PRAKSA U ZAPRAKSA U ZAŠŠTITI BANAKA TITI BANAKA PRIJE I NAKON ULASKA U EUPRIJE I NAKON ULASKA U EU

DR. BRANE BERTONCELJ,

BANKA SLOVENIJE, EUROSUSTAV

SADRSADRŽŽAJAJ

SIGURNOSNO OKRUŽENJEAKTIVNOSTI PRIJE I NAKON ULASKA U EUPRAVNA OSNOVASIGURNOST POSLOVANJARIZICIPODRUČJA UGROZEPREVENTIVNE AKTIVNOSTIZAVRŠNI DIO.

SIGURNOSNO SIGURNOSNO OKRUOKRUŽŽENJEENJE

3

GLOBALNI RIZICI GLOBALNI RIZICI (2012.)(2012.)

4Izvor: World Economic Forum 2012.

SIGURNOSNO STANJE U ESCBSIGURNOSNO STANJE U ESCB

KAZNENA DJELA (OSOBITO GOSPODARSKI I ORGANIZIRANI KRIMINALITET) TE OSTALE ŠTETNE POJAVE SVE SU ČEŠĆE U BANKAMA I NE SMANJUJU SE

SVE JE VIŠE NASILJA NAD ZAPOSLENICIMA I KLIJENTIMA

POČINITELJI SU SNALAŽLJIVI TE PRATE NOVE SUSTAVE TEHNIČKE ZAŠTITE KOJI SE USPOSTAVLJAJU U BANKAMA. TRAŽE NEDOSTATKE U ZAŠTITI I NEPRAVILNOSTI KOD ZAPOSLENIKA

POČINITELJI SU DOBRO PRIPREMLJENI, A AKCIJE SU SMIONE I BRZE

PROBIJANJE JE ZAŠTITE UNUTARNJIH INFORMACIJA ČESTA POJAVA.

AKTIVNOSTI PRIJE I AKTIVNOSTI PRIJE I NAKON ULASKA U NAKON ULASKA U

EUROPSKU ZAJEDNICUEUROPSKU ZAJEDNICU

ORGANIZACIJSKA STRUKTURAORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- opskrba- predisporuka euro-gotovine

- posredna predisporuka gotovine-prijevoz- zaštita

-izvješćivanje-nadzor

-krivotvorenje.

Operativna skupina (OS)

KRIZNI MENADŽMENT

SavjetBanke Slovenije

Projektno vijeće zaprihvat euro-gotovine

(novčanica, kovanog novca)

Koordinacijski odbor za

predisporuku eura

Nacionalni koordinacijski

centar

Banke i štedionice,

pošta

Bankart – ATM

Policija

Sintal, Varnost Maribor

Intereuropa

Suradnja sa stručnim službama BS

ESB(Direkcija

za novčanice)

Europska komisija (Ekonomsko-financijski

odbor)

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvofinancija

RAZVOJ ZARAZVOJ ZAŠŠTITE BANAKATITE BANAKA

U SLOVENIJI JE RAZVOJ ZAŠTITE BANAKA TEKAO U RAZLIČITIM SMJEROVIMA, ODNOSNO NEŠTO INTENZIVNIJE U ODREĐENIM RAZDOBLJIMA ZBOG

SIGURNOSNIH OKOLNOSTI:

RAZDOBLJE DO OSAMOSTALJENJA 1991.

NAKON OSAMOSTALJENJA DO 2004. GODINE (ULAZAK U EU)

NAKON 2004. I NAKON 2007. GODINE (PREUZIMANJE EURA).

�KONCEPTI ZAŠTITE MIJENJALI SU SE I DOGRAĐIVALI U SKLADU S RAZVOJEM KRIMINALITETA I TEHNOLOGIJE �BANKE I NJIHOVI VODITELJI SIGURNOSTI RAZMJENJUJU ISKUSTVO I ANALIZIRAJU NENORMALNE SITUACIJE.

PRAVNA OSNOVAPRAVNA OSNOVA

PRAVNA OSNOVA PRAVNA OSNOVA (1/2)(1/2)

ZAKON O BANKARSTVU – ZAKON O BANČNIŠTVU (SLUŽBENI LIST (URADNI LIST) REPUBLIKE SLOVENIJE, BR. 99/2010., IZMJENE I DOPUNE 52/2011., 9/2011., 35/2011., 59/2011., 85/2011., 48/2012.)

