MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA389Na temelju lanka 21. Zakona o energetskoj uinkovitosti (Narodne novine broj 127/2014), ministrica graditeljstva i prostornoga ureenja donosiPRAVILNIKO SUSTAVNOM GOSPODARENJU ENERGIJOM U JAVNOM SEKTORUI. OPE ODREDBEPredmet Pravilnikalanak 1.(1) Ovim Pravilnikom propisuje se obveza upravljanja potronjom energije i vode, analiza potronje, nain izvjetavanja o potronji energije i vode te metodologija sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru.(2) Sustav gospodarenja energijom je skup meusobno povezanih i djelujuih elemenata plana u kojem je odreen cilj poveanja energetske uinkovitosti i strategija za njegovo ostvarivanje.Cilj Pravilnikalanak 2.Cilj sustavnog gospodarenja energijom (u daljnjem tekstu: SGE) je: utvrditi potronju energenata i vode, utvrditi mjesto, nain i koliinu potronje u zgradama ili dijelovima zgrada javnog sektora te javne rasvjete, smanjiti potronju energije i vode te financijskih izdataka za energiju i vodu, smanjiti tetni utjecaj na okoli kroz primjenu mjera energetske uinkovitosti.Pojmovilanak 3.(1) Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju znaenja utvrena posebnim zakonom kojim se ureuje podruje energetske uinkovitosti.(2) U ovom Pravilniku koriste se i pojmovi koji u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedea znaenja:1. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu: APN) provedbeno tijelo za sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru (SGE) te za administriranje, razvoj i koritenje Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom.2. Distributer energije energetski subjekt koji obavlja djelatnost distribucije energije i vode.3. Energetski savjetnik/energetski suradnik fizika osoba zaduena za unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje u procesu SGE-a4. Energetski trokovni centar (u daljnjem tekstu ETC) funkcionalna cjelina za koju je mogue mjeriti pripadajuu potronju energije i/ili vode te parametre koji na dotinu potronju utjeu, a odnosi se na komplekse zgrada, zgrade, dijelove zgrada i javnu rasvjetu.5. Imenovana osoba osoba imenovana od odgovorne osobe za uspostavu i upravljanje sustavnim gospodarenjem energije.6. Javna rasvjeta rasvjeta za rasvjetljavanje javnih povrina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.7. Kontrolno brojilo mjerni ureaj koji korisnik ETC-a postavlja na objekt s ciljem definiranja ETC-a ili boljeg uvida u energetska svojstva objekta.8. Matini korisnik subjekt javnog sektora koji je nadreeni korisnik unutar ISGE-a, odnosno unutar SGE-a, sukladno Metodologiji sustavnog gospodarenja energijom.9. Metodologija sustavnog gospodarenja energijom (u daljnjem tekstu: Metodologija) skup radnji i postupaka i raspored zaduenja koji osiguravaju ostvarivanje ciljeva sustavnog gospodarenja energijom.10. Ministarstvo ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva11. Mjerni ureaj instrument koji slui za mjerenje fizikalnih veliina u svrhu utvrivanja koliine potroene energije i vode.12. Mjerno mjesto fiziko mjesto na kojem se nalazi mjerni ureaj za potronju energije i vode i za koje se izdaju rauni od strane distributera/opskrbljivaa energijom i vodom.13. Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: ISGE) raunalna aplikacija za praenje i analizu potronje energije i vode javnog sektora koju administrira APN, a u koju se unose opi, konstrukcijski i energetski podaci te podaci o neposrednoj potronji energije i vode u javnom sektoru.14. Opskrbljiva energijom energetski subjekt koji obavlja djelatnost opskrbe energentima i vodom.15. Sustav daljinskog mjerenja automatizirani sustav koji se sastoji od jednog ili vie ureaja za daljinsko mjerenje i koji prikupljene podatke s mjernih ureaja obrauje i prosljeuje u ISGE.16. Sustav za praenje, mjerenje i verifikaciju (u daljnjem tekstu: SMIV) raunalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj uinkovitosti i ostvarenim utedama energije.17. Tim energetske uinkovitosti (u daljnjem tekstu: EE tim) tim osoba koji ine energetski savjetnik, energetski suradnik i/ili imenovana osoba koje u ETC-u obavljaju poslove iz ovog Pravilnika18. Ureaj za daljinsko mjerenje potronje elektroniki ureaj koji automatski preuzima podatke s mjernog ureaja.19. Zakon Zakon o energetskoj uinkovitosti.20. Zgrada javnog sektora zgrada koju koristi subjekt javnog sektora.21. Zgrada s vie zona zgrada koja se sastoji iz vie dijelova koje su zaokruene zasebne funkcionalne cjeline za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati:a) i koja se sastoji od dijelova koji ine zaokruene funkcionalne cjeline koje imaju razliitu namjenu te imaju mogunost odvojenih sustava grijanja i hlaenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4 C, osim ako ine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i slino),b) ili kod koje je 10% i vie neto podne povrine prostora zgrade u kojem se odrava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je plotina te neto podne povrine u drugoj namjeni vea od 50 m,c) ili kod koje dijelovi zgrade koji su zaokruene funkcionalne cjeline imaju razliiti termotehniki sustav i/ili bitno razliite reime koritenja termotehnikih sustava.Prilozi Pravilnikulanak 4.Ovaj Pravilnik sadri sljedee priloge: Prilog 1 Metodologija sustavnog gospodarenja energijom; Prilog 2 Upute za slanje rauna i oitanja daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0); Prilog 3 Izgled i sadraj Izvjetaja o godinjoj potronji energenata i vode.II. OBVEZE JAVNOG SEKTORAImenovana osobalanak 5.(1) Odgovorna osoba duna je imenovati najmanje jednu pravnu ili fiziku osobu zaduenu za SGE (u daljnjem tekstu: imenovana osoba) i o tome obavijestiti APN.(2) Imenovana osoba duna je uspostaviti SGE u subjektu javnog sektora za koji je imenovana to ukljuuje definiranje hijerarhije, imenovanje jednog ili vie energetskog savjetnika i/ili energetskog suradnika te definiranje ETC-a za koji je pojedini energetski savjetnik zaduen, te o tome obavijestiti APN.