propisi.hr pravilnik o radu – praktični primjer...6 / 2010 193 propisi.hr pravilnik o radu –...

1936 / 2010 193193

Pro

pis

i.hr

Pravilnik o radu – praktični primjerPoslodavci su dužni uskladiti svoje pravilnike o radu s odredbama novog Zakona o radu do 1. srpnja 2010. godine. Ovaj rok odnosi se i na obvezu donošenja pravilnika o radu za one poslodavce koji do sada nisu imali obvezu njegova donošenja. Autor u ovom članku analizira zakonske odredbe koje se odnose na obvezu donošenja pravilnika o radu, daje pregled sudske prakse te ogledni primjer pravilnika o radu.

Božo Prelević, dipl. iur.

1. UvodDana 1. siječnja 2010. godine stupio je na snagu novi Zakon o

radu1 (u nastavku teksta: Zakon). Sukladno čl. 298. st. 1. Zakona, poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ZOR-a u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, odnosno do 1. srpnja 2010. godine. Usklađivanje pravilnika o radu može se provesti izmjenama, ili dopunama postojećeg, odnosno donošenjem novog, integralnog teksta pravilnika. Osim obveze usklađivanja pra-vilnika o radu s odredbama novog Zakona, 1. srpnja 2010. godine je i rok u kojem poslodavci koji zapošljavaju dvadeset radnika, a koji prema odredbama novog Zakona imaju obvezu njegova donošenja, moraju donijeti pravilnik o radu.

U vezi s navedenim obvezama poslodavaca otvara se cijeli niz pi-tanja koja se odnose na donošenje pravilnika o radu, počevši od toga na koje se poslodavce obveza donošenja pravilnika o radu odnosi, postupka njegova donošenja, obveznog sadržaja pravilnika o radu i dr. Propuštanje zakonske obveze za donošenjem pravilnika o radu povlači za sobom mogućnost prekršajne odgovornosti poslodavca i njegove odgovorne osobe. Pri donošenju, odnosno usklađivanju pravilnika o radu sa odredbama Zakona, posebno je potrebno voditi računa da su njegove odredbe koje se odnose na pravilnik o radu djelomično izmijenjene.

2. Novine u Zakonu koje se odnose na pravilnik o radu

Najbitnija novina u Zakonu koja se odnosi na pravilnik redu veza-na je uz proširenje broja poslodavaca koji su prema Zakonu obvezni donijeti pravilnik o radu2. Starim Zakonom o radu obveza donošenja

1 Nar. nov., br. 149/09 od od 15. prosinca 2009.2 Čl. 125. st. 1. Zakona.

pravilnika o radu bila je predviđena za svakog poslodavca koji je za-pošljavao više od dvadeset radnika3.

Sukladno odredbama novog Zakona4, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je doni-jeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, or-ganizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Novinu predstavlja i odredba kojom se kao dio obveznog sadržaja pravilnika o radu propisuje i određivanje mjera zaštita od diskrimi-nacije. Dok su se prema odredbi starog Zakona o radu posebni pra-vilnici o radu mogli donijeti za odjele trgovačkog društva, poduzeća odnosno ustanove, ili pojedine skupine radnika, sukladno čl. 125. st. 2. novog Zakona, posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za po-jedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Iz navedene izmijenjene odredbe proizlazi da obveza donošenja pravilnika o radu više ne postoji za ustanove.

Nadalje, Zakon više ne sadrži posebnu odredbu temeljem koje je sindikalni povjerenik mogao pobijati protuzakoniti pravilnik o radu u slučaju da kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće. Ova odredba je u novom Zakonu ispuštena kao suvišna jer sukladno čl. 152. st. 3. novog Zakona sindikalni povjerenik može i tako preuzeti sve ovlasti radničkog vijeća osim imenovanja radnika u nadzornom organu poslodavca, pa tako i ovlast pobijanja protuzakonitog pravil-nika o radu.

3 Čl. 123. st. 1. starog Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 137/04-pročišćeni tekst i 68/05).

4 Čl. 125. St. 1. Zakona.

6 / 2010194

Pro

pis

i.hr

Pravilnik o radu – praktični primjer

3. Tko donosi pravilnik o raduSukladno navedenoj odredbi čl. 125. st. 1. Zakona, poslodavac

koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskrimina-cije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, osim ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Odredbama Zakona nije određeno tijelo poslodavca ovlašteno za donošenje pra-vilnika, jer to ovisi o obliku organiziranosti poslodavca. Kada se radi o poslodavcu fizičkoj osobi, on će samostalno imati ovlast donoše-nja pravilnika o radu.

Kod poslodavca pravne osobe, pravilnik o radu donosi ona osoba, odnosno tijelo, koja je na njegovo donošenje ovlaštena internim pra-vilima (internim aktom) poslodavca sadržanim u izjavi o osnivanju, društvenom ugovoru ili statutu poslodavca. U slučaju da internim aktom poslodavca pravne osobe nije pobliže definirana osoba, ili ti-jelo koje je ovlašteno za donošenje pravilnika o radu, ovlaštenje za donošenje ovog autonomnog akta leži na osobi koja je ovlaštena za zastupanje pravne osobe i koja je kao takva upisana u odgovarajući registar.

Valja naglasiti da pravilnik o radu može donijeti i poslodavac koji zapošljava manje od dvadeset radnika ako to želi.

4. Postupak donošenja pravilnika o radu

Postupak donošenja pravilnika o radu ovisit će o tome je li kod poslodavca formirano radničko vijeće, odnosno ima li sindikalnog povjerenika, ili ne.

Poslodavac kod kojeg je formirano radničko vijeće mora se o donošenju pravilnika o radu savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom5.

Donošenje pravilnika o radu predstavlja važnu odluku za položaj radnika kod poslodavca. Stoga se poslodavac prije donošenja pra-vilnika o radu mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeri dono-šenja pravilnika o radu, te radničkom vijeću mora dostaviti prijedlog pravilnika o radu, kako to proizlazi iz čl. 149. st. 1. i st. 3. podstavak 1. Zakona. Poslodavac je radničkom vijeću, na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o prijedlogu pravilnika o radu, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njiho-vo izneseno mišljenje6.

Prijedlog pravilnika o radu mora se se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na do-nošenje odluke7. Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije određeno drukčije, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu8. U slučaju da radničko vijeće propusti očitovati se o predloženom i dostavljenom pravilniku o radu, smatra se da nema primjedbi i pri-jedloga9.

Poslodavci moraju voditi računa o tome da bi eventualno dono-šenje pravilnika o radu bez savjetovanja s radničkim vijećem za

5 Čl. 126. st. 1. Zakona.6 Čl. 149. st. 2. Zakona.7 Čl. 149. st. 4. Zakona.8 Čl. 149. st. 5. Zakona.9 Čl. 149. st. 6. Zakona.

posljedicu imalo ništetnost samog pravilnika o radu10. Osim ovog ovlaštenja, radničko vijeće pazi na poštivanje odredbi usvojenog pravilnika o radu11, a sukladno čl. 126. st. 6. Zakona, radničko vijeće od nadležno suda može tražiti i da se nezakoniti pravilnik o radu, ili neke njegove odredbe oglase ništetnima. Pravo radničkog vijeća na pokretanje postupka pred nadležnim sudom radi isticanja ništetnosti pravilnika o radu, ili pojedine njegove odredbe nije vremenski ogra-ničeno.

Sve eventualne izmjene i dopune pravilnika o radu moraju se pro-vesti po postupku propisanim Zakonom za njegovo donošenje12, uključujući i savjetovanje s radničkim vijećem. Podsjećamo kako sukladno čl. 152. st. 3. Zakona sindikalni povjerenik može preuzeti sve ovlasti radničkog vijeća osim imenovanja radnika u nadzornom organu poslodavca. Stoga, u slučaju da kod poslodavca nije ute-meljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom, uključujući i ovlasti pri donošenju pravilnika o radu.