ODLUKA O UPRAVLJANJU RIZICIMA I PROVEDBI PROCESA PROCJENE INTERNOG KAPITALA ZA BANKE I ŠTEDIONICE – SKLEP O UPRAVLJANJU S TVEGANJI IN IZVAJANJU

PROCESA OCENJEVANJA NOTRANJEGA KAPITALA ZA BANKE IN HRANILNICE (SL. L. RS, BR. 135/2006., IZMJENE I DOPUNE 28/2007., 104/2007., 85/2010., 62/2011.)

ZAKON O PRIVATNOJ ZAŠTITI – ZAKON O ZASEBNEM VAROVANJU (SL. L. RS, BR. 17/2011.)

ZAKON O TAJNIM PODATCIMA – ZAKON O TAJNIH PODATKIH (SL. L. RS, BR. 50/2006., IZMJENE I DOPUNE 9/2010., 60/2011.)

ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA – ZAKON O VARSTVU OSEBNIH PODATKOV (SL. L. RS, BR. 94/2007.)

REZOLUCIJA O STRATEGIJI NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE SLOVENIJE –RESOLUCIJA O STRATEGIJI NACIONALNE VARNOSTI REPUBLIKE SLOVENIJE (SL. L. RS, BR. 27/2010.)

PRAVNA OSNOVA PRAVNA OSNOVA (2/2)(2/2)

REZOLUCIJA O NACIONALNOM PROGRAMU SPRJEČAVANJA I SUZBIJANJA KRIMINALITETA ZA RAZDOBLJE 2012. – 2016.

DIREKTIVA VIJEĆA (EZ) BR. 114/2008 O UTVRĐIVANJU I ODREĐIVANJU EUROPSKE KRITIČNE INFRASTRUKTURE TE O PROCJENI POTREBE ZA POBOLJŠANJEM NJEZINE ZAŠTITE

UREDBA O EUROPSKOJ KRITIČNOJ INFRASTRUKTURI (SL. L. RS, BR. 35/2011.)

UREDBA (EU) 1214/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O PROFESIONALNOM PREKOGRANIČNOM CESTOVNOM PRIJEVOZU EURO-GOTOVINE MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROZONE

MINIMALNE PREPORUKE ZA SIGURNOST BANKOVNOG POSLOVANJA NA PODRUČJU ZAŠTITE OSOBA I IMOVINE (UDRUGA BANAKA SLOVENIJE, 2012.)

MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI I PREPORUKE ZA SKLAPANJE OSIGURANJA OD PROVALE (SLOVENSKA UDRUGA DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE, 2007.)

SPORAZUM O KAPITALU BASEL II.

SIGURNOST POSLOVANJASIGURNOST POSLOVANJANAKON ULASKA U NAKON ULASKA U

EUROPSKU ZAJEDNICUEUROPSKU ZAJEDNICU

SIGURNOST BANAKASIGURNOST BANAKA

SIGURNOST BANAKA PODRAZUMIJEVA SVEUKUPNOST SUSTAVA KOJI ODREĐUJU AKTIVNOSTI I MJERE KOJE ZAPOSLENICI MORAJU PROVODITI KAKO BI SE SPRIJEČILE ILI OTKLONILE NENORMALNE SITUACIJE

SVAKA BANKA USPOSTAVILA JE SVOJ SUSTAV ZAŠTITE NA TEMELJU ZAHTJEVA BANKE SLOVENIJE, JEDINSTVENIH PREPORUKA UDRUGE BANAKA SLOVENIJE, STANDARDA POSLOVANJA I DOBRE BANKOVNE PRAKSE

ZGRADE, PROSTORIJE, GOTOVINA, INFORMACIJE I ZAPOSLENICI PREDSTAVLJAJU DOBRA KOJA SU ZANIMLJIVA ZA POČINJENJE RAZLIČITIH VRSTA KAZNENIH DJELA

BUDUĆI DA JE GOTOVINA NAJPRIVLAČNIJA, NJEZINA JE ZAŠTITA U PRVOM PLANU

SVAKI NAPAD NA GOTOVINU U PRAVILU ZNAČI I NAPAD NA ZAPOSLENIKA, NJEGOV ŽIVOT I ZDRAVLJE.

ČČETIRI KLJUETIRI KLJUČČNA PITANJANA PITANJA

TKO TKO UGROUGROŽŽAVA AVA

BANKU?BANKU?

