prakticne racunalne vjestine

Europska unija Ulaganje u budunost

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

POU Vinkovci

POU Krievci

Veleuilite u Slavonskom

Brodu

HRAST d.o.o.

2014.

Praktine raunalne vjetine Prirunik namijenjen kao podloga edukacije Praktine raunalne vjetine

Praktine raunalne vjetine

Prirunik pripremljen i namijenjen kao podloga za edukacije Praktine raunalne vjetine u

sklopu projekta Step up IT education No. IPA 4.1.3.2.02.01.c13 Stepenica vie Stepenica vie

u IT edukaciji u organizaciji Pukog otvorenog uilita Vinkovci, Pukog otvorenog uilita

Krievci, Veleuilita u Slavonskom Brodu te Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske

upanije HRAST d.o.o.

Edukacija u trajanju od 20 sati

Moduli:

Osnove koritenja raunala i upravljanje datotekama - MS Windows

Obrada teksta - MS Word

Internet, e-mail

Poglavlje Tabline kalkulacije dodane su za pomo za samostalno uenje

Urednik: Mirko Cobovi

Tehniki i grafiki urednik: Mirko Cobovi

Predavai:


SADRAJ

1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ......................................................... 1

1.1. KAKO RAUNALO RADI .............................................................................................. 1

1.2. GRAA RAUNALA ...................................................................................................... 1

1.3. ULAZNI I IZLAZNI UREAJI .......................................................................................... 2

1.4. UREAJI ZA POHRANU PODATAKA ............................................................................... 2

1.5. POVEZIVANJE RAUNALA ............................................................................................ 3

2. KORITENJE RAUNALA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA ........................... 4

2.1. UKLJUIVANJE RAUNALA .......................................................................................... 4

2.2. IKONE, DATOTEKE, MAPE I PREACI ............................................................................ 4

2.3. RADNJE SA OBJEKTIMA ................................................................................................ 5

2.4. SVOJSTVA (ENGL PROPERTIES) .................................................................................... 6

2.5. WINDOWS EXPLORER .................................................................................................. 6

2.6. UPRAVITELJ ZADATAKA (ENGL. TASK MANAGER) ...................................................... 7

2.7. PODEAVANJE POSTAVKI RAUNALA .......................................................................... 7

2.8. OSNOVNI IZGLED PROZORA ......................................................................................... 7

2.9. POHRANJIVANJE DATOTEKA NA ELJENO MJESTO ........................................................ 8

2.10. DODATNI PROGRAMI ................................................................................................... 8

3. E-MAIL, INTERNET .................................................................................................... 10

3.1. PRONALAENJE INFORMACIJA NA INTERNETU ........................................................... 11

3.2. E-MAIL ...................................................................................................................... 11

4. OBRADA TEKSTA ....................................................................................................... 14

4.1. POKRETANJE I IZGLED PROGRAMA WORD ................................................................. 14

4.2. TEMELJNI POJMOVI I RAD S TIPKOVNICOM ................................................................. 15

4.3. OTVARANJE, POHRANA I ZATVARANJE DOKUMENTA ................................................. 15

4.4. OZNAAVANJE TEKSTA ............................................................................................. 16

4.5. OBLIKOVANJE IZGLEDA SLOVA ................................................................................. 16

4.6. OBLIKOVANJE ODLOMKA .......................................................................................... 16

4.7. OBRUBI I SJENANJE .................................................................................................. 17

4.8. POSTAVKE STRANICA ................................................................................................ 17

4.9. ZAGLAVLJE I PODNOJE ............................................................................................. 17

4.10. TABLICE .................................................................................................................... 17

4.11. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 18

5. TABLINE KALKULACIJE ....................................................................................... 25

5.1. POKRETANJE PROGRAMA ........................................................................................... 25

5.2. PROZOR PROGRAMA EXCEL ....................................................................................... 25

5.3. TEMELJNI POJMOVI .................................................................................................... 26

5.4. POHRANA PODATAKA ................................................................................................ 26

5.5. OZNAIVANJE ELIJA ................................................................................................ 27

5.6. OBLIKOVANJE PODATAKA I ELIJA ............................................................................ 27


5.7. REDANJE PODATAKA ................................................................................................. 28

5.8. FORMULE .................................................................................................................. 28

5.9. FUNKCIJE................................................................................................................... 29

5.10. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 30

SAETAK ............................................................................................................................... 34

LITERATURA ....................................................................................................................... 35


1

1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijska tehnologija je tehnologija koja omoguuje uporabu raunala za obradu

informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zatiti i prijenosu informacija.

Osnovni dijelovi, bez kojih informacijska tehnologija ne bi postojala, su: fiziki dijelovi

raunala sklopovlje (engl. Hardware), programska podrka (engl. Software) i

komunikacijska tehnologija. Termin Informacijska tehnologija, u zadnje vrijeme proiren je u

termin Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication

Technology - ICT) jer je danas nezamisliv rad sa raunalom a da ono nije povezano u

raunalnu mreu.

1.1. Kako raunalo radi

Vanjski svijet:

Najrasprostranjeniji kodni sustav je American standard code for information interchange

(ASCII). Svaki simbol i znak je predoen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem[1].

Ukupno na raspolaganju 27 = 128 znakova.

Bit (engl. binary digit ) binarna znamenka

Jedna binarna znamenka: 0 ili 1 (da ili ne, istina ili la, ukljueno ili iskljueno)

1001001, 01110101, 1101, 100010

Bajt (engl. byte)

Primjerice, binarni brojevi od osam znamenki su: 10010010, 11111111, 00000000,

10111101

1 KB = 1.024 bajta

1MB = 1.024 KB

1 GB = 1.024 MB

1.2. Graa raunala

Osobno raunalo je najee pomagalo u izvoenju razliitih poslova. Namijenjeno je

rjeavanju raznovrsnih zadataka poput: obrade teksta, raunanja pomou proraunskih tablica,

izrade baza podataka, obrada slike i zvuka, raunalne animacije, igre.

Najvanije komponente osobnog raunala su mikroprocesor, radna memorija, memorijske

jedinice. Podjelu sklopovlja u tri cjeline: sredinju jedinicu za obradu podataka , memoriju i

ulazno-izlazne ureaje napravio je Von Neuman (Slika 1.1).

Raunalo:

binarni brojevi

1000101

...


2

Slika 1.1 Von Neumanova arhitektura raunala[1]

1.3. Ulazni i izlazni ureaji

Ulazni ureaji slue unosu podataka iz okolia u raunalo. Njihova graa ovisi o namjeni,

tako su neki ulazni ureaji namijenjeni unosu teksta, crtea, zvuka itd. Svako raunalo ima

najmanje jedan ulazni ureaj, a esto i vie njih. Ulazni ureaji su tipkovnica, mi, skener,

zaslon osjetljiv na dodir

Izlazni ureaji slue za prijenos i prikaz podataka koje raunalo daje korisniku i okolini.

Ureaji mogu imati zadau prikazati podatke ovjeku ili ih predati strojevima u

odgovarajuem obliku. Izlazni ureaji su monitori, projektori, pisai, zvunici, slualice.

1.4. Ureaji za pohranu podataka

Za pohranu velike koliine podataka i arhiviranje rabe se magnetski i optiki mediji. Odlikuju

se velikim kapacitetom i dobrom postojanou. Ureaji za pohranu su: tvrdi diskovi, optiki

diskovi, poluvodiki mediji

Tvrdi su diskovi trajno ugraeni u raunalo, a odlikuju se velikim kapacitetom te velikom

brzinom itanja i upisa podataka.

Na optikim se diskovima za pohranu podataka rabe optike pojave. Podaci se spremaju na

optike diskove kao oteenja povrine, ime se mijenjaju optika svojstva povrine.

Poluvodiki (engl. flash) mediji su poluvodiki mediji koji ne gube sadraj prekidom

napajanja, a mogu se podijeliti u dvije skupine: memorijske kartice i memorijski kljuii.

Memorijske kartice su ugraene u razliite ureaje, npr. digitalne fotoaparate.