(3) Imenovana osoba moe samostalno obavljati funkcije energetskog savjetnika i/ili energetskog suradnika u sustavu.Energetski savjetnik i energetski suradniklanak 6.Energetski savjetnik i energetski suradnik su dio EE tima, a zaduene su za unos, praenje, analizu i izvjetavanje u procesu sustavnog gospodarenja energijom na nain propisan Metodologijom iz Priloga 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.Edukacija sudionika u sustavnom gospodarenju energijom javnog sektoralanak 7.(1) APN provodi redovite edukacije imenovanih osoba, energetskog savjetnika i energetskog suradnika.(2) Edukacija imenovane osobe i energetskog savjetnika traje 16 kolskih sati, odnosno dva radna dana, a obuhvaa informiranje o zakonskoj regulativi, gradnji i izolaciji zgrade, sustavima grijanja, ventilacije i hlaenja, primjeni obnovljivih izvora energije i uinkovitom koritenju energije te koritenju ISGE-a za uloge energetski administrator i energetski menader.(3) Edukacija energetskog suradnika traje 8 kolskih sati, odnosno jedan radni dan, a obuhvaa informiranje o zakonskoj regulativi, gradnji i izolaciji zgrade, sustavima grijanja, ventilacije i hlaenja, primjeni obnovljivih izvora energije i uinkovitom koritenju energije te koritenju ISGE-a za uloge Gost i Korisnik.(4) Imenovanoj osobi APN nakon edukacije dodjeljuje ulogu energetskog administratora ili energetskog menadera u ISGE-u.(5) Energetskom savjetniku APN nakon edukacije dodjeljuje ulogu Energetskog administratora u ISGE-u.(6) Energetskom suradniku APN nakon edukacije dodjeljuje ulogu Korisnika u ISGE-u.Praenje potronje energenata i vodelanak 8.Praenje potronje energenata i vode obuhvaa unaprijed definiran skup aktivnosti koji vlasniku i/ili korisniku ETC-a prua informacije o potronji i trokovima energenata i vode, koritenju ETC-a, a nadlenim subjektima prua podatke nune za analizu lokalnih i nacionalnih potreba za energijom i vodom te definiranje potencijala za smanjenje potronje i trokova istih.Razine praenja potronje energenata i vodelanak 9.(1) Mjeseno praenje potronje odnosi se na kontrolu potronje energenata i vode putem izdanih rauna od distributera i/ili opskrbljivaa energijom za svako mjerno mjesto, usporedbu trokova i potronje s prethodnim razdobljima, referentnim godinama te ostalim indikativnim pokazateljima.(2) Opskrbljivai/distributeri energijom u ISGE alju zaglavlje rauna (podaci o objektu, tarifnoj grupi rauna, periodu rauna), pojedine stavke rauna (naziv, koliina, jedinina cijena pojedine stavke, iznos/postotak PDV-a) na nain opisan u Uputama za slanje rauna i oitanja daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0) iz Priloga 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(3) Nakon izravnog upisa rauna opskrbljivaa i/ili distributera u ISGE, energetski suradnik duan je raune usporediti s potronjom u prethodnim razdobljima obavljajui tako nadzor i analizu izravnog upisa rauna.lanak 10.(1) Tjedno praenje potronje odnosi se na oitavanje i upis stanja brojaa mjernih ureaja energenata i vode u ISGE.(2) Za zgrade koje se u jednakom ili slinom reimu koriste sedam dana u tjednu, stanja brojaa se oitavaju jednom tjedno, na poetku radnog tjedna u ponedjeljak u 8 sati, i unose u ISGE.(3) Za zgrade koje se u razliitom reimu koriste kroz radni tjedan i kroz vikend, stanja brojaa se oitavaju dvaput tjedno, na kraju radnog tjedna u petak u 16 sati i na poetku radnog tjedna u ponedjeljak u 8 sati, i upisuju u ISGE.lanak 11.(1) Satno praenje potronje odnosi se na oitavanje i upis stanja brojaa mjernih ureaja energenata i vode u ISGE putem ureaja za daljinsko mjerenje potronje, na satnoj razini.(2) Satno praenje potronje potrebno je za ETC-e iji je ukupni godinji troak potronje energije i vode jednak ili vei od 700.000,00 kuna ili je izveden kao kompleks.(3) Podaci iz sustava daljinskog mjerenja dostavljaju se u ISGE sukladno Uputama za slanje rauna i oitanja daljinskim putem u ISGE sustav (ISGE Remote 2.0) iz Priloga 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(4) Na ETC-ima s organiziranim satnim praenjem potronje nije potrebno organizirati tjedni reim praenja potronje.Praenje potronje za zgrade mjeovite namjene i komplekse s vie zgradalanak 12.(1) Za zgrade s vie zona i komplekse s vie zgrada veih od 250 m2, a iji su ukupni godinji trokovi za energente i vodu vei od 400.000,00 kuna nuna je ugradnja kontrolnih brojila potronje energenata i vode te je nuno praenje potronje u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.(2) Kontrolno brojilo ugrauje se za svaku zonu zgrade s vie zona.(3) Kontrolno brojilo ugrauje se za svaku zgradu unutar kompleksa veu od 250 m2.Izvjetavanjelanak 13.(1) Javni sektor duan je periodiki, a najmanje jednom godinje analizirati potronju energije i vode u zgradama i javnoj rasvjeti i o tome izvijestiti APN putem Izvjetaja o godinjoj potronji energenata i vode iz Priloga 3 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.(2) Imenovana osoba izvjetava APN o svom imenovanju i imenovanju Energetskog savjetnika te o ETC-ima za koje je pojedini Energetski savjetnik zaduen, odmah po imenovanju te o svim naknadnim promjenama.(3) Izvjetaji iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka alju se elektronikom potom.Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE)lanak 14.(1) Javni sektor je obavezan koristiti Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) kao alat SGE-a.(2) APN je odgovorna za voenje, odravanje i kontinuirani razvoj ISGE-a.(3) Za organizaciju svih edukacija korisnika ISGE-a zaduena je APN.(4) Uloge u ISGE-u su sljedee: Administrator sustava, Energetski administrator, Energetski menader, Korisnik i Gost.(5) Nain koritenja ISGE-a kao alata za provedbu SGE-a propisan je Metodologijom sustavnog gospodarenja energijom iz Priloga 1 koji je sastavni dio ovog Pravilnika.III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 15.