Hrvatska gospodarska komora

Pravila o arbitraži i mirenju

stalno izbrano sudište i Centar za mirenje

Zagreb, 1. prosinca 2003.

2

Sadržaj

Arbitražna klauzula .......................................................3

Klauzule o mirenju ........................................................4

Pravilnik o SIS-HGK ....................................................6

Pravilnik o arbitraži pri SIS-HGK ..............................11

Pravilnik o mirenju .....................................................23

Odluka o troškovima u postupcima arbitraže i mirenja .......................................................27

3

arbitražna klauzula“Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora i u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja nje-govoga valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o ar-bitraži pri Stalnom izbranom sudištu Hrvatske gospodar-ske komore (Zagrebačkim pravilima).”

Prikladne dodatne odredbe: “(a) broj arbitara bit će ....... (jedan ili tri). (b) mjerodavno pravo bit će............ (c) jezik/jezici arbitražnog postupka bit će....... (d) mjesto arbitraže bit će ....... (grad ili država) (e) ovlaštenik za imenovanje bit će.........”

4

Klauzule o mirenju

a. opciono mirenje[Klauzula koja slijedi nakon klauzule o nadležnosti arbi-tražnog ili državnog suda]“Bez obzira na arbitražni [sudski] postupak prema prethodnom članku [stavku], stranke mogu sporove iz prethodnog članka [stavka] pokušati riješiti mirenjem u skladu s važećim Pravilnikom o mirenju Hrvatske gospo-darske komore.”

b. obveza razmatranja mogućnosti mirenja“U slučaju sporova iz ovog ugovora ili u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njego-vog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, stranke će najprije razmotriti mogućnost rješavanja tih sporova mirenjem u skladu s važećim Pravilnikom o mirenju Hrvatske go-spodarske komore.”

C. Postupak mirenja u određenom roku“Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora ili u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja nje-govog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, riješit će se mire-njem u skladu s važećim Pravilnikom o mirenju Hrvatske gospodarske komore. Ako ti sporovi ne budu riješeni mi-renjem u roku od [ ] dana nakon podnošenja prijedlo-ga za pokretanje postupka mirenja ili u drugom roku o kojem se stranke dogovore, stranke neće imati nikakvih obveza prema ovom članku [stavku].

D. Postupak mirenja nakon kojeg slijedi arbitražni postupak pri SiS-HGK

“Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, riješit će se mirenjem u skladu s važećim Pravilnikom o mirenju Hrvatske gospodarske komore. Ako ti sporovi ne budu riješeni mirenjem u roku

5

od [ ] dana nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka mirenja ili u drugom roku o kojem se stranke dogovore, oni će se konačno riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom izbranom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačkim pravilima).”

Prikladne dodatne odredbe: “(a) broj arbitara bit će ....... (jedan ili tri). (b) mjerodavno pravo bit će............ (c) jezik/jezici arbitražnog postupka bit će....... (d) mjesto arbitraže bit će ....... (grad ili država) (e) ovlaštenik za imenovanje bit će.........”

6

PravilniK o Stalnom izbranom SuDištu Pri HrvatSKoj

GoSPoDarSKoj Komori*

Članak 1.1. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Stalno

izbrano sudište (u daljem tekstu: Sudište).2. Sudište je neovisno u svome radu.3. Sjedište Sudišta je u Zagrebu.4. Sudište ima svoj pečat s natpisom »Stalno izbrano

sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i znakom Hrvatske gospodarske komore i Sudišta«.

Članak 2.1. Tijela Sudišta su predsjedništvo, predsjednik i tajnik

Sudišta.2. Tijela Sudišta su i arbitražni sudovi kad postupaju u

sporovima pred Sudištem ili u vezi s njima.

Članak 3.1. Predsjedništvo Sudišta sastoji se od devet članova:

pred sjednika, dvaju potpredsjednika i šest članova bez posebne funk cije. Njih imenuje za razdoblje od četiri godine Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

2. Određena osoba može biti imenovana za predsjedni-ka i potpredsjednika Sudišta samo dva puta uzasto-pce.

3. Osoba koja je dva puta uzastopce bila imenovana za predsjednika ili potpredsjednika Sudišta može biti imenovana za člana predsjedništva Sudišta.

Članak 4.1. Liste arbitara su: lista arbitara u sporovima s među-

narod nim obilježjem i lista arbitara u sporovima bez međunarodnog obilježja.

2. Liste arbitara s kojih se biraju arbitri pojedinci, čla-novi i predsjednici arbitražnih vijeća utvrđuje za

* Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama br. 150/2002 od 17. prosinca 2002, a stupio je na snagu 25. prosinca 2002.

7

razdoblje od četiri godine Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na prijedlog predsjedništva Su-dišta.

Članak 5.1. Predsjedništvo Sudišta vodi opći nadzor nad radom

Su diš ta, brine se o pravilnoj primjeni pravilnika i drugih općih akata Sudišta, sudjeluje u odlučivanju o nadležnosti Sudišta, odlučuje o korištenju i raspo-ređivanju financijskih sredstava Sudišta, razmatra i odobrava godišnje izvještaje Sudišta i plan rada Su-dišta za sljedeću godinu te obavlja druge poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Sudišta.

2. Kad Predsjedništvo Sudišta na temelju odredaba ovog pravilnika samostalno odlučuje o određenoj stvari, za pravovaljano odlučivanje potrebno je da sjednici predsjedništva prisustvuju predsjednik ili potpredsjednik i četiri člana predsjedništva.

Članak 6.1. Predsjednik Sudišta predstavlja i zastupa Sudište.2. Predsjednik Sudišta imenuje izmiritelje, arbitre i

predsjednike arbitražnih vijeća u slučajevima pre-dviđenima Pravilnikom o mirenju i Pravilnikom o arbitraži, odlučuje o izuzeću arbitara, brine se o održavanju i razvijanju suradnje s drugim organiza-cijama čija je djelatnost od interesa za rad Sudišta te obavlja druge poslove određene aktima Sudišta i odlukama predsjedništva.

3. Predsjednik Sudišta podnosi Hrvatskoj gospodarskoj komori godišnji izvještaj o radu i godišnji financijski izvještaj Sudišta.

4. Sporazume o suradnji s drugim sudištem potpisuje pred sjednik Hrvatske gospodarske komore ili pred-sjednik Sudišta, ovisno o postojanju uzajamnosti.