Memorijski kljuii (engl. USB key, USB stick) se izrauju kao samostalni ureaji i slue za

praktinu pohranu podataka koje treba nositi sa sobom. Velikog su kapaciteta, malih

dimenzija, vrlo praktini i mogu se izravno prikljuiti na USB sabirnicu.


3

1.5. Povezivanje raunala

Ureaji i programi koji omoguuju povezivanje raunala i razmjenu podataka ine sustav za

spajanje koji se naziva mrea. Bez obzira na vrstu, sloenost ili nain grae, svaka mrea ima

istu osnovnu zadau: prijenos digitalnih podataka izmeu dvaju fiziki odvojenih mjesta.

Povezana raunala osim razmjene podataka omoguuju i dijeljenje zajednikih ureaja.

Ureaje moemo povezati pomou modema i/ili mrenih karticam.

Mrea je sustav koji povezuje

raunala u jedinstvenu cjelinu i slui

meusobnoj razmjeni podataka i

programa te uporabi zajednikih

ulazno-izlaznih ureaja.

Najrasprostranjenija topologija

suvremenih mrea su zvjezdasta i

vor-vor mrea. (Slika 1.2.)

Mree ograniene na relativno

malo podruje zovu se lokalne mree

ili skraeno LAN. Mree koje

povezuju udaljena raunala zovu se

rasprostranjene mree ili WAN. Slika 1.2. Raunalna mrea


4

2. KORITENJE RAUNALA I UPRAVLJANJE

DATOTEKAMA

Operacijski sustav je program koji upravlja svim raunalnim resursima, izvoenjem svih

programa i slui kao suelje izmeu korisnikih programa i sklopovlja.

Najpopularniji operacijski sustav s grafikim korisnikim sueljem za osobna raunala je

operacijski sustav Windows tvrtke Microsoft.

Karakteristike MS Windows-a su jednostavna i intuitivna uporaba, jedinstveni pristup

sklopovskim dijelovima raunala za sve programe koji rade pod sustavom Windows, velika

slinost uporabe razliitih programa, skup korisnih programa koji su priloeni programu

Windows, te nain prikaza WYSIWYG (eng. what you see is what you get) [2].

2.1. Ukljuivanje raunala

Nakon ukljuivanja raunala zapoinje

proces uitavanja (engl. boot)

operacijskog sustava. Poto je

operacijski sustav Windows

viekorisniki, od korisnika se zahtjeva

prijava (engl. logon). Kao posljedica

ovog postupka prikazuje se na zaslonu

osnovna radna ploha (Slika 2.3).

Osnovna je radna ploha (engl. desktop) polazite s kojeg korisnik zapoinje rad na raunalu.

Sadri vrpce sa zadaama i ikone.

Na dnu radne plohe je vrpca sa zadaama (engl. taskbar). Vrpca sa zadaama sastoji se od tri

osnovne cjeline kao to pokazuje slika:

2.2. Ikone, datoteke, mape i preaci

Ikone su sliice koje predstavljaju objekt poput datoteke, mape ili programa. Koriste se za brz

pristup programima, mapama i datotekama, a pokreu se dvoklikom mia. Ikone moe

instalirati: operacijski sustav ili neki drugi program, odnosno korisnik.

Datoteka (engl. file) je skup srodnih podataka pohranjen na disku pod odreenim imenom.

Svaka je datoteka oznaena: imenom (do 255 znakova), nastavkom (do tri znaka, odreuje

vrstu datoteke), veliinom i datumom. Sadraj datoteke mogu biti: podaci (tekst, slika,

brojevi, zvuk i njihove kombinacije) ili programi (skupovi izvrnih naredbi procesoru).

Gumb za pokretanje

poetnog izbornika Gumbi programa koji su

trenutano pokrenuti Obavijesti

Slika 2.3. Osnovna radna ploha

Slika 2.4. Vrpca sa zadaama


5

Mapa (engl. folder) omoguava bolju i smisleniju organizaciju podataka pohranjenih u

raunalu. Mapa je spremnik za druge mape i/ili datoteke. Obino mapa sadri datoteke koje

imaju neko zajedniko obiljeje (namjenu, podrijetlo, vlasnika itd.). Treba dobro razlikovati

mape (koje slue kao spremnici) od datoteka koje sadre podatke.

Preac ili kratica (engl. shortcut) je poveznica s izvornim programom ili dokumentom.

Pomou kratice moemo pokretati program ili otvoriti datoteku s mjesta na kom se nalazi

kratica (bez obzira na smjetaj datoteke). Prepoznat emo je po strelici u donjem lijevom

uglu.

2.3. Radnje sa objektima

Razne radnje s ikonama izvode se koritenjem: brzog izbornika (desni klik), naredbi iz

ponuenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima, tipkovnice + mi.

Objekt predstavljen ikonom moe se pokrenuti: dvoklikom mia ili brzim izbornikom/Otvori.

Vie ikona se moe oznaiti istodobno. Ako se hoe oznaiti vie ikona pojedinano, prilikom

oznaavanja (kliknuti na ikonu) potrebno je drati pritisnutu tipku Ctrl. Ikone se mogu

oznaiti tako da ih se okrui miem (uz pritisnutu tipku mia uokviriti eljene ikone).

Premjetanje objekata

1. Uporabom brzog izbornika ili izbornika Ureivanje (Edit). Oznaiti eljenu ikonu,

brzi izbornik ili Ureivanje (Edit) izbornik/Izrei (Cut), odabrati novu lokaciju, brzi

izbornik ili Ureivanje (Edit) izbornik/Zaljepi (Paste).

2. Uz pritisnuti lijevi gumb mia ikonu povui miem s jednog na drugi poloaj.

Kopiranje objekata

1. Na nain koji je objanjen kod premjetanja, samo umjesto naredbe Izrei (Cut) treba

rabiti naredbu Zalijepi (Copy).

2. Ikonu povlaiti miem s jednog na drugi poloaj i istovremeno drati pritisnutu tipku

Ctrl.

Priruna memorija (engl. clipboard) je dio radne memorije namijenjen privremenom

odlaganju sadraja kojeg se eli premjetati ili kopirati na novi poloaj. Sadraj se u prirunu

memoriju sprema naredbama Izrei, Kopiraj ili tipkom [PrtSc]. Na novi se poloaj sadraj iz

prirune memorije umee naredbom Zalijepi.

Stvaranje, preimenovanje i brisanje objekata

Za stvaranje nove mape potrebno je: pokrenuti brzi izbornik (desni klik), Novo/Mapa i upisati

ime mape (najvie 250 znakova; mogu i razmaci).

Ime objekta se mijenja tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), odabere

se naredba Preimenuj (Rename) i upie se novo ime.

Objekti se briu tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), te odabere

naredba Izbrii (Delete).


6

Ponitavanje radnji

Prethodno zadanu naredbu je mogue ponititi na sljedei nain:

pokrenuti brzi izbornik ili izbornik Uredi (Edit),

odabrati naredbu Vrati (Undo).

2.4. Svojstva (engl Properties)

Pod svojstvima se podrazumijeva skup obiljeja nekog objekta.

Promjenom svojstava mogu se prilagoavati parametri koji se

odnose na odabrani objekt. (Slika 2.5.)

Pokretanjem naredbe Svojstva mogu se vidjeti i mijenjati

svojstva diska, mape, datoteke, koa za smee i drugog.[1]

2.5. Windows Explorer

Windows Explorer je program koji prikazuje popis mapa i datoteka i njihovu hijerarhijsku

strukturu. Windows Explorer pomae pri pregledu ureaja i mapa raunala, te pri radu s

mapama i datotekama.

Pokretanje je mogue na vie naina:

Windows tipka, izbornik Svi programi/Pomagala, Windows Explorer,

brzi izbornik (desni klik) na Wondows tipku, naredba Otvori Windows Explorer

gumb Folders iz vrpce sa alatima.

Odabirom bilo kojeg naina otvaranja dobit ete prozor programa (slika 2.6.)

Znak bijelo-sivog trokuta mapu koja sadri podmape. Odabirom znaka trokuta otvorit emo

popis podmapa odabrane mape, a znak trokuta promijenit e boju u crnu.