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.Klasa: 360-01/14-12/14Urbroj: 531-04-2-15-8Zagreb, 9. veljae 2015.MinistricaAnka Mrak-Tarita, dipl. ing. arh., v. r.PRILOG 1METODOLOGIJA SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOM1. UVODOvom Metodologijom opisuju se procedure sustavnog gospodarenja energijom, navode se osobe u sustavu i definiraju njihova zaduenja.1.1. Definicija sustavnog gospodarenja energijomSustavno gospodarenje energijom je kontinuirani proces kojem je cilj poboljanje energetske uinkovitosti te odrivo gospodarenje resursima u Javnom sektoru.Sustavno gospodarenje energijom daje odgovore na sljedea pitanja:1. Koji energenti se troe? Koji energenti se troe (elektrina energija, prirodni plin, loivo ulje, obnovljivi izvori energije, voda) Koji je utjecaj tih energenata na okoli2. Koliko se energenata troi? Koliko se energenata i vode u zgradi troi Koji je troak energenata i vode Koja je referentna potronja3. Gdje se energija troi? Na kojim se zgradama energija troi4. Kada se energija troi? U koje doba dana, tjedna ili godine se energija troi vie, a u kojima manje5. Tko je zaduen za gospodarenje energijom? Kako je organizirano praenje potronje Tko analizira potronju i trokove Tko koga izvjetava Tko donosi odluke6. Kako se gospodari energijom? Tko planira i provodi mjere energetske uinkovitosti1.2. Ciljevi sustavnog gospodarenja energijomOsnovni cilj sustavnog gospodarenja energijom je smanjenje potronje energenata i vode, a time smanjenje trokova koritenja zgrade i tetnog utjecaja na okoli, uz uvjet da uvjeti koritenja zgrade ostanu najmanje na istoj razini.Implementiranje sustavnog gospodarenja energijom u sustav javnog sektora ima i promotivnu vanost jer pokazuje privatnom sektoru s jedne strane brigu o javnim resursima, a s druge strane uspostavlja metode i sustave koji su naknadno mogu primijeniti i u privatnom i ostalim sektorima.1.3. Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijomU skladu sa Zakonom o energetskoj uinkovitosti (NN 127/14) i Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru, ISGE je Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom to znai da je za sve subjekte javnog sektora koritenje ISGE-a kao alata za sustavno gospodarenje energijom obvezno.ISGE se sastoji od dvije funkcionalne cjeline: baza podataka i aplikacija. Prilikom kreiranja pojedinih ETC-a u ISGE-u, svakom ETC-u pridjeljuje se jedinstveni kod ISGE ifra.Struktura ISGE ifre HR-xxxxx-yyyy-zz-ww: HR Oznaka drave, dva tekstualna mjesta xxxxx Potanski broj mjesta, pet numerikih mjesta (00001-99999) yyyy Redni broj ETC-a u bazi podataka, dodijeljen automatski na pojedini potanski broj, etiri numerika mjesta (0001-9999) zz Opis ETC-a: kompleks, jedno numeriko mjesto, zavrava s nulom (-0) slobodnostojee zgrade, dva numerika mjesta (-1, ..., -99) ww dio pojedine zgrade, dva tekstualna mjesta (-A, ..., -ZZ)1.3.1. Vrste ETC-a u ISGE-uETC je potrebno definirati na nain da je mogue tono izmjeriti (kvantificirati) sve karakteristine veliine koje utjeu na potronju energije, kao i samu potronju energije. Za mjerenje potronje u ETC-u uvijek je preporueno koritenje obraunskih mjernih mjesta instaliranih od strane distributera, osim ukoliko uvjeti na terenu ili potrebe korisnika to zahtijevaju za pojedine ETC-e mogu se instalirati dodatna brojila (kontrolna brojila) kojima se mjere potrebne veliine.ETC kao slobodnostojea zgrada granica promatranog sustava obuhvaa itavu jednu zgradu. Podaci o potronji energije i vode preuzimaju se s obraunskih brojila koja su postavljena od strane dobavljaa energenata i vode, a koja obuhvaaju cijelu zgradu. Dodatna brojila za detaljniju ralambu potronje ne postoje. Ovako definirane granice promatranog sustava daju najkvalitetnije izlazne podatke nakon provedene analize potronje.Ova vrsta ETC-a u ISGE-u ima jedinstvenu ISGE ifru oblika: HR-xxxxx-yyyy-zz, primjerice HR-10000-0446-1.

Slika 1. ETC kao slobodnostojea zgradaETC kao kompleks zgrada sve zgrade koje imaju barem jedno zajedniko brojilo potronje; nije mogue mjerenje potronje za svaku pojedinu zgradu unutar kompleksa. Granice promatranog sustava obuhvaaju vie zgrada koje su spojene na zajedniku energetsku i vodovodnu mreu. Ono to se preporuuje u ovakvim sluajevima je analiza potronje kompleksa promatranog kao jedinstvene cjeline. esto je takva analiza nedovoljno tona te se za sluajeve kompleksa predlae ugradnja dodatnih kontrolnih brojila tj. razdvajanje kompleksa na vie samostalnih ETC-a. Cilj je omoguiti kvalitetniju analizu potronje, po mogunosti za svaku pojedinu zgradu ili ak za bitne dijelove zgrada unutar kompleksa. Za komplekse zgrada mogue je i da, uz zajedniko brojilo za jedan od energenata, za cijeli kompleks postoji i vie pojedinanih brojila za druge energente koji su razdvojeni po pojedinim zgradama. U tom sluaju, ukoliko se analizira cijeli kompleks, potrebno je za energent koji se mjeri po pojedinim zgradama sumirati na razinu kompleksa te tada zapoeti analizu. Pojedine zgrade unutar kompleksa takoer se deklariraju kao vrsta ETC-a.ETC kao kompleks zgrada u ISGE-u ima jedinstvenu ISGE ifru oblika: HR-xxxxx-yyyy-zz, primjerice HR-44317-0002-0. Pojedine zgrade unutar kompleksa imaju ISGE ifre: HR-44317-0002-1 i HR-44317-0002-2 (ukoliko kompleks ima dvije zgrade).

Slika 2. ETC kao kompleks zgradaETC kao dio zgrade granica promatranog sustava obuhvaa dio zgrade (na primjer jedan kat zgrade) koji se definira kao ETC. U praksi situacija najee predstavlja problem prilikom analize jer u veini sluajeva ne postoje instalirana individualna pojedinana brojila kojim se mjeri potronja predmetnog ETC-a. Potroena energija u ovakvim sluajevima najee se plaa paualno, ovisno o udjelu povrine promatranog ETC-a u ukupnoj povrini zgrade, jer su energetski sustavi zajedniki za cijelu zgradu. Podaci o utroku energije i vode dobiveni na ovaj nain najee ne odgovaraju stvarno potroenim koliinama te se prilikom analize dobivaju vrlo upitni rezultati. Kako bi se dobila mogunost nadzora, kontrole i kvalitetne analize potronje u ovako definiranom ETC-u nuna je ugradnja dodatnih brojila kojima se izolira predmetni ETC.ETC kao dio zgrada u ISGE-u ima jedinstvenu ISGE ifru oblika: HR-xxxxx-yyyy-zz-ww, primjerice HR-10000-0062-1-H.

