Page 1 of 21

Na osnovu člana 101. u vezi sa članom 107. Zakona o radu (Službene novine Federacije BiH br. 43/99, 32/00, 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH br 54/05), Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH br 49/00), te člana 19. Statuta Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, nakon prethodnog savjetovanja sa Sindikalnim povjerenikom Upravo vijeće Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, je na svojoj XXXVII sjednici održanoj 07. 09. 2006. godine, d o n i j e l o

PRAVILNIK O RADU I OPĆE ODREDBE

Član1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, plaće, naknade plaća i ostala materijalna prava zaposlenika, zaštita materinstva, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza zaposlenika iz radnog odnosa, prijelazne i završne odredbe.

Član 2.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve zaposlenike koji su sa Zavodom zaključili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u sjedištu Zavoda ili u drugom mjestu koje odredi Zavod.

Član 3.

Zaposlenik je obavezan savjesno i stručno, obavljati poslove radnog mjesta za koje je zaključio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne sposobnosti, štititi ugled i poslovne interese Zavoda te se pridržavati pravila struke koje proizilaze iz organizacije posla, a Zavod će zaposleniku isplaćivati plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava koja su utvrđena u ovom Pravilniku.

Član 4.

Odredbe ovog Pravilnika se odnose i na direktora i zamjenika direktora Zavoda u dijelu koji nije drugačije određen ugovorom o radu zaključenim između Upravnog vijeća Zavoda i direktora odnosno zamjenika direktora.

II ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 5. Radni odnos između Zavoda i zaposlenika zasniva se zaključenjem ugovora o radu, koji

mora biti zaključen u pismenom obliku. Ugovor o radu sadrži elemente propisane Zakonom o radu (Službene novine Federacije BiH

br 43/99, 32/00, 29/03) , u daljem tekstu: Zakon.

Page 2 of 21

Ukoliko su pojedini elementi ugovora iz stava 2. ovog člana sadržani u odredbama ovog Pravilnika, u ugovoru o radu mogu se naznačiti odredbe Pravilnika.

Član 6.

Radni odnos u Zavodu može zasnovati svaka osoba slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete, uz ispunjenje općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa propisanih zakonom i posebnih uvjeta za rad na određenom radnom mjestu, utvrđenih u Katalogu poslova, koji čini sastavni dio ovog Pravilnika te u Sistematizaciji radnih mjesta koja čini sastavni dio Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i djelokrugu rada Zavoda.

U Katalogu poslova izložen je pregled svih radnih mjesta u Zavodu, koji sadrži: tačan naziv radnog mjesta, posebne uvjete za obavljanje poslova tog radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, te opis poslova.

Član 7. U slučaju ukazane potrebe za zasnivanje radnog odnosa sa novim zaposlenikom, direktor

Zavoda donosi odluku o zaključivanju ugovora sa novim zaposlenikom. U cilju realizacije odluke iz stava 1. ovog člana, direktor Zavoda, ili osoba koju on ovlasti,

može odlučiti da se oglas o zasnivanju radnog odnosa objavi u dnevnim novinama ili prijavi Zavodu za zapošljavanje.

Član 8.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu zaposlenik je dužan obavijestiti Zavod o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obaveza iz ugovora o radu, ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima zaposlenik dolazi u dodir, u protivnom zaposlenik snosi posljedice neobavještavanja.

Član 9.

Ugovor o radu sa budućim zaposlenikom može se zaključiti: 1) na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom, 2) na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom, 3) na neodređeno i određeno vrijeme uz probi rad, 4) sa stranim državljaninom u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

Član 10. Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad za zaposlenike sa visokom i višom stručnom spremom traje tri mjeseca, a za

zaposlenike sa srednjom i ostalim spremama traje 30 dana. Probni rad se zaposleniku može izuzetno produžiti iz objektivnih razloga (bolest,

mobilizacija i sl.) za onoliko vremena za koliko je bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Član 11.

Za vrijeme probnog rada zaposlenik treba pokazati da posjeduje stručne i radne sposobnosti za poslove za koje je zaključio ugovor o radu.

Po isteku probnog rada stručne i radne sposobnosti zaposlenika ocjenjuje stručna komisija od tri člana, koju imenuje direktor Zavoda za svaki pojedinačni slučaj, a čiji članovi moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme koju ima zaposlenik na probnom radu.

Član 12.

Ukoliko zaposlenik po isteku probnog rada ne zadovolji u obavljanju ugovorenih poslova, tom zaposleniku će se uručiti odluka o otkazu ugovora o radu uz otkazni rok od najmanje 7 dana.

Page 3 of 21

Ukoliko stručna komisija probni rad zaposlenika ocjeni zadovoljavajućim ili po isteku probnog rada u roku od 8 dana ne donose odluku o ocjenu zaposlenika, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Član 13. Sa zaposlenikom se, u pravilu, zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme obavezuje Zavod i zaposlenika dok ga

jedan od njih ne otkaže ili dok ne prestane na drugi način određen Zakonom. U slučaju da u ugovoru o radu nije naznačeno vrijeme trajanja ugovora o radu, smatrat će

se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme.

Član 14. Ugovor o radu može se izuzetno zaključiti na određeno vrijeme, ali ne duže od dvije

godine, naročito kada se radi o: 1) zamjeni privremeno odsutnog zaposlenika, 2) privremenom povećanju obima poslova, 3) privremenim poslovima za kojima Zavod ima izuzetnu potrebu, 4) ostvarenja određenog poslovnog poduhvata , npr. rad na određenom projektu i sl., 5) rad na određenom naučnom projektu,

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je zaključen. Izuzetno, može prestati i prije isteka roka na koji je zaključen – otkazom, pod uvjetom da

je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu. Ukoliko Zavod odnosno zaposlenik izričito ili prećutno obnove ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno izričito ili prećutno zaključe ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor će se smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 15.

Zavod sa zaposlenikom može zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, uz uvjet da je takav rad predviđen općim aktima Zavoda odnosno sporazumom o stručnoj suradnji sa naučno-nastavnim i drugim ustanovama.

Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknada plaća i dr.). Prijem pripravnika

Član 16. Zavod sa pripravnikom može zaključiti pismeni ugovor o obavljanju pripravničkog staža,

bez zasnivanja radnog odnosa, na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi.

Jedan primjerak ugovora obavezno se u roku od 5 dana dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje radi evidencije i kontrole.

U toku obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80 % od najniže plaće ostvarene u Federaciji.

Zavod može pripravniku utvrditi i veću novčanu naknadu zavisno o vrsti stručne spreme, potrebama rada te sposobnostima i vještinama pripravnika.

Pripravnik za vrijeme obavljanja pripravničkog staža ima pravo na topli obrok i troškove prijevoza na posao i sa posla , kao zaposlenici Zavoda u radnom odnosu.

Zavod osigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, dok zdravstveno osiguranje pokriva nadležna služba za zapošljavanje.

Page 4 of 21

Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor. Volonterski rad

Član 17. Zavod može zaključiti ugovor o volonterskom radu sa zainteresiranom osobom čiji je cilj

stručno osposobljavanje za samostalan rad radi obavljanje poslova određenog zanimanja gdje je stručni ispit ili radno iskustvo uvjet za obavljanje tih poslova.

Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pisanoj formi. Jedan primjerak ugovora obavezno se u roku od 5 dana dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje radi evidencije i kontrole.

Volonterski rad traje onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje.

Volonterski rad se uračunava u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.

Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima za nezaposlene osobe.

Zavod plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35 % od najniže plaće za svakog volontera, radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

Raspoređivanje zaposlenika

Član 18. Sa zaposlenikom se zaključuje ugovor o radu za poslove koje odgovaraju njegovim

stručnim i drugim radnim sposobnostima, te se isti raspoređuje na radno mjesto u skladu sa Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i djelokrugu rada Zavoda, te ovim Pravilnikom.

Član 19. U slučajevima kada je neophodno zbog potrebe procesa i organizacije rada, zaposlenik se

može preraspodijeliti na svako drugo mjesto koje odgovara stupnju njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima, kao u slučajevima:

1) kada se otvori novo ili isprazni postojeće radno mjesto; 2) kada se ukine organizacijska jedinica u kojoj je zaposlenik do tada radio; 3) kada se ukine radno mjesto na kojem zaposlenik radi; 4) kada se umanji obim poslova njegovog radnog mjesta ili poveća obim poslova drugog

radnog mjesta; 5) kada po nalazu nadležne komisije zdravstvene ustanove ne smije više raditi na poslovima

na kojima je raspoređen; 6) kada se pitanjem raspoređivanja zaposlenika na drugo radno mjesto rješava pitanje

organizacije kadrova, kao i pitanje invalidnosti; 7) u drugim opravdanim slučajevima.

Član 20.

U slučajevima iz prethodnog člana zaposleniku se otkazuje ugovor o radu radi kojeg je prethodno zasnovao radni odnos i istovremeno se ponudi zaključenje ugovora o radu po izmjenjenim uvjetima.

Ukoliko zaposlenik odbije da radi na ponuđenim poslovima prestaje mu radni odnos u Zavodu.

Page 5 of 21

U slučaju iz prethodnog stava, kao i u slučaju kada zaposlenik prihvati ponudu za zaključenje ugovora o radu po izmjenjenim uvjetima, zaposlenik zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost otkaza odnosno ponuđene izmjene ugovora.

III OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 21. Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, stalno se

obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad, a Zavod je obavezan isto mu omogućiti, zavisno od potreba rada i finansijskim mogućnostima.

Član 22.

Obrazovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje zaposlenika Zavoda regulira se posebnim Pravilnikom o akademskom i stručnom usavršavanju, te Planom akademskog i stručnog usavršavanja za tekuću godinu.

Pravilnik o akademskom i stručnom usavršavanju donosi Upravno vijeće Zavoda na prijedlog direktora Zavoda, dok Plan stručnog usavršavanja donosi direktor na prijedlog Komisije za akademsko i stručno usavršavanje, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima

IV RADNO VRIJEME

Član 23. Puno radno vrijeme u Zavodu iznosi 37,5 sati sedmično. Puno radno vrijeme iznosi 7,5 sati u jednokratnom trajanju i raspoređuje se u pet radnih dana u toku sedmice. U pojedinim organizacijskim jedinicama, ako to zahtjeva priroda posla, proces i organizacija rada, može se izvršiti preraspodjela radnog vremena, uz uvjet da broj sati ne prelazi ukupan broj radnih sati u sedmici.

Član 24.

Zaposlenik je obavezan raditi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla i u svim ostalim slučajevima prijeke potrebe, a najviše do 10 sati sedmično.

Odluku o radu dužem od punog radnog vremena donosi direktor Zavoda odnosno osoba koju on ovlasti.

Odluka o radu dužem od punog radnog vremena donosi se u pisanom obliku, a u naročito hitnim slučajevima može se donijeti usmeno.

V ODMORI I ODSUSTVA

Član 25. Zaposlenik ima pravo na odmor u toku dnevnog rada s jednokratnim punim radnim

vremenom u trajanju od 30 minuta, a koristi ga u skladu sa rasporedom koji odredi direktor ili osoba koju on ovlasti.

Dnevni odmor se ne uračunava u radno vrijeme.

Član 26. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između uzastopna dva radna dana u trajanju od

najmanje 12 sati neprekidno.

Page 6 of 21

Zaposleniku se osigurava sedmični odmor, u pravilu, subotom i nedjeljom u trajanju od najmanje 48 sata neprekidno.

Član 27.

Zaposlenik ima pravo za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 a najviše 30 radnih dana.

Ukoliko zaposlenik radi na poslovima sa posebnim uvjetima rada ima pravo na najmanje 18, a najviše 45 radnih dana.

Član 28. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se praznici i neradni dani određeni zakonom,

kao ni vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju utvrdi ovlašteni liječnik.

