pravilnik - vlada hercegbosanske županije

Broj 38 – Strana 190 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2011.

Na temelju ~lanka 25. stavak 3. Zakona o poljoprivrednomzemlji{tu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 52/09),federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvadonosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI ZA PRA]ENJE STANJA

POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA

I - OP]E ODREDBE^lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za pra}enjestanja poljoprivrednog zemlji{ta, program sustavnog pra}enjakakvo}e zemlji{ta, kriteriji/indikatori za ocjenu rizika oddegradacije zemlji{ta te na~in izradbe remedijacionih programa.

^lanak 2.Metodologija se propisuje za:1. trajno pra}enje stanja (monitoring) poljoprivrednog

zemlji{ta kojim se trajno prati stanje svih promjena upoljoprivrednom zemlji{tu, odnosno tlu (fizikalnih,kemijskih i biolo{kih), a posebno sadràj {tetnih tvari upoljoprivrednom zemlji{tu;

2. pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta kojeg koristepravne ili fizi~ke osobe na temelju zakupa, dugogodi{njegzakupa poljoprivrednog zemlji{ta i koncesije za ribnjake.

^lanak 3.Trajno pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 2.

to~ke 1. ovog Pravilnika provodi Federalni zavod za agropedolo-giju (u daljnjem tekstu: Zavod) i druge ovla{tene znanstveno-stru~ne institucije koje su dobile ovla{tenje temeljem Pravilnikao uvjetima koje moraju ispunjavati znanstveno-stru~neinstitucije i laboratoriji za vr{enje poslova izradbe projekata temjerenja i ispitivanja zemlji{ta ("Slu`bene novine FederacijeBiH", broj 39/10) u okviru Programa trajnog pra}enja stanjapoljoprivrednog zemlji{ta (u daljnjem tekstu: Program) kojidonosi Zavod ili ùpanijsko/kantonalno ministarstvo poljoprivre-de, a koji sadrì sve relevantne podatke o periodi~nom ili trajnommonitoringu zemlji{ta.

^lanak 4.Za organizaciju i provedbu pra}enja stanja poljoprivrednog

zemlji{ta iz ~lanka 2. to~ke 2. ovog Pravilnika odgovora Zavod,kantonalno ministarstvo mjerodavno za poslove poljoprivrede (udaljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), op}inski organmjerodavan za poslove poljoprivrede i ovla{tene znanstvenostru~ne institucije iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika.

Poslove pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta moguobavljati i druge institucije, odnosno laboratoriji uz koordinacijusa Zavodom, na temelju rje{enja Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu:Ministarstvo) o ispunjavanju propisanih uvjeta te na temeljudrugih vaè}ih propisa.

Laboratoriji i institucije iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika du`nisu dostavljati podatke o analizama poljoprivrednog zemlji{taZavodu i Ministarstvu, a po pisanom zahtjevu i ùpanijskom/kantonalnom ministarstvu i op}ini.

II - PROGRAM SUSTAVNOG PRA]ENJA KAKVO]EZEMLJI[TA

^lanak 5.Zavod, ovla{tene institucije i laboratoriji pri izradbi svoje

studije, elaborata i sl. moraju prije izradbe istoga imatiOperativni program rada/plan koji sadrì:

1. pripremne radove (prikupljanje svih raspoloìvihpodataka za istraìvano podru~je);

2. terenski rad – rekognosciranje terena, odnosno obilazakistra`nog podru~ja u cilju izbora reprezentativnih lokacija

- mjesta uzorkovanja u svrhu realizacije monitoringavode}i ra~una o udaljenostima izvora zaga|enja,ekspozicijama, nagibima, nadmorskim visinama – mjernestanice;

3. otvaranje pedolo{kih profila i uzimanje uzoraka zemlji{taiz otvorenih profila-istraìvanje;

4. sakupljanje uzoraka zemlji{ta po genetskim horizontimaza istraìvanja fizi~kih i kemijskih osobina zemlji{ta itipolo{kih pripadnosti zemlji{ta;

5. sakupljanje uzoraka zemlji{ta dubine 0-25 cm prosje~niuzorak na kraju vegetacijske sezone;Uzorkovanje tla se vr{i na na~in propisan u Naputku opostupku, radnjama i uvjetima za vr{enje kontrole plodno-sti tla ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 72/09).

6. sakupljanje uzoraka zemlji{ta u povr{inama humusni slojna dvije dubine 0-10 cm i 10-25 cm na kraju vegetacijskesezone – cilj je utvrditi podrijetlo te{kih metala;

7. odabir biljaka indikatora za monitoring te{kih metala/standardna metodologija/ i drugih {tetnih tvari/trava,leguminoze, kopriva, kupus, salata, {pinat, krumpir, luk,mrkva jagodi~asto vo}e, list {ljive i jabuke, i drugihbiljnih vrsta ovisno o njihovoj zastupljenosti na pojedinimlokalitetima;

8. laboratorijski rad:a) priprema sakupljenih uzoraka tla za analizu/usitnja-

vanje, su{enje/;b) odre|ivanje fizi~kih i kemijskih osobina zemlji{ta;c) odre|ivanje koncentracije ukupnog sadràja te{kih

metala na atomskom apsorpcijskom spektrofoto-metru nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci izzra~no - suhog uzorka zemlji{ta;

9. odre|ivanje sadràja rezidua pesticida u uzorcimazemlji{ta;

10. biljni materijal za analizu priprema - su{enje, mljevenje,razlaganje);

11. odre|ivanje sadràja te{kih metala u pripremljenimuzorcima biljnog materijala na atomskom apsorpcijskomspektrofotometru.