Slika 3. ETC kao dio zgrade1.3.2. Korisnike uloge ISGE sustavaUloge u ISGE-u dodjeljuje Agencija na nain kako je opisano u poglavlju 2. Aktivnosti u sustavnom gospodarenju energijom. Uloge se dodjeljuju sudionicima u SGE-u i drugim osobama kojima su potrebni podaci iz ISGE, na zahtjev.Korisnike uloge za sudionike SGE-a: Administrator sustava uloga koju obnaaju djelatnici Agencije; zadueni za osiguravanje funkcioniranja, dodavanje novih funkcija u ISGE i dodjelu dostupnosti podataka nad objektima drugim korisnicima. Energetski administrator uloga administratorskog suelja namijenjena EE timovima Matinih korisnika; odgovorna za unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje s veeg broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje AS nakon edukacije i zavodi u Registar korisnika. Energetski menader uloga administratorskog suelja namijenjena voditeljima EE timova ili pojedinih objekata; odgovorna za nadgledanje i izvjetavanje s veeg broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje AS nakon edukacije i zavodi u Registar korisnika. Korisnik uloga korisnikog suelja namijenjena voditeljima pojedinih ETC-ova; odgovorna za unos, nadgledanje, analizu i izvjetavanje s manjeg broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje AS ili EA nakon edukacije i zavodi u Registar korisnika. Gost reducirana uloga korisnikog suelja namijenjena korisnicima koji ele uvid u potronju pojedinih ETC-ova, namijenjena za nadgledanje i analizu manjeg broja ETC-ova, ulogu dodjeljuje AS ili EA i zavodi u Registar korisnika.Uloge Energetskog menadera i Gosta dodjeljuju se na zahtjev odgovorne osobe ili Ministarstva treim osobama kojima su potrebni podaci iz ISGE-a, a sami nemaju funkcionalnosti dodavanja i mijenjanja podataka u ISGE-u.1.4. Svrha jedinstvene metodologije sustavnog gospodarenja energijom za javni sektorJedinstvena metodologija sustavnog gospodarenja energijom kroz Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom daje institucijama koje upravljaju nacionalnim resursima referentne podatke potrebne za strateke odluke i na osnovi kojih je mogue: Procijeniti budue trokove ne samo energenata, nego i openito resursa za obavljanje djelatnosti javnog sektora Procijeniti potencijale racionalizacije koritenja zgrada u javnom sektoru Na osnovi komparativne analize podataka definirati pokazatelje potronje i trokova energenata i vode koji su prihvatljivi javnom sektoru Definirati investicijske potencijale2. AKTIVNOSTI SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOMAktivnosti sustavnog gospodarenja energijom proizlaze iz odgovora na pitanja navedena u poglavlju 1.1.Aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom su:1. Definiranje strukture sustavnog gospodarenja energijom Nacionalna razina Institucije javnog sektora2. Redovno praenje i analiza3. Izvjetavanje zainteresiranih strana u sustavu Izvjetavanje odgovornih osoba (ministar, ravnatelj, voditelj) Izvjetavanje nacionalnih institucija (Ministarstvo, Agencija, NKT)4. Planiranje i provedba mjera2.1. Struktura sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoruOsobe u sustavu sustavnog gospodarenja energijom su:1. Ministarstvo2. Agencija3. Imenovana osoba4. Energetski savjetnik5. Energetski suradnik2.2. MinistarstvoMinistarstvo zadueno za gospodarenje energijom u javnom sektoru je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja.2.3. AgencijaU Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama djeluje nacionalni tim za energetsku uinkovitost za gospodarenje energijom u javnom sektoru koji ima zadae: Upravljanje, odravanje i unaprjeivanje Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom Administriranje korisnika i dodjeljivanje dostupnosti podacima u nacionalni informacijski sustav Implementiranje novih funkcionalnosti ISGE-a kroz obavljanje uloge Administratora sustava Izvjetavanje nadreenih institucija o potronji energije i vode u javnom sektoru, stupnju implementacije sustavnog gospodarenje energijom u javni sektor i pokazateljima potronje energenata i vode Odreivanje nacionalne referentne potronje i potronje za pojedine sektore i grupe korisnika Predlaganje mjera energetske uinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije na nacionalnoj i sektorskoj razini Ocjena uinka provedenih mjera na osnovi podataka o potronji iz nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom Promocija i edukacija sustavnog gospodarenja energijomUloge Administratora sustava u ISGE-u: Geoadministracija upravljanje Matinim korisnicima, vrstama objekata, geografskim postavkama, meteorolokim podacima, prijevodima, ifrarnicima. Energoadministracija upravljanje dobavljaima, grupama rauna pojedinih dobavljaa, energentima, pojedinim stavkama i koeficijentima, tehnikim postavkama energetskih sustava i sl. Dizajn sistemski parametri, osvjeavanje metapodataka. Korisnici upravljanje bazom korisnika; ureivanje, dodjeljivanje dostupnosti podacima, praenje aktivnosti, ureivanje uloga. Objekti ureivanje mjernih mjesta, kreiranje javnih filtara. Razvoj sustava osnovno i adaptivno odravanje sustava.2.4. Odgovorna osobaOdgovorna osoba je osoba koja je duna po Zakonu o uinkovitom koritenju energije (NN 127/14) imenovati osobu za sustavno gospodarenje energijom.Nema zadau u hijerarhiji sustavnog gospodarenja energijom, ali je nuno da podri implementaciju Sustavnog gospodarenja energijom u sustav upravljanja i gospodarenja institucijom javnog sektora.U sustavu javnog sektora odgovorna osoba je: Ministar, ravnatelj, direktor, predsjednik, upan, naelnik i sl.Odgovornoj osobi Administrator sustava na zahtjev dodjeljuje funkciju Energetskog menadera u ISGE-u.2.5. Imenovana osobaImenovana osoba ima zadau uspostaviti i odravati aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom u instituciji javnog sektora za koju je imenovana.Zadae imenovane osobe: Hijerarhijska organizacija sustava, odreivanje broja, rasporeda i zaduenja osoba u sustavu Definiranje komunikacijskih kanala unutar sustava Osiguravanje ljudskih i tehnikih resursa za obavljane aktivnosti javnog sektora2.6. Energetski savjetnikBroj i raspored Energetskih savjetnika odreuje imenovana osoba u dogovoru s Agencijom i odgovornom osobom.Broj i raspored Energetskih savjetnika prati funkcionalni ustroj institucije javnog