Član 29. Pravo na godišnji odmor duži od 18 radnih dana imaju zaposlenici prema slijedećim

kriterijima: 1) prema dužini radnog staža:

- od 5 do 10 godina - 2 radna dana - od 10 do 15 godina - 3 radna dana - od 15 do 20 godina - 4 radna dana - od 20 do 25 godina - 5 radnih dana - od 25 do 30 godina - 6 radnih dana - od 30 do 35 godina - 7 radnih dana - preko 35 godina - 8 radnih dana

2) prema složenosti poslova: - poslovi na radnom mjestu voditelja službe - 5 radnih dana - poslovi na radnim mjestima sa VSS - 4 radna dana - poslovi na radnom mjestu sa VŠ - 3 radna dana - poslovi sa SSS i KV - 2 radna dana - ostali poslovi - 1 radni dan

3) prema socijalnim uvjetima: - roditelju, staratelju ili posvojitelju djeteta do 7 godina starosti - 2 radna dana - roditelju, staratelju ili posvojitelju za svako dalje dijete

do 7 godina starosti - još po 1 radni dan

- roditelju, staratelju ili posvojitelju hendikepiranog djeteta - 3 radna dana - invalidu rada ili RVI sa 60 % i više % invalidnosti - 2 radna dana

4) prema uvjetima rada: - zaposleniku koji radi na poslovima u mikrobiologiji i kemiji voda i namirnica - 3 radna dana - zaposleniku koji radi na poslovima u humanoj mikrobiologiji - 3 radna dana - zaposleniku koji radi na poslovima kontrole na izvorima jonizirajućeg zračenja - 6 radnih dana - zaposleniku koji radi na poslovima kontrole radioaktivnosti

biosfere - 3 radna dana - zaposleniku koji radi u hematološkom laboratoriju - 3 radna dana

- zaposleniku koji radi na poslovima personalne dozimetrije - 3 radna dana

Član 30. Raspored korištenja godišnjeg odmora zaposlenika određuje se Planom godišnjih odmora

za tekuću godinu, koji donosi direktor Zavoda na prijedlog rukovoditelja službi, a uvažavajući želje i potrebe zaposlenika.

Član 31.

Page 7 of 21

Odluka o korištenju godišnjeg odmora dostavlja se zaposleniku u pravilu najkasnije 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora, u izuzetnim slučajevima taj rok može biti kraći ali ne kraći od 3 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Član 32.

Godišnji odmor može koristiti u cijelosti ili u dva dijela, s tim da prvi dio traje najmanje 12 radnih dana tokom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. 06. naredne godine.

Zaposlenik ima pravo odrediti dva dana godišnjeg odmora koji želi iskoristiti po svojoj želji, o čemu je dužan pismeno obavijestiti neposrednog rukovoditelja najkasnije 3 dana prije njegovog korištenja.

Član 33. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od

8 dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Ukoliko zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu prethodnog stava, ima

pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i i ovim Pravilnikom.

Član 34.

Zaposlenik koji odlazi u penziju ima pravo na puni godišnji odmor za tekuću godinu.

Član 35. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće tj. plaćeno odsustvo u

trajanju do 7 radnih dana u toku kalendarske godine zbog: 1) sklapanje braka - 3 radna dana 2) porođaj supruge - 3 radna dana 3) teža bolest člana uže porodice - 3 radna dana 4) smrt člana uže porodice - 3 radna dana 5) sudjelovanje na sindikalnim susretima i seminarima - 2 radna dana 6) dobrovoljno davanje krvi - 2 radna dana 7) vjerskog praznika - 2 radna dana

Članom uže porodice, u smislu ovog člana, smatraju se: supružnici (bračni, vanbračni),

dijete (bračno, vanbračno, posvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, posvojitelj, djed i baka (po ocu i majci).

Član 36. Zaposleniku se može na njegov pismeni zahtjev odobriti neplaćeno odsustvo sa posla u

slijedećim slučajevima: - za polaganje specijalističkog ispita, obrane magistarskog

ili doktorskog rada - 30 radnih dana - za stručno usavršavanje na koje nije upućen od od strane Zavoda - 7 radnih dana

odnosno dok traje stručno usavršavanje - za vjerske praznike - 2 radna dana - drugim slučajevima koje opravdanim ocjeni direktor Zavoda Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva sa posla, zaposleniku miruju prava i obaveze iz

radnog odnosa.

Član 37.

Page 8 of 21

Zaposleniku Zavoda koji je izabran odnosno imenovan na neku od javnih dužnosti ili na profesionalnu funkciju u sindikatu, u skladu sa članom 139. Zakona, na njegov zahtjev miruju prava i obaveze iz radnog odnosa u Zavodu , a najduže do 4 godine.

VI PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 38. Za izvršeni rad u Zavodu, zaposleniku pripada plaća a za vrijeme opravdane spriječenosti

za rad naknada plaće, u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i ugovorom u radu.

Ako ugovorom o radu nije uređeno neko pitanje u vezi sa plaćom, naknadom plaće ili ostalim primanjima zaposlenika, na ta se pitanja primjenjuju odredbe ovog Pravilnika i kolektivnog ugovora.

Član 39. Sredstva za isplatu plaća i ostalih primanja zaposlenika osiguravaju se iz:

1) proračuna Federacije BiH, 2) vlastitih prihoda, 3) međunarodnih projekata, 4) ugovora sa federalnim i kantonalnim ministarstvima, javnim i drugim ustanovama, 5) iz drugih sredstava Zavoda u skladu sa zakonom i aktima Zavoda.

Član 40.

Ukoliko Zavod nije u mogućnosti, zbog nedostatka finansijskih sredstava, isplatiti plaće zaposlenicima u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom, zaposlenicima se može isplatiti akontacija plaće, dok se ne osigura isplata plaća u cjelokupnom iznosu.

Isplata akontacije plaće vrši se na osnovu odluke u pismenom obliku koju donosi direktor Zavoda uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća Zavoda.

Član 41.

Plaća se sastoji od : 1) osnovne plaće utvrđene po osnovu složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik

raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, 2) dodatka na plaću za radni staž, 3) dodatka na plaću za posebne uvjete rada, 4) stimulativnog dijela plaće po osnovu ostvarenih rezultata rada zaposlenika.

Član 42. Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalni učinak, utvrđuje se

množenjem najniže plaće i koeficijenta složenosti u koje je razvrstano zvanje zaposlenika, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Osnovna plaća za najjednostavniji rad predstavlja koeficijent 1,00.