Oni poslodavci kod kojih nije utemeljeno radničko vijeće, niti postoji sindikalni povjerenik, pravilnik o radu donose i objavljuju samostalno.

5. Sadržaj pravilnika o raduZakonom je u čl. 125. st. 1. propisan sadržaj pravilnika o radu za

obveznike njegova donošenja.

Tako pravilnik o radu mora sadržavati odredbe kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskri-minacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Iz navedene odredbe proizlazi kako poslodavac nije dužan donijeti i objaviti pravilnik o radu ako su sva navedena pitanja uređena kolek-tivnim ugovorom. Međutim, u slučaju kada kolektivni ugovor uređu-je samo neka od navedenih pitanja, poslodavac mora ostala pitanja koja nisu uređena kolektivnim ugovorom urediti pravilnikom o radu.

Sukladno čl. 125. st. 3. Zakona, ministar može, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca, posebnim pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti. Ova mogućnost uređenja obveznog sadržaja pravilnika o radu posebnim podzakonskim aktom postojala je i u starom Zakonu, ali do danas nije nikada realizirana.

Makar Zakonom to nije izričito određeno, pitanja koja su u čl. 125. st. 1. Zakona određena kao obvezni sadržaj pravilnika o radu mogu biti sadržana u jednom, ili više posebnih pravilnika od kojih svaki uređuje pojedino, ili više posebnih pitanja (npr. pravilnik o plaćama, pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i dr.). Poslodavac koji se odluči za donošenje više pravilnika o radu, odno-sno više pravilnika kojima se uređuju pitanja iz čl. 125. st. 1. Zakona, mora voditi računa da svi ti pravilnici moraju biti doneseni na način i u postupku koji je Zakonom određen za donošenje i objavljivanje pravilnika o radu.

Pravilnik o radu u pravilu ne bi trebao sadržavati odredbe koje su već sadržane u Zakonu, ili kolektivnom ugovoru koji obvezuje po-slodavca. Ipak, za pojedine manje poslodavce koji nemaju pravnu službu odnosno zaposlenog pravilnika, ponavljanje najbitnijih odred-

10 Čl. 149. st. 12. Zakona.11 Čl. 147. st. 2. Zakona.12 Čl. 126. st. 5. Zakona.

1956 / 2010 195

Pro

pis

i.hr


odnosom u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati tre-ćim osobama.

Način osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili određen ugovorom o radu17. Osim toga, pravilnikom o radu može biti propisana obveza polaganja stručnog ispita za pripravnika nakon završetka pripravničkog staža18. Zakonom je određeno kako u slučaju da sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom, drugim propisom, ili kolek-tivnim ugovorom, sadržaj i način polaganja stručnog ispita mora biti propisan pravilnikom o radu19.

5.2.1. Odmori i dopusti Svakako će se najčešće usklađivanje odredbi pravilnika o radu s

odredbama Zakona odnositi na određivanje broja radnih dana u tjed-nu koji se uračunavaju u godišnji odmor. Naime, sukladno čl. 55. st. 1. Zakona radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, odnosno najmanje pet tjedana ako se radi o maloljetnom radniku i radniku koji radi na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih utjecaja. U čl. 56. st. 1. Zakona, između ostalog je određeno kako se broj radnih dana koji se ura-čunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu.

Do sada ni jedan granski kolektivni ugovor čije je važenje odlu-kom ministra prošireno na sve poslodavce u određenoj djelatnosti ne sadrži takvu odredbu. Izuzetno, takvu odredbu možda eventualno sadrži neki kolektivni ugovor koji je donesen na razini poslodavca. Tako poslodavcima ostaje da ovo pitanje urede pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu. Pravilnikom o radu može biti razrađeno i pitanje utvrđivanje rasporeda godišnjih odmora.

Pravilnikom o radu može se i povećati zakonski minimum od se-dam dana plaćenog dopusta godišnje20. Svakako je preporučljivo pravilnikom o radu razraditi i kriterije za odobrenje neplaćenog do-pusta.

5.2.2. Određivanje plaće, naknade plaće, naknade štete i otpremnine

Vjerojatno najčešći predmet sadržaja pravilnika o radu odnosi se na određivanje plaće. Sukladno čl. 82. st. 2. Zakona, u slučaju da osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu. Ništetna je bilo koja odredba pravilnika o radu koja je protivna načelu jednakosti plaće žena i muškaraca za jednaki rad i jednake vrijednosti21. Pravilnikom o radu može se po-voljnije odrediti pitanje naknade plaće radnika za razdoblja kada ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, ili kolektivnim ugovorom iz čl. 87. Zakona.

Pri određivanju plaće vrlo česta praksa je kombinacija određivanja plaće u ugovoru o radu te pravilniku o radu. Mogući su različiti načini takvog određivanja plaće, bilo da je osnovna plaća određena ugovo-rom o radu, a stimulativni dio plaće pravilnikom o radu, ili obrnuto, odnosno da je ugovorom o radu određena najniža osnovna plaća na koju se primjenjuje koeficijent složenosti poslova iz pravilnika o radu, s time da vrijednost koeficijenta složenosti (boda) na mjesečnoj bazi

17 Čl. 38. st. 1. Zakona.18 Čl. 40. st. 1. Zakona.19 Čl. 40. st. 2. Zakona.20 Čl. 65. st. 2. Zakona.21 Čl. 83. st. 4. Zakona.

bi Zakona, odnosno kolektivnih ugovora koji ih obvezuju, koje se npr. odnose na sklapanje i otkazivanje ugovora o radu, odnosno drugih odredbi, možda neće biti suvišno.

5.1. Moguće druge odredbe pravilnika o radu

Kako je i određeno u čl. 125. st. 1. Zakona, pravilnik o radu može uređivati i sva druga pitanja važna za radnike zaposlene kod poslo-davca, čime se poslodavcu, ali i radnicima koje predstavlja radničko vijeće i sindikalni povjerenik, daje mogućnost šireg uređenja radno-pravnih odnosa u pravilniku o radu. Tako bi bilo poželjno da pravilnik o radu poslodavca sadržava i odredbe o:

� sklapanju ugovora o radu; � zaštiti života, zdravlja i privatnosti radnika; � probnom radu, obrazovanju i osposobljavanju za rad; � radnom vremenu; � odmorima i dopustima; � zaštiti trudnica, roditelja i posvojitelja; � zaštiti radnika koji su privremeno, ili trajno neposobni za rad; � plaćama; � materijalnim pravima radnika; � zabrani natjecanja radnika s poslodavcem; � naknadi štete; � prestanku ugovora o radu; � ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa.

5.2. Odredbe pravilnika o radu koje proizlaze iz pojedinih zakonskih odredbi

U samom Zakonu se, osim već spomenutih, u cijelom nizu odredbi upućuje da se pojedina pitanja mogu urediti u cjelini, ili razraditi u pravilniku o radu. Tako se umjesto uglavaka ugovora o radu vezanih uz trajanje plaćenog godišnjeg odmora, odnosno načinu određivanja trajanja godišnjeg odmora, otkazne rokove kojih se moraju pridržava-ti radnik i poslodavac, odnosno načinu određivanja otkaznih rokova, podatke o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, te podatke o trajanju redovitog radnog dana, ili tjedna, ugovorom o radu može uputiti na pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja13. Također, kod pisanog ugovora o radu za stalne sezonske poslove u ugovoru se može uputiti na odgo-varajuću odredbu pravilnika o radu koja se odnosi na uvjete i vrijeme za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje14.