sektora i sloenost tehnikih sustava u zgradama kojima je institucija javnog sektora vlasnik ili korisnik.Preporuka: Energetski savjetnik potreban je za jednu ili vie zgrada s korisnom povrinom veom od 15.000 m sa sloenim termotehnikim sustavom. Primjer: KBC, Fakultet, FINA.Energetski savjetnik potreban je za do 50 ETC-a. Primjer: Grad Kutina, Zadar.Za institucije s malim brojem ETC-ova, Energetski savjetnik obavlja funkcije svih osoba u sustavu. Primjer: MGIPU.Obveze Energetskog savjetnika: Koordiniranje rada Energetskih suradnika. Stvaranje uvjeta za praenje potronje za Energetske suradnike; otvaranje ETC-a, mjernih mjesta, dostupnost mjernih mjesta za oitavanje stanja mjernih ureaja. Kontrola redovitosti praenja potronje od strane Energetskih suradnika. Analiza prikupljenih podataka radi uoavanja anomalija u sustavu. Predlaganje mjera poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja potronje i trokova. Predlaganje mjera poveanja energetske uinkovitosti i uporabe OiE te predvianje investicijskih trokova uz financiranje i sufinanciranje Fonda. Praenje regulative vezane za SGE; akcijski planovi, certificiranje, pregledi. Definiranje plana provedbe mjera energetske uinkovitosti, prijava istih Agenciji jednom godinje koritenjem predefiniranih izvjetaja u ISGE-u. Osiguravanje financijskih sredstava za provoenje zakonskih obveza vezanih uz SGE poput energetskih pregleda, certifikata, imenovanja odgovornih osoba, osiguravanje informatike opreme. Predlaganje novih funkcionalnosti ISGE-a. Educiranje o energetskoj uinkovitosti (usavravanje) po obavijesti Agencije. Izvjetavanje NKT o predloenim i provedenim mjerama u skladu s Pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda (NN 77/2012).Energetskom savjetniku Agencija nakon edukacije dodjeljuje ulogu Energetskog administratora u ISGE-u.Uloga Energetskog administratora u ISGE-u: Korisnici upravljanje bazom korisnika; ureivanje, dodjeljivanje dostupnosti podacima, praenje aktivnosti, ureivanje uloga. Objekti otvaranje novih objekata, ureivanje mjernih mjesta, dodjeljivanje dostupnosti podacima. Praenje analiza izravnog upisa mjesene potronje, runog unosa mjesene i tjedne potronje energenata i vode, kontrola rada ureaja za daljinsko mjerenje (satna potronja). Analiza i izvjetavanje ispunjavanje obveza Energetskog savjetnika kroz predefinirane master filtre, module statistike, izvjetavanja, grafike i tabline analize unutar ISGE-a i ostalih aplikacija (MS Office, ..).Energetski administrator izvjetava Agenciju/Administratora sustava po polugodinjem razdoblju, do kraja kolovoza i veljae za polugodinja razdoblja sijeanj-lipanj i srpanj-prosinac protekle godine: O sumarnom statusu praenja potronje na svim mjernim mjestima u ISGE-u; predefinirani Izvjetaji po objektu/etiketi/korisniku u ISGE-u. O provedenim energetskim pregledima i izraenim energetskim certifikatima na objektima za koje je zaduen; predefinirani Izvjetaj Popis energetskih pregleda/certifikata u ISGE-u. O svim provedenim mjerama poveanja energetske uinkovitosti unesenima u ISGE (Datum provedbe) na objektima za koje je zaduen; predefinirani izvjetaj. Provedene mjere poveanja energetske uinkovitosti u ISGE-u. O imenovanim Korisnicima po pojedinim objektima; predefinirani javni filtar Odgovorna osoba za unos podataka u ISGE.Energetski administrator izvjetava Agenciju/Administratora sustava o bitnim promjenama vezanima za mjerna mjesta (zamjena brojila, promjena opskrbljivaa/dobavljaa energenata i vode, dodavanje kontrolnog brojila), u roku 15 dana nakon promjene.2.7. Energetski suradnikBroj i raspored Energetskih suradnika odreuje imenovana osoba u dogovoru s Agencijom i odgovornom osobom (Energetski savjetnik).Broj i raspored Energetskih suradnika prati funkcionalni ustroj institucije javnog sektora i sloenost tehnikih sustava u zgradama kojima je institucija javnog sektora vlasnik ili korisnik.Preporuka: Energetski suradnik potreban je za do 30 mjernih mjesta (ili 10 ETC-a). Primjer: Djeji vrti, Osnovne i pripadajue podrune kole.Obveze Energetskog suradnika: Praenje potronje na mjernim mjestima za koja je zaduen. Praenje svih parametara koji imaju utjecaj na potronju energenata i vode (vanjska ovojnica, tehniki sustavi, reimi koritenja, ..). Analiza prikupljenih podataka radi uoavanja anomalija u sustavu. Predlaganje mjera poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja potronje i trokova. Redovna komunikacija (najmanje jednom mjeseno) s Energetskim savjetnikom.Energetskom suradniku Agencija nakon edukacije dodjeljuje ulogu Korisnika u ISGE-u.Uloga Korisnika u ISGE-u: Objekti unos osnovnih podataka o objektu; opi, energetski, konstrukcijski podaci, energetski certifikati/pregledi, javna rasvjeta. Praenje jednomjesena analiza izravno upisanih rauna, tjedni unos stanja mjernih mjesta, kontrola rada ureaja za daljinsko mjerenje (satna potronja) za sva mjerna mjesta za koja je zaduen. Analiza i izvjetavanje ispunjavanje obveza Energetskog suradnika kroz predefinirane master filtre, module statistike, izvjetavanja, grafike i tabline analize unutar ISGE-a i ostalih aplikacija (MS Office, ..)Korisnik izvjetava Energetskog administratora: O upisanosti i ispravnosti svih rauna prethodne godine mjernih mjesta za koje prati potronju, najkasnije do kraja veljae tekue godine, Prilog. Izvjetaj sadri: O svim promjenama parametara koji imaju utjecaj na potronju energenata i vode, odmah po nastupu promjena; odnosi se na promjene na vanjskoj ovojnici, promjene u tehnikim sustavima, promjene u reimu koritenja. Ukoliko se na mjernom mjestu za koje je zaduen dogodi promjena potronje vea od 30% u odnosu na referentni period, odmah po uoavanju promjene; promjene usporeivati s prolim periodima na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj, sezonskoj razini. O unesenom Datumu provedbe mjere poveanja energetske uinkovitosti unesene u ISGE u modul Energetski pregled/certifikat; predefinirani Izvjetaj Provedene mjere poveanja energetske uinkovitosti u ISGE-u.2.8. Praenje i analiza potronjePraenje i analiza potronje je osnovna aktivnost u gospodarenju energijom.Potronja se prati i analizira za svako mjerno mjesto energenta ili vode u zgradi i za svaku zgradu zasebno.Nuno je da je za svako mjerno mjesto potronje energenta ili vode zaduena osoba za