Član 43. Pod normalnim učinkom podrazumijeva se izvršenje radnih zadataka na radnom mjestu na

koje je zaposlenik raspoređen, a na osnovu plana i programa rada, organizacije posla, te uputa i naloga odgovornih osoba.

Normalni uvjeti rada na određenom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tokom cijelog radnog vremena, koje određuje organizacija rada, odnosno koji su uobičajni za to radno mjesto.

Član 44. Najniža plaća zaposlenika Zavoda ne može biti manja od 55 % prosječne plaće ostvarene

u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Page 9 of 21

Prema raspoloživim finansijskim sredstvima utvrđenim u Budžetu Federacije BiH za tekuću godinu vršit će se postepeno usklađivanje najniže plaće zaposlenika Zavoda do 70 % prosječne ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 45.

Kriterije za utvrđivanje naknade za rad u istraživačkim i drugim projektima za zaposlenike Zavoda utvrđuje direktor Zavoda u saradnji sa nositeljem projekta.

Član 46.

Koeficijent složenosti za obračun plaće zaposlenika Zavoda iznosi: I Jednostavni poslovi………………………........…………….1,00 II Manje složeni poslovi……………………………….......…..1,10 III Srednje složeni poslovi…………………………….......……1,50 IV Složeni poslovi – zdravstveni saradnici………..………..2,10 V Složeni poslovi – zdravstveni radnici………………..…..2,10 VI Složeni poslovi………………………………………...........…2,20 VII/1 Vrlo složeni poslovi – zdravstveni saradnici……….…..2,60 VII/2 Vrlo složeni poslovi – zdravstveni radnici…………...….2,60 VIII Visoko složeni poslovi – zdravstveni saradnici…….….3,60 IX/1 Visoko složeni poslovi – zdravstveni radnici………..…3,60 IX/2 Visoko složeni poslovi – zdravstveni radnici………..…4,20 X Izuzetno značajni, najsloženiji poslovi……………..…4,40

Član 47.

Pojedinačni poslovi odnosno zanimanja razvrstavaju se u slijedeće grupe složenosti: I grupa – koeficijent složenosti 1,00 Jednostavni poslovi odnosno zanimanja za koja je potrebna osnovna škola (poslovi održavanja čistoće u radnim i administrativnim prostorijama). II grupa – koeficijent složenosti 1,10 Manje složeni poslovi odnosno zanimanja sa prethodnim priučavanjem za koje je potrebna osnovna škola sa dodatnim funkcionalnim znanjima i vještinama stečenim na tečajevima ili odgovarajućim praktičnim iskustvima (poslovi čišćenja i održavanja laboratorijskih prostorija, poslovi pranja laboratorijskog posuđa (priprema materijala za mikrobiološke postupke, sterilizacija i razvrstavanje sterilizovanog posuđa prema namjeni i sl.), poslovi pomoćnog radnika-kurira, poslovi portira i čuvanja objekta). III grupa - koeficijent složenosti 1,50 Srednje složeni poslovi odnosno zanimanja za koja je potrebna stručna sprema predviđena programom za II stupanj obrazovanja – KV radnici Poslovi tehničkog održavanja (zanatsko održavanje instalacija, uređaja, vozila, objekata i opreme i sl.), poslovi vozača IV grupa - koeficijent složenosti 2,10 Složena zanimanja za koja je potrebna srednja stručna sprema predviđena četverogodišnjim trajanjem, a koju obavljaju zdravstveni saradnici. Poslovi laboratorijskog tehničara u Službi zdravstvene ekologije, poslovi , poslovi stručnog suradnika –ilustratora, poslovi referenta za obračun plaća, fakturisanje, poslovi likvidatora, poslovi

Page 10 of 21

blagajnika/nabavljača, poslovi referenta za kadrovske i opće poslove, poslovi sistem – operatera, poslovi daktilografa, poslovi vozača-mehaničara, poslovi referenta za tehnička pitanja – domar, saradnik na administrativnim poslovima i poslovima obrade podataka, poslovi saradnika na poslovima zaštite na izvorima jonizirajućeg zračenja). V grupa – koeficijent složenosti 2,10 Složeni poslovi odnosno zanimanja za koje je potrebna srednja stručna sprema zdravstvenog smjera (poslovi zdravstvenog tehničara, poslovi saradnika na poslovima zdravstvene kontrole osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju –zdravstveni tehničar, poslovi saradnika na poslovima kontrole radioaktivnosti biosfere, poslovi statističara operatera) VI grupa - koeficijent složenosti 2,20 Složeni poslovi odnosno zanimanja za koje je potrebno VKV a koje obavljaju zdravstveni saradnici. VII/1 grupa - koeficijent složenosti 2,60 Složeni poslovi odnosno zanimanja za koja je potrebna viša školska sprema, koju obavljaju zdravstveni saradnici (poslovi samostalnog računovođe, poslovi referenta za obračun plaća, fakturisanje, poslovi likvidatora, poslovi blagajnika/nabavljača, poslovi referenta za kadrovske i opće poslove, poslovi bibliotekara) VII/2 grupa - koeficijent složenosti 2,60 Složeni poslovi odnosno zanimanja za koja je potrebna viša školska sprema, koju obavljaju zdravstveni radnici (poslovi višeg zdravstvenog tehničara, poslovi višeg laboratorijskog tehničara, poslovi saradnika na poslovima zdravstvene kontrole osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju – viši laboratorijski tehničar, poslovi višeg statističara, saradnik na poslovima personalne dozimetrije –viši laboratorijski tehničar). VIII grupa - koeficijent složenosti 3,60 Zanimanja odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema koju obavljaju zdravstveni saradnici (stručni saradnik – diplomirani inženjer, diplomirani pravnik, stručni saradnik-diplomirani ekonomista, stručni saradnik -diplomirani žurnalista, stručni saradnik za biomedicinsku informatiku i bibliotečku djelatnost, inženjer-programer, stručni saradnik na poslovima radioaktivnosti biosfere, stručni saradnik na poslovima kontrole zaštite na izvorima jonizirajućeg zračenja, stručni saradnik na poslovima personalne dozimetrije, i dr.) IX/1 grupa - koeficijent složenosti 3,60 Zanimanja odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema zdravstvenog usmjerenja ( poslovi liječnika na specijalizaciji, poslovi stručnog saradnika – liječnika) IX/2 grupa - koeficijent složenosti 4,20 Složeni i vrlo složeni poslovi za koje je potrebna visoka stručna sprema zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija (liječnik specijalista epidemiolog, liječnik specijalista mikrobiolog, stručni saradnik – specijalista medicine rada, stručni saradnik – liječnik specijalista (specijalista socijalne medicine, specijalista interne medicine), stručni saradnik na poslovima zdravstvene kontrole osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju – liječnik specijalista X grupa - koeficijent složenosti 4,40 Samostalni i savjetodavni naučno-istraživački poslovi za koje je potreban poslijediplomski studij zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.

