim ako je upis u njegovu korist obavljen bez naloga izdavatelja, prijanjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove. Za raspolaganje dionicom potreban je nalog osobe na koju glasi raun jer je ta osoba imatelj, a ne vlasnik dionice. Ako je dionica ubiljeena na raunu koji glasi na investicijsko drutvo ili kreditnu instituciju, na zastupnikom raunu ili na raunu povjerenika, imatelj je osoba za iji se raun dri dionica ili se njome upravlja. Nalog izdavatelja dolazi u obzir samo dok dionica nije ubiljeena na raunu koji glasi na neku drugu osobu. No mogua je i punomo. Zakon ne propisuje podrobnije nain raspolaganja raunom kod SKDD-a koji glasi na vie osoba pa nema zakonske zapreke za to da imatelji (suovlatenici). dogovorno urede raspolaganje raunom i u tu svrhu SKDD-u daju odgovarajuu uputu (npr. da s vrijednosnim papirima na raunu mogu raspolagati samo zajedno, odnosno skupno i sl.).

Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD)

SKDD je d.d. s dualistikim ustrojem organa (Zakonom izriito nije doputena primjena monistikog ustroja organa drutva). na koje se primjenjuju propisi ZTD-a ako Zakonom o tritu kapitala nije odreeno to drugo. Temeljni kapital SKDD-a mora iznositi najmanje 20 milijuna kuna i mora u cijelosti biti uplaen u novcu, a dionice drutva ne mogu se izdati prije nego se uplate puni iznosi za koje se izdaju. Dionice tog drutva moraju glasiti na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku, a nije doputeno njihovo uvrtenje na ureeno trite, multilateralnu trgovinsku platformu ni drugo organizirano trite. Od statusnih pitanja Zakon propisuje ogranienja u pogledu osoba koje mogu biti lanovi uprave i nadzornog odbora drutva. Organi (Zakon pogreno navodi tijela). SKDD-a su skuptina, nadzorni odbor i uprava.

Zakon o tritu kapitala posebno ureuje predmet poslovanja SKDD-a i propisuje da SKDD moe obavljati samo one djelatnosti koje su propisane u tom zakonu:

a). poslove voenja sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

b). poslove voenja sredinjeg registra financijskih instrumenata;

c). poslove upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija sklopljenih na ureenom tritu i multilateralnoj trgovinskoj platformi ili izvan ureenog trita i te platforme;

d). usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

e). poslove pohrane dionica u vezi s preuzimanjem d.d-a;

f). usluge povjerenitva;

g). poslove operatera Fonda za zatitu ulagatelja (potrebno odobrenje HANFE).

U voenju sredinjeg depozitorija, SKDD obavlja:

a). upis u vezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

b). upis u vezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih papira s jednog rauna na drugi; c). upis u vezi s upisom, promjenom i brisanjem prava treih na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i drugim pravnim uincima iji su predmet nematerijalizirani vrijednosni papiri.

SKDD mora usluge pruati pod razumnim komercijalnim uvjetima i voditi rauna o jednakosti svih osoba.

lanovi SKDD-a mogu biti:

a). osobe koje su lanovi burze;

b). lanovi multilateralne trgovinske platforme;

c). drutva za upravljanje investicijskim fondovima;

d). izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

e). druge osobe koje ispunjavaju uvjete za lanstvo.

Zakon o tritu kapitala propisuje i da su lanovi SKDD-a:

a). lanovi korisnici usluga pohrance (lanovi depozitorija), odnosno lanovi kojima SKDD omoguuje uporabu informacijskog sustava sredinjeg depozitorija za voenje rauna nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

b). lanovi sudionici sustava poravnanja i namire (lanovi sudionici), odnosno lanovi koji se koriste sustavom poravnanja i namire transakcija obavljenih na ureenom tritu, multilateralnoj trgovinskoj platformi i izvan njih. SKDD moe svojim pravilima propisati i druge vrste lanstva osim ovih navedenih u zakonu.

SKDD mora radi osiguranja da e se podmiriti obveze lanova formirati jamstveni fond koji ine uplate lanova drutva koji se koriste uslugama poravnanja i namire. Ono mora uz odobrenje HANFE propisati nain uplate doprinosa i upotrebu sredstava fonda. Sredstva fonda koriste se za podmirenje obveza lanova kad na njihovim raunima nema dovoljno sredstava, odnosno financijskih instrumenata za ugovornu namiru i ne mogu se koristiti u druge svrhe niti mogu biti predmetom ovrhe protiv lana ni protiv SKDD-a.