Umjesto odgovarajućih uglavaka, ugovorom o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo može se uputiti na odgovarajuće odredbe pravilnika o radu u vezi: rasporeda radnog vremena, nerad-nim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz nakna-du plaće, novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu15. Pravilnikom o radu mogu se odrediti i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa16. Kod prikupljanja osobnih po-dataka radnika, poslodavci moraju voditi računa o odredbi čl. 34. st. 2. Zakona, sukladno kojoj poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će osobne podatke radnika potrebne radi ostva-rivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim

13 Čl. 13. st. 2. Zakona.14 Čl. 14. st. 5. Zakona.15 Čl. 16. st. 2. Zakona.16 Čl. 21. st. 1. Zakona.

6 / 2010196

Pro

pis

i.hr


određuje uprava i dr22. Poslodavac može donijeti poseban pravilnik o plaćama, a posebni o ostalim primanjima radnika. Međutim, uvijek se mora voditi računa da se plaće i druga novčana prava radnika određena pravilnikom o radu jednako primjenjuju na sve radnike za-poslene kod poslodavca.

Pravilnikom o radu mogu se unaprijed predvidjeti i određene štet-ne radnje i naknade štete za počinjene štetne radnje od strane rad-nika23, uvjeti i način smanjenja, ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete24. Pravilnikom o radu može biti određen i povoljniji iznos otpremnine radniku25.

5.3. Primjena povoljnijeg pravaObzirom da isti sadržaj radnih odnosa može biti pokriven odredba-

ma ugovora o radu, pravilnika o radu, sporazuma sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnog ugovora i zakona koje su različite po opsegu prava koje daju radnicima, vrijedi podsjetiti na odredbu čl. 7. st. 3. Zakona, sukladno kojoj se u takvom slučaju pri-mjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom nije drukčije određeno. Ovom odredbom oživotvoreno je jedno od temeljnih na-čela radnog prava o primjeni povoljnijeg prava za radnike (in favorem laboratoris).

5.4. Dan stupanja na snagu pravilnika o radu

Zakonom je u čl. 126. st. 2. određeno kako se u pravilniku o radu mora naznačiti dan njegova stupanja na snagu. Pravilnik o radu ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana obja-ve26. Ova odredba ne znači da poslodavac ne može za stupanje pra-vilnika na snagu odrediti i rok koji je duži od osam dana. Uobičajeno je i nomotehnički pravilno odredbu o danu stupanja na snagu pravil-nika o radu staviti u prijelazne i završne odredbe pravilnika o radu.

6. Objavljivanje pravilnika o radu

Odredbe Zakona koje određuju stupanje pravilnika o radu na sna-gu, znače da se pravilnik o radu mora i objaviti. Način objave pravil-nika o radu, sukladno čl. 126. st. 4. Zakona propisuje posebnim pra-vilnikom propisuje ministar. Ministar je dužan ovaj pravilnik donijeti do 1. srpnja 2010. godine, a u međuvremenu se primjenjuje Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu iz 1996. godine27.

Prema postojećem Pravilniku o načinu objave pravilnika o radu iz 1996. godine, pravilnici se moraju objaviti na način da budu dostu-pni na uvid zaposlenicima i izložiti na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog vrmena. Na isti način mogu se objaviti posebni pravilnici, a obvezno se objavljuju na način da budu dostupni na uvid zaposlenicima kojima su važna pitanja ure-đena na poseban način tim pravilnicima i izlažu se na vidljivom mje-stu u prostorijama u kojima ti zaposlenici redovito borave tijekom radnog vremena. U slučaju da poslodavac radi opravdanih razloga ne može objaviti pravilnike o radu na ovaj način, mora odmah po njihovu donošenju obavijestiti zaposlenike o donošenju pravilnika pi-smenom objavom na vidljivom mjestu u svojim prostorijama, ili pre-ko osobe koja rukovodi pojedinom skupinom zaposlenika, te odrediti

22 Vidjeti članak autora „Mogućnost izmjene plaće radnika radi poteškoća u po-slovanju“, RiPup br. 5/2009.

23 Čl. 100. st. 2. Zakona.24 Čl. 102. Zakona.25 Čl. 119. st. 3. Zakona.26 Čl. 126. st. 3. Zakona.27 Nar. nov., br. 8/96.

osobu, ili osobe kod kojih zaposlenici tijekom radnog vremena mogu dobiti pravilnike i posebne pravilnike na uvid. U slučaju da kod po-slodavca djeluju sindikalni povjerenici, ili je utemeljeno zaposleničko vijeće, poslodavac je dužan sve pravilnike i posebne pravilnike do-staviti sindikalnim povjerenicima i članovima zaposleničkog vijeća.

7. Prekršajna odgovornost poslodavca

Ako poslodavac ne donese, ili ne objavi pravilnik o radu, odnosno ako pravilnikom o radu ne uredi pitanja koja moraju pravilnikom o radu biti uređena sukladno čl. 125. st. 1. Zakona28, čini teži prekr-šaj za koji je predviđena novčana kazna od 31.000,00 do 60.000,00 kuna ako se radi o poslodavcu pravnoj osobi, odnosno novčanom kaznom od ako se radi o poslodavcu fizičkoj osobi. Novčana kazna od 4.000,00 do 6.000,00 kuna predviđena je u tom slučaju i za od-govornu osobu pravne osobe. Za ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Za isti prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kuna. Iste novčane kazne propisane su i slučaju da se pravilnik o radu donese prije savjetovanja s radničkim vijećem29.

8. Ogledni primjer pravilnika o radu

U nastavku dajemo ogledni primjer pravilnika o radu.30

28 Čl. 293. st. 1. podstavak 26. Zakona. 29 Čl. 293. St. 1. Podstavak 27. Zakona.30 Ovaj ogledni primjer ne sadrži gotova rješenja, nego se radi o oglednom pri-

mjeru koji se mora prilagoditi praksi svakog pojedinog poslodavca i eventual-nim promjenama Zakona o radu i drugih propisa.

Na temelju članka 125. i 126. Zakona o radu (“Narodne novine” broj: 149/09), Izvršni direktor trgovačkog društva ____________ d.d. iz Osijeka, Zagrebačka 211a, OIB ____________, kao poslo-davac , dana 15. lipnja 2010. godine donosi sljedeći

PRAVILNIK O RADUI. OPĆE ODREDBE

1. Predmet pravilnika

Članak 1.Ovim Pravilnikom o radu trgovačkog društva ____________

d.d. iz Splita, Palagruška 58c (u nastavku teksta: Pravilnik) uređuju se prava i obveze radnika-ca (u nastavku teksta: radnik) zaposlenih u trgovačkom društvu BOVUBO d.o.o. iz Splita, Palagruška 58c (u nastavku teksta: Poslodavac), plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskrimi-nacije kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodav-ca, ako ta pitanja nisu rješena kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.

Članak 2.U slučaju da su prava i obveze radnika koji su predmet uređenja

ovog Pravilnika, drukčije uređena ugovorom o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i pro-pisom koji se primjenjuje na radnike Poslodavca, primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika, ako Zakonom o radu, ili drugim za-konom, nije određeno drukčije.

1976 / 2010 197

Pro

pis

i.hr


Ugovor o radu mora sadržavati uglavke propisane zakonom.Prilikom sklapanja ugovora o radu, ili postupka odabira kandidata

za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.), zabranjeno je od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

Članak 9.Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su zaposleni teme-

ljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod Poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je radnicima koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

4. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 10.Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme i obvezuje rad-

nika i Poslodavca dok ga jedna od navedenih ugovornih strana ne otkaže, ili dok ne prestane na neki drugi način određen Pravilnikom, kolektivnim ugovorom, ili zakonom.

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 11.Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme

za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani:

� rokom; � izvršenjem određenog posla; � nastupanjem određenog događaja.