U Windows Exploreru se razne radnje s ikonama izvode uporabom: brzog izbornika (desni

klik), naredbi iz ponuenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima.

Ureaji i mape raunala

Pripadajue podmape i

datoteke one

mape koja je

odabrana u

lijevom dijelu

prozora

Slika 2.5. Svojstva mape

Slika 2.6. Prozor Windows Explorer-a


7

2.6. Upravitelj zadataka (engl. Task

Manager)

Upravitelj zadataka je usluni program koji daje

informacije o pokrenutim programima i procesima. Pomou

njega se moe zatvoriti eljeni program. Upravitelj zadataka

se pokree kombinacijom tipki ALT + CTRL + DEL ili

desnim klikom mia na vrpcu sa zadaama. (Slika 1.7)

U sluaju zastoja u radu Upravitelj zadataka omoguava

zatvaranje programa koji je taj zastoj izazvao.

2.7. Podeavanje postavki raunala

Naredba Postavke (Settings) omoguava

odreivanje raznih postavki raunala. Za

podeavanje postavki valja rabiti

podizbornik Upravljaka ploa (Control

panel) (Slika 2.8.). Svaka je od skupina

postavki prikazana odgovarajuom

ikonom. Dvostrukim klikom na ikonu

eljene skupine postavki mogue je

otvoriti prozor u kojemu se mogu zadati

postavke.

2.8. Osnovni izgled prozora

Pokretanjem svakog programa pojavljuje se na zaslonu pravokutnik koji se zove prozor (engl.

window). (Slika 2.9)

Naslovna vrpca sadri osnovne podatke vezane uz sadraj prozora. S lijeve je strane ikona

objekta i njegov naziv, a s desne strane nalaze se gumbi koji omoguavaju lako rukovanje s

prozorom.

Naslovna vrpca

Vrpca sa izbornicima

Gumbi za pomicanje

Vrpca sa alatima

Vrpca stanja

Slika 2.7. Upravitelj zadataka

Slika 2.8. Upravljaka ploa

Slika 2.9. Osnovni izgled prozora (prozor MS Word-a)


8

Prozoru se moe mijenjati veliina samo kada ne zauzima cijelu povrinu zaslona. Pokaziva

mia postavite na rub prozora pa e pokaziva poprimiti oblik dvostrane strelice. Potom valja

miem, uz pritisnutu lijevu tipku, povui do postizanja eljene veliine prozora.

Smanjenje prozora na gumb u vrpci sa zadaama. Program je i dalje aktivan, ali se njegov

prozor ne vidi. Da je program aktivan, vidi se po njegovom gumbu u vrpci sa zadaama.

Poveanje prozora. Prozor moe zauzeti cijeli zaslon ili se moe poveati na veliinu

koju odredi korisnik.

Zatvaranje prozora.

2.9. Pohranjivanje datoteka na eljeno mjesto

Svaka e datoteka biti izgubljena im se izae iz njenog programa ako prethodno nije bila

pohranjena na neki od trajnih medija. Zato svaku datoteku koju se eli sauvati treba

pohraniti.

Za objanjenje postupka pohrane novootvorene datoteke na eljeno mjesto, treba pokrenuti

program za obradu teksta Word. Novootvoreni se dokument sprema na odabrano mjesto:

izbornik Spremi kao (Save As), pojavljuje se prozor Spremi kao (Save As).

2.10. Dodatni programi

Operacijski sustav Windows sadri vie pomonih programa. Svrstani su i pohranjeni u mapu

Pomagala (Accessories). To su npr.: Kalkulator (Calculator), Bojanje (Paint), Blok za pisanje

(NotePad), Windows Media Player. Vie alata za podeavanje operacijskih sustava je u mapi

Alati sustava (System Tools). Podmapa Pristupanost (Accessibility) nudi prilagodbu sustava

osobama s posebnim potrebama, npr. mogunost prikaza vrlo velikih slova ili zaslonske

tipkovnice On-Screen Keyboard, podmapa Komunikacije (Communications) sadri alate za

povezivanje raunala itd.

Namjenski su programi namijenjeni rjeavanju stanovita specifinog zadatka iji je rezultat

korisniku neposredno zanimljiv. Preteni dio programa kojima se ljudi slue pripada

namjenskim programima.

U adresnoj traci

izabrati mjesto

spremanja (bira se

disk i mapa)

U okvir Naziv

datoteke potrebno je

upisati ime datoteke

Nalazi se popis

sadraja izabranog diska ili mape

Slika 2.10. Pohranjivanje datoteka (MS Word)


9

Upute za rad

1. Na radnoj povrini kreirajte mapu s nazivom Informatika i u njoj kreirajte novu mapu.

2. Preimenujte novokreiranu mapu tako da se naziv bude OS.

3. Uz pomo WordPad editora kreirajte dokument u mapi OS s nazivom Podaci,

Dokument je sljedeeg sadraja:

i. ime i prezime____________

ii. adresa stanovanja_____________

iii. Matini broj___________

iv. OIB____________

4. U mapi OS nainite kopiju vaeg dokumenta.

5. Preimenujte kopiju vaeg dokumenta tako da umjesto naziva Podaci-kopija, bude

naziv Osobni podaci.

6. Kreirajte u mapi OS novu mapu koja e se zvati Kopija.

7. U novokreiranu mapu kopirajte datoteku iji je naziv Podaci.

8. Datoteku s nazivom Osobni podaci premjestite u mapu s nazivom Kopija.

9. Kreirajte u mapi Informatika novu mapu kopiranjem mape Kopija s kompletnim

sadrajem.

10. Preimenujte kopiju mape Kopija u naziv Kopija_nova.

11. Provjerite sljedee veliine i te koristei alat Wordpad stvorite dokument u mapi OS

koji e sadravati:

1. Veliina mape Informatika: ____________

2. Veliinu mape Kopija: _____________

3. Veliinu dokumenta po izboru iz mape OS: _____________

12. Dokument s ovim veliinama pohranite pod nazivom Veliine.

13. Na radnoj povrini kreirajte WinRAR dokument koji e sadravati komprimiranu

mapu Informatika. Komprimirani dokument Informatika preimenujte u dokument

Arhiva.

14. Pozovite osobu koja nadgleda izradu zadatka da pogleda Va uradak.

15. Nakon pregleda ispravnosti obavljenog zadatka, obriite dokument Arhiva..

16. Iz Kante za smee koja se nalazi na Radnoj povrini vratite obrisani dokument Arhiva

17. Obriite dokument Arhiva trajno s vaeg raunala


10

3. E-MAIL, INTERNET

Internet (engl. inter - meu, net (network) - mrea) je svjetska podatkovna mrea koja se

sastoji od skupa meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem

svijeta.[4]

Polovicom 2006. godine svijet je imao priblino 6,5 milijardi stanovnika i priblino milijardu

internet korisnika. Na alost, raspodjela korisnika je proporcionalna bogatstvu pa je tako u

Sjevernoj Americi internet rabilo priblino 70% stanovnika, a u Africi samo 4%.

Internet nije u vlasnitvu niti jedne osobe, organizacije ili vlade. Razmjena podataka putem

Interneta je mogua samo ako postoji dogovor o obliku, nainu i vremenu razmjene izmeu

poiljatelja i primatelja. Takav se dogovor naziva Internet protokol (IP). Svako raunalo u

mrei ima svoju jedinstvenu adresu koja se naziva IP adresai stoga na jednoj mrei ne postoje

dva raunala s istom IP adresom.

Svaki sadraj dostupan na Internetu ima svoju jedinstvenu adresu naziva URL (engl. uniform

resource locator). URL sadri informacije o nazivu sadraja, o imenu domene te o protokolu

pomou kojeg moemo tom sadraju pristupiti.

http://www.google.hr, http://www.vusb.hr, http://www.jutarnji.hr,

U URL adresi protokol oznaava propisani nain prijenosa podataka mreom. Najei

protokoli su: http (WorldWideWeb, www), ftp (prijenos datoteka).

Za otvaranje stranice, potrebno je upisati tonu adresu u adresnoj traci u internet preglednik.