Radi upisa u sudski registar i poetka obavljanja djelatnosti SKDD mora dobiti od HANFE odobrenje za rad. Zakon o tritu kapitala propisuje stroga pravila kojima se nastoji sprijeiti sukob interesa u SKDD-u. Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad mora HANFI dostaviti podatke o identitetu dioniara ili lanova SKDD-a, posrednih ili neposrednih imatelja udjela, visinu tih udjela te dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom HANFE.

Kvalificirani bi udjel neke fizike ili pravne osobe ili vie njih kada zajedno djeluju u drutvu bio onaj kojim se sudjeluje u kapitalu drutva ili u glasakim pravima s najmanje 20, 30 , 50 ili vie posto ili ako je drutvo ovisno o imatelju udjela u drutvu. Ako netko namjerava stei takav udio u drutvu, za to treba dobiti suglasnost HANFE, a ako ga namjerava smanjiti ili otuiti, o tome mora obavijestiti HANFU. Stekne li netko dionice u SKDD-u koji ine kvalificirani udjel bez suglasnosti HANFE, tako pribavljene dionice ne daju pravu glasa i HANFA mora naloiti njihovu prodaju.

Sustav sredinjeg depozitorija sastoji se od raunalnog sustava i skupa postupaka koji omoguuju: a). voenje sredinjeg depozitorija; b). upravljanje postupkom poravnanja i namire; c). podrku u obavljanju drugih poslova i usluga za koje je SKDD ovlaten.

Obveza izdavanja dionica u obliku nematerijaliziranog vrijednosnog papira

Zakon o tritu kapitala zahtijeva da se dionice izdaju kao nematerijalizirani vrijednosni papir:

a). kad ih izdaju d.d-i sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ako to ine ili ih nude javnom ponudom na podruju Republike Hrvatske;

b). kad ih izdaju kreditne institucije, investicijska drutva osnovana kao d.d., drutva za osiguranje i zatvoreni investicijski fondovi, leasing dionika drutva;

c). kada d.d. sa sjeditem u Republici Hrvatskoj eli da njegove dionice budu uvrtene na ureeno trite vrijednosnih papira poslovanjem putem kojeg moe kao trini operator upravljati samo burzna sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.

Poseban osvrt zasluuje pravilo pod a). i to se tono smatra javnom ponudom.

Zakon propisuje to se sve smatra javnom ponudom, ali to ne ini na jednom mjestu. Zakon pod tim razumije svaku obavijest danu u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrava dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuenim vrijednosnim papirima da se na temelju njih ulagatelj moe odluiti na kupnju odnosno upis tih vrijednosnih papira, to ukljuuje i plasman vrijednosnih papira putem financijskih posrednika. Kako je rije o ponudi, to mora biti oitovanje volje onoga tko adresatima ponude nudi originarno ili derivativno stjecanje dionica. U prvom ih se sluaju poziva da upiu dionice koje izdaje d.d. to im omoguuje da ih nakon uplate u skladu s uvjetima za upis i steknu, a u drugom im se ve izdane dionice nude na prodaju tako da ih ulagatelj izjavom prihvata moe kupiti. Ovdje je vano istaknuti i pojam ope ponude iz ZOO-a i uzeti kako znaenje pojma javne ponude iz Zakona o tritu kapitala treba tumaiti kao preciziranje pojma ope ponude iz ZOO-a za potrebe primjene Zakona o tritu kapitala u pogledu naina kako se ponuda moe izjaviti. Svaka ponuda mora sadravati bitne sastojke ugovora ije se sklapanje nudi jer u protivnom ne moe biti rije o ponudi. Nema li toga u obavijesti koju spominje Zakon o tritu kapitala, nije rije ni o javnoj ponudi ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Iz svega treba zakljuiti da Zakon o tritu kapitala ide za time da izdavanje dionica u nematerijaliziranom obliku bude pravilo, a izdavanje isprava o dionicama iznimka.

Dostupnost podatka iz sredinjeg depozitorija i obveza obavjeivanja

Imatelj dionice, investicijsko drutvo i kreditna institucija koja prua usluga pohrane i administriranja financijskih instrumenata za raun klijenata (ukljuujui i poslove skrbnitva i s time povezane usluge), ima pravo uvida u spomenute podatke koji se odnose na njegove raune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o rodovima dionica, njihovim koliinama, stvarnim pravima i nositeljima tih prava te njihovim ogranienjima.