Ugovor o radu iznimno će se sklopiti na određeno vrijeme, oso-bito ako se radi o: sezonskom poslu, zamjeni privremeno nena-zočnog radnika, narudžbi stvarno ograničenoj vremenom ili nekom drugom privremenom povećanju obujma poslova, privremenim poslovima za koje Poslodavac ima iznimnu potrebu i u drugim slu-čajevima sukladno Zakonu o radu kada to odredi Poslodavac.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Iznimno od stavka 3. ovog članka ugovor o radu na određeno vri-jeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno radi zamjene privremeno nenazočnog radnika, ili je zbog nekih drugih razloga dopušteno kolektivnim ugovorom, ili zakonom.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, odnosno prestankom drugog razloga zbog kojeg je sklopljen.

6. Sezonski poslovi

Članak 12.Za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor

o radu za stalne sezonske poslove.U tom slučaju Poslodavac je dužan prijaviti radnika na produženo

osiguranje i vršiti uplatu doprinosa za produženo osiguranje.U slučaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovog članka, Posloda-

vac je dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavlja-nje poslova u narednoj sezoni u roku od osam dana.

Radnik je dužan izjasniti se o ponudi poslodavca u roku osam dana

U slučaju da radnik odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove, , poslodavac će za radnika uplaćivati doprinose za produženo osiguranje, pri čemu poslodavac pridrža-

Članak 3.Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve rad-

nike zaposlene kod Poslodavca.Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju i na fizičke

osobe koji su kao članovi uprave Poslodavca, izvršni direktori, ili u drugom svojstvu sukladno odredbama posebnog zakona, pojedi-načno i samostalno, ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca, a koje su sa Poslodavcem sklopile ugovor o radu za obavljanje određenih poslova, osim onih odredbi kojima se uređu-ju pitanja radnog vremena, stanke, dnevnog i tjednog odmora te prestanka ugovora o radu, u slučaju da su ova pitanja na drukčiji način uređena ugovorom o radu sklopljenim između tih osoba i Poslodavca.

2. Temeljna prava i obveze radnika i poslodavca

Članak 4.Radnik je dužan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog

mjesta za koje je sklopio ugovor o radu s Poslodavcem, sukladno pravilima struke i uputama Poslodavca, usavršavati svoje znanje i vještinu, štititi poslove i interese poslodavca i pridržavati se stru-kovnih i stegovnih pravila koje proizlaze iz organizacije rada kod Poslodavca.

Radnik ima pravo i obvezu stalno se obrazovati, usavršavati i osposobljavati sukladno potrebama radnog procesa, na načelima utvrđenim u glavi VII. Pravilnika.

Članak 5.Poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti

mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.Poslodavac ima pravo pobliže odrediti radno mjesto radnika kao

i način obavljanja njegova rada.Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad su-

kladno posebnom zakonu i drugim propisima.Poslodavac je u provođenju mjera iz ovog Pravilnika dužan po-

stupati poštujući prava i dostojanstvo radnika.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Donošenje odluke o sklapanju ugovora o radu

Članak 6.Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi izvršni direktor.Poslodavac Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta samo-

stalno utvrđuje posebne uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako ti uvjeti nisu propisani zakonom, ili drugim propisom.

Poslodavac može za posebne uvjete za obavljanje pojedinih po-slova odrediti: stručnu spremu, radno iskustvo na poslovima za koje sklapa ugovor o radu, posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka, Poslodavac može odrediti provedbu postupka provjere sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.

2. Upoznavanje s odredbama ovog Pravilnika

Članak 7.Prije sklapanja ugovora o radu, Poslodavac je dužan upoznati

radnika sa odredbama ovog Pravilnika i svih drugih općih akata Poslodavca kojima se uređuju prava i obveze radnika kod Poslo-davca.

3. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 8.Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu.

6 / 2010198

Pro

pis

i.hr


va pravo tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose sukladno odredbama Zakona o radu.

7. Upućivanje radnika u inozemstvo

Članak 13.U slučaju sklapanja ugovora o radu kod upućivanja radnika u ino-

zemstvo, raspored radnog vremena, neradni dani i blagdani u koje radnik ne radi uz naknadu plaće, određuju se sukladno propisima države u koju se radnik upućuje.

U slučaju iz stavka 1. radnik ima pravo na plaću i druga primanja u novcu i naravi u valuti države u koju je upućen.

III. POSEBNI UVJETI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 14.U slučaju da su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovo-

rom koji obvezuje poslodavca, ili ovim Pravilnikom određeni poseb-ni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklo-piti samo s osobom koja ispunjava tako određene posebne uvjete.

Članak 15.Kao posebni uvjet/uvjeti za zasnivanje radnog odnosa kod poslo-

davca može se utvrditi: � stručna sprema; � posebna znanja i vještine potrebne za uspješno obavljanje

posla; � položeni određeni državni, ili stručni ispit; � znanje stranog jezika; � poznavanje rada na računalu; � potrebno radno iskustvo; � druga znanja i vještine.

Posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u svakom pojedi-nom slučaju utvrđuje poslodavac.

Provjeru znanja i sposobnosti te vještina za obavljanje poslova za koje se radnik zapošljava obavlja poslodavac, odnosno od poslo-davca ovlaštena osoba.

IV. ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA

Članak 16.Poslodavac obavlja svoju djelatnost putem organizacijskih i rad-

nih djelova koji su u funkciji ekonomičnog i racionalnog gospoda-renja, razvoja i stjecanja dobiti.

Struktura organizacije rada Poslodavca počiva na načelu funk-cionalne povezanosti svih organizacijskih jedinica i jedinstvenog rukovođenja.

Unutarnji ustroj Poslodavca organiziran je po sljedećim organiza-cijskim jedinicama/službama:

1. Služba proizvodnje 1.1. Proizvodni odjel 1.2. Odjel razvoja i kontrole kvalitete2. Služba prodaje 2.1. Odjel veleprodaje i maloprodaje 2.2. Odjel marketinga3. Financijska služba 3.1. Odjel računovodstva i financijskih poslova 3.2. Odjel unutarnje revizije i kontrole3.3. Odjel nabave4. Pravna služba 4.1. Odjel za pravne i kadrovske poslove 4.2. Odjel zaštite na radu5. Ured Uprave 5.1. Tajništvo uprave 5.2. Informatički odjel

Članak 17.Službama rukovodi direktor službe.Odjelima rukovodi voditelj odjela.Rukovoditelji službe i voditelji odjela za svoj rad neposredno od-

govaraju izvršnom direktoru Poslodavca.Pojedine poslove unutar službi i odjela obavljaju radnici na rad-

nim mjestima utvrđenim posebnim Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta, koji se donosi po postupku za donošenje Pravilnika o radu i čini njegov sastavni dio.

V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

1. Rad na siguran način

Članak 18.Poslodavac je dužan organizirati rad, te osigurati i održavati po-

strojenja, uređaje i opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada na način koji osigurava zaštitu zdravlja i sigurnost rada radnika.

Poslodavac je dužan osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

2. Zaštita na radu

Članak 19.Poslodavac osigurava provedbu propisanih mjera zaštite na

radu.Organizaciju i mjere zaštite na radu kod Poslodavca osiguravaju

i provode: izvršni direktor, radnik određen za obavljanje aktivnosti zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu, ovlaštenici Poslodavca ako su imenovani, služba za zaštitu na radu, svi radnici Poslodavca te ovlašteno trgovačko društvo za obavljanje poslova zaštite na radu ako je s takvim društvom sklopljen ugovor.

Obveza svakog radnika je da sudjeluje u provedbi sustava zaštite na radu te da u svakodnevnom radu primjenjuje interna pravila, zakone i druge propise o zašititi na radu.