Prozor Internet preglednik prikazan je na slici 3.11.:

Rijei ili slike koje predstavljaju vezu s nekom drugom www stranicom na internetu nazivaju

se veze ili linkovi (engl. link, hyperlink). Takva su mjesta obino podvuena i naglaena

bojom, a prepoznaju se i po tome to pokaziva mijenja oblik kad se nalazi na vezi.

Podaci o adresama www stranica koje je korisnik nedavno posjetio uvaju se u posebnoj mapi

History. Da korisnik ne bi morao svaki puta pamtiti www adrese vanih stranica, moe ih

spremiti u mapu Favorites (i u njih stvarati nove mape).

Svaki put kada se pokrene Internet Explorer, uita se poetna stranica (engl. home page) po

izboru korisnika.

Slika 3.11. Prozor Internet Explorera


11

3.1. Pronalaenje informacija na Internetu

Web trailice ili indeksni pretraivai (engl. search engines) su programi smjeteni na

posluiteljskim raunalima koji omoguavaju pretraivanje openitog ili specifinog sadraja

Interneta. Obino su takvi programi napravljeni tako da im se moe pristupiti s pomou web

stranice na kojoj postoji rubrika za upis traenog pojma.

Najpoznatija svjetska trailica je Google (www.google.com ili www.google.hr). Postoje i

druge trailice kao to su: Yahoo, Altavista, HotBot

Rezultat pretraivanja je web stranica s popisom dokumenata i veza na dokumente koji

sadravaju traeni pojam. Rezultat pretrage nee uvijek od prve zadovoljiti korisnika, zbog

toga treba odabrati vie kljunih rijei, pronai istoznanice te rabiti mogunosti sloene

pretrage.

3.2. E-mail

Elektronika pota, e-pota ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka

(mogue je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mrea, najee

Interneta.

Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktino bez obzira na udaljenost, relativno niske

cijene i mogunosti izravnog prijenosa teksta iz raunala u raunalo, elektronika je pota

danas vrlo popularan nain dopisivanja.

Na zahtjev korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i

odrava ga, dodijelit e korisniku jedinstvenu elektroniku adresu.

Uobiajen oblik internetske adrese jest: [email protected]

Webmail je aplikacija za slanje, primanje i ureivanje elektronske pote, jednog od

najpopularnijih i najkoritenijih internetskih servisa. Dostupan je s bilo kojeg mjesta gdje

postoji veza na Internet.

Za razliku od webmaila, aplikacije poput Microsoft Outlooka, Outlook Expressa ili sl. vezane

su za raunala na kojima se koriste. Moe se podesiti pristup e-mailu putem i vie aplikacija i

vie raunala

Radi sigurnosti svaki za pristup e-mailu potrebno je korisniko ime i lozinka. E-mail adresa

ima oblik [email protected]


12

Upute za rad:

1. U mapi Informatika napravite podmapu Internet

2. Pokrenite neku od trailica za pretraivanje web-a (npr. Google)

3. Pronaite i pregledajte web stranice koje sadre podatke o automobilima.

4. Pronaite i pregledajte slike automobila.

5. Pronaite i pregledajte stranice koje sadre podatke o automobilu XD.

6. Pronaite i pregledajte slike automobila XD, te kamiona Mercedes

7. Spremite neke od slika u podmapu Internet koja se nalazi u mapi Informatika

8. Otvorite novi prazni dokument u programu WordPad

9. Kopirajte dio teksta koji govori o automobilu XD, te ga zalijepite u novootvoreni

WordPad dokument

10. Kopirajte sliku XD u novotvoreni dokument ispod kopiranog teksta

11. Kopirajte url adresu iskoritenog teksta i slike u novootvoreni dokument

12. Spremite novootvoreni dokument u podmapu Internet pod imenom XD

13. Poaljite dokument XD pridruen e-mail poruci kao prilog. Poruku poaljite na

slijedee adrese:

Primatelj: [email protected]

Kopija: [email protected]

Predmet: Informatika Prezime, Ime Internet

Tekst poruke:

Potovani,

prema dogovoru, u prilogu vam aljem traene podatke.

Ime Prezime

14. Preuzmite sliku s adrese http://www.vusb.hr/~mcobovic/Korzo.jpg

i spremite ju u podmapu Internet

15. Komprimirajte mapu Informatika i poaljite datoteku Informatika.rar pridruen e-

mail poruci kao prilog. Poruku poaljite na slijedee adrese:

Primatelj: [email protected]

Kopija: [email protected]

Predmet: Informatika Prezime.Ime Informatika

Tekst poruke:

Potovani,

prema dogovoru, u prilogu vam aljem traene podatke.

Ime Prezime

16. Izbriite cijelu mapu Informatika


13

1. Za rad e biti potrebni sljedei programi Bojanje, Word Pad, Internet Explorer (stranica www.yahoo.com), Calculator, Dokumenti. Programe nemojte iskljuivati dok cijeli rad ne bude pregledan.

2. Uite na stranicu www.yahoo.com. Izgled cijelog Internet Explorera treba prilijepiti u Word Pad. Sliku smanjite da ne zauzima cijeli papir (prikazano primjerom)

3. Naslov Yahoo na odgovarajui nain kopirajte u Word Pad (prikazano primjerom) 4. Imena horizontalnog izbornika stranice izreite i prilijepite u Word Pad (prikazano

primjerom)

5. Unutar kalkulatora pretvorite decimalni broj 7632 u binarni broj. Izgled ovako pretvorenog broja i cijelog kalkulatora prilijepite u Word Pad (prikazano primjerom)

6. Otvorite Dokumenti i tako otvoreni prozor cijeli prilijepite u Word Pad (prikazano primjerom)

7. Dvije datoteke veliine 5 do 10 KB iz mape WINDOWS kopirajte u mapu GRAMATIKA

8. Promjenite ime mape HRVATSKA u HJ, a ime mape GRAMATIKA u JEZIK.


14

4. OBRADA TEKSTA

Programi za obradu teksta omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,

sortiranje, pretraivanje, brisanje, ispis, umnoavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,

organiziranje podataka u tablice te jo mnogo toga.

Uz mnotvo programa za obradu teksta (Notepad, WordPad, TextEdit, Kwrite) koji su

trenutno dostupni na tritu, vodeim se smatra program Word, tvrtke Microsoft koji radi pod

operacijskim sustavima Windows.

4.1. Pokretanje i izgled programa Word

Program Word se pokree kao i svi drugi programi koji rade pod operacijskim sustavom

Windows. Korisnik e odabrati onaj nain koji se njemu najprihvatljiviji. Najei nain je

klikom na Windows tipku/Svi programi/Microsoft Office/Microsoft Office Word 2007.

Nakon pokretanja otvara se prozor programa Word (Slika 5.12)

Vrpca sa naslovom sadri ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za rukovanje

prozorom. Vrpca sa izbornicima sadri popis izbornika u kojima su naredbe srodno grupirane.

Vrpce sa alatima sadri gumbe koji predstavljaju naredbe, te omoguava izravan pristup

najee rabljenim naredbama. Vrpca stanja, statusna vrpca pokazuje razliita obiljeja

dokumenta: trenutana stranica, ukupni broj stranica, broj rijei, veliinu pogleda

Radna ploha je podruje u koje se unosi tekst. Moe se zamisliti kao list papira na kojem e se

pisati.

Kliznici omoguavaju kretanje kroz dokument kada je dokument vei od povrine radne

plohe. Ravnalo omoguuje lake snalaenje u dokumentu.

vrpca s naslovom

vrpca s

izbornicima

vrpca s

alatima

radna ploha

kliznici


15

4.2. Temeljni pojmovi i rad s tipkovnicom

U programu Word datoteka se naziva dokument i nakon pohrane iza imena dodaje se

produetak doc ili docx, ovisno o nainu snimanja.

Pokaziva ( engl. cursor) je treptajua crtica koja pokazuje mjesto upisa novog znaka (teksta).

Tekst se dijeli na odlomke, a jedan odlomak moemo definirati kao dio teksta izmeu dva

znaka Enter. Ukoliko je redak teksta dulji od irine zadanog radnog podruja, Word e ga

automatski prebaciti u novi red im tekst dotakne desni rub radnog podruja.