praenje i analizu. Jedna osoba moe pratiti i analizirati potronju za vie ETC-ova.Praenje i analiza potronje se provodi na tri razine:1. Mjeseno praenje potronje2. Tjedno praenje potronje3. Satno praenje potronje2.8.1. Mjeseno praenje potronjeMjeseno praenje potronje odnosi se na kontrolu potronje energenata i vode putem izdanih rauna od distributera i/ili opskrbljivaa energijom za svako mjerno mjesto.Potronju i trokove je potrebno usporediti: S potronjom i trokovima prethodnog mjeseca S potronjom i trokovima istog mjeseca prethodne godine S referentnom potronjomAko osoba koja prati potronju primijeti znaajno odstupanje potronje duna je to odmah javiti osobi ili nadreenoj u hijerarhiji sustavnog gospodarenja energijom ili odgovornoj osobi za ETC.Ako distributer i/ili opskrbljiva raune izdaju u razdoblju kraem ili duljem od jednog mjeseca, praenje potronje po tako izdanim raunima se takoer smatra mjesenim praenjem potronje.Mjeseno praenje potronje odnosi se na mjeseni unos podataka s rauna izdanih od strane distributera i/ili opskrbljivaa u ISGE (modul Rauni, suelje Pregled upisanosti rauna) na odgovarajua mjerna mjesta s pridruenim distributerom/opskrbljivaem. Rauni se u ISGE mogu upisivati izravnim upisom od strane distributera i/ili opskrbljivaa, te runim unosom podataka s rauna od strane Korisnika, Energetskog administratora ili Administratora sustava.2.8.2. Tjedno praenje potronjeTjedno praenje potronje odnosi se na kontrolu potronje energenata oitavanjem i zapisivanjem stanja brojila u ISGE; jednom, dva puta ili vie puta tjedno (modul Oitanja).Provodi se da bi se pravovremeno reagiralo na kvarove u sustavima potronje i distribucije energenata i vode u zgradi te radi analize reima potronje energenata i vode koja moe ukazati potrebu provoenja mjera poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja trokova za energente i vodu boljim odabirom tarifnog modela otkupa energenata i/ili upravljanjem troilima.Ovisno o reimu koritenja zgrade tjedno praenje potronje se provodi: Ponedjeljkom ujutro u 8 sati i petkom popodne u 16 sati za zgrade koje se koriste razliitim intenzitetom kroz radni tjedan i kroz vikend.Na taj nain se moe procijeniti koja je bazna potronja energenata i vode u zgradi, odnosno potronja u zgradi bez optereenja. Nuno je definirati troila na kojima se energenti ili voda troe i kada se zgrada ne koristi. Ponedjeljkom ujutro u 8 sati za zgrade koje se koriste u jednakom ili priblinom reimu koritenja Tjedno praenje potronje se moe organizirati i drugaijim terminskim rasporedom ako korisnik ili upravitelj zgrade procijeni da je to potrebnoZa svaku zonu zgrade s vie zona i za zgradu korisne povrine vee od 250 m2 koja je dio kompleksa tjedno praenje potronje provodi se zasebno i to ugradnjom i oitavanjem stanja kontrolnih brojila.2.8.3. Satno praenje potronjeSatno praenje potronje odnosi se na oitavanje i upis stanja brojaa mjernih ureaja energenata i vode u ISGE putem ureaja za daljinsko mjerenje potronje, na satnoj razini (spajanje preko parametara Mjerila i dobavljai i upisivanje u modul Oitanja).Podaci se iz sustava daljinskog mjerenja dostavljaju u ISGE prema Uputama o slanju daljinskog mjerenja i rauna u ISGE.Na ETC-ima s organiziranim satnim praenjem potronje nije potrebno organizirati tjedni reim praenja potronje, ali je Korisnik duan barem jednom tjedno provjeravati upisane podatke.3. PLANIRANJE, PROVEDBA I ANALIZA MJERA POVEANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTIPodaci uneseni u ISGE daju mogunost sudionicima SGE-a definiranja potencijala i planiranja poveanja energetske uinkovitosti.Agencija na osnovi podataka u ISGE-u definira granine pokazatelje za grupe zgrada povezane namjenom i/ili lokacijom, referentnu potronju na nacionalnoj razini i za grupe zgrada povezane namjenom i/ili lokacijom te preporuuje pojedine mjere poveanja energetske uinkovitosti i smanjenja trokova koritenja zgrade.Energetski savjetnik za ETC-ove za koje je zaduen na osnovi podataka u ISGE-u procjenjuje potencijale za poveanje energetske uinkovitosti te investicije u energetsku obnovu. Energetski savjetnik za ETC-e za koje je zaduen odreuje referentnu potronju i usporeuje ju s referentnom potronjom Agencije i na osnovu toga planira poveanje energetske uinkovitosti ili projekte energetske obnove.3.1. Planiranje mjera poveanja energetske uinkovitostiOsnova za planiranje mjera poveanja energetske uinkovitosti je praenje potronje kojim se definiraju kritina mjesta i potencijali poboljanja.Da bi se definiralo poetno stanje, a naknadno bila mogua valorizacija uinak mjera, nuno je definirati poetne, odnosno, referentne uvjete.Referentna potronja energije i/ili vode je koliina potroene energije i/ili vode pri referentnim uvjetima prije provedbe mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, koja se koristi kao osnova za usporedbu u odreivanju buduih uteda energije i/ili vode.Administrator sustava, Energetski administrator i provoditelj energetskog pregleda s odgovarajuim pristupom podacima u ISGE-u, mogu na osnovi podataka u ISGE-u, predefiniranih filtara i izvjetaja dizajniranog u tu svrhu definirati referentnu potronju energenata i vode.Naela odabira referentne potronje za pojedini ETC: Referentna potronja se odreuje za svako mjerno mjesto zasebno. Ako u potronji energenata ili vode po mjernom mjestu u posljednje tri godine nije bilo znaajnijih odstupanja referentna potronja je prosjek potronje u posljednje tri godine. Ako je u potronji energenata ili vode po mjernom mjestu u posljednje tri godine bilo znaajnijih odstupanja kao referentna potronja se moe uzeti potronja u jednoj godini ili prosjena potronja vie godina u posljednjih 5 godina koritenja zgrade. Referentni troak je umnoak referentne potronje s jedininim cijenama s posljednjeg rauna za energent i vodu za svako mjerno mjesto posebno.Naelo definiranja referentne potronje za grupu objekata: Na temelju podataka s rauna za energente i vodu, referentna potronja odreuje se kao prosjek potronje posljednje tri (3) godine.U svrhu ocjene energetskog svojstva ETC-a vano je definirati baznu i ciljanu potronju kao: Potronju odabranu kao poetno stanje; opisuje zateenu razinu energetske uinkovitosti, odnosno stanje bez optereenja bazna potronja. Potronju odabranu kao realan i dostian