Članak 7.1. Predsjedništvo Sudišta može na prijedlog predsje-

dnika Sudišta prenijeti na potpredsjednika ili na ne-kog drugog člana predsjedništva obavljanje određe-nih poslova iz nadležnosti predsjednika Sudišta.

8

2. Predsjedništvo Sudišta može odrediti potpredsje-dnika koji će tijekom sljedeće kalendarske godine zamjenijivati predsjednika Sudišta.

Članak 8.Potpredsjednici Sudišta zamjenjuju predsjednika kad je spriječen obavljati svoje dužnosti.

Članak 9.1. Tajnika Sudišta imenuje predsjednik Hrvatske go-

spodarske komore. Tajnik može biti diplomirani pravnik s pravosudnim ispitom koji se aktivno služi engleskim jezikom. Tajnik svoju dužnost obavlja na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

2. Ako predsjednik Hrvatske gospodarske komore ne imenuje tajnika u smislu odredbe stavka 1. ovog članka, tajnika Sudišta na prijedlog predsjedništva Sudišta imenuje za razdoblje od četiri godine Upra-vni odbor Hrvatske gospodarske komore.

3. Tajnik Sudišta iz stavka 2. ovoga članka može biti imenovan samo dva puta uzastopce.

Članak 10.1. Tajnik Sudišta priprema rad predsjedništva i predsje-

dnika Sudišta i izvršava njihove odluke.2. Tajnik Sudišta poduzima administrativne radnje ra-

di konstituiranja arbitražnog suda i pripremanja ra-spravljanja u određe noj stvari, brine se za pravilno izvršavanje zaključaka i drugih odluka arbitražnih sudova, rukovodi poslovima tajništva, priprema go-dišnji izvještaj o radu, godišnji financijski izvještaj i plan rada Sudišta za sljedeću godinu te obavlja druge poslove odre đene aktima Sudišta.

3. U slučaju spriječenosti tajnika, predsjednik Sudišta odre đuje mu privremenog zamjenika.

4. Predsjednik Sudišta ovlašten je poduzeti sve radnje iz nadležnosti tajnika Sudišta.

5. Poslove tajništva Sudišta obavlja potreban broj dje-latnika Hrvatske gospodarske komore.

6. Tajništvo Sudišta obavlja administrativne poslove Sudišta, vodi biblioteku i dokumentaciju, čuva ar-

9

hiv Sudišta te obavlja financijske poslove Sudišta u skladu s aktima Hrvatske gospodarske komore.

Članak 11.1. Predsjednik, članovi predsjedništva i tajnik Sudi-

šta:a) prate primjenu općih akata Sudišta i drugih odluka

Sudišta i arbitražnih sudova te na temelju odobrenja ili suglasnosti predsjedništva Sudišta pripremaju i predlažu promjene tih akata radi njihovog usklađiva-nja s razvojem zakonodavstva i arbitražne prakse;

b) organiziraju i provode na temelju odobrenja ili su-glasnosti predsjedništva Sudišta seminare, savje-tovanja, stručne razgovore i slične djelatnosti radi upoznavanja šire društvene, a napose pravničke ja-vnosti, s pravnim osnovama djelovanja i praksom Sudišta;

c) sudjeluju u znanstvenim i stručnim skupovima od interesa za rad Sudišta;

d) pripremaju i objavljuju u znanstvenoj i stručnoj pe-riodici informacije i druge napise o praksi Sudišta i o arbitražnom rješa vanju sporova;

e) obavljaju druge poslove radi unapređivanja rada Su-dišta koje odredi predsjedništvo Sudišta.

2. Obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovog član-ka predsjedništvo odnosno predsjednik Sudišta mogu povjeriti i osobama koje nisu članovi tijela Sudišta.

3. Predsjednik Sudišta može ovlastiti potpredsjednika ili drugog člana predsjedništva da obavi neki od na-vedenih poslova iz njegove nadležnosti.

Članak 12.1. Predsjednik i tajnik Sudišta iz članka 7. stavka 2.

ovog Pravilnika imaju pravo na naknadu troškova i nagradu u vezi s obavljanjem svojih funkcija u skla-du s odlukom o naknadi troškova i o nagradi člano-vima tijela Sudišta, arbitrima i drugim osobama u postupku pred Sudištem koju donosi Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

2. Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se

10

način primjenjuju na članove predsjedništva i na pri-vremenog zamjenika tajnika Sudišta.

3. Naloge za isplatu naknade troškova i nagrade osoba-ma iz stavaka 1. ovog članka izdaju potpredsjednik Sudišta ili član predsjedništva Sudišta kojima se ta sredstva ne isplaćuju.

4. Ostale naloge za isplatu iz sredstava Sudišta izdaje pred sjednik ili tajnik Sudišta.

Članak 13.Hrvatska gospodarska komora obavlja nadzor nad admi-nistrativnim i materijalno-financijskim poslovanjem Su-dišta i osigurava sredstva potrebna za obavljanje njegove djelatnosti.

Članak 14.1. Tijela Sudišta izabrana po dosadašnjim propisima

ostaju u funkciji do isteka mandata.2. Odredbe o ograničenju prava na ponovni uzastopni

izbor u određena tijela Sudišta primjenjivat će se na izbore i imenovanja koji će se obavljati nakon stu-panja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 15.Opći akti Sudišta, liste arbitara i odluke o imenovanju pred sjednika, članova predsjedništva i tajnika iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 16.Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju važiti odre-dbe članaka 1. do 11. Pravilnika o Stalnom izbranom su-dištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne no-vine« br. 113/93 – pročišćeni tekst i 84/96).

Članak 17.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja-ve u »Narodnim novinama«.

11

PravilniK o arbitraži Pri Stalnom izbranom SuDištu

HrvatSKe GoSPoDarSKe Komore (zaGrebačKa Pravila)*

oPĆe oDreDbe

NAdLeŽNOST SUdIŠTA

Članak 1.1. Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom izbranom su-

dištu Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se nadležnost Stalnog izbranog sudišta Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Sudište), sastav arbitražnog suda i pravila o arbitraži pred arbitražnim sudovima u spo-rovima sa i bez međunarodnog obilježja.

2. Arbitražni sud pri Sudištu nadležan je ako su se stranke o tome sporazumjele i ako se radi o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati.

3. Stranke mogu sporazumno odstupiti od primjene odredaba Pravilnika, osim od odredbe članka 27. Pravilnika, ako njihov sporazum nije u suprotnosti s prisilnim propisima Republike Hrvatske.