Pregled radnih mjesta sa koeficijentima izloženi su u Tabelarnom prikazu, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 48.

Page 11 of 21

Izuzetno, zaposleniku koji obavlja složene poslove određenog radnog mjesta koji zahtjevaju veliku odgovornost, može se utvrditi veći koeficijent u rasponu između onog koji mu pripada po radnom mjestu na koje je raspoređen do neposredno većeg koeficijenta za naredno odnosno složenije radno mjesto.

U slučaju iz prethodnog stava, direktor donosi pismenu odluku.

Član 49. Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6 % s tim da ukupno

povećanje ne može biti veće od 20 %.

Član 50. Osnovna plaća uvećava se za postignute radne i naučne rezultate i to:

1) za primarijuse - 5 % 2) za magistre nauka - 10 % 3) za doktore nauka - 15 %

Član 51.

Osnovna plaća uvećava se za položajni dodatak i to: 1) za direktora - 30 % 2) zamjenika direktora - 25 % 3) za pomoćnika direktora - 20 % 4) za voditelja službe - 10 % 5) za zamjenika voditelja službe - 7 % 6) za voditelja odjela - 5 % 7) za voditelja odsjeka - 3 % Uvećanja iz ovog i prethodnog člana se međusobno ne isključuju.

Član 52.

Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada, u visini od 4 % od osnovne plaće, i to:

1) za zaposlenike koji rade na mikrobiološkim i kemijskim analizama voda i namirnica; 2) za zaposlenike koji rade na poslovima u humanoj mikrobiologiji; 3) za zaposlenike koji rade u Službi za epidemiologiju isključivo u vrijeme kada rade na

terenu (epidemije i sl.); 4) za zaposlenike koji rade na poslovima kontrole zaštite na izvorima jonizirajućeg zračenja; 5) za zaposlenike koji rade na poslovima kontrole radioaktivnosti biosfere; 6) za zaposlenike koji rade na poslovima personalne dozimetrije.

Zaposlenik ostvaruje pravo na dodatak iz prethodnog stava isključivo u vrijeme kada radi na tim poslovima.

Dodaci na plaću iz prethodnog stava obračunat će se zaposleniku na osnovu mjesečnog izvještaja neposrednog rukovoditelja uz saglasnost direktora Zavoda ili osobe koju on ovlasti.

Član 53. Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za :

1) prekovremeni rad - 50 % od neto satnice 2) rad subotom i nedjeljom - 35 % od neto satnice 3) rad praznikom i u neradne dane utvrđene zakonom - 50 % od neto satnice 4) noćni rad - 30 % od neto satnice

U smislu ovog člana, pod noćnim radom se smatra rad u periodu od 22 sata uveče do 6 sati ujutru slijedećeg dana.

Naknade iz ovog člana se međusobno ne isključuju.

Page 12 of 21

Član 54. Zaposlenik ima pravo na naknadu za vrijeme dežurstva i pripravnosti, u skladu sa

Zakonom i kolektivnim ugovorom. Odluku o potrebi uvođenja dežurstva odnosno pripravnosti, u pismenom obliku, donosi

direktor Zavoda odnosno osoba koju on ovlasti. Član 55.

Za natprosječne rezultate u radu, zaposlenici Zavoda se mogu nagraditi kroz povećanje plaće do 30 %.

O natprosječnim rezultatima na radu zaposlenika, na kraju svakog mjeseca odlučuje direktor Zavoda na prijedlog voditelja službe, a o natprosječnim rezultatima voditelja službe odlučuje direktor Zavoda.

Ukoliko zaposlenik svojom krivnjom ne ostvaruje prosječne rezultate na radu, te se nemarno i neodgovorno odnosi prema povjerenom poslu, može mu se smanjiti plaća do 20 % od osnovne plaće.

Odluku o smanjenju plaće donosi direktor na prijedlog voditelja službi.

Član 56.

Zavod može zaposlenicima Zavoda isplatiti nagradu u povodu nacionalnih, vjerskih blagdana obilježavanja za Zavod važnih ili međunarodnih datuma (8. mart i sl.), ukoliko za tu namjenu ima osigurana finansijska sredstva, uključujući i porezne obaveze propisane zakonom.

Član 57. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće za vrijeme dok ne radi zbog:

1) godišnjeg odmora 2) plaćenog odsustva, 3) državnih praznika utvrđenih zakonom, 4) prekida rada bez krivnje zaposlenika, 5) stjecanja obrazovanja za određeno radno mjesto i stručnog usavršavanja, u skladu sa

potrebama Zavoda.

Član 58. Zaposleniku se, u slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja, utvrđuje plaća:

1) do 7 radnih dana - u visini od 70 % njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je otpočeo sa bolovanjem,

2) od 7 do 42 dana - u visini 90 % njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je otpočeo sa bolovanjem,

3) u slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti i povrede na radu - u visini 100 % njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je otpočeo sa bolovanjem.

Član 59.

Za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva zaposlenica ima pravo na razliku do 100 % iznosa njene osnovne plaće, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, propisom kantona, te drugim važećim podzakonskim aktima.

Član 60.