^lanak 6.Program sustavnog/trajnog pra}enja kakvo}e zemlji{ta iz

~lanka 3. ovoga Pravilnika obuhvata:1. broj i raspored lokaliteta, poloàj mjernih mjesta prikazan

Gauss – Krigerovim koordinatama;2. listu parametara koji }e se prikupljati na mjestima

uzorkovanja zemlji{ta;3. listu metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje

zemlji{ta, analizu uzoraka i obradu podataka;4. definiranje vremenske dinamike uzorkovanja zemlji{ta,

analize uzoraka, obradbe i prikaza podataka;5. odre|ivanje stru~nih akreditiranih institucija koje }e vr{iti

sustavno pra}enje kvaliteta zemlji{ta.

^lanak 7.Program sustavnog/trajnog pra}enja kvaliteta zemlji{ta

obuhvata uspostavljanje jedinstvene mreè lokaliteta za pra}enjekvaliteta zemlji{ta.

^lanak 8.Federalna mreà lokaliteta uspostavlja se za pra}enje

kvaliteta zemlji{ta na razini Federacije na lokalitetima na kojimaje do{lo ili moè do}i do zaga|enja zemlji{ta i koji su odposebnog interesa za Federaciju.

^lanak 9.Lokalna mreà lokaliteta za pra}enje kvaliteta zemlji{ta (u

daljnjem tekstu: lokalna mreà) uspostavlja se za pra}enjekvaliteta zemlji{ta na razini kantona i jedinice lokalnesamouprave koji su od posebnog interesa za ùpaniju ili op}inu.

Lokalnu mreù ~ine dopunski lokaliteti koji se odre|uju natemelju mjerenja ili postupaka procjene, a za koje nema podataka

Srijeda, 22. 6. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 38 – Strana 191

o razini zaga|uju}ih tvari, u skladu sa svojim potrebama imogu}nostima.

Lokalna mreà lokaliteta se uspostavlja uz obveznusuglasnost Zavoda.

^lanak 10.Lista parametara obuhvata podatke i informacije koji se

prikupljaju na mjestima uzorkovanja zemlji{ta.Prilikom izbora parametara uzimaju se u obzir oni parametri

koji mogu dosti}i vrijednosti koje mogu izazvati zna~ajan rizikpo ljudsko zdravlje i ìvotnu sredinu.

^lanak 11.Lista metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje

zemlji{ta, analizu uzoraka i obradu podataka obuhvata popisreferentnih metoda i standarda koji }e se koristiti pri realizacijiprograma sustavnog pra}enja kvaliteta zemlji{ta za uzorkovanje,analizu uzoraka, kao i za ocjenjivanje vrijednosti koncentracija.

^lanak 12.Vremenska dinamika uzorkovanja zemlji{ta, analiza uzora-

ka, obrada i prikaz podataka zavisi od postojanosti analiziranihparametara, njihovih oblika i koncentracija u ìvotnoj sredini.

Iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga ~lanka utvr|uju separametri sa godi{njom, trogodi{njom i petogodi{njomdinamikom mjerenja.

^lanak 13.Podatci dobiveni realizacijom programa sustavnog pra}enja

kvaliteta zemlji{ta dostavljaju se Federalnom ministarstvu,Zavodu i kantonalnom ministarstvu do 31.oùjka teku}e godineza prethodnu godinu.

Podatci iz stavka 1. ovoga ~lanka koriste se za ocjenjivanjekvaliteta zemlji{ta, kao i za izradbu izvje{}a o stanju zemlji{ta isastavni su dio informacionog sustava za{tite poljoprivrednogzemlji{ta, ali i za{tite ìvotne sredine.

^lanak 14.Na temelju analize podataka iz ~l. 5. i 6. ovoga Pravilnika

izra|uje se elaborata/studija koji treba sadràvati slijede}edijelove:

1. cilj rada;2. metoda rada;3. kriteriji procjene i rezultat procjene/kriteriji za ocjenu

rizika od degradacije;4. rekapitulacija rezultata procjene;5. rezultati istraìvanja sa stanjem one~i{}enosti i

interpretacijom;6. preporuke.Posebice se mora izvr{iti:1. analiza rezultata istraìvanja, obrade podataka i

interpretacija dobivenih rezultata;2. analiza i ocjena proizvodno ekolo{kog stanja zemlji{ta

utvr|ivanje prijedloga na~elnih mjera za dekontaminacijuzemlji{ta;

3. izradba karte kontaminacije zemlji{ta u razmjeru1:10.000.

Studijski rad ili elaborat iz stavka 1. ovoga ~lanka se izra|ujuza razli~ite svrhe i u razli~itoj razmjeri, a razmjeru odre|ujerazina istraìvanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stojena raspolaganju, a treba posluìti kao temelj za izradburemedijacijskog projekta iz ~lanka 54. ovoga Pravilnika.