4. Ako su se stranke tako sporazumjele, Sudište obavlja samo neke od djelatnosti određenih u Pravilniku, a osobito:

– djeluje kao ovlaštenik za imenovanje u ad hoc arbi-tražama i arbitražama koje provode druge arbitražne ustanove;

– pruža administrativne i druge usluge, organizira ro-čišta i stavlja na raspolaganje prostorije i opremu za održavanje arbitraže i za mirenje po pravilima razli-čitim od ovog Pravilnika i Pravilnika o mirenju Hr-vatske gospodarske komore (»Narodne novine« br. 81/2002).

* Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama br. 150/2002 od 17. prosinca 2002, a stupio je na snagu 25. prosinca 2002.

12

OTKLANjANje NAdLeŽNOSTI

Članak 2.Predsjedništvo Sudišta otklonit će odlučivanje u određe-nom sporu i kad je nadležnost arbitražnog suda ugovo-rena ako se sklopljeni ugovor o arbitraži odnosi na prava kojima stranke ne mogu slobodno raspolagati.

Članak 3.Ako je u istoj stvari među istim strankama pokrenuta parnica pred sudom, arbitražni sud može, ako nađe da za to postoje naročito važni razlozi, odrediti da se arbitra-žni postupak prekine dok se ne okonča parnični postupak pred sudom.

MjeSTO ARbITRAŽe

Članak 4.Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, mjesto arbi-traže je u sjedištu Sudišta.

ZASTUPANje I SAvjeTOvANje

Članak 5.Stranke mogu imenovati zastupnike i savjetnike po svom izboru. Imena i adrese takvih osoba moraju se pismeno priopćiti Sudištu i drugoj stranci. U priopćenju treba na-značiti odnosi li se imenovanje na zastupanje ili na sa-vjetovanje.

SaStav i imenovanje arbitražnoG SuDa

bROj ARbITARA

Članak 6.1. Stranke se mogu sporazumjeti da arbitražu provodi

arbitražno vijeće ili arbitar pojedinac.2. Ako se stranke nisu prethodno sporazumjele o broju

arbitara i ako se u roku od petnaest dana nakon što je tuženiku dos tav ljena tužba stranke ne sporazumi-ju o sastavu arbitražnog suda u sporovima u kojima devizna (protu)vrijednost predmeta spora ne prelazi

13

50.000 eUR, arbitražu će provoditi arbitar pojedi-nac, dok će u ostalim sporovima arbitražu provoditi arbitražno vijeće od triju arbitara.

IMeNOvANje ARbITRA POjedINcA

Članak 7.1. Ako su se stranke sporazumjele da se imenuje samo

jedan arbitar, dužne su priopćiti tajništvu Sudišta ime arbitra pojedinca.

2. Ako stranke u primjerenom roku koji odredi tajnik Sudišta, koji ne može biti kraći od 15 dana od dana predaje odgovora na tužbu Sudištu odnosno od dana propuštanja podnošenja odgovora na tužbu, ne po-stupe u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, arbitra pojedinca imenovat će ovlaštenik za imeno-vanje.

OSObe KOje Se MOGU IMeNOvATI ZA ARbITRA

Članak 8.Stranke mogu imenovati za arbitra i osobu koja nije na listi arbitara Sudišta (članak 4. Pravilnika o Sudištu).

IMeNOvANje U SLUČAjU SUPARNIČARSTvA

Članak 9.1. Ako u jednom sporu u istoj stranačkoj ulozi sudjelu-

je više tužitelja ili tuženika (suparničara), oni su se dužni prethodno sporazumjeti o imenovanju zajedni-čkog arbitra.

2. Ako suparničari ne postignu sporazum iz stavka 1. ovog članka ili ako u svojim podnescima ne ime-nuju odnosno ne predlože za arbitra istu osobu ni u naknadnom roku od 15 dana, arbitra će umjesto njih imenovati predsjednik Sudišta s liste iz članka 4. Pravilnika o Sudištu.

OvLAŠTeNIK ZA IMeNOvANje

Članak 10.1. Stranke mogu sporazumno odrediti ovlaštenika za

imenovanje.

14

2. Ako se stranke ne sporazumiju o ovlašteniku za ime-novanje ili ako sporazumno određeni ovlaštenik za imenovanje otkloni povjerenu funkciju, ovlaštenik za imenovanje bit će predsjednik Sudišta.

POSTUPANje OvLAŠTeNIKA

Članak 11.1. Ovlaštenik za imenovanje dužan je imenovati arbi-

tra bez odgađanja. U obavljanju imenovanja arbitra ovlaštenik za imenovanje primjenjuje postupak po listi osim ako su se stranke sporazumjele da se po-stupak po listi ne primjenjuje ili ako ovlaštenik za imenovanje ocijeni da je primjena postupka po listi neprikladna za konkretan slučaj:

2. Primjenjujući postupak po listi:(a) na zahtjev jedne od stranaka ili obje stranke ovla-

štenik za imenovanje dostavit će objema strankama istovjetnu listu koja sadrži najmanje tri imena;

(b) u roku od 15 dana po primitku liste svaka stranka može vratiti listu ovlašteniku za imenovanje nakon što precrta ime ili imena s kojima se ne slaže i ozna-či brojem preostala imena na popisu prema željenom redoslijedu;

(c) nakon isteka roka iz točke (b) ovlaštenik za imeno-vanje imenovat će arbitra između osoba čija su ime-na odobrena na vraćenoj listi u skladu s redoslijedom što su ga stranke naznačile;

(d) ako se imenovanje ne može obaviti na opisani način, ovlaštenik za imenovanje može imenovati arbitra po svojoj ocjeni.

3. Pri imenovanju arbitra ovlaštenik za imenovanje du-žan je uzeti u obzir sve okolnosti koje osiguravaju imenovanje neovisnog i nepristranog arbitra te opra-vdanost imenovanja arbitra koji nema državljanstvo koje imaju stranke.

4. Ako se u roku od 30 dana nakon imenovanja drugog arbitra dva imenovana arbitra ne suglase o izboru predsjednika arbitražnog vijeća, njega imenuje ovla-štenik za imenovanje na način određen u stavku 1. i 2. ovoga članka.