Za pisanje velikog slova potrebno je drati pritisnutu tipku Shift dok se tipka eljeno slovo

(postoje 2 tipke Shift, i s lijeve i s desne strane), takoer tipkom Shift piu se i gornji znakovi

(iznad brojki i slova). Ako vei dio teksta treba pisati iskljuivo velikim slovima, umjesto

stalnog pritiska na tipku Shift, moe se ukljuiti prekida Caps Lock (ukljui se signalna

lampica).

Za razmak izmeu rijei rabi se razmaknica (engl. space), dok se krivo uneseni znak brii se

tipkama Delete ili Backspace. Tipka Enter zavrava trenutni redak te ostatak teksta prebacuje

u novi red. To je ujedno i oznaka poetka i kraja odlomka teksta.

Za kretanje kroz tekst mogu se, osim mia, rabiti i navigacijske tipke (strjelice gore, dolje,

lijevo i desno).

Tipke Alt i Ctrl rabe se za proirenje funkcija ostalih tipki (potrebno ih je drati pritisnute dok

se pritie neka druga tipka): Ctrl Home pomie pokaziva na poetak dokumenta, Ctrl End

pomie pokaziva na kraj dokumenta, AltGr ispisuje znakove ispod slove (ista tipka),

kao na primjer AltGr V ispisat e znak @, Tab tabulator koji uvlai tekst (npr. na poetku

odlomka) uvlake

4.3. Otvaranje, pohrana i zatvaranje dokumenta

Dokument je mogue otvoriti kao novi prazan dokument ili kao postojei dokument

pohranjen na nekom od trajnih memorijskih medija.

Otvaranje se izvrava sljedeom naredbom:

Dva puta brzo kliknuti na odabrani dokument.

Office tipka Otvori pronai eljeni dokument u mapi

Za otvaranje novih (praznih) dokumenata: Office tipka Novo

Dokument koji se ureuje bit e izgubljen e biti izgubljen u sluaju ako se prije ne spremi na

neki od medija za trajnu pohranu. Spremanje dokumenta izvrava se sljedeom naredbom:

Office tipka 1. Spremi (Save)

2. Spremi kao (Save As)

Spremanje dokumenta pod nekim imenom u mapu gdje ve postoji dokument s istim imenom

vodi do presnimavanja starog.

Zatvaranje dokumenta se izvrava naredbom:


16

Office tipka Zatvori

kliknuti na x u gornjem lijevu kutu prozora

4.4. Oznaavanje teksta

Dio teksta kojemu se ele mijenjati obiljeja potrebno je oznaiti. Oznaavanje teksta je

mogue odraditi na vie naina:

Uz pritisnutu lijevu tipku mia prevlaenjem preko eljenog teksta

Dvostruki klik na eljenu rije

Desni klik mia uz dranje tipke ctrl za oznaavanje cijele reenice

Trostrukim klikom na bilo kojem dijelu odlomka kako bi se oznaio cijeli odlomak

4.5. Oblikovanje izgleda slova

Izbor eljenog oblika slova, veliine, boje, ukoenja,

podebljanja, podvlaenja i ostalih obiljeja slova vri se

preko preaca u izborniku polazno ili preko dijalokog

okvira Font. Prije svega potrebno je oznaiti eljeni tekst

kako bi se promjene mogle izvriti na eljenom dijelu.

U dijalokom okviru Font nalazi se: naziv fonta, stil slova

(oblik slova), veliina slova, boja fonta (slova), stil

podcrtavanja te dodatna obiljeja slova (Efekti). Sve

promjene na obiljeenom tekstu mogu se vidjeti u pregledu.

4.6. Oblikovanje odlomka

Rubovi teksta u odlomku mogu se poravnati po lijevom ili desnom rubu, oba ruba ili postaviti

u sredini. eljena poravnanja vre se preko preaca u izborniku polazno ili preko dijalokog

okviru Odlomak. U dijalokom okviru odlomak nalaze se: poravnanja, razina strukture,

uvlake (Lijevo, Desno i Posebno), razmak izmeu redova (Prije, Poslije, Prored i veliina

proreda). Sve promjene koje se odvijaju na eljenom tekstu, takoer kao u dijalokom okviru

Font, mogu se vidjeti u pregledu.

ravnalo


17

4.7. Obrubi i sjenanje

Kako bi se dio teksta uinio uoljivim i dodatno naglaenim, moe se sjenati i obrubljivati.

Za postavljanje obruba i sjenanja treba oznaiti dio teksta i zatim birati Obrubi i sjenanje u

izborniku Polazno. Mogue je birati karticu obrubi u kojoj se mogu zadati boja, debljina i

izgled crte obruba, da li e obrub biti cjelokupan ili djelomian, te dali e biti oko odlomka ili

oko odabranog teksta. Za postavljanje sjenanja potrebno je birati karticu Sjenanje, gdje se

moe zadati boja i uzorak sjenanja.

4.8. Postavke stranica

Pri otvaranju novog dokumenta korisno je zadati postavke

stranice, to podrazumijeva dimenzije papira, margine i

usmjerenost stranica.

Margina je naziv za prazan prostor izmeu ruba teksta i

ruba papira. Posebno se namjetaju gornja, donja, lijeva,

desna i uvezna margina

Usmjerenost stranice moe biti uspravna (Portret) ili

poloena (Pejza). Postavke stranice nalaze se u izborniku

Izgled stranice.

4.9. Zaglavlje i podnoje

Podatke je mogue unositi u podruje gornje i donje margine koji se nazivaju Zaglavlje i

podnoje. Podaci uneseni u ovom dijelu pokazat e se na svim stranicama dokumenta (ako je

aktivna naredba Povei sa sljedeim). U zaglavlje i podnoje najee se unose nazivi

poglavlja i brojevi stranica. Umetanje zaglavlja i podnoja izvrava se klikom na Zaglavlje ili

Podnoje u izborniku Umetni. Takoer U ovom izborniku nalazi se i naredba za automatsko

numeriranje stranica Broj stranica

4.10. Tablice

Tablice se umeu naredbom Tablica u izborniku Umetni. Tablicu

je mogue umetnuti te joj zadati broj redaka i stupaca. Dok se

pokaziva nalazi unutar tablice, mijenja se izgled ravnala. Uz

pomo oznaka koje se javljaju na ravnalu mogu se mijenjati irine

stupaca i visine redaka.

vrpca stanja

(statusna vrpca)


18

Sadraj unesen u tablice mogue je oblikovati kao i ostali tekst u dokumentu. Da bi se sadraj

tablice mogao oblikovati, potrebno je prethodno oznaiti eljene elije, retke, stupce ili cijelu

tablicu. Oznaavanje se izvodi pomou pokazivaa (postavljanjem na za to predviena

mjesta). Dok se pokaziva kree po tablici u vrpci s izbornicima pojavljuju se dodatni

izbornici u kojima se nalaze oblikovanja za tablicu(Slika 4.17.).

4.11. Ispis dokumenta

Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispii. Nakon izvravanja naredbe pokazuje se

prozor ispis u kojemu se odabire pisa, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naini ispisa.

Slika 5.12. Prozor programa

Microsoft Word

VELEUILITE U SLAVONSKOM BRODU STRUNI STUDIJ MENADMENT

Pisani rad iz predmeta

INFORMATIKA

Naslov rada:

ZATITA OKOLIA I STANOVNITVA

REPUBLIKE HRVATSKE

Ime i prezime

Slavonski Brod, prosinac 2012.

Sadraj

1. PROJEKT .................................................................................................................................................. 1

2. PONUDA ................................................................................................................................................. 2

Vjeba

1

1. Projekt

ZATITA OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE putem raunala podranog informacijskog sustava za provoenje plana intervencija u zatiti okolia

Projekt ZORH'2007

Nakon viegodinjih neuinkovitih i neuspjenih pokuaja rjeavanja problema kabinetskih i operativnih poslova u sustavu zatite okolia projektiran je i izveden integralan informacijski sustav upravljanja kemikalijama i planiranja intervencija u zatiti okolia Republike Hrvatske (Projekt ZORH'2007)1.