^lanak 15.Kriteriji/indikatori za ocjenu rizika od degradacije zemlji{ta

su:1. stupanj ugroènosti zemlji{ta od erozije;2. stupanj ugroènosti zemlji{ta od gubitka organske tvari;3. stupanj ugroènosti zemlji{ta sa rizikom od zbijanja

zemlji{ta;4. stupanjugroènosti zemlji{taodzaslanjivanja i/ili alkalizacije;

5. stupanj ugroènosti zemlji{ta od klizi{ta, osim klizi{takoja mogu nastati rudarskim aktivnostima za vrijemetrajanja aktivnosti;

6. stupanj ugroènosti zemlji{ta od acidifikacije;7. stupanj ugroènosti zemlji{ta od kemijskog zaga|enja.Izbor kriterija/indikatora za ocjenu rizika od degradacije

zemlji{ta vr{i se na bazi o~ekivanog stanja ili rezultataprethodnih istraìvanja.

^lanak 16.Kriteriji/indikatori iz ~lanka 15. ovog Pravilnika ocjenjuju se

na temelju op}ih elemenata za ocjenu rizika od degradacijezemlji{ta te stupnja ugroènosti zemlji{ta od kemijskogzaga|enja koja se odre|uje na temelju vrijednosti zaga|uju}ihtvari danih u posebnom propisu kojim se reguliraju grani~nevrijednosti opasnih i {tetnih tvari u zemlji{tu i remedijacijskihvrijednosti koncentracija opasnih i {tetnih tvari i vrijednosti kojemogu ukazati na zna~ajnu kontaminaciju zemlji{ta u skladu saPravilnikom o utvr|ivanju dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnihtvari u zemlji{tu i metode njihovog ispitivanja ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 72/09).

^lanak 17.Parametri i dinamika uzorkovanja tla ispituju se na svim

postajama prve godine trajnog pra}enja, te svake tre}e godine,osim analize procjedne vode koja se obavlja samo na postajamaprve razine, svake godine.

^lanak 18.U slu~aju ekstremnih razlika u rezultatima pra}enja stanja

odre|enog procesa jedne postaje, te potreba pove}anja brojauzoraka i vrste dodanih parametara, procjenjuju se zasebno zasvaki takav slu~aj prilikom njegove pojave.

^lanak 19.Uzorci za mikrobiolo{ke analize trajnog pra}enja stanja

poljoprivrednog zemlji{ta uzimaju se iz svih dubina profila tla i izprosje~nog uzorka plohe.

^lanak 20.Za analizu postojanih organskih one~i{}enja zemlji{ta,

uzima se samo jedan prosje~ni uzorak tla pri zasnivanju postaja, apolicikli~ki aromatski ugljikovodici (PAH) i polikloriranibifenili (PCB) analiziraju se svake 9. godine, ukoliko su njihoveprve vrijednosti zanemarive, a organoklorni pesticidi i triazinskiherbicidi se analiziraju svake tre}e godine.

^lanak 21.Broj i raspored postaja za trajno pra}enje stanja

poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 3. ovog Pravilnika odre|enje na razini agro-ekolo{kih podru~ja.

Za potrebe intenzivnijeg pra}enja stanja poljoprivrednogzemlji{ta moè se uspostaviti gu{}a mreà postaja na regional-noj, odnosno lokalnoj razini prema odre|enim kriterijimaodabira postaja iz Programa.

^lanak 22.Za potrebe pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta Zavod

}e ustrojiti i voditi Informacijski podsustav o odràvanju i za{titipoljoprivrednog zemlji{ta u okviru Informacijskog sustavapodataka o poljoprivrednom zemlji{tu u F BiH.

Podatci dobiveni pra}enjem stanja poljoprivrednog zemlji{ta}e koristiti i za potrebe pra}enja i izvje{}ivanja o stanju tala uBiH/FBiH kroz Informacijski sustav.

III - TRAJNO PRA]ENJE STANJA (MONITORING)POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA

^lanak 23.Za potrebe glave II ovog Pravilnika definiraju se sljede}i

pojmovi:1. Trajno pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta iz

~lanka 2. to~ke 1. ovog Pravilnika predstavlja stalnoperiodi~no pra}enje fizikalnih, kemijskih i biolo{kihprocesa u tlu s ciljem uo~avanja negativnih posljedica, a


radi njihove prevencije i ublaàvanja, i organizirano je napostajama prve i druge razine.

2. Program trajnog pra}enja stanja poljoprivrednogzemlji{ta obuhva}a:a) skup opisnih podataka koji se prikupljaju na

postajama trajnog pra}enja;b) parametre, metode i vremensku dinamiku za

prikupljanje, analizu i obradbu uzoraka i podataka,c) preporuke prostornog smje{taja postaja trajnog

pra}enja i izradbu financijske konstrukcije zaprovedbu ciklusa u trajanju od 9 godina.