UPRAVLJANJE UPRAVLJANJE RIZICIMARIZICIMA

ŠŠTO UGROTO UGROŽŽAVA?AVA?SUSTAV SUSTAV ZAZAŠŠTITETITE

EUROPSKE SMJERNICE

BANKE U EUROSUSTAVU PRIHVATILE SU SLJEDEĆE KONCEPTE SIGURNOSTI:

DJELOMIČNO ILI POLOVIČNO ZATVORENO BLAGAJNIČKO MJESTO, UVOĐENJE CIJEVNE POŠTE, OGRANIČENJE IZNOSA GOTOVINE NA BLAGAJNIČKOM MJESTU, ZAMJENA ROLO-BLAGAJNI PODPULTNIM BLAGAJNAMA S ODGOĐENIM OTVARANJEM. KOD OVOG JE KONCEPTA POSEBAN NAGLASAK STAVLJEN NA MEHANIČKU I TEHNIČKU ZAŠTITU TREZORA

OTVOREN BANKOVNI PULT S IZRAVNOM KOMUNIKACIJOM S KLIJENTOM, POTPUNO ILI DJELOMIČNO POVLAČENJE GOTOVINE S BLAGAJNIČKOG MJESTA I UVOĐENJE CIJEVNE POŠTE

ZATVORENO BLAGAJNIČKO MJESTO S VISOKOM STAKLENOM PREGRADOM (B1, B2 ILI PROTUPROVALNOM FOLIJOM) ZA SPRJEČAVANJE PRESKAKIVANJA PULTA.

UGROZA BANKEUGROZA BANKE

GUBITAK ZBOG OPERATIVNIH RIZIKA

NEGATIVNO JAVNO MNIJENJE

IZMAKLI PRIHOD

NISKA SOCIJALNA SIGURNOST ZAPOSLENIKA

NISKA ORGANIZACIJSKA KULTURA

GUBITAK ZBOG KAZNENOG DJELA

NAPAD NA DOBRA BANKE

JAVNI PROSVJEDI I NEMIRI

NAPAD EKSPLOZIVOM

VIŠA SILA.16

SCENARIJI UGROZE BANKESCENARIJI UGROZE BANKE

TKO MOŽE BITI NARUČITELJ?

ŠTO IH ZANIMA?

GDJE SE NALAZE NAJVEĆA DOBRA BANKE?

NA KAKAV ĆE SE NAČIN POKUŠATI PROBITI SUSTAV ZAŠTITE BANKE?

KOLIKO DOBRO POZNAJETE SVOJE SURADNIKE?

17

IZRADA PREPORUKA U VEZI SA ZAŠTITOM U BANKAMA (UDRUGA BANAKA SLOVENIJE – UBS)

AKTIVNOSTI DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

KLJUČNE AKTIVNOSTI I MJERE (ORGANIZACIJSKE, KADROVSKE I TEHNIČKE, DOBRA BANKOVNA PRAKSA)

STVARANJE OKOLNOSTI ZA VEĆU PRIMJENU RAZLIČITIH OBLIKA MEHANIČKE, FIZIČKE I TEHNIČKE ZAŠTITE U BANKAMA.

STANDARDI ZASTANDARDI ZAŠŠTITETITE

OPERATIVNI RIZICIOPERATIVNI RIZICI

LJUDSKI RESURSI (RIZIK VEZAN ZA OSPOSOBLJENOST ZAPOSLENIKA, PUNU ISKORIŠTENOST ZAPOSLENIKA, MOTIVACIJU ZAPOSLENIKA)

POSLOVNI PROCESI (RIZIK VEZAN ZA UPUTE, PROVEDBU RADNIH POSTUPAKA, POGREŠKE – NEDOSTATKE U POSLOVNOM PROCESU)

INFORMACIJSKA IMOVINA (RIZIK VEZAN ZA NEPREKINUT RAD INFORMACIJSKOG SUSTAVA, RAD KOMUNIKACIJ. MREŽE, GUBITAK PODATAKA)

MATERIJALNA DOBRA (RIZIK VEZAN ZA GUBITAK GOTOVINE, GUBITAK TEHNIČKE OPREME, OŠTEĆENJE POSLOVNIH PROSTORIJA).