Zaposleniku ili njegovoj porodici može se na ime pomoći isplatiti novčani iznos u ovim slučajevima:

1) u slučaju smrti zaposlenika ili člana uže porodice isplaćuje se novčana naknada u visini 3 prosječne plaće neto plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim

Page 13 of 21

objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili 3 prosječne plaće zaposlenika ostvarene ili obračunate u posljednja tri mjeseca od nastanka slučaja,

2) u slučaju teške invalidnosti ili teške bolesti isplaćuje se naknada u visini 2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili 2 prosječne plaće zaposlenika ostvarene ili obračunate u posljednja tri mjeseca od nastanka slučaja. Članom uže porodice, u smislu ovog člana, smatraju se: supružnici (bračni, vanbračni),

djeca (bračna, vanbračna, posvojena, pastorčad), roditelji, usvojitelji, unučad bez roditelja, koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.

Teškom invalidnosti ili teškom bolesti, u smislu stava 1. tačka 1. ovog člana, smatraju se teške bolesti odnosno povrede navedene u Naredbi o listi teških bolesti odnosno teških tjelesnih povreda na osnovu kojih se ostvaruje naknada za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti (Službene novine Federacije BiH br. 30/05).

Činjenice na osnovu kojih se realiziraju prava iz prethodnog stava dokazuju se službenim dokumentima.

Član 61. Zavod može zaposleniku jedanput godišnje isplatiti jednokratnu novčanu naknadu na ime

socijalne pomoći i materijalnog obezbjeđenja, prema raspoloživim finansijskim sredstvima, a najviše do 1 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku. VII OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA Naknada za topli obrok

Član 62. Zaposlenik ima pravo na naknadu za topli obrok za dane provedene na radu najmanje u

visini 30 % prosječne neto plaće u Federacije BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Naknada za topli obrok isplaćuje se zaposlenicima uz mjesečne plaće, isključivo za dane koje su proveli na radu.

Dnevnica za službeni put i naknada za topli obrok za dane provedene na službenom putu međusobno se isključuju. Naknada za prijevoz na posao i sa posla

Član 63. Zaposleniku Zavoda kome nije organiziran prijevoz na posao i sa posla a čije je mjesto

stanovanja udaljeno od radnog mjesta najmanje 1 kilometar pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog odnosno međugradskog saobraćaja.

Naknada iz prethodnog stava isplaćuje se zaposleniku uz mjesečnu plaću. Pravo na naknadu troškova prijevoza iz prethodnog člana pripada zaposleniku samo za dane provedene na radu što se dokazuje iz mjesečnih satnica. Naknada troškova službenog putovanja

Page 14 of 21

Član 64. Zaposlenik ima pravo na plaćene troškove za vrijeme službenog putovanja (dnevnice u

zemlji i inozemstvu, troškovi smještaja i drugi opravdani troškovi kao npr. rezervacija mjesta, aerodromska taksa, putarina, troškovi prtljage i sl.), u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Član 65.

Dnevnica za službeni put u zemlji iznosi 10 % prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Izdaci za noćenje, korištenje službenog automobila, korištenje javnog prijevoza i drugi

opravdani troškovi na službenom putu obračunavaju se i pravdaju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Dnevnica za službeni put umanjuje se za 30 % ako je osigurana besplatna hrana.

Član 66. Jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putu. Pravo na dnevnicu pripada i za vrijeme provedeno na službenom putu duže od 12 sati. Za ostatak vremena od 8 do 12 sati obračunava se pola dnevnice. Nalog za službeno putovanje odobrava i potpisuje direktor Zavoda ili osoba koju on

ovlasti. Član 67.

Na osnovu naloga za službeno putovanje može se isplatiti akontacija u visini procjenjenih troškova.

Pravo na terenski dodatak

Član 68. Pravo na terenski dodatak pripada zaposleniku za vrijeme rada izvan sjedišta Zavoda, kao i

izvan njegovog mjesta boravka, a u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu, u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

Terenski dodatak isplaćuje se zaposleniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za naredni mjesec.

Puni iznos terenskog dodatka ne može biti manji od 85 % utvrđenog iznosa dnevnice za službeno putovanje. Korištenje privatnog automobila

Član 69.

Kod korištenja privatnog automobila u službene svrhe priznaju se troškovi u iznosu 20 % od cijene benzina po prijeđenom kilometru.

Korištenje privatnog automobila u službene svrhe odlukom odobrava direktor Zavoda ili osoba koju on ovlasti. Naknada za odvojen život od porodice

Član 70. Zaposlenik koji radi u sjedištu Zavoda a čija porodica živi van sjedišta Zavoda dalje od

100 km, odnosno zaposlenik koji je upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ili koji se nalazi na specijalizaciji, stručnom usavršavanju i doškolovavanju za potrebe Zavoda, ima pravo na naknadu od 70 % prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Page 15 of 21

/Stav 2 briše se/

Član 71. Naknada za odvojen život od porodice, dnevnica i terenski dodatak međusobno se

isključuju.

Pravo na regres Član 72.

Zaposleniku Zavoda pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70 % njegove ostvarene plaće u prethodnom mjesecu prije obračuna ili isplate regresa odnosno 1 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.

Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji je u kalendarskoj godini u kojoj se isplaćuje regres ostavario pravo na godišnji odmor po osnovu radnog odnosa na neodređeno ili određeno vrijeme.

VIII ZAŠTITA ŽENE I MATERINSTVA

Član 73.

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta zaposlenica ima pravo na porođajno odsustvo, koje koristi najkasnije 28 dana prije očekivanog dana porođaja po nalazu ovlaštenog liječnika, u trajanju od jedne godine neprekidno. Izuzetno, od prethodnog stava, zaposlenica na vlastiti zahtjev može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

Član 74. Ukoliko je dijete prerano rođeno, porođajno odsustvo se produžava za onoliko vremena za koliko je dijete prije rođeno.

Član 75. Nakon isteka obaveznog porođajnog odsustva iz člana 73. , zaposlenica može raditi polovinu radnog vremena do navršene 1 godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako slijedeće dijete može raditi polovinu radnog vremena do navršene 2 godine djetetova života. Pravo iz prethodnog stava može koristiti i zaposlenik-otac djeteta, ako majka u to vrijeme radi u punm radnom vremenu.