3. Poljoprivrednim zemlji{tem u smislu ovoga Pravilnikasmatraju se poljoprivredne povr{ine: oranice, vrtovi,livade, pa{njaci, vo}njaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci,trstici i mo~vare kao i drugo zemlji{te koje se moèprivesti poljoprivrednoj proizvodnji;

4. Zemlji{te u {irem smislu obuhva}a fizikalni prostor – tlo,klimu, hidrolo{ke i geolo{ke zna~ajke, te vegetaciju uopsegu koji utje~e na mogu}nost kori{tenja, zatimrezultate pro{le i sada{nje aktivnosti ~ovjeka sa ili bezdru{tveno-ekonomskih uvjeta;

5. Tlo je samostalno "ìvo" i dinami~ko prirodno-povijesnotijelo, nastalo postupnim razvojem iz tro{ina stijenadjelovanjem fizikalnih, kemijskih i biolo{kih procesa kojiovise o konstelaciji pedogenetskih ~imbenika, temeljem~ega tla poprimaju karakteristi~na svojstva;

6. Postaja trajnog pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji-{ta je oblika kvadrata povr{ine 750 m² (27,39 × 27,39 m) ismje{tena je na odabranoj poljoprivrednoj parceli nemanjoj od 5000 m²;Detaljan opis postaje trajnog pra}enja nalazi se u Prilogu1. ovog Pravilnika.

7. Postajom prve razine podrazumijeva se mjesto trajnogpra}enja stanja koje svojim geomorfolo{kim poloàjem,pedosustavnom jedinicom i na~inom kori{tenja repre-zentira agro-ekolo{ko podru~je, odnosno, poljoprivrednupodregiju u kojoj se nalazi. Postaje prve razine trajnogmotrenja raspore|ene su na cijelom podru~ju FederacijeBiH tako da je svako agro-ekolo{ko podru~je, odnosno,poljoprivredna podregija zastupljeno jednom postajom.Postaju prve razine trajnog motrenja tala ~ine:a) ploha kvadratnog oblika na ~ijim dijagonalama su

postavljene to~ke za uzimanje pojedina~nihuzoraka tla;

b) pedolo{ki profil s kojeg se uzimaju uzorci uporu{enom i neporu{enom stanju i prikupljajupodatci o endomorfolo{kim zna~ajkama tla;

c) lizimetar ugra|en u tlo u kojemu se prikupljaprocjedna voda.

8. Postaje druge razine predstavljaju mjesta trajnog pra}e-nja stanja raspore|ena unutar pojedinih agro-ekolo{kihpodru~ja, odnosno, podregija na na~in da u {to ve}oj mjerireprezentiraju njihove agro-ekolo{ke uvjete. Broj postajadruge razine u pojedinoj podregiji ovisi o veli~ini njenihpoljoprivrednih povr{ina.Postaju druge razine trajnog motrenja tala ~ine:a) plohab) pedolo{ki profil

9. Agroekolo{ka podru~ja koja su odre|ena Programom, sobzirom na prirodnu raznovrsnost BiH/FBiH, dijele ju natri jasno definirane regije: AEZ 1. ravni~arski i blagovalovito podru~je - sjever Federacije, AEZ 2. Brdovitopodru~je – sredi{nji dio Federacije i AEZ 3. Mediteranskopodru~je – ju`ni dio Federacije.

Sve tri zone imaju specifi~ne klimatske uvjete, specifi~neuvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podije-ljena na podregije koje pruàju razli~ite uvjete za uzgoj bilja, naIsto~nu (P1), Sredi{nju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu(P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), amediteranska na Sjevernu (J1), Sredi{nju (J2) i Ju`nu (J3).

^lanak 24.Kriteriji za izbor postaja odre|eni Programom, osiguravaju

reprezentativnost postaja unutar agro-ekolo{kih podru~ja,odnosno, podregije:

1. Postaje moraju reprezentirati {to je ve}i broj formi reljefakarakteristi~nih za agro-ekolo{ko podru~je, kao inajra{irenije pedosustavne jedinice unutar njih;

2. Postaje moraju biti smje{tene na poljoprivrednom zemlji-{tu na kojem su na~in kori{tenja i uvjeti gospodarenjareprezentativni za pojedino agro-ekolo{ko podru~je;

3. Postajama je potrebno obuhvatiti i podru~ja s negativnimutjecajima prirodnog i antropogenog podrijetla unutaragro-ekolo{kog podru~ja;

4. Pri izboru postaja potrebno je uvaìti i blizinu ve}postoje}ih ili planiranih objekata za trajno pra}enje stanjaokoli{a;

5. Postaje je potrebno postaviti na podru~ja na kojima surije{eni vlasni~ki odnosi i nisu predvi|ene izmjeneprostornih planova (gradnja prometnica i objekata), kakobi bila dugoro~no raspoloìva za trajno pra}enje stanja.

^lanak 25.Podru~ja i lokacije pogodne za smje{taj postaja trajnog

pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta i karta podru~ja ilokacija predloèna su Programom.

^lanak 26.Lokacije iz ~l. 8. i 9. ovog Pravilnika su odabrane prema

na~inu kori{tenja, geomorfolo{kim obilje`jima i rasporedupedosustavnih jedinica i reprezentativne su za podru~ja kojapredstavljaju.

^lanak 27.Zasnivanje postaja obavlja se u suradnji s vlasnicima

poljoprivrednog zemlji{ta i jedinicama lokalne samouprave kojesu obvezne osigurati sve potrebite usluge za zasnivanje istih.