ZORH '2007 omoguuje automatizaciju operativnih i kabinetskih poslova na svim pojavnim razinama i ukupno unapreivanje djelatnosti zatite okolia Republike Hrvatske putem:

Prostornog i vremenskog evidentiranja, praenja i izvjetavanja o opasnim tvarima u Republici Hrvatskoj po raznim karakteristikama (prostor, vrijeme, koliina, svojstva, .),

Evidentiranja i praenja pojedinanih podataka o objektima, pogonima, skladitima,

Zadovoljavanja meunarodnih standarda i preuzetih obveza,

Evidentiranja i praenja podataka o indeksima opasnosti i koeficijentima rizika.

1 N.Novak Zavod za ekonomska istraivanja EFOS

Vjeba

2

2. Ponuda

PingWIN za ICT d.o.o.

Osjeka ulica 234 35000 Slavonski Brod

Slavonski Brod, 15.prosinac 2012.g.

DDD d.d.

Slavonski Brod

Ponuda br.89/2012

Potovane / potovani,

aljemo Vam ponudu za opremu i usluge.

R.br. ifra Naziv Cijena (kn) Jed.mjere koliina Vrijednost

1. 98203 Zamagljiva 13.000,00 kom 2 26.000,00

10025 Detektor

CO2

5.500,90 2 11.001,80

UKUPNO 37.001,80

Plaanje u roku od 30 dana.

U sluaju kanjenja plaanja, zaraunavaju se zatezne kamate prema formuli:

Pm = 100

1

1001m

p

gdje je m broj dana kanjenja plaanja.

Sastavio:

Ivan Ivanovi Direktor:

Hrvoje Horvat


23

Va zadatak je urediti obavijest o nadolazeoj godinjoj skuptini badmintonskoga kluba.

Potrebno je prilagoditi pismo, primijeniti razliite funkcije oblikovanja, te pravljenje tablice

1. Kreirajte mapu Obrada teksta u mapi Informatika

2. Otvorite novi MS Word dokument i prepiite tekst sa stranice 24. 3. Napravite novi odlomak od teksta koji poinje s Ovo je poziv. i novi odlomak od

teksta koji poinje s Izbor blagajnika... 4. Poravnajte po sredini tekst lanovima Badminton kluba Keepfit i pospremite promjene.

5. Tekstu lanovima Badminton kluba Keepfit promijenite boju fonta u plavu.

6. Podebljajte naslov lanovima Badminton kluba Keepfit.

7. Promijenite veliinu fonta unutar cijeloga dokumenta na 12 toaka i promjenu pospremite.

8. Primijenite grafike oznake na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi teren.

9. Primijenite dvostruki prored na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi

teren.

10. Unesite tekst Badminton klub Keepfit u zaglavlje dokumenta.

11. Kreirajte tablicu sa 6 stupaca i sedam redova ispod reda koji poinje sa Ponude za novi teren(Stil tablice je Elegantna tablica)

12. Umetnite sljedei tekst u tablice: Ime Prezime Adresa Grad Pot. Br. Ivan Ivi Zrinska 11 Slavonski Brod 35000 Marko Markovi Osjeka 232 Slavonski Brod 35000 Ivana Ivanovi Istarska 23 Osijek 31000

13. irinu linije svih obruba u tablici namjestite na 1 toku. 14. Poravnajte po sredini cijeli tekst u zadnjem stupcu (Pot.Br.). 15. Promijenite gornju i donju marginu u dokumentu na 3 cm

16. Umetnite broj stranice i pospremite promjene.

17. Kreirajte Skupno pismo. Potrebno napraviti tri pisma, u svakom pismu zamjenjuje se

Paula Jones sa imenima: John Smith, John Doe, Jane Smith 18. Mapu Informatika komprimirajte, te komprimirani dokument Informatika.rar poaljite

na adresu [email protected]. Naslov: Informatika Ime i prezime Word. Tekst mail-a, potpis


24

Paula Jones,

7 Fairway Hill,

London W1

lanovima Badminton kluba Keepfit Ovo je poziv za Godinju Generalnu Skuptinu koja e

se odrati u ponedjeljak 12. sijenja 2004. u 6 sati poslijepodne u Oldpark House.

Dnevni red Izbor blagajnika i tajnika

Prezentacija godinjega obrauna

Izvjee klupskoga kapetana

Prezentacija prorauna za 2004

Izbor uprave

Izbor revizora

Ponude za novi teren

Jim Green,

Tajnik


25

5. TABLINE KALKULACIJE

Namjenski programi za tablino raunanje (engl. spreadsheet) omoguuju jednostavno i

djelotvorno raunanje s mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo

ispravljanje pogreaka, te jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.

Omoguavaju i: koritenje stotina ugraenih funkcija, raunanje pomou sloenih formula,

rad s bazama podataka, pripremu materijala za ispis (vizualno kvalitetno) itd.

Programi za tablino raunanje posebno su pogodni za ekonomske i financijske analize, npr.

kalkulacije, trokovnici itd. te su osobito omiljeni meu ekonomistima.

Excel je najpopularniji program za tablino raunanje na osobnim raunalima, to uz

nesumnjivu kvalitetu programa treba pripisati i snazi tvrtke Microsoft. Odlikuje se velikim

mogunostima obrade i prikaza podataka.

5.1. Pokretanje programa

Microsoft Excel se moe pokrenuti kao i bilo koji drugi program. Korisnik e odabrati onaj

nain koji je njemu najprihvatljiviji: Start/Programs/Microsoft Excel ili dvoklikom na ikonu

Excel

5.2. Prozor programa Excel

Nakon pokretanja programa otvara se prozor programa Excel (Slika 5.18.)

Naslovna vrpca (engl. Title bar) sadri ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za

lako rukovanje prozorom

Vrpca s izbornicima (engl. Menu bar) sadri popis izbornika u kojima su naredbe grupirane

po srodnosti a mogue ih je izvravati unuta programa Excel Vrpca sa alatima (engl.

Slika 4.17.

Izbornik tablice

Slika 5.18.

Prozor

programa

Excel

Funkcijski gumb

Slika

4.13.

Obliko

vanje

slova

Slika

4.16.

Ume

tanje

tabli

ce

Slika

4.15.

Obrubi

i

sjenanje Slika

4.14.

Obli

kova

nje

odlo

mka

Slika 1.11. Izgled prozora MS Word


26

toolbars) sadri razne gumbe koji predstavljaju naredbe. Omoguava izravan pristup najee

rabljenim naredbama programa (izvravanje naredbi na bri nain). Vrpca stanja, statusna

vrpca (engl. Status bar) pokazuje razliita obiljeja datoteka[3]

Radna ploha je podruje u koje se unose podaci.

Gumbi za otkazivanje i potvrdu pojavljuju se tek pri upisu podataka.

Vrpca za rad s radnim tablicama. Radne tablice se mogu dodavati, premjetati, kopirati,

brisati, moe im se mjenjati ime i dr. Pozivom brzog izbornika (desni klik miem) na podruje

kartica radnih tablica i odabirom odgovarajuih tablica i odabirom odogovarajue naredbe.

5.3. Temeljni pojmovi

U programu Excel se datoteka uobiajeno naziva radna knjiga (engl. workbook, book).

Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak *.xls, *xlsx.

Svaka se radna se knjiga sastoji od jedne ili vie radnih tablica (radnih listova, engl. sheet).

Radne se tablice u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati prema potrebi.

Radno podruje svake radne tablice sainjeno je od mree stupaca i redaka. Redci su oznaeni

brojevima (od 1 do 65.536). Stupci su oznaeni slovima od A do IV (najvie 256 stupaca).

Presjecite retka i stupca naziva se elija (engl. cell). Aktivna elija je uvijek oznaena

debljim rubom. Svaka elija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja je sainjena od

pripadajueg naziva stupca i broja retka.