15

PONAvLjANje RASPRAve U SLUČAjU IZMjeNe SASTAvA ARbITRAŽNOG SUdA

Članak 12.1. Ako se izmijeni sastav arbitražnog vijeća, rasprava će

se ponoviti. Arbitražni sud može odlučiti da se ra-sprava ne ponavlja ako stranke na to pristanu.

2. Ako je izabran ili imenovan novi arbitar pojedinac, rasprava se mora ponoviti.

arbitražni PoStuPaK

TUŽbA

Članak 13.1. Arbitražni postupak pokreće se tužbom osim ako su

se stranke drukčije sporazumjele.2. Tužba se predaje Sudištu i mora sadržavati:a) imena i adrese stranaka,b) tužbeni zahtjev,c) navode o činjenicama na kojima se zasniva tužbeni

zahtjev,d) navode i prijedloge o dokazima,e) navode o arbitražnom sporazumu, ako je sklopljen,f) navode o imenovanju arbitra,g) oznaku vrijednosti predmeta spora.3. Uz tužbu treba priložiti prijepis glavnog ugovora i

ugovora o arbitraži (ako nije sadržan u glavnom ugo-voru) ako takve isprave postoje.

OdGOvOR NA TUŽbU

Članak 14.1. Tajništvo Sudišta dostavlja tužbu i njezine priloge

tuženiku te određuje rok za podnošenje pisanog odgovora na tužbu. Odgovor se podnosi Sudištu, a tajništvo Sudišta ga, zajedno s prilozima, dostavlja tužitelju i svakom arbitru.

2. Odredbe stavaka 2. i 3. članka 13. Pravilnika na odgo-varajući se način primjenjuju i na odgovor na tužbu.

16

PROTUTUŽbA

Članak 15.Tuženik može sve do zaključenja raspravljanja podnijeti Sudištu protutužbu ili istaći prigovor radi prebijanja u obliku protutužbe ako zahtjev protutužbe odnosno pri-govor radi prebijanja proizlazi iz pravnog odnosa obu-hvaćenog sklopljenim ugovorom o arbitraži.

SPAjANje I RAZdvAjANje POSTUPAKA

Članak 16.1. Ako stranke u sporu podnesu jedna protiv druge samo-

stalne tužbe iz različitih pravnih odnosa za koje su ugo-vorile nadležnost arbitražnog suda pri Sudištu, tajniš-tvo Sudišta nastojat će da se raspravljanje i odlučivanje o tim tužbama spoji i nastavi pred istim arbitrima.

2. Ako se postupak vodi protiv više tuženika, ali u odno-su na jednoga ili više njih arbitražni postupak privre-meno nije moguće voditi, razdvojit će se postupci koji teku bez zastoja od onih u kojima su aktivnosti privremeno obustavljene dok se teškoće ne otklone.

UMjeŠAČ

Članak 17.Osoba koja ima pravni interes da se pridruži jednoj od stranaka u sporu kao umješač može se pridružiti toj stran-ci ako se s time suglase obje stranke.

ROKOvI

Članak 18.1. Stranke mogu sporazumno produljiti rokove za izvr-

šenje određenih procesnih radnja stranaka utvrđene Pravilnikom ili zaključkom arbitražnog suda.

2. Tajnik Sudišta i arbitražni sud ovlašteni su u opra-vdanim slučajevima, u granicama svoje nadležnosti, produljiti rokove za izvršenje određenih procesnih radnja utvrđenih Pravilnikom ili zaključkom arbitra-žnog suda vodeći računa o tome da se spriječi nepo-trebno odugovlačenje postupka.

17

3. Arbitri će ocijeniti, uzimajući u obzir sve okolnosti, mogu li se uvažiti procesne radnje stranaka poduzete nakon isteka utvrđenih rokova.

4. Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na pro-puštanje rokova za podnošenje prigovora protiv pla-tnog naloga.

ZAKLjUČeNje RASPRAve

Članak 19.1. Kad arbitražni sud nađe da je predmet raspravljen

tako da se može donijeti odluka, priopćit će da je rasprava zaključena.

2. Arbitražni sud može odlučiti da se zaključena raspra-va ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja važnih pitanja.

POSebNe OdRedbe O IZRAvNOj dOSTAvI PISMeNA

Članak 20.1. Tajnik Sudišta i arbitražni sud mogu odrediti da

svaka stranka primjerak svojih podnesaka i priloga namijenjenih protivnoj stranci uputi preporučenom pošiljkom uz povratnicu izravno svome protivniku na adresu označenu u spisima.

2. Uz podnesak upućen Sudištu stranka koja postupi po od red bi stavka 1. ovog članka dužna je priložiti izvornik ili kopiju potvrde o predaji preporučene po-šiljke upućene protivniku, a na zahtjev tajnika Sudi-šta ili arbitražnog suda i povratnicu radi dokazivanja uredno obavljene dostave.

bROj PRIMjeRAKA POdNeSAKA I PRILOGA

Članak 21.1. Tužba, odgovor na tužbu, prilozi uz tužbu i odgovor

na tužbu te ostali podnesci i prilozi koje stranke tije-kom postupka upućuju Sudištu ili arbitražnom sudu podnose se Sudištu u dovoljnom broju primjeraka za Sudište, za sve protivnike i za sve arbitre.

18

2. U primjerku spisa koji se čuva u Sudištu treba se na-laziti barem jedan primjerak od svakog pismena na temelju kojega je arbitražni sud raspravljao i odluči-vao. Na zahtjev stranaka ili arbitražnog suda tajnik Sudišta izdat će prijepis određenog dokumenata iz spisa koji se čuva u Sudištu.

dOKAZIvANje

Članak 22.1. Arbitražni sud odlučuje o dopustivosti, važnosti,

značenju i dokaznoj snazi ponuđenih i izvedenih dokaza te o tome na kojoj stranci leži teret dokazi-vanja istinitosti određenog činjeničnog navoda.

2. Arbitražni sud može, ako nađe da je to svrsishodno, zatražiti od stranke da arbitražnom sudu i drugoj stranci, u roku koji odredi arbitražni sud, uputi sažet pregled isprava i drugih dokaza koje ta stranka na-mjerava predočiti radi utvrđivanja spornih činjenica iznesenih u tužbi ili u odgovoru na tužbu.

3. Tijekom arbitražnog postupka arbitražni sud može u granicama svojih ovlaštenja zatražiti od stranaka da podnesu isprave ili druge dokaze u roku koji odredi.