Imatelj dionice ima naravno pravo znati i za stanje na raunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira drugih dioniara, ali samo za ono koje se odnosi na dionice istog d.d-a jer ima pravo znati kakva je dioniarska struktura u drutvu. Za to ne mora dokazivati postojanje pravnog interesa. Imatelj dionice ne smije priopavati niti initi dostupnim drugim osobama podatke o imateljima dionica ni druge podatke dobivene na temelju obavljenog uvida. Ako to uini, odgovarat e za tetu. To pravo bez dokazivanja pravnog interesa ima i d.d. koje je izdalo dionice.

Svaka osoba koja dokae da za to ima pravni interes ima pravo uvida u podatke o kojima je ovdje rije i pravo na preslik dokumentacije na temelju koje su upisani podaci za to mu SKDD ima pravo naplatiti razumnu komercijalnu naknadu.

HANFA takoer ima pravo uvida u svu dokumentaciju koja se vodi u SKDD-u, kao i pravosudna i upravna tijela na temelju zahtjeva i u okviru ovlasti koje su odreeni posebnim zakonima. SKDD mora podatke iz sredinjeg depozitorija uvati kao poslovnu tajnu, osim u sluajevima propisanim Zakonom o tritu kapitala.

Uvrtenje dionica na ureeno trite radi trgovanja

Ureeno trite sastoji se od redovitog trita i od slubenog trita, a njime upravlja burza. Da bi se dionice kao vrijednosni papiri izdani u nematerijaliziranom obliku uvrstile na neko od tih trita radi trgovanja moraju se ispuniti Zakonom propisani uvjeti. Na redovito trite mogu se uvrstiti samo dionice kojima se moe trgovati fer, uredno i djelotvorno (prosuuje se po mjerilima HANFE).

One moraju zadovoljiti neke uvjete:

a). moraju biti izdane u skladu s propisima koji se odnose na dionice i moraju biti slobodno prenosive;

b). pravni poloaj d.d-a mora biti u skladu spropisima Republike Hrvatske ili drave sjedita izdavatelja;

c). d.d. ili ponuditelj dionica moraju ispuniti obvezu izrade prospekta iz Zakona o tritu kapitala;

d). moraju ispunjavati uvjete iz pravilnika HANFE kojim se propisuju obiljeje financijskih instrumenata koja se uzimaju u obzir pri procjeni zadovoljavaju li uvjete za uvrtenje na redovito trite;

e). moraju ispunjavati uvjete propisane Uredbom Europske komisije;

f). dionice koje izdaje subjekt za zajednika ulaganja moraju ispunjavati i uvjete iz neke druge Uredbe Europske komisije.

Odluku o uvrtenju na redovito trite donosi uprava burze ako su ispunjeni ovi uvjeti i pri tome postupa prema Zakonu o opem upravnom postupku, ako Zakonom o tritu kapitala nije drukije odreeno. Burza mora svojim pravilima propisati kada se zahtjev smatra urednim, a odluka burze je upravni akt koja je konana i protiv koje se moe voditi upravni spor.

Kada dionice uvrsti na redovito trite, burza je duna o tome obavijestiti d.d. izdavatelja dionice, HANFU i javnost.

Za uvrtenje dionica na slubeno trite moraju se pored ve navedenih uvjeta ispuniti i dodatni uvjeti:

a). pravni poloaj d.d-a izdavatelja dionica mora biti u skladu s propisima drave njegova sjedita, a naroito u pogledu osnivanja i poslovanja;

b). da je oekivana trina kapitalizacija dionica za ije je uvrtenje podnesen zahtjev najmanje osam milijuna kuna;

c). da kapital i rezerve drutva, ukljuujui dobit i gubitak financijske godine koja prethodi podnoenju zahtjeva, iznose najmanje osam milijuna kuna ako se oekivana trina kapitalizacija ne moe procijeniti;

d). da izdavatelj ima objavljena ili podnesena godinja financijska izvjea u skladu sa zakonodavstvom drave svoga sjedita za tri poslovne godine koje prethode podnoenju zahtjeva. U interesu zatite ulagatelja, burza moe uvjetovati uvrtenje dionica na slubeno trite bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom, ali o tome mora obavijestiti podnositelja zahtjeva.