^lanak 28.Zasnivanjem postaja, otvaranjem i opisom profila tla

prikupljaju se op}e informacije odre|ene Programom i upisuju uObrasce za opis postaja trajnog pra}enja stanja poljoprivrednogzemlji{ta koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

^lanak 29.Klasifikacija tla vr{i se na temelju morfolo{kih svojstava

utvr|enih na profilu tla i stani{tu, te na tmelju analiti~kihpodataka za fizikalna, kemijska i biolo{ka svojstva, premavaè}oj klasifikaciji tla u Federaciji, kao i prema SvjetskojReferentnoj Osnovi za tlo (World Reference Base for Soil Re-sources – WRB).

^lanak 30.Uzimanje uzoraka sa profila tla obuhva}a sve utvr|ene

horizonte.Ovisno o planiranim analizama uzorci se uzimaju u

poru{enom i neporu{enom stanju s lica profila s kojega seprethodno obavlja i opis profila.

Za svaki horizont uzima se odre|en broj uzoraka ovisno oplaniranim vrstama laboratorijskih analiza i sprema u plasti~nevre}ice.

Kod pa{njaka se uzorci uzimaju s dubine 0 – 10, 10 – 20 i 20 –30 cm, neovisno o utvr|enim genetskim horizontima.

Lizimetri se postavljaju prilikom otvaranja profila, na svakojpostaji prve razine ispod ekolo{ke dubine.

^lanak 31.Pojedina~no uzorkovanje tla s to~aka postaje obavlja se

pedolo{kom (holandskom) sondom iz tri dubine utvr|ene naprofilu, osim kod pa{njaka, gdje se uzorci uzimaju s dubina 0 –10, 10 – 20 i 20 – 30 cm, neovisno o utvr|enim granicamagenetskih horizonata.


^lanak 32.Svi podatci prikupljeni prilikom opisa stani{ta i profila

postaje upisuju se u Obrasce za opis postaja trajnog pra}enjastanja poljoprivrednog zemlji{ta II, III, IV i V koji se nalaze uPrilogu 3. ovoga Pravilnika, te pohranjuju u Informacijskipodsustav o odràvanju i za{titi poljoprivrednog zemlji{ta.

Obrasci za uzorkovanje na postajama trajnog pra}enja stanjapoljoprivrednog zemlji{ta I i II nalaze se u Prilogu 4. ovogPravilnika i popunjavaju svake tri godine, te pohranjuju uInformacijski podsustav o odràvanju i za{titi poljoprivrednogzemlji{ta.

^lanak 33.Priprema uzoraka tla za analizu i ~uvanje uzoraka obavlja

laboratorij Zavoda i drugi ovla{teni laboratoriji sukladno Prilogu1. ovog Pravilnika.

^lanak 34.Dinamika zasnivanja postaja trajnog pra}enja stanja poljo-

privrednog zemlji{ta prilago|ena je agro-ekolo{kim podru~jima,prve godine zasnivaju se postaje P2, P4, G1 i J2, druge godine P1,G2 i J3, a tre}e godine P3 i J1.

^lanak 35.êtvrte, pete i {este godine, istim redoslijedom agro-ekolo-

{kih podru~ja, obra|uju se parametri koji su predvi|eni zapra}enje nakon tri godine.

Sedme, osme i devete godine, istim redoslijedom, obra|ujuse parametri koji se prate nakon {est godina.

Nakon devet godina zavr{ava se jedan ciklus trajnogpra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.

^lanak 36.Zasnivanje postaja i uzimanje svih uzoraka na terenu obavlja

se u razdoblju od 15. srpnja do 15. listopada.

^lanak 37.Parametri predstavljaju svojstva tla, indikatore kakvo}e, ~ijim

se promatranjem i mjerenjem u prostoru i vremenu kvantificirajuodre|ene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama.

^lanak 38.Prijetnje prema tlu, predstavljaju se odvojeno, ali su

me|usobno povezane.Kada vi{e prijetnji djeluje istovremeno, njihov u~inak se

pove}ava.Za svaku prijetnju mjere se odre|eni specifi~ni parametri tla:

1. Smanjenje organske tvari i biolo{ke raznolikosti – sadràjukupnog ugljika, C:N odnos, volumna gusto}a tla,mikrobiolo{ki parametri;

2. Erozija tla – volumna gusto}a tla, gusto}a ~vrste faze,ukupna poroznost, propusnost tla za vodu, sadràjukupnog ugljika;

3. One~i{}enje tla – ukupan i pristupa~an sadràj te{kihmetala i potencijalno toksi~nih elemenata – Fe, Al, As, B,Cd, Co, Cr, Cu, Hg, Mn, Mo, Ni, Pb, Se, Sr, Zn, tepostojanih organskih one~i{}enja – PAH, PCB,triazinskih herbicida i organoklornih pesticida;

4. Zbijenost tla – volumna gusto}a tla, mehani~ki sastav,kapacitet tla za zrak, kapacitet tla za vodu, struktura,propusnost tla za vodu, sadràj ukupnog ugljika;

5. Zaslanjivanje tla – pH, EC, sadràj soli, kationskiizmjenjiva~ki kompleks, zamjenjivi kationi, propusnosttla za vodu, vododr`nost – pF, kapacitet tla za vodu,kemijski sastav procjedne vode, sadràj ukupnog ugljika;