5.4. Pohrana podataka

Svaku datoteku koju se eli sauvati treba spremiti. Datoteka se sprema na eljeno mjesto

naredbom Office tipka/Snimi kao

Po zavretku postupka u vrpci s naslovom umjesto openitog naziva (npr. engl. Book1) za

datoteku e se pisati odabrano ime.

Pri svakoj promjeni sadraja, datoteku treba ponovno spremiti. Za ponovnu pohranu dovoljno

je birati naredbu Spremi (Save) ili za to predvieni gumb iz vrpce sa alatima (slika diskete).

Pri tome se prethodna inaica dokumenta nepovratno gubi, a sprema se nova.

elija

Oznaka stupca

Broj retka

Vrpca sa izbornicima


27

Vrpca sa alatima

Vrp

Gumb za

otkazivanj

Koord

inate Aktiv

na

Slika

uobiajena,

ukoena

indeks

5.5. Oznaivanje elija

Za bilo koju naredbu koja ukljuuje vie elija (brisanje, oblikovanje, raunanje) potrebno je

prije pozivanja naredbe oznaiti sve eljene elije. Za oznaavanje uzastopnih elija potrebno

je postaviti pokaziva mia na poetnu eliju i drei pritisnutu lijevu tipku mia prevui

miem preko eljenog raspona.

Za oznaavanje elija koje nisu uzastopne potrebno je drati pritisnutu tipku Ctrl i miem

oznaiti eljene elije.

Za oznaavanje vie stupaca ili redaka potrebno je prevui miem preko zaglavlja eljenih

stupaca ili redaka. Za oznaavanje cijele tablice potrebno je odabrati Ctrl+A ili kliknuti na

sjecite zaglavlja redaka i stupaca.

5.6. Oblikovanje podataka i elija

U Excelu razlikujemo: oblikovanje teksta unutar elije, brojeva unutar elije, obruba elije itd.

Detaljnije oblikovanje tablice provodi se naredbom Format/elije (Cells). Otvorit e se prozor

Format elija (Cells) u kojem klikom na jaha biramo to

elimo oblikovati. Slova se oblikuju naredbom Format/Cells i

jahaem Font

Brojevi se oblikuju naredbom Format/Cells i jahaem Number

Poravnavanje se ureuje naredbom Format/Cells i jahaem Alignment. Mogue je odrediti:

vodoravno (engl. horizontal) i uspravno (engl. vertical) poravnavanje podataka u eliji

prelamanje teksta unutar elije u dva ili vie redaka (engl. wrap text)

automatski smanjiti tekst toliko

da stane u eliju (engl. shrink to fit)

spojiti vie elija (engl. merge

cells)

promijeniti smjer pisanja u

eliji (engl. orientation) i dr.

Obrub se ureuje naredbom

Format/Cells i jahaem Border.

Mogue je odabrati vrstu,debljinu i

veliina slova


28

boju crte te nain obrubljivanja elije ili vie njih.

Naredbom Format/Cells i jahaem Patterns ureuju se boje i uzorci ispune elije (ili vie njih)

Naredbom Format/Cells i jahaem Protection mogue je "zakljuati" eliju, tj. onemoguiti

brisanje, premjetanje ili promjenu elije. Ovu naredbu mogue je primijeniti tek nakon to se

zatiti tablica naredbom Tools/Protection/Protect Sheet

5.7. Redanje podataka

Podatke se u radnoj tablici moe na jednostavan nain poredati (svrstati, sortirati). Redanje

moe biti po abecednom redoslijedu ili po brojevnom redoslijedu. Da bi se podatci poredali na

eljeni nain, potrebno je odabrati stupac ili redak po kome e se redati. Taj se stupac ili redak

naziva klju. Ako je sadraj vie elija u odabranom kljuu isti, mogue je zadati dodatni

klju. Maksimalni broj kljueva je tri,

Podatci se mogu poredati naredbom Ureivanje/Sortiraj

Za jednostavno redanje mogu posluiti i za to predvieni gumbi iz vrpce sa alatima.

5.8. Formule

Jedno od glavnih obiljeja programa Excel je mogunost brzog i

jednostavnog raunanja podacima upisanim u tablice. Tome slue formule.

Excel sadraj elije prepoznaje kao formulu ukoliko je prvi znak sadraja znak jednakosti (=).

Iza znaka jednakosti mogu se unositi: adrese elija, brojevne vrijednosti (konstante),

operatori, funkcije.

Operatori oznaavaju operacije koje treba izvriti nad podacima. Najee se koriste:

aritmetiki operatori (+, -, *, /, %), operatori usporedbe (=, =, ).

Da bi se formula napisala potrebno je oznaiti eliju u kojoj se

oekuje rezultat, te upisati znak jednakosti (=). Potom se

upisuje eljeni izraz. Umjesto upisa konkretnih vrijednosti

podataka (sadraja elija) upisuju se adrese elija u kojima se ti

podaci nalaze. Primjerice izrazom =A1+A2 zbrojit e se podaci

koji se nalaze u elijama A1 i A2. Upis formule zavrava

pritiskom na tipku ENTER ili za gumb za potvrdu. Rezultat raunanja prema upisanoj formuli

bit e prikazan u eliju u koju je upisana formula.

Ovdje je potrebno uoiti da e u prostoru za prikaz sadraja aktivne elije koji je dio vrpce s

formulama biti zapisana formula, a u odabranoj eliji rezultat raunanja. Pri pisanju formule

umjesto upisivanja adrese elije jednostavnije je kliknuti na tu eliju pa e se njezina adresa

automatski umetnuti u formulu.

Tijekom rada na radnoj tablici moe doi do promjene sadraja nekih elija ukljuenih u

formulu. Velika prednost Excela je u automatskom preraunavanju rezultata im doe do

promjene sadraja neke od elija ije su adrese ukljuene u formulu.

vrsta slova


29

Ako unutar formule postoji vie razliitih operacija, izvravat e se po uobiajenom

redosljedu prioriteta. Za redosljed izvravanja operacija koji je drugaiji od zadanog valja

rabiti zagrade.

Formule se mogu kopirati na uobiajeni nain: brzi izbornik, Copy, nova lokacija, brzi

izbornik, Paste. Po kopiranju valja obratiti panju na formule u elijama G9 i G10. Formula

se, zajedno sa adresama elija od kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu na radnoj

tablici. Razlog je tome to su u Excelu sve adrese, po osnovnoj postavci relativne.

Relativne se adrese temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula, dok su

apsolutne adrese. ne temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula i elija

ije su adrese u formuli. Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na apsolutnu

lokaciju elije koju predstavljaju.

Osim to se sadraj moe kopirati na uobiajeni nain (Copy, Paste) moe se kopirati i

koritenjem oznake popune.

Kopira se koritenjem oznake popune: u poetnu eliju niza potrebno je unijeti sadraj kojim

se eli puniti niz, zatim se pokaziva postavi na donji desni kut elije u koju je unesen sadraj

(pokaziva se pretvara u krii), i na kraju se miem povue prema dolje ili desno.

5.9. Funkcije

Funkciju moemo opisati kao pravilo ili postupak kojim se odreuje jednoznaan rezultat ako

je zadani skup ulaznih podataka. Takvo pravilo (funkcija) obino ima ime kojim se razlikuje

od ostalih pravila. Npr. funkcija sin(x) jednoznano odreuje rezultat ako je zadan ulazni

podatak x. Program Excel sadri priblino 300 funkcija podijeljenih u vie skupina.

Excel razlikuje sljedee skupine funkcija:

matematike i trigonometrijske,

statistike,

za rad sa tekstom,

za rad s podacima u obliku datuma i vremena,

logike,

U programu Excel svaka funkcija zapoinje znakom jednakosti (isto kao i formula). Nakon

znaka jednakosti navodi se ime funkcije. Iza imena, unutar para okruglih zagrada, upisuju se

argumenti (ulazni podaci). Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci) za koje se

pojedina funkcija izvrava. Funkcija moe imati jedan ili vie argumenata. Ako argumenata

ima vie, odvajaju se znakom ;.

Argument funkcije moe biti:

broj (konstanta),

adresa elije ili adresa skupine elija,

druga funkcija.