Radno mjesto i sredstva za rad radnik je obvezan urediti svakog dana poslije završetka rada.

3. Zdravlje radnika

Članak 20.Poslodavac na vlastiti trošak osigurava liječnički pregled radnika

sukladno ugovoru o radu, odredbama Pravilnika, kolektivnog ugo-vora, zakona i drugih propisa.

Članak 21.Prilikom sklapanja ugovora o radu i za vrijeme radnog odnosa,

radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveze preuzete ugovorom o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojim radnik dolazi u dodir.

O privremenoj nesposobnosti za rad radnik je dužan što je mo-guće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekiva-nom trajanju.

Radnik koji tu obvezu nije u mogućnosti učiniti u roku iz prethod-nog stavka ovog članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

4. Sigurnost radnog mjesta

Članak 22.U obavljanju svojih svakodnevnih poslova, radnik je obvezan ra-

diti s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život,

1996 / 2010 199

Pro

pis

i.hr


ili zdravlje, kao i zdravlje i život drugih radnika, te sigurnost opreme i strojeva.

Radnik je dužan prije početka rada na radnom mjestu provjeriti uvjete sigurnosti rada na radnom mjestu te o eventualnim opa-snostima na mjestu rada i pristupu mjestu rada, kvarovima i ne-dostacima na strojevima, uređajima, opremi i alatima, odmah, bez odlaganja upozoriti neposredno nadređenog i drugog radnika Po-slodavca, Službu zaštite na radu, odnosno drugu nadležnu službu, a u slučaju hitnosti i javno tijelo.

Na način iz stavka 2. ovog članka radnik je dužan postupiti i u slučaju takvih postupaka drugih radnika, ili osoba koje se pri-vremeno nalaze u prostorima Poslodavca, kojima može doći do ugrožavanja zdravlja i života radnika i drugih osoba te oštećenja ili uništenja strojeva, uređaja, opreme i alata Poslodavca.

5. Zlouporaba alkohola i opojnih droga

Članak 23.Najstrože je zabranjen rad pod utjecajem alkohola i drugih opoj-

nih sredstava te unošenje alkohola i drugih opojnih sredstava na radno mjesto i u druge prostore Poslodavca.

Pušenje je, sukladno zakonu i drugim propisima, dozvoljeno samo u onim prostorima Poslodavca koji su kao označeni poseb-nim pušačkim prostorom.

6. Osobni podaci radnika

Članak 24.Radnici su obvezni dostaviti Poslodavcu sve podatke i izmjene

dostavljenih podataka, potrebne za vođenje evidencija rada i dru-gih evidencija određenih zakonom ili drugim propisom.

Podaci iz stavka 1. ovog članka su tajni.Poslodavac imenuje posebnu ovlaštenu osobu za prikupljanje,

korištenje i dostavu podatka iz stavka 1. ovog članka trećim oso-bama kada je to određeno zakonom ili drugim propisom.

Članak 25.Poslodavac može prikupljati, obrađivati i koristiti samo one osob-

ne podatke o radnicima koji su mu potrebni radi evidencije u vezi radnog odnosa radnika.

U kadrovskoj evidenciji radnika vode se sljedeći podaci: � ime i prezime radnika; � OIB radnika; � spol radnika, dan, mjesec i godina rođenja; � mjesto, općina, županija i država rođenja; � državljanstvo radnika; � prebivalište radnika (mjesto, ulica i kućni broj); � mjesto rada (mjesto, ulica i kućni broj); � zanimanje, školska sprema i stupanj obrazovanja radnika; � radni staž radnika upisan u radnu knjižicu u vrijeme zasniva-

nja radnog odnosa; � potvrda nadležnog liječnika o zdravstvenom stanju radnika

ako je uvjet za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje odre-đenih poslova;

� naziv radnog mjesta na kojem radnik radi; � stručna sprema i radno iskustvo potrebno za radno mjesto

na kojem radnik radi; � datum sklapanja ugovora o radu; � datum zasnivanja radnog odnosa; � vrijeme na koje je radnik sklopio ugovor o radu; � duljina trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme bez pre-

kida; � radno vrijeme;

� podaci o disciplinskim mjerama prema radniku; � razlog i datum prestanka radnog odnosa.

Poslodavac, uz dozvolu radnika, može prikupljati i podatke o čla-novima obitelji radnika čije je vođenje propisano posebnim zako-nom ili drugim propisom radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog i mirovinskog te invalidskog osiguranja, te drugih prava iz rada, ili u vezi s radom.

Podatci iz ovog članka mogu se dostavljati trećim osobama samo temeljem sudskog naloga i u drugim slučajevima obavezne dostave navedenih podataka utvrđene posebnim zakonom, ili dru-gim propisom.

Članak 26.Osobne podatke o radnicima smije prikupljati, obrađivati, kori-

stiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac i radnik kojeg uprava ovlasti.

Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je ovlaštena nadzirati zakonito i na ovom Pravilniku utemeljeno prikupljanje, obradu i ko-rištenje osobnih podataka radnika.

VI. POSTUPAK I MJERE ZAŠTITE DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITE OD DISKRIMINACIJE

1. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 27.Poslodavac štiti dostojanstvo radnika za vrijeme rada osigurava-

njem takvih uvjeta rada u kojima neće biti izloženi bilo kojem obliku diskriminacije, uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja (u nastav-ku teksta: uznemiravanje), te poduzimanjem preventivnih mjera.

Uznemiravanja iz stavka 1. ovog članka predstavljaju povredu obveze iz ugovora o radu.

2. Podnošenje pritužbi

Članak 28.Svaki radnik ima pravo podnošenja pritužbe Poslodavcu radi za-

štite svog dostojanstva i protiv bilo kojeg oblika uznemiravanja na radu (u nastavku teksta: pritužba).

Pritužba se podnosi u pisanom obliku, ili usmeno na zapisnik.

3. Postupak po pritužbi radnika

Članak 29.Osobu ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi je rukovoditelj

pravne službe.Zamjenik ovlaštene osobe iz stavka 1. ovog članka je tajnik upra-

ve Poslodavca.U slučaju da se pritužba podnosi protiv ovlaštene osobe iz stavka

2. ovog članka, ili da je ovlaštena osoba iz stavka 2. ovog članka na bilo koji način spriječena primiti i rješavati po pritužbi, osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbe je zamjenik ovlaštene osobe.

U slučaju da se pritužba podnosi protiv ovlaštene osobe i zamje-nika, ovlaštenu osobu za pojedini slučaj imenuje izvršni direktor.

Članak 30.Postupak po pritužbi je hitan i provodi se na način koji ničim ne

vrijeđa dostojanstvo radnika.Po zaprimanju pritužbe, ovlaštena osoba dužna je u roku od tri

dana od dana dostave pritužbe istu ispitati i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.

Članak 31.U postupku ispitivanja pritužbe, ovlaštena osoba ispitat će pod-

nositelja pritužbe, radnika na kojeg se pritužba odnosi, te druge

6 / 2010200

Pro

pis

i.hr


radnike koji budu predloženi od strane podnositelja pritužbe i radni-ka na kojeg se pritužba odnosi.

Tijekom postupka ispitivanja pritužbe ovlaštena osoba dužna je utvrditi način i okolnosti uznemiravanja, uzimati izjave radnika te izvesti sve druge potrebne dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica.

O svakoj provedenoj radnji i iskazu tijekom postupka ispitivanja pritužbe sastavlja se zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba i sudi-onik u postupku o čijem se iskazu sastavlja zapisnik.

Na prijedlog podnositelja pritužbe, ili radnika protiv kojeg je pri-tužba podnesena u postupku može sudjelovati i predstavnik sindi-kata, ili njihov punomoćnik.