6. Klizi{ta – mehani~ki sastav, struktura, propusnost tla zavodu.

IV - PRA]ENJE STANJA POLJOPRIVREDNOGZEMLJI[TA KOJEG KORISTE FIZI^KE I PRAVNE OSOBENA TEMELJU ZAKUPA, DUGOGODI[NJEG ZAKUPA IKONCESIJE ZA RIBNJAKE

^lanak 39.Za potrebe glave II. ovog Pravilnika definiraju se slijede}i

pojmovi:Pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta kojeg koriste

pravne i fizi~ke osobe na temelju zakupa, dugogodi{njeg zakupai koncesije za ribnjake obuhva}a:

Pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 2. to~ke2. ovog Pravilnika podrazumijeva skup mjera kojim se utvr|uje iprati stanje plodnosti tla, one~i{}enja i o{te}enja tla sukladnona~elima dobre poljoprivredne prakse u za{titi tla i voda.

Svrha pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta je:1. za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od degradacije uslijed

nepridràvanja na~ela dobre poljoprivredne prakse;2. smanjenje pritiska na okoli{ i o~uvanje poljoprivrednog

zemlji{ta;3. formiranje informacijske baze podataka o svojstvima i

na~inu kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta.Plodnost tla odre|ena je koli~inom organske tvari koju biljke

mogu sintetizirati na nekom prirodnom ili djelomi~no ure|enomstani{tu tijekom vegetacijskog razdoblja.

Ispitivanje plodnosti tla u uèm smislu podrazumijeva:1. uzimanja uzoraka tla;2. agro-kemijskih analiza tla;3. analize mehani~kog sastava tla;4. tuma~enja rezultata.Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}avanja provodi

se zabranom, ograni~avanjem i spre~avanjem od izravnoguno{enja te uno{enja vodom i zrakom {tetnih tvari ipoduzimanjem drugih mjera za o~uvanje i pobolj{anje njegoveplodnosti;

[tetnim tvarima u poljoprivrednom zemlji{tu smatraju setvari koje mogu prouzro~iti promjene kemijskih, fizikalnih ibiolo{kih svojstava zemlji{ta, uslijed ~ega se umanjuje njegovaproizvodna sposobnost, odnosno onemogu}ava njegovokori{tenje za poljoprivrednu proizvodnju;

Pra}enje one~i{}enja i o{te}enja zemlji{ta, odnosno degrada-cija tla odre|uju se na osnovi parametra koji predstavljajusvojstva tla, indikatore kakvo}e, ~ijim se promatranjem imjerenjem u prostoru i vremenu kvantificiraju odre|ene prijetnjeprema tlu i njegovim funkcijama sukladno Programu;

Za{tita zemlji{ta jeste skup fizi~kih, kemijskih, tehni~kih ibiotehni~kih mjera i postupaka za osiguravanje svih njegovihfunkcija;

Degradacija zemlji{ta jeste proces naru{avanja kvaliteta ifunkcija zemlji{ta koji nastaje prirodnim putem ili ljudskomaktivno{}u ili je posljedica nepoduzimanja mjera za otklanjanje{tetnih posljedica;

Procesi degradacije zemlji{ta jesu procesi koji dovode donaru{avanja njegovih funkcija, a koji nastaju djelovanjemprirodnih sila ili ljudskom aktivno{}u;

Podru~ja pod rizikom jesu podru~ja na kojima su ve}i riziciod pojave jednog ili vi{e procesa degradacije zemlji{ta;

Zaga|ivanje zemlji{ta jeste uno{enje zaga|uju}ih tvari u ilina zemlji{te, uzrokovano ljudskom djelatno{}u ili prirodnimprocesima, koje ima ili moè imati {tetne posljedice na kvalitetuìvotne sredine i zdravlje ljudi;

Kontaminirane lokacije jesu lokaliteti na kojima jepotvr|ena nazo~nost opasnih i {tetnih tvari uzrokovano ljudskomaktivno{}u, u koncentracijama koje mogu izazvati zna~ajan rizikpo ljudsko zdravlje i ìvotnu sredinu;

Industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) jesulokaliteti koji su napu{teni i/ili pogo|eni povijesnim zaga|enjemi traè intervencije za njihovu revitalizaciju kako bi se privelekorisnoj i sigurnoj namjeni;


Remedijacija jeste proces poduzimanja mjera zazaustavljanje zaga|enja i dalje degradacije ìvotne sredine dorazine koji je siguran za budu}e kori{tenje lokacije, uklju~uju}iure|enje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju;

Grani~ne minimalne vrijednosti jesu one vrijednosti nakojima su potpuno dostignute funkcionalne osobine zemlji{ta,odnosno one ozna~avaju razinu na kome je dostignuta odrìvakakvo}a zemlji{ta;

Remedijacione vrijednosti jesu vrijednosti koje ukazuju dasu temeljne funkcije zemlji{ta ugroène ili ozbiljno naru{ene izahtijevaju remedijacijske, sanacijske i ostale mjere.

^lanak 40.Pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta u smislu

ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla prvegodine nakon uvo|enja u posjed i zadnje godine prije istekaugovora o zakupu, dugogodi{njeg zakupa i koncesije za ribnjakete periodi~no najmanje svake ~etvrte godine.

Ispitivanje plodnosti tla obavlja se nakon ètve usjeva, a prijeprimjene gnojiva u vremenskom periodu od 1. lipnja do 31.listopada.