D.D. sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe odlukom glavne skuptine odluiti da se dionice uvrtene na ureenom tritu u Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU-a ii dravi potpisnici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru povuku s uvrtenja na ureenom tritu. Odluka se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini pri donoenju odluke, ali statutom se moe odrediti kako je za to potrebna vea veina. Objava prijedloga odluke o povlaenju s uvrtenja dionica na ureenom tritu, kao toke dnevnog reda glavne skuptine, valjana samo kad ukljuuje i neopozivu izjavu drutva koju daje uprava, odnosno izvrni direktori, kojom se ono obvezuje od svih dioniara koji glasuju protiv prijedloga odluke otkupiti njihove dionice uz pravinu naknadu. Svaki dioniar koji je glasovao protiv prijedloga moe zahtijevati od drutva da preuzme njegove dionice uz pravinu naknadu, a to pravo ima i dioniar koji nije sudjelovao na glavnoj skuptini zbog toga to nije bila pravilno sazvana ili to nije bilo uinjeno pravovremeno.

Odluka o povlaenju dionica ne moe se pobijati zbog toga to novana naknada za dionice nije pravina.

Dioniar moe svoj zahtjev za preuzimanje dionica uz plaanje pravine naknade postaviti u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlaenju u sudski registar. Rije je o zastarnom roku pa bi dioniar svoj zahtjev prema drutvu trebao postaviti u parninom postupku.

Pravinom naknadnom Zakon smatra prosjenu cijenu dionica ostvarenu na ureenom tritu, izraunanu kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na ureenom tritu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skuptinu u glasilu drutva.

Odluka o povlaenju dionica upisuje se u sudski registar i poinje djelovati:

a). ako je donesena veinom od devet desetina potrebnih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, osim ako je odlukom odreeno da poinje djelovati tek protekom odreenog roka od upisa odluke u sudski registar. Dakle rije je o glasovima koji predstavljaju 90 posto temeljnog kapitala drutva zastupljenog na glavnoj skuptini pri donoenju odluke;

b). u ostalim sluajevima protekom est mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar. Nakon to se odluka upie u sudski registar, drutvo mora izvijestiti ureeno trite dostavljanjem odluke o povlaenju, a dionice se tada povlae s uvrtenja sljedei radni dan nakon to odluka stupi na snagu.

Dionice za koje nisu izdane isprave o dionicama niti su zapisane na raunima vrijednosnih papira u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija

Za dobar dio dionica nisu izdane isprave o dionicama niti su jo elektroniki zapisane na raunima vrijednosnih papira. Isprave o dionicama nisu izdavane zbog znatnih trokova izdavanja tih isprava, a upisi u nematerijaliziranom obliku nisu provoeni jer SKDD (odnosno prije SDA). jo nije uspjelo u svoj kompjutorski sustav unijeti dionice svih domaih d.d-a. to e vrijeme vie odmicati, to e biti manje dionica koje nee biti na ovaj nain elektroniki zapisane. Okolnost da dionice nisu utjelovljene ni na jedan spomenuti nain ne utjeu na njihovo postojanje ni na prava i obveze koje dioniari iz njih imaju. One nemaju svojstvo vrijednosnog papira pa se mogu prenositi samo cesijom. Takve dionice su zabiljeene u registrima dionica d.d-a koja su iz izdala, a ovisno o vrsti dionica, tamo su navedene samo te dionice ili i njihovi imatelji (dioniari). Danas se registri dionica vode u obliku elektronikih zapisa u raunalnom sustavu drutva ili osobe kojoj ono povjeri voenje tog registra.

Vrste dionica

ZTD poznaje dvije vrste dionica:

a). dionice koje glase na ime;

b). dionice koje glase na donositelja.

Iako od 01. travnja 2008. godine d.d. moe izdavati samo dionice koje glase na ime ne moe se rei da ZTD ba ne poznaje i dionice koje glase na donositelja jer izmjenama i dopunama one nisu ukinute niti se zahtijeva da se one zamijene dionicama koje glase na ime. Zabrana izdavanja novih dionica koje glase na donositelja proizala je iz borbe za spreavanje pranja novca. Iako je kod nas do sada izdan zanemarivo mali broj dionica koje glase na donositelja, potovala su se steena prava jer bi u suprotno bila povrijeena odredba Ustava koja odreuje da se prava steena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom. D.d. moe dioniaru koji ima njegove dionice koje glase na donositelja ponuditi zamjenu tih dionica za dionice koje glase na ime, ali ih na to ne mogu prisiliti. Takoer, danas se u statutu d.d-a mora navesti da drutvo izdaje dionice koje glase na ime.