U slučaju da podnositelj pritužbe to traži, ovlaštena osoba će tijekom postupka ispitivanja pritužbe predložiti Poslodavcu mjere koje bi do okončanja postupka ispitivanja pritužbe spriječile daljnji kontakt podnositelja pritužbe i radnika protiv kojeg je pritužba pod-nesena, uključujući i privremeni premještaj.

Članak 32.U slučaju da se nakon provedenog postupka utvrdi da je pritužba

opravdana, ovlaštena osoba dužna je odmah upozoriti Poslodavca na potrebu poduzimanja hitnih mjera kojima se sprječava nastavak uznemiravanja.

Mjere iz stavka 1. su sljedeće: � upozorenje; � prijedlog za sklapanje dodatka ugovora o radu s radnikom

koji je počinio uznemiravanje; � donošenje odluke o otkazu s ponudom izmjenjenog ugovora

radniku koji je počinio uznemiravanje; � izvanredni otkaz ugovora o radu.

Članak 33.Podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva su tajni.Za tajnost podataka iz stavka 1. ovog članka odgovaraju svi

radnici koji su sudjelovali u postupku o čemu moraju biti prethod-no upozoreni od ovlaštene osobe, što se konstatira u zapisniku o obavljenim radnjama u postupku.

VII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA

1. Obrazovanje i osposobljavanje radnika

Članak 34.Poslodavac, sukladno potrebama i mogućnostima, omogućava

radnicima obrazovanje i osposobljavanje.Radnici su dužni sudjelovati u programima obrazovanja i ospo-

sobljavanja na koje su upućeni od strane Poslodavca i na njegov teret.

Radnik koji je od Poslodavca upućen na obrazovanje i osposo-bljavanje ima pravo na naknadu putnih troškova, dnevnica i pla-ćeni dopust.

Prije upućivanja na obrazovanje i osposobljavanje Poslodavac i radnik sklapaju poseban ugovor o međusobnim pravima i obve-zama.

Radnik je po okončanju obrazovanja i osposobljavanja dužan ra-diti kod Poslodavca najmanje u vremenskom razdoblju koje odgo-vara trajanju obrazovanja i osposobljavanja.

2. Pripravnici

Članak 35.Osobe koja se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se

školovale (pripravnici) osposobljavaju se za samostalan rad prema programu koji obuhvaća: upoznavanje s djelatnošću, organizaci-jom i općim aktima Poslodavca, upoznavanje s mjerama zaštite

na radu i zaštite od požara, upoznavanje s poslovima zanimanja za koje se pripravnik osposobljava, polaganje stručnog ispita suklad-no zakonu i drugim propisima.

Pripravnički staž traje: � za stečenu stručnu spremu III. i IV. stupnja - 3 mjeseca; � za stečenu stručnu spremu VI/I stupnja - 4 mjeseca; � za stečenu stručnu spremu VII/I stupnja - 6 mjeseci.

Članak 36.Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.Pripravniku se pri sklapanju ugovora o radu posebnom odlukom

Poslodavca imenuje mentor koji prati i odgovoran je za osposoblja-vanje pripravnika.

Mentor sačinjava poseban program osposobljavanja pripravni-ka.

Članak 37.Nakon proteka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni

ispit, a Pripravniku koji ne položi ispit, Poslodavac će redovito ot-kazati.

Pripravnički ispit polaže se pred komisijom koju sačinjavaju men-tor, voditelj službe u kojoj se pripravnik osposobljava, odnosno za koje se poslove zapošljava, te voditelj kadrovske službe.

Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.Stručni ispit položio je onaj priravnik koji položi pismeni i usmeni

dio ispita.Ispitna pitanja sastavlja komisija iz stavka 2. za svaki pojedini

slučaj.

VIII. RADNO VRIJEME

1. Raspored radnog vremena

Članak 38.Raspored radnog vremena određuje Poslodavac posebnom od-

lukom.

2. Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 39.Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi 40 sati tjedno, ako

zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i Poslodavca, ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.

Rad u nepunom radnom vremenu ugovara se sukladno potreba-ma organizacije rada Poslodavca.

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kra-će od punog radnog vremena.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom u vezi prava na dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor i dopust.

Kod sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o svim sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcima.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 40.Na poslovima koji su posebnim propisom utvrđeni kao poslovi

na kojima ni uz primjenu mjera zaštite i sigurnosti na radu, nije mo-guće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju na zdravlje zaposlenika.

Radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu ostvaruju sva prava kao da rade u punom radnom vremenu.

2016 / 2010 201

Pro

pis

i.hr


4. Prekovremeni rad

Članak 41.Radnik na pisani zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog

radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile, izvanred-nog povećanja opsega rada ili u sličnim slučajevima prijeke po-trebe.

Prekovremeni rad ne smije trajati duže od trideset dva sata mje-sečno niti duže od sto osamdeset sati godišnje.

U slučaju da prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radni-ka Poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani

roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepu-nom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dosta-vi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 42.Ako priroda posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme

može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godi-ne u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Poslodavac utvrđuje plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostavlja in-spektoru rada, osim u slučaju da je preraspodjela radnog vremena predviđena kolektivnim ugovorom, ili sporazumom između radnič-kog vijeća i Poslodavca.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovre-meni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

IX. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 43.Radnik koji radi najmanje šest sati ima pravo na stanku (odmor)

u tijeku rada od trideset minuta. Odluku o rasporedu korištenja stanke donosi Poslodavac.

2. Dnevni odmor

Članak 44.Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata,

radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati ne-prekidno.

Punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od osam dana osi-gura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propuštenim satima odmora iz stavka 1. ovog članka.

3. Tjedni odmor

Članak 45.Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od

najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 44. Pravilnika.

Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji pret-hodi, odnosno iza nje slijedi.

4. Godišnji odmor

Članak 46.Radnici čiji je rad organiziran u pet radnih dana tijekom tjedna,

imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji od-mor u trajanju od najmanje dvadeset radnih dana.

Radnici čiji je rad organiziran u šest radnih dana tijekom tjedna, imaju za svaku kalendarsku godinu pavo na plaćeni godišnji odmor u najmanje dvadeset četiri radna dana.

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima koji su kolektiv-nim ugovorom, Pravilnikom, ili drugim općim aktima Poslodavca, utvrđeni kao poslovi na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštita od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana, pri čemu se broj radnih dana koji se uračunavaju u trajanje godiš-njeg odmora određuje sukladno stavku 1. i 2. ovog članka.

Trajanje godišnjeg odmora određeno stavkom 1.-3. ovog članka povećava se:

� za svakih pet godina rada za jedan radni dan; � zaposlenoj majci sa djetetom do jedne godine života za je-

dan radni dan, � zaposlenoj majci sa dvoje ili više djece do sedam godina za

dva radna dana.Blagdani i neradni dani određeni Zakonom te razdoblja privreme-

ne nesposobnosti za rad koje utvrdi ovlašteni liječnik ne uračuna-vaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 47.Radnik ima pravo tri puta koristiti po jedan dan godišnjeg odmo-

ra po vlastitoj želji, o čemu je dužan obavijestiti Poslodavca tri dana prije namjeravanog dana korištenja.

Članak 48.Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje Poslodavac, su-

kladno potrebama organizacije rada te, koliko je moguće, prema potrebama i željama radnika.

Članak 49.Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na na-

knadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće u prethodna četiri mjeseca, uračunavajući i sva primanja u novcu i naravi koja pred-stavljaju naknadu za rad.