Ispitivanje plodnosti tla za ribnjake obavlja se nakonisu{ivanja ribnjaka u vremenskom periodu od 1. listopada do 1.lipnja.

Fizi~ke ili pravne osobe koje koriste zemlji{te putem zakupa,dugogodi{njeg zakupa i koncesije za ribnjake du`ni su sklopitiugovor sa znanstveno-stru~nom institucijom radi pra}enja stanjapoljoprivrednog zemlji{ta kojeg koriste.

^lanak 41.Jedan prosje~an uzorak tla predstavlja povr{inu do pet

hektara, ako je povr{ina ujedna~ena.Za svaku varijaciju, odnosno drugi tip tla, razli~itu kulturu,

razliku u nadmorskoj visini parcele, depresije uzima se posebanuzorak tla.

Jedan prosje~an uzorak tla za ribnjake predstavlja povr{inudo dvadeset hektara.

Prosje~an uzorak sastoji se 20 – 25 pojedina~nih uzoraka tlaravnomjerno raspore|enih po parceli. Pojedina~ni uzorci sedobro izmije{aju te se dobiva prosje~ni uzorak, teìne od 1 – 2kilograma.

Ukoliko je tlo skeletno potrebna je ve}a koli~ina uzorkaovisno o udjelu skeleta.

^lanak 42.Uzorci tla se uzimaju sondom ili {tiha~om te se mjesto

uzorkovanja ozna~ava GPS ure|ajem. Shema uzorkovanja i alatinalaze se u Prilogu 6. ovog Pravilnika.

^lanak 43.Dubina uzorkovanja za ratarske i povrtlarske kulture je 0 – 30

centimetara, a za vi{egodi{nje nasade 0 – 30 i 30 – 60 centimetarakoji se sastoji od dva zasebna uzorka tla.

Dubina uzorkovanja tla za ribnjake je 0 – 30 centimetara.Uzorci tla stavljaju se u PVC vre}ice, te se ispisuju podatci o

korisniku parcele i parceli koju predstavlja prosje~ni uzorak, uObrazac za uzimanje uzoraka tla kod ispitivanja plodnosti tla kojise nalazi u Prilogu 7. ovog Pravilnika.

^lanak 44.Parametri za ispitivanje plodnosti tla su detaljno propisani u

Naputku o postupku, radnjama i uvjetima za vr{enje kontroleplodnosti zemlji{ta ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj72/09), a ~ine ih:

1. osnovne agrokemijske analize tla:a) pH reakcija tla (KCl i H2O);b) sadràj humusa;c) sadràj ukupnog N (samo kod trajnih nasada);d) sadràj fiziolo{ki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;e) hidroliti~ka kiselost ili sadràj ukupnih karbonata.

2. mehani~ki sastav tla.Parametri za ispitivanje plodnosti tla za ribnjake su:

a) pH reakcija tla (KCl i H2O);b) sadràj ukupnog N i C;c) sadràj fiziolo{ki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;d) sadràj CaO.

^lanak 45.Uvidom u evidencije koju su du`ni voditi proizvo|a~i i stanja

na terenu, poljoprivredni inspektor moè odrediti i provjeruparametara, ako se ukaè opravdana sumnja na odre|enoone~i{}enje ili o{te}enje tla, odnosno odre|enu prijetnju prematlu.

^lanak 46.Tuma~enje rezultata analiza tla obavljaju stru~ne osobe,

djelatnici zavoda, djelatnici poljoprivredno savjetodavne slu`be,te djelatnici znanstveno-istraìva~kih institucija.

Rezultate analiza tla i njihovo tuma~enje korisnik je duàndostaviti Federalnom ministarstvu, Zavodu, kantonalnomministarstvu i nadle`noj jedinici lokalne samouprave.

^lanak 47.Postupak ovla{}ivanja i ovla{}ivanje laboratorija pokre}e se

u skladu sa ~l. 3. i 6. Pravilnika o uvjetima koje morajuispunjavati znanstveno - stru~ne institucije i laboratoriji zavr{enje poslova izradbe projekata, te mjerenja i ispitivanjazemlji{ta ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 39/10).

^lanak 48.Ovla{tenje se daje laboratorijima za obavljanje analize tla po

podru~jima sukladno parametrima iz Priloga 5. ovog Pravilnika:1. za trajno pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta,

odnosno kemijskih, fizikalnih i mikrobiolo{kih analiza tlaodre|enih u tablicama 1, 2. i 3. iz Priloga 5. ovogPravilnika;

2. za pra}enje stanja poljoprivrednog zemlji{ta, sukladnoutvr|enim parametrima i tablicama 1. i 2. iz Priloga 5.ovog Pravilnika.

^lanak 49.U postupku obavljanja analiza, odnosno ispitivanja tla iz

~lanka 47. ovoga Pravilnika laboratorij (analize tla popodru~jima sukladno parametrima iz Priloga 5. ovog Pravilnika):

1. priprema laboratorijske uzorke za provedbu ispitivanja;2. provodi ispitivanja tla sukladno metodama iz Priloga 5.

ovog Pravilnika;3. daje pisano Izvje{}e o ispitivanju tla naru~itelju

ispitivanja;4. {alje objedinjena pisana Izvje{}a u elektronskom obliku o

ispitivanju tla jednom godi{nje Zavodu i Ministarstvu.^lanak 50.