Za vrijeme rada sa polovinom radnog vremena, zaposlenik stiče pravo na naknadu plaće za drugu polovinu radnog vremena u skladu sa zakonom.

Član 76. Nakon isteka 1 godine života djeteta, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do 3 godine djetetova života ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, zbog njegovog zdravlja i razvoja potrebna pojačana njega.

Član 77. Zaposlenica, nakon korištenja porođajnog odsustva ili rada u skraćenom radnom vremenu, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika.

Pravo iz prethodnog stava, zaposlenica može koristiti do navršene 1 godine života djeteta.

Page 16 of 21

Član 78. U slučaju da majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugog važnog razloga onemogućena da se brine o djetetu, djetetov otac može radi podizanja djeteta koristiti sva prava koja su predviđena Zakonom i ovim Pravilnikom.

Član 79. U slučaju da zaposlenica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ona ima pravo nastaviti koristiti porođajno odsustvo onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od porođaja, psihičkog stanja uzrokovanog zbog gubitka djeteta, a najmanje 45 dana za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 80. Jedan od roditelja može odsustvovati sa posla do 3 godine djetetova života.

Za vrijeme odsustva iz prethodnog stava, zaposleniku miruju prava i obaveze iz radnog odnosa.

IX PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 81. Ugovor o radu prestaje na način i u slučajevima utvrđenim Zakonom.

Otkaz ugovora o radu

Član 82.

Ugovor o radu može otkazati Zavod i zaposlenik. U slučaju kada Zavod otkazuje ugovor o radu otkazni rok iznosi 15 dana. U slučaju kada zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok iznosi 7 dana.

Član 83.

Ako zaposlenik na zahtjev Zavoda prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Zavod mu je dužan isplatiti nadoknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Član 84.

Zavod može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdan razlog u slijedećim slučajevima:

1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

2) ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa (osobno uvjetovan otkaz),

3) ako zaposlenik krši obaveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika).

Član 85.

Poslovno i osobno uvjetovan otkaz dopušten je samo ako Zavod ne može zaposliti zaposlenika na drugim poslovima ili ako Zavod ne može obrazovati ili osposobiti zaposlenika za rad na nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Zavod mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obavezama uzdržavanja koja terete zaposlenika.

Page 17 of 21

Član 86.

Prije otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem zaposlenika, Zavod je dužan najprije pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju da nastavi kršiti te obaveze (lakše povrede iz radnog odnosa).

Član 87. Zaposlenik može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, za koji ne mora navesti

razlog.

Član 88. Zavod i zaposlenik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu zaključen na neodređeno ili

određeno vrijeme, bez obaveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka ako zbog teške povrede obaveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć, a posebno u slučajevima povezanim sa izvršenjem krivičnog djela.

Član 89. Ugovor o radu može se otkazati, u skladu sa prethodnim članom, samo u roku od 15

dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se i otkaz temelji. Prije otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem ili radom zaposlenika, Zavod je

dužan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Zavoda da to učini.

Član 90. Ako zaposlenik na zahtjev Zavoda prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Zavod mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Član 91. Ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme može se redovno otkazati samo ako

je takva mogućnost predviđena ugovorom. Lakše povrede radne obaveze

Član 92.

Lakšim povredama radne obaveze smatraju se:

1) neopravdano kašnjenje na posao ili neopravdano napuštanje posla u toku radnog vremena,

2) neopravdani izostanak sa posla od jednog dana tokom mjeseca, 3) sudjelovanje u svađi ili neredu tokom rada, bez težih posljedica, 4) nekorektan odnos tokom rada prema zaposlenicima i/ili strankama, 5) nemarno ili neblagovremeno izvršavanje povjerenog posla, bez težih posljedica, 6) prouzrokovanje štete Zavodu u manjem obimu, 7) korištenje materijala i sredstava Zavoda u osobne svrhe, ili bez odobrenja nadležne

osobe, 8) neblagovremeno izvršavanje odluka donesenih u Zavodu, bez štetnih posljedica, i 9) drugi opravdani slučajevi.

Page 18 of 21

Teške povrede radne obaveze

Član 93. Teškim povredama radne obaveze u Zavodu smatraju se:

1) neizvršavanje i nesavjesno, neblagovremeno i nemarno izvršavanje radnih i drugih obaveza sa težim posljedicama,

2) povreda odredbi o protivpožarnoj zaštiti, zaštiti od eksplozija ili drugih elementarnih nepogoda,

3) nezakonito raspolaganje sredstvima Zavoda, 4) propuštanje radnje čime se ometa ili onemogućuje proces rada ili upravljanja u Zavodu, 5) zloupotreba ili prekoračenje datog ovlaštenja, 6) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite na radu, 7) odbijanje izvršavanja poslova i radnih naloga, te izvršavanja odluka direktora i voditelja

službi, 8) dolazak na rad u pripitom stanju, konzumiranje alkohola i drugih narkotičkih sredstava

koje smanjuju sposobnost za normalan rad, 9) izazivanje nereda i tučnjave u Zavodu, 10) neizvršavanje sudske odluke donesene u sudskom postupku za zaštitu prava zaposlenika u

propisanom roku od strane direktora ili zaposlenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima,

11) povreda radne obaveze koja predstavlja krivično djelo, 12) zloupotreba i netačno evidentiranje i prikazivanje rada i drugih poslova, zloupotreba

evidencijskih kartica, 13) prikrivanje oštećenja sredstava za rad zaposlenika koji radi na tim sredstvima ili vrši

tehnički pregled, 14) spriječavanje stručne komisije koja provodi nadzor nad radom organizacijskih jedinica u

vršenju njihovih poslova, 15) prouzrokovanje znatne materijalne štete uslijed krajnje nepažnje ili namjerno, 16) pronevjera ili krađa imovine Zavoda, 17) nepostupanje po odluci o privremenom raspoređivanju na druge poslove i radne zadatke, 18) odbijanje pružanja pomoći zaposleniku u ostvarivanju njegovih prava i obaveza od strane

zaposlenika odgovarajuće stručne službe, 19) oštećenje motornog vozila namjerno ili iz krajnje nepažnje od strane vozača, 20) zloupotreba prava korištenja bolovanja, 21) narušavanje ugleda Zavoda, 22) kršenje profesionalne i poslovne tajne, 23) neopravdani izostanak sa posla 3 dana uzastopno, i 24) drugi opravdani slučajevi.