5. Plaćeni dopust

Članak 50.Radnik tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni

dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji, u vrijeme nastupanja, ili neposredno nakon tih događaja, prema sljedećim kriterijima:

� sklapanje braka 5 radnih dana; � porod supruge 5 radnih dana; � teža bolest bračnog, ili izvanbračnog druga,

djeteta, roditelja, posvojitelja, pastorka, ili posvojčeta 5 radnih dana;

6 / 2010202

Pro

pis

i.hr


Vrijednost koeficijenta složenosti poslova iz ugovora o radu odre-đena je Pravilnikom o sistematizaciji poslova koja se nalazi u privit-ku Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(PRIMJER br. 2 – najniža osnovna plaća je određena kolektivnim ugovorom)

Radniku za obavljeni rad i uz ostvareni normalni radni učinak pri-pada plaća koja se sastoji iz osnovne plaće određene kolektivnim ugovorom, i stimulativnog dijela plaće.

Najniža osnovna plaća određena je kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.

Radnik ima pravo na stimulativni dio plaće ovisno o radnom učinku i rezultatima rada.

Stimulativni dio plaće iz stavka 3. ovog članka utvrđuje se ovisno o iskazanom prometu prodavaonice tijekom jednog mjeseca, pre-ma sljedećim kriterijima:

� povećanje mjesečnog prometa prodavaonice za __% - os-novna plaća radnika uvećava se za __%

� ….2. Dodatak na plaću

Članak 55.Osnovna plaća iz članka 51. Pravilnika uvećava se za:

� prekovremeni rad 30%; � rad noću 30%; � rad nedjeljom 35%; � rad blagdanom ili drugim neradnim danom

propisanim zakonom 35%.

3. Naknada za prijevozČlanak 56.

Radnik ima pravo na naknadu za prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada prema cijeni koštanja mjesečne odnosno pojedi-načne prijevozne karte javnim prijevozom u visini stvarnih izdata-ka, ako ugovorom o radu nije određeno drukčije.

4. Upotreba privatnog vozila u službene svrhe

Članak 57.Radniku koji po nalogu poslodavca i suglasno svojim vozilom

obavlja poslove za potrebe poslodavca isplatit će se naknada za korištenje privatnog vozila u iznosu od ___ kn po prijeđenom ki-lometru.

5. Terenski dodatak

Članak 58. Radnik koji obavlja rad izvan sjedišta poslodavca ima pravo na

terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života za vrijeme boravka na terenu.Iznos terenskog dodatka utvrđuje se u svoti koja je pravilnikom ministra određena kao neoporeziva.

Terenski dodatak isplaćuje se radniku u rokovima iz čl. 53. ovog Pravilnika.

6. Otpremnina

Članak 59.Prilikom odlaska u starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku

mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u iznosu od 8.000,00 kn.

XI. POSLOVNA TAJNA I ZAŠTITA IMOVINE I PODATAKA POSLODAVCA

1. Poslovna tajna

Članak 60.Svi podaci Poslodavca, poslovne ili osobne naravi, pojedinosti

organizacije i ustroja Poslodavca, koje je radnik saznao u obavlja-nju svojih poslova, smatraju se poslovnom tajnom.

� smrt bračnog, ili izvanbračnog druga, djeteta, roditelja, posvojitelja, pastorka, ili posvojčeta 5 radnih dana;

� teža bolest, ili smrt drugih krvnih srodnika u ravnoj liniji ili njihovih bračnih drugova, braće i sestara, djece bez roditelja koje radnik uzdržava, očuha ili maćehe te osoba koju je rad-nik po zakonu dužan uzdržavati 3 radna dana.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za smrtni slučaj prema kri-terijima iz stavka 1. ovog članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je koristio tijekom iste godine po drugim osnovama.

Članom uže obitelji iz stavka 1. ovog članka smatraju se: supruž-nik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili dje-ca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Odluku o plaćenom dopustu donosi Poslodavac, temeljem pisa-nog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva radnika.

Članak 51.Uz plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka, radnik ima pravo na

plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, ili stručnog osposobljava-nja I usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, u trajanju od sedam dana.

Radnici dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slo-bodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

6. Neplaćeni dopust

Članak 52.Temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog zahtjeva rad-

nika, Poslodavac može pisanom odlukom odobriti neplaćeni do-pust radniku za njegove važne osobne potrebe kao što su: njega bolesnog člana uže obitelji, obrazovanje te iz drugih opravdanih osobnih razloga, ako to priroda posla dopušta.

Ako zakonom nije drukčije određeno, prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju za vrijeme neplaćenog dopusta

X. PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA

1. Plaće

Članak 53.Za obavljeni rad kod Poslodavca, radnik ima pravo na plaću koja

se isplaćuje u novcu najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mje-sec, ako kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Za vrijeme opravdane spriječenosti za rad radnik ima pravo na naknadu plaće, koja se isplaćuje zajedno s plaćom, odnosno umje-sto u nje, u rokovima isplate plaće.

Poslodavac ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.

Radnik je dužan čuvati tajnost podataka o plaći.

Članak 54.

(PRIMJER br. 1 – osnovna plaća je određena Pravilnikom, koeficijent složenosti ugovo-rom o radu, a vrijednost koeficijenta posebnim Pravilnikom)

Radniku za obavljeni rad uz ostvareni normalni radni učinak pri-pada osnovna plaća.

Najniža osnovna plaća radnika kod poslodavca utvrđuje se u iznosu od ____________ kuna.

Osnovna plaća radnika utvrđuje se na način da se najniža osnov-na plaća radnika iz stavka 2. ovog članka pomnoži s koeficijentom složenosti poslova radnog mjesta iz ugovora o radu radnika.

2036 / 2010 203

Pro

pis

i.hr


2. Zaštita imovine i podataka poslodavca

Članak 61.Sa svim strojevima, alatom i priborom mora se postupati struč-

no i s pažnjom, a materijal koji se koristi u obavljanju posla mora se koristiti štedljivo i sa što manje otpada.

Zabranjeno je svako samovoljno otuđivanje, ili nenamjensko ko-rištenje imovinom kojom se koristi Poslodavac.

Iz prostora Poslodavca ne smije se iznositi imovina Poslodavca, uključujući poslovne dokumente, izvode iz poslovne dokumentaci-je, crteži, obrasci i sl., u originalu ili preslici, bez pisanog odobrenja Poslodavca.

Poslodavac može dati nalog za obavljanje pregleda zaposlenika pri ulazu i izlazu iz radnih prostora radi sprječavanja otuđivanja imo-vine.

Članak 62.Zabranjeno je svako unošenje uređaja za audio i vizualno sni-

manje te uređaja za prijenos podataka bez prethodnog pisanog odobrenja Poslodavca.

Zabranjeno je korištenje imovine Poslodavca u privatne svrhe, uključujući i sredstva komunikacije, bez prethodnog pisanog odo-brenja Poslodavca.

XII. ZABRANA KONKURENCIJE

Članak 63.Radnik ne smije za svoj ili tuđi račun bez odobrenja poslodavca

sklapati poslove iz djelatnosti Poslodavca.

XIII. ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU

Članak 64.Radnik se dužan suzdržati od ponašanja kojim bi mogao prouzro-

čiti štetu Poslodavcu u bilo kojem obliku.Radnik je dužan prijaviti Poslodavcu svaki pokušaj nanošenja

štete njegovoj imovini. Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje ne-

pažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi, a ako štetu uzrokuje više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koji je uzrokovao.

U slučaju da se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Radnik koji na radu, ili u svezi s radom, namjerno, ili zbog krajnje nepažnje, uzrokuje štetu koju je trećoj osobi naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi puni iznos isplaćen trećoj osobi.

Članak 65.Visina štete utvrđuje se temeljem knjigovodstvene vrijednosti

stvari, a u slučaju da se šteta na ovaj način ne može utvrditi, utvr-đuje se procjenom vrijednosti oštećene stvari koja se vrši vješta-čenjem.