Laboratorij dobiva ovla{tenje za ispitivanje kakvo}e tla zaparametre koje ispituje na temelju rje{enja Ministra.

^lanak 51.Laboratorij mora imati radne upute za provedbu ispitivanja,

radne upute za uporabu i rad svih mjernih ure|aja i instrumenatakoji se koriste, kao i za pripremu uzoraka sukladno normama ENISO/IEC 17025, ISO 9001 i ISO 14001.

^lanak 52.Laboratorij je duàn, o svom tro{ku, obaviti me|u

laboratorijska poredbena ispitivanja potrebitih parametara premapropisanim analiti~kim metodama te provjeru osposobljenostistru~nih zaposlenika koji su uklju~eni u ispitivanja, baremjednom godi{nje ili na zahtjev Ministarstva.

^lanak 53.Laboratorij mora zaprimljeni uzorak tla analizirati prema

zahtijevanom parametru/parametrima za koje je ovla{ten,obraditi rezultate i dati Izvje{}e o analizi tla na standardnomobrascu.

Laboratorij mora voditi evidenciju svih izvr{enih analizakronolo{kim redom i imati kopije svih izdanih Izvje{}a u zadnjihpet godina.


V - REMEDIJACIONI PROGRAMI^lanak 54.

Remedijacioni programi izra|uju se tako da sadrè:1. tip lokacije, koli~ine i koncentracije opasnih i {tetnih

tvari;2. utvr|ivanje statusa ugroènosti ìvotne sredine;3. tip, optere}enje i migracije zaga|enja u tijeku vremena,

postoje}e i mogu}e utjecaje na ìvotnu sredinu;4. mjere koje }e biti realizirane i dokaz za njihovu

cjelishodnost;5. interne mjere kontrole koji osiguravaju odgovaraju}e

izvr{enje i u~inkovitost planiranih mjera;6. interne mjere kontrole koje uklju~uju i program

monitoringa kako bi se pratio tijek sanacije, odnosnosmanjenje rizika po ljudsko zdravlje i ìvotnu sredinu;

7. dinamiku realizacije i tro{kove remedijacije.Remedijacione programe izra|uju ovla{tene znanstveno -

stru~ne institucije iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika ovla{tene zatrajno pra}enje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemlji{takojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednomzemlji{tu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i biolo{kih), aposebno sadràj {tetnih tvari u poljoprivrednom zemlji{tu.

^lanak 55.Radi izradbe remedijacionih programa na temelju utvr|ene

nazo~nosti zaga|uju}ih tvari u zemlji{tu odre|uju sekontaminirane lokacije.

Kontaminirane lokacije obuhva}aju povr{ine na kojima suizraèni procesi degradacije i destrukcije, i to:

1. odlagali{ta otpada;2. lokacije gospodarskih subjekata - operatera, odnosno

lokacije ~ije zaga|enje prouzrokuju aktivne ili neaktivneinstalacije ili operateri u ~ijem su okruènju deponiraneopasne tvari;

3. lokacije udesa, odnosno lokacije zaga|ene uslijedizvanrednih doga|aja, uklju~uju}i i kvarove;

4. industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) nakojima su se obavljale djelatnosti koje su moglekontaminirati zemlji{te.

Lokacije na kojima je deponiran nezaga|eni materijal odiskopavanja (zemlja) ne pripadaju kontaminiranim lokacijama.

Inventar kontaminiranih lokacija predstavlja sastavni dioinformacionog sustava za{tite ìvotne sredine i sastavni dioinformacionog sustava za{tite poljoprivrednog zemlji{ta.

^lanak 56.U slu~aju prekora~enja grani~nih vrijednosti i grani~ne

razine koncentracija zaga|uju}ih tvari u podzemnim vodamautvr|enih posebnim propisom, vr{e se dodatna istraìvanja nakontaminiranim lokacijama radi utvr|ivanja stupnja zaga|enostii izradbe remedijacionih programa.

^lanak 57.Remedijacioni programi/projekti remedijacije realiziraju se

ukoliko prosje~na koncentracija bilo koje opasne ili {tetne tvari uvi{e od 100 m3 zapremine vodonosnog sloja na kontaminiranimlokacijama prelazi remedijacionu vrijednost ili u vi{e od 25 m3

zapremine zemlji{ta prelazi remedijacionu vrijednost u skladu saPravilnika o utvr|ivanju dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnihtvari u zemlji{tu i metode njihovog ispitivanja ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 72/09).

VI - ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 58.Na temelju indikatora/kriterija za ocjenu rizika od

degradacije zemlji{ta identificirat }e se podru~ja na kojima sejavlja jedan ili vi{e procesa degradacije zemlji{ta u roku od trigodine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

^lanak 59.Prilozi 1, 2, 3, 4, 5, 6. i 7. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov

su sastavni dio.

^lanak 60.Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog od dana objave u

"Slu`benim novinama Federacije BiH".

Broj 03-3-24-930 /118. lipnja 2011.godine

SarajevoMinistar

Jerko Ivankovi} - Lijanovi}, v. r.

pravilnik - vlada hercegbosanske županije

Documents