4. Arbitražno vijeće može odlučiti da se izvođenje određenih dokaza povjeri arbitru predsjedniku vije-ća ili arbitru članu arbitražnog vijeća.

5. Tajnik Sudišta poduzet će potrebno da se osigura vođenje stenografskih bilježaka, tonsko snimanje i vođenje zapisnika na stranom jeziku o izvođenju dokaza ako to zatraži jedna od stranaka ili ako tako odredi arbitražni sud te ako bude položen predujam za podmirenje odgovarajućih troškova.

SvjedOcI

Članak 23.1. Arbitražni sud može odrediti način na koji će se svje-

doci saslušavati.2. Arbitražni sud može odrediti da se svjedok ili svjedo-

ci udalje za vrijeme saslušavanja drugih svjedoka.

19

vjeŠTAcI

Članak 24.1. Kad primi izvještaj vještaka, arbitražni sud dostavit

će prijepis izvještaja strankama i omogućiti im da se o njemu u pisanom obliku izjasne. Stranke su ovla-štene pregledati svaku ispravu na koju se vještak u svojem izvještaju poziva.

2. Arbitražni sud može imenovati eksperta za određe-na prav na pitanja i od njega zatražiti da iznese svoje mišljenje.

USMeNA RASPRAvA

Članak 25.1. O zakazivanju usmene rasprave arbitražni sud dužan

je pravodobno izvijestiti stranke uz navođenje poda-taka o datumu, satu i mjestu održavanja raspravnog ročišta.

2. Ako je potrebno saslušati svjedoke, svaka je stranka dužna najmanje 15 dana prije ročišta podnijeti arbi-tražnom sudu i drugoj stranci imena i adrese svje-doka koje namjerava predložiti te priopćiti predmet svjedočenja i jezik na kojemu će se saslušanje svje-doka obaviti.

3. Arbitražni sud pobrinut će se za prijevod usmenih izjava na raspravi i za vođenje zapisnika o ročištu ako smatra da je to potrebno s obzirom na okolnosti slučaja ili ako su se stranke o tome sporazumjele i to priopćile arbitražnom sudu najmanje 15 dana prije održavanja ročišta.

4. Usmena rasprava održava se uz isključenje javnosti ako se stranke nisu drukčije sporazumjele.

PRIvReMeNe MjeRe

Članak 26.1. Arbitražni sud izdat će privremenu mjeru u pravilu

tek nakon što drugoj stranci omogući da se izjasni o prijedlogu za njezino izdavanje. Arbitražni sud mo-že izdati privremenu mjeru prije nego što je drugoj

20

stranci bilo omogućeno da se izjasni o prijedlogu samo ako stranka koja traži njezino izdavanje uči-ni vjerojatnim da bi to bilo nužno radi učinkovitosti privremene mjere. U tom slučaju stranka koja traži izdavanje privremene mjere dužna je priopćiti arbi-tražnom sudu sve okolnosti relevantne za odluku arbitražnog suda te izjavu da će odgovarati za štetu uzrokovanu propuštanjem davanja obavijesti o okol-nostima koje su joj bile poznate ili su joj morale biti poznate. U svakom slučaju arbitražni sud dužan je omogućiti drugoj stranci da se izjasni o prijedlogu čim to po prirodi stvari bude moguće te nakon pri-jema izjašnjenja druge stranke preispitati donesenu odluku o privremenoj mjeri.

2. Privremena mjera izdaje se u obliku zaključka i mo-ra biti obrazložena. U osobito hitnim slučajevima privremena mjera može se izdati i bez obrazlože-nja. Ako bude potrebno obratiti se sudu radi ovrhe privremene mjere ili ako to zatraži protivna stranka, izradit će se obrazloženi pisani otpravak odluke o privremenoj mjeri. Ako radi provođenja privremene mjere bude potrebno obratiti se sudu u inozemstvu, arbitražni sud može privremenu mjeru izdati i u dru-gom odgovarajućem obliku.

3. O određenim mjerama osiguranja stranke su dužne bez odlaganja obavijestiti tajnika Sudišta.

PRAvORIjeK

Članak 27.Protiv pravorijeka nije dopušten pravni lijek arbitražnom sudu višeg stupnja.

dOSTAvLjANje PRAvORIjeKA

Članak 28.1. Konačni pravorijek dostavit će se strankama kad taj-

nik Sudišta utvrdi da su podmirile Sudištu sve tro-škove arbitražnog postupka.

2. Potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti pravorijeka izdaje tajnik Sudišta.

21

OvLAŠTeNjA TAjNIKA SUdIŠTA

Članak 29.1. Tajnik Sudišta može prisustvovati raspravnim roči-

štima.2. Tajnik Sudišta dužan je sudjelovati na raspravnim

ročiš tima ako arbitar pojedinac ili barem jedan član arbitražnog vijeća nije diplomirani pravnik.

3. Tajnik Sudišta ovlašten je arbitrima skrenuti pozor-nost, poštujući pravo odlučivanja arbitražnog suda o biti spora, na prav na pitanja koja su od značenja za odlučivanje, a naročito na pitanja koja se odnose na sadržaj i formu procesnih radnja koje se poduzima-ju.

OvLAŠTeNjA SUdIŠTA

Članak 30.1. Prije potpisivanja pravorijeka arbitražni sud dužan je

predočiti Sudištu nacrt pravorijeka.2. Sudište može odrediti preinaku forme podnesenog

nacrta. Sudište je ovlašteno, poštujući pravo odluči-vanja arbitražnog suda o biti spora, skrenuti pozor-nost arbitražnog suda na pitanja koja se odnose na bit spora.

3. Ispitivanje nacrta pravorijeka u ime Sudišta obavlja pred sjednik ili član predsjedništva Sudišta kome predsjedništvo povjeri taj zadatak.

4. Pravorijek arbitražnog suda ne može se dostaviti strankama prije nego što ga u pogledu njegove for-me odobri ovlašteni član predsjedništva Sudišta.

PLATNI NALOG

Članak 31.1. Ako se ispune pretpostavke na temelju kojih se po

odredbama Zakona o parničnom postupku Republi-ke Hrvatske može izdati platni nalog, predsjednik Sudišta izdat će platni nalog kao arbitar pojedinac.

2. Platni nalog, zajedno s tužbom, dostavit će se tuže-niku.

22

3. Tuženik može protiv platnog naloga podnijeti prigo-vor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od tri dana od dostavljanja platnog naloga. U prigovoru tuženik je dužan imenovati ar-bitra u smislu odredaba Zakona o arbitraži i ovog pravilnika.