Temeljna razlika izmeu dionica koja glasi na ime i one koja glasi na donositelja jest u nainu prijenosa dionice te u tome to se dionice koje glase na donositelja ne moraju upisivati u registar dionica, a ako se i upiu, ne upisuje se ime dioniara. One su podobnije za brzo kretanje u prometu od dionica koje glase na ime.

Ako su izdane isprave o dionicama, dionice koje glase na ime prenose se indosamentom, a dionice koje glase na donositelja prenose se predajom isprave (tradicijom). Ako nisu izdane isprave o dionicama, nema razlike u njihovu prijenosu, jer se takve dionice moraju prenijeti cesijom.

Rodovi dionica

l.168.Dionice koje daju ista prava ine rod dionica, a pri tome se misli na prava koja ine lansko pravo u drutvu. lansko pravo ini skup ovlasti koja dioniar ima u drutvu. ZTD ostavlja drutvu autonomiju da statutom odredi da se mogu izdavati dionice koje daju razliita lanska prava, a ako drutvo izdaje dionice vie rodova, u statutu mora navesti svaki rod dionica te njihov broj u svakome rodu.

Dionice koje glase na ime i one koje glase na donositelja ne ine posebne rodove dionica pa onda ni one dionice kojeg glase na ime, a za iji se prijenos trai suglasnost drutva. Poseban rod ne ine ni dionice s razliitim nominalnim iznosima, dionice koje se izdaju za razliite iznose, dionice koje se uplauju u novcu ili unosom stvari i prava pa ni dionice za koje su uplaeni razliiti iznosi i dr.

Rod dionica postoji samo u onim drutvima u kojima se izdaju dionice koje daju razliita prava pa tamo gdje sve dionice daju ista lanska prava nema rodova dionica.

ZTD posebno propisuje, a u d.d-ima se obino pravi razlika izmeu redovnih i povlatenih dionica pa se s obzirom na to i s obzirom na razliito davanje povlatenosti izdaju dionice vie rodova.

Mogunost izdavanja dionica vie rodova otvara pitanje primjene odredbe ZTD-a koja kae da svi dioniari pod jednakim uvjetima imaju jednak poloaj u drutvu. Jednak poloaj dioniara pod jednakim uvjetima ne znai i to da svi dioniari moraju imati jednaka prava. Iz tog pravila takoer proizlazi da pod nejednakim uvjetima dioniari mogu imati razliit poloaj u drutvu.

Ovlasti iz lanskih prava mogu biti razliite ako za to postoji osnova u statutu. Za stjecanje nekih posebnih prava morao bi se traiti i dodatni doprinos drutvu kako bi se stvorile i drukije pretpostavke koje odgovaraju drukijim pravima.

Redovne dionice daju imateljima prava navedena u ZTD-u, odnosno:

a). pravo glasa u skuptini drutva;

b). pravo na isplatu dividende;

c). pravo na isplatu vrijednosti ostatka imovine nakon likvidacije drutva, odnosno ostatka steajne mase drutva.

Prava koja se mogu priznati imateljima povlatenih dionica navedena su u ZTD-u i kljuno je da ta prava ne mogu biti protivna statutu, ali ni statut ne moe predvidjeti prava koja su u suprotnosti sa ZTD-om. Tako povlatene dionice ne mogu dati povlatena prava u upravljanju drutvom.

Povlatenost dionice moe se odrediti s obzirom na imovinska prava dioniara:

a). pravo na dividendu;

b). pravo na podjelu ostatka steajne mase ili vrijednosti ostatka imovine nakon likvidacije drutva;

c). pravo prvenstva pri upisu novih dionica drutva.

Povlatenost je zato mogua samo u skladu sa zakonom i statutom. ZTD meu primjerima povlatenosti navodi pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku nominalnog iznosa dionice, to kod dionice bez nominalnog iznosa treba tumaiti kao postotak dijela temeljnog kapitala na koji se takva dionica odnosi (to ne znai i garanciju isplate dividende). Drutvo tako ne moe pribaviti osiguranje dioniarima da e im biti isplaena odreena dividenda, ali se ni samo ne bi moglo obvezati da e isplatiti odreenu dividendu bez obzira na rezultat svoga poslovanja. Zato ZTD propisuje da se prije prestanka drutva dioniarima moe podijeliti samo dobit koja proizlazi iz rauna dobiti i gubitka i dio zadrane dobiti kada u skladu s propisima ne proizlazi iz tog rauna.