Otpremnina

Član 94. Zaposlenik kojem se otkazuje ugovor o radu, zbog organizacijskih, tehničkih ili osobnih

razloga, ima pravo na otpremninu u visini ½ prosječne plaće isplaćene zaposleniku u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Zavodu.

Zaposlenik koji odlazi u penziju ima pravo na otpremninu u visini od 5 prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH ili 5 zadnjih obračunatih ili isplaćenih plaća zaposlenika u posljednjih pet mjeseci, ako je to za njega povoljnije.

Page 19 of 21

X OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Član 95. O pravima i obavezama iz radnog odnosa zaposlenika odlučuje direktor Zavoda ili osoba

koju on ovlasti. Zahtjev za zaštitu prava odnosno žalba zaposlenika – člana sindikata ne može se

razmatrati i o njemu odlučivati bez prisutnosti sindikalog povjerenika odnosno ovlaštenog predstavnika.

Član 96.

Zaposlenik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojim mu je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtjevati od Zavoda ostvarenje tih svojih prava.

Podnošenje zahtjeva iz prethodnog stava ne spriječava zaposlenika da zaštitu svojih prava traži pred nadležnim sudom.

Zaposlenik može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa najkasnije u roku 1 godine od dana dostave odluke kojim mu je povrijeđeno pravo ili od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.

Član 97. Zaposlenik može tražiti da se provede postupak mirnog rješavanja spora u skladu sa Zakonom. Ponašanje zaposlenika u vezi sa radom

Član 98. Zaposlenici materijalno i krivično odgovaraju za imovinu Zavoda kojom se služe u svom

radu, te su dužni tu imovinu održavati urednom i u ispravnom stanju. Štete koju je zaposlenik prouzrokovao na imovini Zavoda svojom krivnjom zaposlenik je

dužan nadoknaditi Zavodu, osim ako dokaže da štetu nije on skrivio.

Član 99. Zaposlenici su dužni da se pristojno ponašaju prema strankama, poslovnim partnerima i

međusobno, te prema pretpostavljenima, kao i da izbjegavaju svako ponašanje kojim se remeti rad ili poslovanje Zavoda, te nanosi šteta ugledu Zavoda.

Ponašanje zaposlenika Zavoda regulirat će se detaljnije posebnim Kodeksom ponašanja. Radna knjižica

Član 100. Podaci o radnom stažu upisuju se u radnu knjižicu zaposlenika koji predstavlja javnu

ispravu koju je na dan otpočinjanja rada zaposlenik predao Zavodu, a o čemu se zaposleniku izdaje pismena potvrda.

Zavod je dužan zaposleniku vratiti radnu knjižicu na dan prestanka ugovora o radu, a na pisani zahtjev zaposlenika i prije prestanka ugovora o radu.

Ukoliko Zavod nije u mogućnosti zaposleniku vratiti radnu knjižicu, dostavit će je kantonalnom odnosno općinskom uredu nadležnom za poslove rada u mjestu prebivališta zaposlenika, a ako je isto nepoznato, kantonalnom uredu za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice.

Page 20 of 21

Privremeni i povremeni poslovi

Član 101. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju

privremenih i povremenih poslova pod uvjetom da su privremeni i povremeni, da ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, poslove koji obavljaju ugovorni dobavljači po osnovu Zakona o javnim nabavkama, te da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

U privremene i povremene poslove, u smislu ovog člana, spadaju: 1) izrada stručnih izvještaja, mišljenja i obrada podataka za potrebe pojedinih djelatnosti

Zavoda odnosno obradu podataka Zavoda i sl., 2) izrada baza podataka, softverskih rješenja i sl., 3) razni stručni i tehnički poslovi za potrebe Zavoda kod obilježavanja važnih datuma i

godišnjica, a koje ne mogu obaviti zaposlenici Zavoda ili ugovorni dobavljači i saradnici po osnovu ugovora o poslovnoj saradnji

4) poslovi kontrole dokumentacije i procesa po zahtjevu Zavoda, 5) poslovi prevođenja, 6) poslovi vezani za preseljenje, utovar, istovar i sl., i 7) drugi opravdani slučajevi.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima zaključuje se u pismenom obliku, a obavezno sadrži: vrstu, način, rok obavljanja poslova i iznos naknade za obavljeni posao.

XI RAD SINDIKATA

Član 102. Sindikat u Zavodu djeluje u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom te sindikalnim

pravilima. Zavod je dužan osigurati Sindikatu uvjete za rad kroz prostor za rad i održavanje

sastanaka Sindikata bez naknade troškova kao i stručne, tehničke, administrativne usluge u mjeri u kojoj je to neophodno za obavljanje sindikalnih funkcija.

Sporazumom između Zavoda i sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika mogu se pobliže odrediti uvjeti za obavljanje sindikalnih zadataka. XII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 103.

U slučaju kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Član 104. Ovaj Pravilnik donesen je nakon konsultacija sa Organizacijom Sindikata Zavoda, te

pismene saglasnosti Sindikalnog povjerenika.

Član 105. Izmjene i dopune ovog pravilnika vrše se na isti način na koje je donesen ovaj Pravilnik. U slučaju da neke okolnosti nisu regulirane ovom Pravilnikom, primjenjuju se odredbe

Zakona i kolektivnog ugovora.

Page 21 of 21

Član 106. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu broj:

UV-45-21/02 od 27.02. 2002. godine.

Član 107. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Zavoda.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA Prof.dr. Ajnija Omanić Broj: UV-01-01-01-1-54-39-1/06 Sarajevo, 07.09. 2006. Ovaj Pravilnik je dana 08.09. 2006. godine objavljen na oglasnoj ploči a stupio na snagu dana 16.09. 2006. godine. DIREKTOR

Prim.dr. Zlatko Vučina