cilj; opisuje to se eli postii uspostavom SGE-a ciljana potronja.3.2. Provedba mjera poveanja energetske uinkovitostiNa temelju referentne potronje i planova poveanja energetske uinkovitosti na ETC ima definiraju se mjere koje se dijele u dvije razine: Mjere poboljanja energetskog svojstva zgrade Mjere sustavnog gospodarenja energijom (SGE mjere)3.2.1. Mjere poboljanja energetskog svojstva zgrade Poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, Poboljanje energetskih svojstava sustava grijanja prostora, Poboljanje energetskih svojstava sustava hlaenja prostora, Poboljanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije, Poboljanje energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode, Poboljanje energetskih svojstava sustava potronje elektrine energije rasvjeta, ureaji i ostala troila, Poboljanje energetskih svojstava specifinih podsustava, analiza mogunosti zamjene energenta ili koritenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i/ili elektrine energije, Poboljanje sustava regulacije i upravljanja, Poboljanje sustava opskrbe vodom i potronje3.2.2. Mjere sustavnog gospodarenja energijom (SGE mjere) Edukacijske i promotivne aktivnosti Uspostava sustava praenja potronje energije i vodeo Mjeseno praenje potronjeo Tjedno praenje potronjeo Satno praenje potronje Uspostava sustava upravljanja potronjom energijeo Ugovaranje tarifnih modela otkupa energenata i vodeo Revizija zakupljenih snaga ureaja za otkup energenata i vodeo Dinamika ukljuivanja troila Sukcesivna zamjena troila energenata i vode uinkovitijima u okviru redovitog odravanja3.3. Analiza mjera poveanja energetske uinkovitostiOcjena uinka mjera poveanja energetske uinkovitosti provodi se u skladu s Pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda (NN 77/2012).Utede mogu biti procijenjene i mjerene. Mjerene utede se odreuju CUSUM metodom grafike analize u ISGE-u.3.3.1. CUSUM metoda grafike analize u ISGE-uVerifikacija ostvarenih uteda obiljeava zavrni korak u uvoenju SGE-a te implementiranju mjera energetske uinkovitosti. Za sve provedene mjere potrebno je izmjeriti te proraunati ostvarene utede kako bi se dobio stvaran utjecaj na potronju energije u promatranom ETC-u. Za vrednovanje ostvarenih uteda koristi se metoda CUSUM grafa, odnosno analiza grafom kumulativnog zbroja. CUSUM graf koristi neovisne varijable o kojima ovisi potronja energije i vode. Verifikacija metodom CUSUM grafa provodi se prema periodima oitanja brojila od strane dobavljaa/opskrbljivaa energenata koji se jedino smatraju relevantnima.Koraci verifikacije:1. Definiranje bazne ili referentne potronje u ovisnosti o neovisnoj varijabli.Definira se godina bazne ili referentne potronje za to se koristi E-T krivulja. Definira se i neovisna varijabla (vanjska temperatura, grijana povrina, stupanj-dan) koja mora biti u ovisnosti s potronjom.2. Definiranje reima potronje i popratnih jednadbi pravaca E-T krivulje.Definira se ljetni/zimski/prijelazni reim u ovisnosti o neovisnoj varijabli (npr. zimsko razdoblje za srednje mjesene vanjske temperature manje od 16 C i ljetno razdoblje za srednje mjesene vanjske temperature vee od 16 C). Za svako razdoblje mora postojati utvrena meuovisnost izmeu potronje i neovisne varijable, obino definirana jednadbama pravca pojedinih razdoblja.3. Prikupljanje podataka o potronji i neovisnoj varijabli nakon implementacije mjera poveanja energetske uinkovitosti.Utede nije dovoljno samo navesti, ve ih treba i brojano kvantificirati. Idui korak CUSUM analize definira proraun potronje i ostvarenih uteda. Vano je napomenuti da, ukoliko su utede ostvarene, prikazane vrijednosti imaju negativan predznak.4. Proraun potronje ostvarenih uteda.Za proraun potronje ostvarenih uteda definiraju se pojmovi perioda analize, oitane i pretpostavljene potronje koji su detaljnije opisani u nastavku.Period analize oznaava period oitanja potronje energije i neovisne varijable.Oitana potronja [kWh] oznaava potronju energije prema raunima dobivenima od strane dobavljaa/opskrbljivaa.Pretpostavljena potronja [kWh] oznaava kolika bi se potronja energije ostvarila u baznoj godini za uvjete koje je varijabla imala u narednim godinama.Vrijednosti varijabli one godine u kojoj elimo verificirati utede unose se u jednadbe pravca definiranih reima bazne godine. Numeriki, uteda je iskazana negativnom vrijednou kilovatsati, dok se grafiki uteda oitava kao udaljenost od toke interesa na Y osi do nule.Primjer. Prati se potronja toplinske energije u ovisnosti o vanjskoj temperaturi u razdoblju 2013. i 2014. godine, s tim da je krajem 2013. godine implementirana mjera energetske uinkovitosti. elja je verificirati utede u 2014. godini. Iz E-T krivulje 2013. godine raunaju se dvije jednadbe pravca, za ljetno i zimsko razdoblje:Zimsko razdoblje E=a*T+b [kWh], gdje je:a koeficijent smjera pravca, odnosno nagib pravcab odsjeak koji pravac odreuje na Y-osi, odnosno ordinatiT neovisna varijabla, u ovom primjeru vanjska temperaturaLjetno razdoblje E= 0 [kWh]Pretpostavljena potronja [kWh] dobiva se uvrtavanjem vrijednosti varijable T za 2014. godinu (odnosno, za onu godinu u kojoj se ele verificirati utede) u jednadbu pravca E-T krivulja za 2013. godinu (odnosno, baznu godinu).Razlika [kWh] oznaava razliku izmeu oitane i pretpostavljene potronje.CUSUM [kWh] oznaava sumarne akumulirane utede, odnosno sumu vrijednosti razlike i prethodne CUSUM vrijednosti.PRILOG 2UPUTE ZA SLANJE RAUNA I OITANJA DALJINSKIM PUTEM U ISGE SUSTAV (ISGE REMOTE 2.0)PregledSustav za energetski management kao bazu podataka koristi Oracle. Sustav za daljinsko slanje oitanja brojila i rauna radi na nain da se klijentska aplikacija DataSuppliera (dobavlja energenata, rauna, podataka o daljinskim oitanjima) spoji na Oracle shemu koja joj je dodijeljena te pozivom PL/SQL procedura i funkcija alje podatke u sustav.Procedura slanja podataka sastoji se od sljedeih koraka:1. Spajanje na Oracle bazu2. Autorizacija na sustav za energetski management3. Slanje podataka a. Slanje podataka o daljinskim oitanjima b. Slanje podataka o raunima i. Slanje podataka o stavkama raunaSlanje podataka o daljinskim oitanjima je neovisno od slanja podataka o raunima i stavkama rauna.Spajanje na Oracle bazuSpajanje na Oracle bazu se dogovara s mrenim IT administratorom koji