4. Ako tuženik u roku iz stavka 3. ovog članka podne-se prigovor, tajnik Sudišta poduzet će potrebno radi konstituiranja arbitražnog suda pa će se redovan po-stupak nastaviti pred arbitražnim vijećem odnosno pred arbitrom pojedincem radi donošenja konačne odluke.

Članak 32.1. Sklapanjem ugovora o arbitraži, koju će provesti ar-

bitražni sud pri Sudištu, stranke prihvaćaju odredbe Pravilnika.

Članak 33.1. Pravilnik se primjenjuje na arbitražne postupke u ko-

jima je ugovor o arbitraži sklopljen nakon njegovog stupanja na snagu.

2. Ako se stranke ne sporazumiju da se na postupke u tijeku primjenjuje Pravilnik, u tim postupcima pri-mjenjuju se arbitražna pravila o kojima su se stranke ranije sporazumjele.

TROŠKOvI

Članak 34.Pravila o troškovima u postupku pred Sudištem (o na-gradama arbitrima, administrativnim troškovima, preduj-mljivanju troš kova, izvođenja dokaza i ostalim troškovi-ma) utvrđuje svojom odlukom Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore.

STUPANje NA SNAGU

Članak 35.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja-ve u “Narodnim novinama”.

23

PravilniK o mirenju*

Članak 1.1. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje centar za

mirenje (u daljem tekstu: centar).2. centar pruža strankama usluge posredovanja, mire-

nja i drugih alternativnih načina rješavanja sporova u kojima jedan ili više izmiritelja na nezavisan i ne-pristran način, bez ovlaštenja da odrede obvezujuće rješenje, pomažu strankama da postignu nagodbu o spornim pitanjima.

3. Provođenje postupka po ovom Pravilniku mogu za-tražiti domaće i strane fizičke osobe i pravne osobe osnovane po domaćem ili inozemnom pravu u svim sporovima o pravima o kojima mogu slobodno ra-spolagati.

4. centar ima predsjednika i tajnika. Funkciju predsje-dnika i tajnika centra obavljaju predsjednik i tajnik Stalnog izbranog sudišta pri HGK.

5. Stranke su ovlaštene pisanim sporazumom odstupiti od primjene odredaba ovog Pravilnika, ako taj spo-razum nije u suprotnosti s funkcijama centra. U slu-čaju sumnje, o tome odlučuje predsjednik centra.

Članak 2.1. Postupak mirenja pokreće se na prijedlog jedne ili

više stranaka u sporu. Za pokretanje postupka mire-nja nije potrebno prethodno postojanje sporazuma o mirenju ili o arbitraži.

2. Postupak mirenja nezavisan je od arbitražnog postu-pka u kome se odlučuje o sporu među strankama.

3. Pristanak na provođenje postupka mirenja ne smatra se pristankom na arbitražu u slučaju da postupak mi-renja ne uspije.

Članak 3.1. Prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnosi se

tajniku centra, koji će od druge stranke zatražiti da

* Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama br. br. 81/2002 od 9. srpnja 2002, a stupio je na snagu 17. srpnja 2002.

24

se, u pravilu u roku od 30 dana od dostave prijedlo-ga, izjasni o tom prijedlogu. Ako se druga stranka protivi postupku mirenja, ili se u odre đenom roku o njemu ne izjasni, smatra se da postupak mirenja nije uspio.

2. Smatra se da stranka koja predloži odnosno koja pristane na provođenje postupka mirenja prihvaća odredbe ovog Pravilnika.

3. Tijekom postupka mirenja stranke će se suzdržavati od pokretanja drugih postupaka, sudskih ili arbitra-žnih, za rješavanje spora o kojem se mirenje provo-di, osim ako je to neophodno za očuvanje njihovih prava.

Članak 4.1. Postupak mirenja provodi u pravilu jedan izmiritelj.

Stran ke se mogu sporazumjeti da postupak mirenja provodi više izmiritelja.

2. Ako postupak mirenja provodi jedan izmiritelj, stranke će se nastojati sporazumjeti o osobi koja će provesti postupak mirenja. Ako stranke ne postignu sporazum o toj osobi, predsjednik centra će za izmi-ritelja imenovati prikladnu osobu.

3. Stranke se mogu sporazumjeti da mirenje provodi pred sjednik centra, izmiritelj koga imenuje pred-sjednik centra ili posebno vijeće za mirenje čiji su članovi jedan ili više predstavnika svake stranke. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, vijeće za mirenje sastavljeno od parnog broja izmiritelja sa-stavlja se tako da svaka stranka imenuje jednak broj izmiritelja, a vijeće za mirenje sastavljeno od nepar-nog broja izmiritelja tako da svaka stranka imenuje jednaki broj izmiritelja, a predsjednika vijeća zaje-dnički imenuju obje stranke. U slučaju da se stranke ne sporazumiju o predsjedniku vijeća, njega imenuje predsjednik centra.

4. Osoba koja je u postupku mirenja sudjelovala kao izmiritelj ne može biti arbitar u sporu koji bude po-krenut u istoj stvari među istim strankama, osim u slučaju iz čl. 6. ovoga Pravilnika.

25

Članak 5.1. Stranke sporazumno određuju opseg ovlaštenja izmi-

ritelja, a osobito u kojoj je mjeri ovlašten ili dužan aktivno sudjelovati u izradi prijedloga nagodbe.

2. U okviru sporazuma stranaka izmiritelj je ovlašten provoditi postupak na način koji smatra prikladnim, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, izražene želje i očekivanja stranaka te interes da se spor među strankama brzo i trajno okonča. Izmiritelj je u pra-vilu ovlašten ispitivati navode i prijedloge stranaka, po potrebi prikupljati određena obavještenja i saslu-šavati stranke.

3. Izmiritelj je ovlašten održavati sastanke s objema strankama istodobno, ili sa svakom strankom pose-bno.

4. Izmiritelj je ovlašten prenositi informacije koje je saznao od jedne stranke drugoj stranci, osim ako stranka koja je dala informaciju izričito ne zahtijeva da informacija bude povjerljive naravi.

5. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, izmi-ritelj može, nakon što ispita spor, izraditi pismeni prijedlog nagodbe koji će se dostaviti strankama.