Članak 66.Za određene štetne radnje može se posebnom odlukom Poslo-

davca koja se objavljuje na način na koji se objavljuje ovaj Pravi-link, propisati paušalni iznos naknade štete.

U slučaju da je šteta uzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje veća od propisanog paušalnog iznosa naknade štete, Poslodavac pridržava pravo zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Pravilnikom o radu mogu se unaprijed predvidjeti i određene štetne radnje i naknade štete za počinjene štetne radnje od stra-ne radnika31, uvjeti i način smanjenja, ili oslobađanja radnika od

31 Čl. 100. st. 2. Zakona.

dužnosti naknade štete32. Pravilnikom o radu može biti određen i povoljniji iznos otpremnine radniku33.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Prestanak ugovora o radu

Članak 67.Ugovor o radu prestaje na neki od načina utvrđen Zakonom o

radu.

2. Otkaz ugovora o radu

Članak 68.Ugovor o radu na određeno i neodređeno vrijeme mogu otkazati i

poslodavac i radnik na način određen Zakonom o radu.Otkazni rokovi određuju se sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 69.U slučaju da radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije

isteka otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva prava kao da je radio.

3. Osobito teške povrede iz radnog odnosa

Članak 70.Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa radi koje uz

uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nasta-vak radnog odnosa nije moguć te radni odnos prestaje izvanred-nim otkazom poslodavca ili radnika, posebno se smatra:

� otuđenje imovine poslodavca; � neovlašteno prisvajanje imovinske koristi; � konzumiranje i unošenje u prostorije poslodavca alkohola i

opojnih droga; � uništavanje imovine poslodavca; � grubo i neprimjereno verbalno i drugo ponašanje prema

suradnicima, Poslodavcu i njegovim poslovnim partnerima i strankama…

XV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Donošenje odluka

Članak 71.Odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa donosi Posloda-

vac, ako zakonom, drugim propisom, ili Pravilnikom za donošenje pojedinih odluka nije ovlaštena drugo tijelo ili osoba.

U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika, Poslo-davac će, kada je tako određeno zakonom, zatražiti prethodno mišljenje ili suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog po-vjerenika.

2. Rješavanje sporova i zaštita prava

Članak 72.Sve međusobne sporove Poslodavac i radnik nastojat će, su-

kladno mogućnostima, riješiti mirnim putem.Svaki radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko

pravo iz radnog odnosa, može pisanim putem, ili usmeno na zapi-snik, u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrije-đeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarivanje toga prava.

Ako Društvo u roku 15 dana od primitka zahtjeva radnika ne udo-volji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtije-vati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Ako je zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili aktom Društva predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog

32 Čl. 102. Zakona.33 Čl. 119. st. 3. Zakona.

6 / 2010204

Pro

pis

i.hr


odnose na pravilnik o radu. Svakako je potrebno voditi računa i o odredbama novog pravilnika kojim će biti reguliran način objave pra-vilnika o radu kojeg ministar mora donijeti do 1. srpnja 2010. godine.

Ne zaboravite: � Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset

radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postu-pak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mje-re zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

� Poslodavci su dužni uskladiti svoje pravilnike o radu s odredbama novog Zakona o radu do 1. srp-nja 2010. godine.

� Ovaj rok odnosi se i na obvezu donošenja pravil-nika o radu za one poslodavce koji do sada nisu imali obvezu njegova donošenja.

� Pravilnik o radu može donijeti i poslodavac koji zapošljava manje od dvadeset radnika ako to želi.

� Poslodavac kod kojeg je formirano radničko vijeće mora se o donošenju pravilnika o radu savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvje-tima propisanim Zakonom.

� Oni poslodavci kod kojih nije utemeljeno radničko vijeće, niti postoji sindikalni povjerenik, pravilnik o radu donose i objavljuju samostalno.

Literatura:1) Zakon o radu (Narodne novine, br. 149/09), www.propisi.hr;2) Zakon o radu (Narodne novine, br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01,

82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05.), pročišćeni tekst – www.propisi.hr;

3) Zakon o evidencijama u oblasti rada (Službeni list, br. 2/77 i 21/82; Na-rodne novine, br. 34/91 i 26/93), pročišćeni tekst – propisi.hr br. 11/09, www.propisi.hr;

4) Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06 i 55/08), pročišćeni tekst – www.propisi.hr;

5) Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/08 i 110/08), pročišćeni tekst – www.propisi.hr;

6) Zakon o parničnom postupku (Službeni list, br. 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90 i 27/90; Narodne novine, br. 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08 i 123/08), pročišće-ni tekst – propisi.hr br. 9/08, www.propisi.hr;

7) Zakon o uvođenju Europskog društva – Societas Europea (SE) i Europ-skoga gospodarskoga udruženja (EGIU) (Narodne novine, br. 107/07), propisi.hr br. 1-2/08, www.propisi.hr;

8) Zakon o uvođenju Europske zadruge – Societas Cooperative Europea (SCE) (Narodne novine, br. 63/08), www.propisi.hr;

9) http://ec.europa.eu/social/10) www.propisi.hr

spora, rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja tog postupka.

3. Dostava odluka

Članak 73.Sve odluke o pravu i obvezama radnika uručuju se radniku ne-

posredno na ruke u prostorijama Društva uz naznaku datuma uru-čenja i potpis radnika kojim potvrđuje da je primio pisanu odluku.

U slučaju da se dostava ne može izvršiti na način iz stavka 1. ovog članka, dostava se vrši poštom, preporučeno s povratnicom na adresu prebivališta.

Ako se dostava ne može izvršiti na način iz stavka 2. ovog član-ka, odluka će se staviti na oglasnu ploču Poslodavca uz naznaku datuma, te će se smatrati da je istekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostavljena radniku.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 74.Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan

Zakonom o radu za njegovo donošenje.

Članak 75.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na

oglasnoj ploči Društva.Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploči Poslodavca te na drugi

način propisan pravilnikom ministra nadležnog za rad.

Izvršni direktor

Jere JerkanM.P.

_________________

Pravilnik o radu objavljuje se na oglasnoj ploči Društva dana 15. lipnja 2010. godine, a stupa na snagu dana 23. lipnja 2010. godine.

9. ZaključakSukladno čl. 298. st. 1. Zakona, poslodavci su dužni uskladiti pra-

vilnike o radu s odredbama Zakona u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, odnosno do 1. srpnja 2010. godine. Usklađivanje pravilnika o radu može se provesti izmjenama, ili dopu-nama postojećeg, odnosno donošenjem novog, integralnog teksta pravilnika. Kako je prema novom Zakonu proširen krug poslodavaca obveznih za donošenje pravilnika o radu kojim se uređuju uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređe-na kolektivnim ugovorom, obveza donošenja novog pravilnika do 1. srpnja 2010. godine odnosi se i na poslodavce koji zapošljavaju dva-deset radnika koji do sada nisu bili obvezni donositi pravilnik o radu.

Opseg izmjena postojećih pravilnika o radu, ovisit će o tome koja su prava i obveze radnika do sada bila uređena pravilnikom o radu kod određenog poslodavca. Svakako će najčešća izmjena biti ona koja se odnosi na broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika. Za pojedine djelatnosti od interesa će biti i druge odredbe, ovisno o njihovoj djelatnosti, pa će tako poslodavci koji obavljaju djelatnost turizma i graditeljstva posebnu pozornost vje-rojatno posvetiti odredbama o radnom vremenu, prekovremenom radu i preraspodjeli radnog vremena. U trenucima kada ovaj tekst budete čitali, moguće je da bude dovršen i postupak najavljenih izmjena i dopuna Zakona, koje mogu obuhvatiti i dijelove koji se

propisi.hr pravilnik o radu – praktični primjer...6 / 2010 193 propisi.hr pravilnik o radu –...

Documents