uspostavlja VPN konekciju ili neku drugu metodu mrenog pristupa Oracle serveru.Administrator Oraclea mora kreirati Oracle usera na kojeg e se DataSupplier spajati. Oracle user mora dobiti grant na rolu REMOTE_1. Ta rola ima select pristup na VREMOTE_% viewove i execute rolu na remote paket.DataSupplier e na raspolaganje dobiti Oracle shemu s pristupnim podacima.sqlplus datasuplier_oracle_user/password@oracledatabaseNakon spajanja na Oracle shemu potrebno je izvriti autorizaciju na ISGE sustav za energetski management.Autorizacija na ISGE sustavSustav je koncipiran na nain da nakon to se klijentska aplikacija DataSuppliera ulogira na Oracle, mora dodatno autorizirati putem poziva PL/SQL procedure.exec remote.authorize_datasupplier(datasupplier_login, password, HR);Nakon ovoga dobiva se pravo na slanje i itanje podataka s mjernih mjesta koje su dodijeljeni DataSupplieru. Npr.select * from vremote_meters;Detalji o parametrima procedure authorize_datasupplier se mogu nai u poglavlju Pogreka! Izvor reference nije pronaen.Slanje podataka

Slika 1: Redoslijed pozivanja proceduraSlanje daljinskih oitanjaSlanje podataka se vri pozivanjem funkcije (ne procedure!) remote.reading_send:Kratki primjer slanja je sljedei:sqlplus testremote/testremote@testdatabaseexec remote.authorize_datasupplier(test,test,HR);declare l_mtrd number;beginl_mtrd:=remote.reading_send (1118084, HR-10000-1004-7, null, to_date(2.2.2013,DD.MM.YYYY), 1527, null,null,null,null, null, null, null, 17);end;select * from vremote_meters where meter_id=1118084;select * from vremote_meter_readings where meter_id=1118084;select * from vremote_meter_counters where meter_id=1118084;Pritom je potrebno znati METER_ID mjernog mjesta u ISGE sustavu te ISGE ifru objekta na kojem se mjerno mjesto nalazi. Povratna informacija je ID oitanja dodijeljen (prilikom primanja podataka) u ISGE-u.Prilikom slanja oitanja moraju se poslati svi brojai koji se prate (Pogreka! Izvor reference nije pronaen.), dok ostali moraju imati vrijednost null!BITNA NAPOMENA: u sluaju slanja oitanja koje je ve uneseno sustav e baciti exception, od dobavljaa podataka se oekuje da prate koje su podatke poslali i da alju samo nove podatke. (U sluaju slanja promjena, potrebno je prvo obrisati postojei podatak pa poslati novi.) Slanje prevelike koliine ve poslanih podataka nepotrebno optereuje sustav.Slanje raunaRauni se alju na nain da se prvo pozove procedura bill_send_start (nema parametara), nakon nje se jednom zove bill_send_header, te vie puta bill_send_data (stavke rauna). Na kraju popisa stavki poziva se bill_send_commit ili bill_send_rollback, nakon ega slijedi ponovo bill_send_start.Primjer slanja:declarenew_bill_id number;beginremote.authorize_datasupplier(test,test,HR);remote.bill_send_start;remote.bill_send_header(2157892,HR-10000-1004-0,BrodPlin, Heat,1061449,to_date(3.1.2011,DD.MM.YYYY),to_date(5.2.2011,DD.MM.YYYY),1,2011,05521203-04,121);remote.bill_send_data(Heating,51,2,25);remote.bill_send_data(LeasedPower,150,0.23,25);new_bill_id:=remote.bill_send_commit;end;Prvo je potrebno autorizirati se na sustav, to je potrebno napraviti samo jednom.Prije slanja svakog rauna potrebno je pozvati proceduru bill_send_start, ona vri rollback bilo kakvih otvorenih transakcija, te priprema neke varijable za prijem rauna i ne sadri nikakve parametre.Procedura provjerava da li je izvrena autorizacija na sustav.Nakon toga se alje zaglavlje rauna (vidi Pogreka! Izvor reference nije pronaen.) te nakon nje se alju stavke jedna po jedna.Na kraju poslanih stavki poziva se bill_send_commit koji vraa BILL_ID novokreiranog rauna, kojeg je mogue vidjeti pomou:select * from vremote_bills_headers where bill_id=;select * from vremote_bills_data where bill_id=;Za nastavak slanja podataka o raunima ponovno se poziva procedura send_bill_start.PRILOG 3IZVJETAJ O GODINJOJ POTRONJI ENERGENATA I VODEIzvjetaj se kreira na osnovi zadanih parametara u ISGE-u.Izvjetaj mora sadravati sljedee parametre: Raspon godina godina traena izvjetajem prola godina Godina od prola godina Godina do prola godina Grupa vrste objekata sve vrste objekata (ne odabire se posebna vrsta na padajuem izborniku) Vrsta objekta sve vrste objekata (ne odabire se posebna vrsta na padajuem izborniku) Prikai izvjetaj o godinjoj potronji DA (odabir plusa na padajuem izborniku) Prikai izvjetaj o mjesenoj potronji DA (odabir plusa na padajuem izborniku) Prikai izvjetaj o vrstama objekata DA (odabir plusa na padajuem izborniku) Prikai zbirne grafove po godinama na kraju izvjetaja DA (odabir plusa na padajuem izborniku).

Slika 1. Primjer odabira parametara u ISGE-u.Svaki izvjetaj alje se elektronikim putem u .pdf formatu (lijeva ikonica na slici 1.).Tonim odabirom parametara dobivaju se sljedei podaci: Poetna stranica izvjetaja, koja sadri: o Opis odabranih objekata (naziv objekta, grupe objekata, etikete) o Odabrani raspon godina o Datum o Broj ETC-ova sa zakljuanim periodom o Plotina korisne povrine zgrade Ak [m] o Obujam grijanog dijela zgrade Ve [m] o Ukupan broj korisnika o Broj analiziranih ETC-ova (razvedeno po vrsti ETC-a) o Pregled vrsta objekata (razvedeno po vrsti objekata)APSOLUTNA POTRONJA ENERGIJE

Slika 2. Prikaz poetne stranice izvjetaja. Godinja potronja energenata i vode, koja sadri o Potronja po grupi energenata o Potronja u mjernim jedinicama pojedinog energenta i vode o Potronja preraunata na jedinicu kilovatsati [kWh] o Troak [kn] o Emisije CO [t] o Popratni grafiki prikaz pojedinih elemenata

Slika 3. Prikaz godinje potronje. Mjesena potronja energenata i vode, koja sadri: o Potronja po pojedinom mjesecu o Potronja po grupi energenata o Potronja u mjernim jedinicama pojedinog energenta i vode o Troak [kn] o Emisije CO [t] o Popratni grafiki prikaz pojedinih elemenata

Slika 4a. Tablini prikaz mjesene potronje.

Slika 4b. Grafiki prikaz mjesene potronje. Godinja potronja energenata i vode po vrsti objekta, koja sadri: o Potronja po pojedinoj vrsti objekta o Potronja po grupi energenata o Potronja u mjernim jedinicama pojedinog energenta i vode o Troak [kn] o Emisije CO [t] o Popratni grafiki prikaz pojedinih elemenata

Slika 5a. Tablini prikaz godinje potronje po vrsti objekta. Godinja potronja kroz zbirne grafove

Slika 5b. Grafiki prikaz godinje potronje po vrsti objekta.