Argument mora biti tono odreene vrste podataka propisana funkcijom.


30

Funkcija umee naredbom Insert/Function ili gumbom iz vrpce s podacima. Posljedica je

pojava prozora u kome prvo treba izabrati eljenu skupinu funkcija.

Po odabiru eljene funkcije, valja zadati argumente, tj. vrijednosti za koje e se funkcija

izvriti. Slika 5.23.

Argumenti se unose u za to predviene okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji). Osim

to se mogu upisati, argumenti se mogu unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne strane

okvira (povratak na radnu tablicu).

U tablici je navedeno nekoliko funkcija i

njihovih znaenja. Funkcije su izdvojene iz

raznih kategorija. Slika 5.23.

5.10. Ispis dokumenta

Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispii. Nakon izvravanja naredbe pokazuje se

prozor ispis u kojemu se odabire pisa, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naini ispisa.

boja slova

eksponent


31

1. Na radnoj povrini kreiraj mapu Informatika, te u njoj mapu Tabline kalkulacije. Kreirajte Excel proraunsku tablicu u toj mapi pod nazivom Zadatak.xls

2. Upiite runo podatke u stupce Rb, Naziv, Koliina, Cijena, te upiite i Stopu poreza u stupcu H (20%).

3. Izraunajte Vrijednost svih artikala tako da pomnoite podatke u stupcu Koliina s podacima u stupcu Cijena (upiite formulu u eliju E2 koja e mnoiti elije C2 i D2).

4. U preostale elije u stupcu Vrijednost nemojte upisivati formule runo, nego kopirajte formulu iz elije E2 u ostale elije u stupcu E.

5. Na kraju zbrojite podatke u stupcu E s pomou funkcije za sumiranje tako da suma bude upisana u eliji E7.

6. U stupcu F izraunajte iznos poreza tako da u F2 upiete formulu koja e mnoiti vrijednost artikla sa stopom poreza koja je navedena u eliji H2. Koristite apsolutno i relativno adresiranje, koje e kopiranjem te formule na elije F3:F6 dati ispravne vrijednosti.

7. Sumirajte iznose poreza u eliji F7.

8. Kreirajte stupasti grafikon koji e prikazati Naziv i Koliinu artikala (vidi sliku). Upiite i naslov grafikona.

9. Promijenite tip grafikona u onaj u obliku pite (Pie). Isprobajte razliite opcije za promjenu grafikona za vjebu.

10. U drugom radnom listu kreirajte tablicu zadanu za drugi radni list (Sheet 2).

11. Izraunajte ukupnu vrijednost kruha na skladitu (koristei funkciju sumiranja) u eliju B15 .

12. Izraunajte prosjenu, minimalnu i maksimalnu vrijednost kruha na skladitu (koristei statistike funkcije) (u eliju B16, B17 i B18) .

13. Kopirajte ukupnu, prosjenu, min i max vrijednost (B15 do B18) za kruh na ostale artikle (na elije C15 do F18).

14. Napravite linijski grafikon koji prikazuje mjeseno kretanje artikala kao na slici (upiite naslov grafikona, nazive osi x i y).

15. Pozovite osobu koja nadzire vjebe da provjeri ispravnost zadatka. U uvjetima ispravnosti slijedi potvrda ispravnosti, brisanje rada i direktorija.


32


33

Paljivo proitajte tekst, te zadatke rijeite na raunalu.

1. Otvorite novu radnu knjigu, dajte joj ime svog prezimena, te ju pohranite na svoj Radnu

povrinu (Desktop), u mapi Tabline kalkulacije. (1)

2. Prvu radnu tablicu nazovite: Rauni. (1)

3. elije od B2 do E2 spojite u jednu. U tako spojenu eliju upiite naslov: Komunalije. (1)

4. Naslov smjestite u sredinu elije u vodoravnom i okomitom smjeru. Vrsta slova Comic

Sans MS, 14, crveno, podebljano i ukoeno. (1)

5. Radnu tablicu popunite kako pokazuje slika. Naslov Komunalije ve ste unijeli. (1)

6. U elijama B4, B5, A15, A16, A18, A19 postavite kontrolu teksta uz pomo koje se tekst

prelama u vie redaka. (1)

7. Podesite irine stupaca na optimalno, a sadraje svih elija smjestite u sredinu u

vodoravnom i okomitom smjeru. (1)

8. U eliji B15 s pomou prikladne funkcije izraunajte zbroj stanara svih stanova. (1)

9. U eliju B16 s pomou prikladne funkcije izraunajte ukupnu povrinu svih stanova. (1)

10. U eliji B18 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu vode po jednom stanaru. (1)

11. U eliji B19 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu grijanja po kvadratnom metru

stana. (1)

12. elije B18, B19 osjenajte crvenom bojom. (1)

13. Svim podatcima koji prikazuju novane iznose oblikujte prikaz na dvije decimale, s

prikazom novane jedinice (kune). (1)

14. Izradite grafikon: (4)

Tip: Pie, trodimenzionalni

Podruje podataka koje trebate prikazati: C9:C13, po stupcima

Naslov grafa neka bude: Naseljenost stanova

Zadajte ispis naziva legendi s postotnim udjelima

Isjeak koji govori o stanu tri, izvucite prema van

Grafikon spremite na poseban list, pod nazivom Stanari


34

SAETAK

Primjena raunala ula je u svaki segment ovjekova ivota. Bez informacija nemogue je

postati konkurentan na tritu. Informacijska tehnologija je tehnologija koja omoguuje

uporabu raunala za obradu informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zatiti i

prijenosu informacija. Kako bi se lake koristili raunalom potrebno je poznavati rad u

operacijskom sustavu, obraivati tekst, tablino raunati, te komunicirati preko interneta

Operacijski sustav je program koji upravlja svim raunalnim resursima, izvoenjem svih

programa i slui kao suelje izmeu korisnikih programa i sklopovlja.

Internet je svjetska podatkovna mrea koja se sastoji od skupa meusobno povezanih

raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.

Programi za obradu teksta omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,

sortiranje, pretraivanje, brisanje, ispis, umnoavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,

organiziranje podataka u tablice te jo mnogo toga.

Namjenski programi za tablino raunanje omoguuju jednostavno i djelotvorno raunanje s

mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje pogreaka, te

jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.

Pitanja

1. to su to informacijski sustavi i koji su osnovni dijelovi?

2. Koji su osnovni dijelovi raunala?

3. Zato se raunala povezuju?

4. to je to operacijski sustav i koji se operacijski sustavi najee koriste? Zato?

5. Objasnite razliku izmeu mape i datoteke!

6. Za to slui Windows Explorer?

7. Kako se podaci pohranjuju?

8. Koji programi dolaze uz operacijski sustav?

9. to je Internet?

10. Kako se pretrauju Internet stranice?

11. emu slui mail?

12. Koja je razlika izmeu e-maila i webmaila?

13. to omoguavaju programi za obradu teksta?

14. to je potrebno uiniti prije obrade eljenog teksta?

15. Kako se postavlja stranica?

16. Kako se pravi tablica u MS Word-u?

17. to su to tabline kalkulacije?

18. to je elija i kako se oblikuje elija?

19. to su to formule, a to funkcije?


35

LITERATURA

[1] D Grundler, S. utalo: Raunalstvo udbenik za 1. i 2. razred etverogodinjih strukovnih

kola, K, Zagreb, 2007.

[2] H. Mirkovi: Microsoft Windows Vista Koritenje raunala i upravljanje datotekama,

ECDL biblioteka, Zagreb, 2008

[3] M. Kora: Microsoft Excel 2007 izrada tablinih prorauna, ECDL biblioteka, Zagreb,

2008

[4] G. Medi: Internet i rad na mrei, ECDL biblioteka, Zagreb, 2008

[5] http://wiki.fmf.uni-lj.si/wiki (28.11.2010)

[6] www.microsoft.com (28.11.2010)

[7] www.microsoft.com (28.11.2010)

[8] http://info.biz.hr (01.12.2010)

[9] Materijali sa predavanja prof.dr.sc. Ninoslava Novaka

prakticne racunalne vjestine

Documents