Članak 6.Ako se stranke nagode, sadržaj nagodbe upisuje se u za-pisnik koji potpisuju stranke i izmiritelj.U slučaju da stranke to zatraže i sklope sporazum o ar-bitraži, izmiritelj može biti imenovan za arbitra koji će donijeti pravorijek na temelju nagodbe. Na donošenje pravorijeka na temelju nagodbe primjenjuju se odredbe Pravilnika o arbitraži (Zagrebačkih pravila).

Članak 7.1. Izjave stranaka dane u postupku mirenja koji nije

uspio ne mogu se koristiti kao dokaz u arbitražnom, sudskom, upravnom ili nekom drugom postupku.

2. Podaci koje stranke iznesu tijekom postupka mirenja i ponude za zaključenje nagodbe povjerljivi su pa su ih stranke, izmiritelj i djelatnici centra dužni čuvati kao tajnu.

26

Članak 8.Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, postupak mirenja se okončava:– danom zaključenja nagodbe, osim ako nagodba nije

obu hva tila sva sporna pitanja;– rješenjem o obustavi postupka koje donosi izmiritelj

ili, ako izmiritelj nije imenovan, tajnik centra, kad ocijeni da daljnji napori za provođenje postupka mi-renja nisu opravdani.

Članak 9.centar i izmiritelji imaju pravo na naknadu troškova u skladu s važećim pravilima o troškovima u postupcima koji se vode pred centrom. Pravila o troškovima utvrđu-je svojom odlukom Upravni odbor Hrvatske gospodar-ske komore.

Članak 10.Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odre-dbe sljedećih pravilnika:– glave »II. Postupak mirenja« članka 12. do 18., te

članka 28. Pravilnika o Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine«, br. 113/93 – pročišćeni tekst i 84/96) te

– glave »Mirenje« članka 44. do 48. Pravilnika o rje-šavanju sporova s međunarodnim elementom – Za-grebačka pravila (»Narodne novine«, br. 25/92).

Članak 11.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja-ve u »Narodnim novinama«.

27

oDluKa o trošKovima u PoStuPCima arbitraže i

mirenja*

i. oPĆe oDreDbeČlanak 1.

Ovom odlukom određuju se pravila o troškovima u po-stupcima na koje se primjenjuje Pravilnik o arbitraži pred Stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Zagrebačka pravila) i Pravilnik o mirenju pred centrom za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komo-ri.

Članak 2.Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Stalnim izbra-nim sudištem (u daljem tekstu: Sudište) i centrom za mirenje (u daljem tekstu: centar) pri Hrvatskoj gospo-darskoj komori snose troškove postupka.Troškovi postupka sastoje se od:a) upisne takse;b) troškova nagrade arbitara i izmiritelja;c) administrativnih troškova;d) materijalnih troškova postupka (izdataka arbitara

i izmiritelja, nagrada i izdataka vještaka, troškova prevođenja i ostalih izdataka).

Članak 3.U konačnoj odluci donesenoj u arbitražnom postupku sud će odrediti koja je stranka i u kojem omjeru dužna naknaditi drugoj stranci troškove postupka i snositi vla-stite troškove, uzimajući u obzir uspjeh u postupku i dru-ge bitne okolnosti.

Članak 4.Prilikom podnošenja tužbe odnosno protutužbe tužitelj (protutužitelj) je dužan uplatiti u korist Izbranog sudišta

* Odluka je objavljena u Narodnim novinama br. 108/2003 od 8. srpnja 2003. kada je i stupila na snagu.

28

upisnu taksu prema tarifi Izbranog sudišta koja je sasta-vni dio ove odluke.Ako u postupku kao suparničari sudjeluju više od dvije stranke, za svaku dodatnu stranku upisna taksa se pove-ćava za 10 posto.Tajništvo Izbranog sudišta dostavit će tužbu na odgovor ili poduzeti neku drugu procesnu radnju tek nakon upla-te upisne takse.Uplaćena upisna taksa se ne vraća.

Članak 5.Nakon utvrđenja broja arbitara u postupku (tj. jedan ili tri), visinu predujma predvidivih troškova postupka iz članka 2. stavka 2. točke b), c) i d) određuje predsjednik Izbranog sudišta.Tajnik Izbranog sudišta pozvat će tužitelja da svotu iz stavka 1. ovoga članka uplati u korist Izbranog sudišta u roku od 30 dana od dostave poziva.Prije uplate svote iz stavka 1. ovoga članka tužba se neće proslijediti arbitražnom sudu.Tijekom postupka, ukoliko dođe do povećanja vrijedno-sti predmeta spora ili uplaćeni predujam ne bude dovo-ljan za pokriće materijalnih troškova, Sudište može po-zvati stranke da uplate dodatni predujam.do uplate dodatnog predujma zbog povećanja vrijednosti predmeta spora to povećanje neće se uzeti u obzir.Ako je dodatni predujam zatražen zbog pokrića materi-jalnih troškova, do uplate dodatnog predujma arbitražni postupak se neće nastaviti.Smanjenje vrijednosti predmeta spora uzet će se u obzir pri izračunavanju administrativnih troškova i troškova nagrade arbitara samo ako je priopćeno Sudištu prije pre-daje spisa arbitražnom sudu.

Članak 6.Ako predujam ne bude uplaćen u roku, predsjednik Su-dišta donijet će odluku prema kojoj se podnesena tužba briše iz upisnika sporova Izbranog sudišta.brisana tužba može se ponovo podnijeti, uz ponovnu uplatu upisne takse.

29

Članak 7.Stranke su dužne uplatiti predujam na račun koji odredi Sudište odnosno centar za mirenje.

Članak 8.U postupku mirenja, ukoliko se stranke drugačije ne spo-razumiju, svaka stranka snosi svoje troškove, a troškove nagrade miritelju i administrativne troškove snose na je-dnake dijelove.Nagrada miritelju sastoji se od nagrade po satu ili da-nu koju, ovisno o složenosti spora i drugim relevantnim okolnostima, odredi predsjednik centra za mirenje na-kon savjetovanja s miriteljem i strankama.Administrativni troškovi u postupku mirenja iznose 20 posto nagrade izmiritelju. Ako postupak mirenja provodi više izmiritelja, administrativni troškovi iznose 10 posto ukupne nagrade izmiriteljima.U ostalom, na postupak mirenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članaka 2. i članaka 4. do 6. ove Odluke.