Dobit iz koje se isplauje dividenda mora proizlaziti iz rauna dobiti i gubitka, a ona moe biti i iz nekih prethodnih godina. Dioniar pa i onaj koji ima povlatenu dionicu, mora snositi rizik poslovanja drutva, a u tome se dionica bitno razlikuje od obveznice jer njome drutvo preuzima obvezu vjerovniku isplatiti ono na to se njome obvezalo neovisno o poslovnom uspjehu drutva.

ZTD posebno propisuje prava koja daju kumulativna i participativna povlatena dionica.

Povlatenost kumulativne dionice jest u tome to njezinu imatelju daje pravo da od drutva naplati kumuliranu neisplaenu dividendu prije isplate dividendi koje pripadaju imateljima redovnih dionica. To pretpostavlja da je dionica povlatena odreenjem novanog iznosa odnosno postotka nominalnog iznosa dionice, a kod dionice bez nominalnog iznosa postotka dijela temeljnog kapitala koji se odnosi na tu dionicu kao dividende koju se drutvo obvezuje isplatiti dioniaru. Kako obveza ne moe biti apsolutna u smislu da nije ovisna o stvorenoj dobiti drutva, moe se dogoditi da zbog poslovnih rezultata drutva takva dividenda ne moe biti isplaena jednu ili vie godina. Kumulativnost tada omoguuje da se kad se prvi put bude isplaivala dividenda, iznos koji je za to namijenjen najprije koristi za isplatu svih ostataka imateljima povlatenih kumulativnih dionica, a da se tek ono to preostane isplauje preostalim dioniarima na ime dividende. Ako nakon isplate povlatenih ne preostane dobiti za druge dioniare, isplata dividende za tu godinu za njih e izostati.

Participativna povlatena dionica daje imatelju pravo da osim odreene dividende o kojoj je sada bilo rijei naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Hoe li biti tako, ovisi o statutu drutva i o odluci o izdavanju dionica. Dioniar koji ima takvu dionicu, u dobiti sudjeluje dva puta.

Prednost dioniara koji imaju povlatene dionice openito je samo u tome to e oni, bude li to doputao poslovni uspjeh drutva, imati povlateno pravo naplate dividende kako ono proizlazi iz dionice. Izdavanjem takvih dionica ne smije se povrijediti naelo jednakog poloaja dioniara u drutvu, a razlika nije u suprotnosti s tim naelom ako se temelji na statutu. Tako bi se za stjecanje tih dionica mogla traiti i posebna doplata koja ne bi smjela biti obvezna za sve dioniare, ali bi im se morala ponuditi. Takve povlatene dionice koriste se pogotovo pri saniranju onih d.d-a koja zbog loeg poloaja ne mogu izdati obveznice niti dobiti kredit, a u praksi se esto koriste tako da ne daju pravo glasa, s time da se poslije mogu pretvoriti u redovne dionice s pravom glasa. ZTD prua dovoljnu zatitu od zlouporabe takvih dionica.

Rod dionica mogu initi i dionice iz kojih dioniari imaju iste obveze prema drutvu, odnosno na temelju kojih drutvo prema takvim dioniarima ima ista prava, ako se meu skupinama dioniara prave razlike. Ne radi se o rodu dionica ako svi dioniari drutva imaju iste obveze prema drutvu. Bitno je za postojanje roda dionica da postoji razliiti pravni poloaj dioniara prema drutvu. Ta razlika moe biti npr. u tome da na temelju nekih dionica postoje dodatne obveze dioniara, a na temelju drugih ne ili pak da na temelju statuta drutvo moe neke dionice povui, a druge ne moe.

ZTD ne postavlja ogranienja glede odnosa dionica vie rodova ve samo propisuje ogranienje kada je rije o dionicama bez prava glasa. Tu se radi o povlatenim dionicama, odnosno dionicama posebnog roda pa je ogranienje glede broja tih dionica odnosno njihova ukupnog nominalnog iznosa u odnosu prema ostalim dionicama. Drutvo moe izdati takvih dionica najvie u njihovu ukupnom nominalnom iznosu koji ini polovinu temeljnog kapitala drutva, a ako je rije o dionicama bez nominalnog iznosa, najvie dionica na koje se odnosi polovina temeljnog kapitala drutva. U naelu nema dionice koje ne daju pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, nema prava glasa bez dionice i svaka dionica uz iste uvjete daje jednako pravo glasa. Pravo