II. tarIFaČlanak 9.

TROŠKOvI ARbITRAŽe

Tar. br. 1.Upisna taksa za provođenje arbitražnog postupka odno-sno postupka mirenja iznosi 200 eUR ili, ako se uplata vrši u valuti sjedišta Sudišta, u protuvrijednosti te svote u valuti sjedišta Sudišta.Protuvrijednost upisne takse u valuti sjedišta Sudišta izračunava se primjenom prodajnog tečaja iz tečajne li-ste Hrvatske narodne banke važeće na dan uplate upisne takse uvećane za 3 posto.

TROŠKOvI ZA NAGRAde ARbITARA

Tar. br. 2.Za provođenje arbitraže s međunarodnim obilježjem, ako ju provodi arbitar pojedinac, troškovi za nagrade arbitara

30

naplaćivat će se prema vrijednostima iz sljedeće tabele:

Protuvrijednost predmeta spora (od-do) u EUR

Svota honorara: osnovica (C) i postotak (D) za

svotu iznad (A) - u EUR od (A) do (B) osnovica (C) % (D)

5.000 600 5.000 20.000 600 6

20.000 50.000 1.500 4 50.000 100.000 2.700 3

100.000 500.000 4.200 1 500.000 2.000.000 8.200 0.5

2.000.000 Na više 15.700 0.2

Za provođenje arbitraže bez međunarodnog obilježja, ako ju provodi arbitar pojedinac, troškovi za nagrade arbitara naplaćivat će se prema vrijednostima iz sljede-će tabele:

Protuvrijednost predmeta spora (od-do) u EUR

Svota honorara: osnovica (C) i postotak (D) za

svotu iznad (A) - u EUR od (A) do (B) osnovica (C) % (D)

5.000 300 5.000 20.000 300 3

20.000 50.000 750 2 50.000 100.000 1.350 1.5

100.000 500.000 2.100 0.5 500.000 2.000.000 4.100 0.25

2.000.000 Na više 7.900 0.1

devizna vrijednost predmeta spora koja nije izražena u eUR preračunava se u eUR primjenom prodajnog tečaja za odnosnu valutu iz tečajne liste Hrvatske narodne ban-ke važeće na dan kada je s vrijednošću predmeta spora odnosno promjenom vrijednosti predmeta spora upozna-to Izbrano sudište.U slučaju da deviznu vrijednost predmeta spora nije mo-guće izračunati primjenom metode iz stavka 3. ovog tari-

31

fnog broja (npr. zbog vrijednosti predmeta spora izražene u nekonvertibilnoj valuti), primijenit će se druga odgo-varajuća metoda.

Tar. br. 3.Ako stranke plaćaju predujam administrativnih troškova i troškova nagrade arbitara na jednake dijelove, radi izra-čunavanja iznosa tih troškova vrijednosti predmeta spora iz tužbe i protutužbe se zbrajaju. U protivnom, predujam tih troškova izračunava se posebno za tužbu i protutužbu (odvojeno izračunavanje).Odvojeno izračunavanje primjenjuje se i ako zahtjev pro-tutužbe nije u vezi s tužbenim zahtjevom.Ako se u istom postupku postavlja više zahtjeva i pro-tuzahtjeva, predsjednik Sudišta može troškove nagrade arbitara izračunavati odvojeno za svaki postavljeni za-htjev.

Tar. br. 4.Ako sudi vijeće, svota iz tar. br. 2. se povećava dva i pol puta. U naročito složenim slučajevima predsjednik Su-dišta može odrediti da se svota iz tar. br. 2. povećava do tri puta.Ako u postupku kao suparničari sudjeluju više od dvije stranke, za svaku dodatnu stranku svota iz tar. br. 2. po-većava se za 10 posto.

Tar. br. 5.U slučaju da se arbitražni postupak ne okonča pravorije-kom, predsjednik Sudišta odredit će u primjerenom izno-su visinu nagrade arbitara i administrativnih troškova te donosi odluku o vraćanju neutrošenog dijela predujma strankama.Ako je arbitru kao predujam nagrade isplaćena veća svo-ta od one određene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predsjednik Sudišta pozvat će arbitra da vrati preplaćeni dio predujma.

AdMINISTRATIvNI TROŠKOvI

Tar. br. 6.Ako sudi arbitar pojedinac, administrativni troškovi

32

iznose 20 posto od visine troškova nagrade arbitra po-jedinca.Ako sudi vijeće, administrativni troškovi iznose 10 posto od iznosa troškova nagrade arbitražnog vijeća.

NAPLATA PRedUjMOvA I PReRAČUNAvANje

Tar. br. 7.Stranka koja je fizička osoba s prebivalištem ili trajnim boravištem u inozemstvu, odnosno pravna osoba sa sje-dištem u inozemstvu (strana stranka) plaća troškove po-stupka u eUR.Ako stranka iz stavka 1. ovoga članka posjeduje nere-zidentni račun u valuti sjedišta Sudišta u Republici Hr-vatskoj, može troškove postupka plaćati u valuti sjedišta Sudišta.Stranka različita od stranke iz stavka 1. ovoga članka (domaća stranka) plaća troškove postupka u valuti sjedi-šta Sudišta ili u eUR.Protuvrijednost troškova postupka iz točke b) i c) stavka 2. članka 2. u valuti sjedišta Sudišta izračunava se pri-mjenom prodajnog tečaja eUR iz tečajne liste Hrvatske narodne banke važeće na dan uplate svote koja se plaća ili predujmljuje.

III. PRIjeLAZNe I ZAvRŠNe OdRedbe

Članak 10.Ova odluka primjenjuje se na sve sporove pokrenute na-kon njenog stupanja na snagu te na sporove pokrenute prije njenog stupanja na snagu, ako u njima još nije bila uplaćena upisna taksa.

Članak 11.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o postupcima arbitraže i mirenja (»Narodne novine«, br. 81/2002).

Članak 12.Ova odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

33

ISbN 953-6207-34-6Izdavač: Hrvatska gospodarska komoraRooseveltov trg 2HR-10000 ZagrebZa izdavača: Nadan vidošević, predsjednik HGKPripremili: Stalno izbrano sudište i centar za mirenjeTel.: +385 (0) 1 46 06 707, 46 06 732Fax: +385 (0) 1 46 06 752e-mail: sudiste@hgk.hrwww.hgk.hr/komora/sud Priprema: GeNS 94, ZagrebTisak: INTeRGRAFIKA d.o.o., ZagrebNaklada: 3.000 primjerakaZagreb, prosinac 2003.