PRISTUP OKVIRU UPRAVLJANJA RIZICIMAPRISTUP OKVIRU UPRAVLJANJA RIZICIMA

POPIS POSLOVNIH PROCESA

� PRIMJENA ODGOVARAJUĆE METODOLOGIJE

UTVRĐIVANJE KRITIČNOSTI POSLOVNIH PROCESA

� PRIMJENA TABLICA IZ POLITIKE UPRAVLJANJA OT

PREGLED I PROCJENA RIZIKA

� BRZ PREGLED

� ISCRPNA ANALIZA

IDENTIFIKACIJA RIZIKAIDENTIFIKACIJA RIZIKA

FINANCIJSKI RIZICI

RIZIK VEZAN ZA GUBITAK UGLEDA

RIZIK VEZAN ZA LJUDSKE RESURSE

RIZICI VEZANI ZA UNUTARNJE KONTROLE

RIZIK VEZAN ZA INFORMACIJSKU IMOVINU

RIZIK VEZAN ZA PROVEDBU POSLOVNIH PROCESA

RIZIK VEZAN ZA KAZNENA DJELA

RIZIK VEZAN ZA VOĐENJE

PRAVNI RIZIK

RIZIK VEZAN ZA OKOLIŠ

TEHNIČKI RIZICI.

VRSTE NMS

NMS1 INTEGRITET: POSLJEDICE ZBOG POGREŠNE INFORMACIJE ILI NAMJERNA MANIPULACIJA NJOME.AKO JE (NE)NAMJERNO DOŠLO DO NENORMALNE SITUACIJE, ODNOSNO AKO SU INFORMACIJE POVEZANE S ODREĐENOM USLUGOM, NAMJERNO IZMIJENJENE ILI SU PAK IZMIJENJENE NA NEODOBREN NAČIN, ODNOSNO AKO NISU TOČNE.

NMS2 POVJERLJIVOST: POSLJEDICE NEODOBRENOG OTKRIVANJA INFORMACIJA.AKO SE POVJERLJIVE INFORMACIJE POVEZANE S USLUGOM NENAMJERNO ILI NEODOBRENO OTKRIJU TREĆOJ OSOBI.

NMS3 RASPOLOŽIVOST: POSLJEDICE VEZANE ZA DULJI PREKID USLUGE.AKO SE PREKINE POSLOVNI PROCES TE STOGA NIJE MOGUĆE DOVRŠITI USLUGU.

NMS4 UNUTARNJI DOGAĐAJI: POSLJEDICE OSTALIH INTERNIH DOGAĐAJA.POSTOJE LI I DRUGI MOGUĆI UNUTARNJI DOGAĐAJI KOJI NISU UZETI U OBZIR U PRETHODNIM SCENARIJIMA, A KOJI BI MOGLI UTJECATI NA UGLED, POSLOVANJE ILI FINANCIJE BANKE?

NMS5 VANJSKI DOGAĐAJI: POSLJEDICE OSTALIH VANJSKIH DOGAĐAJA.POSTOJE LI I DRUGI MOGUĆI VANJSKI DOGAĐAJI KOJI NISU UZETI U OBZIR U PRETHODNIM SCENARIJIMA, A KOJI BI MOGLI UTJECATI NA UGLED, POSLOVANJE ILI FINANCIJE BANKE?

NAJGORI MOGUNAJGORI MOGUĆĆI SCENARIJI (NMS)I SCENARIJI (NMS)

5

4

3

2

1

1 2 3 4 5

V J E R O J A T N O S T

U T

J E

C A

J

MATRICA DOPUMATRICA DOPUŠŠTENOSTI RIZIKA (ORM)TENOSTI RIZIKA (ORM)

STRATEGIJE UPRAVLJANJA RIZICIMASTRATEGIJE UPRAVLJANJA RIZICIMA

NAJPRIKLADNIJA STRATEGIJA OVLADAVANJA NAJPRIKLADNIJA STRATEGIJA OVLADAVANJA RIZIKOMRIZIKOM

PODUPIRE DUGOROČNE POSLOVNE CILJEVE BANKE

OSIGURAVA POSLOVNI I JAVNI „OPSTANAK“ BANKE NAKON TEŠKIH POSLJEDICA NENORMALNE SITUACIJE

NA NAJEKONOMIČNIJI NAČIN VODI RAČUNA O TOMU DA SE FINANCIJSKA ŠTETA ŠTO BRŽE VRATI

OSIGURAVA OPTIMALAN OMJER NADZORA NAD RIZIKOM, ZADRŽAVANJA RIZIKA I PRIJENOSA RIZIKA.

PODRUPODRUČČJA UGROZE JA UGROZE POSLOVANJA BANKEPOSLOVANJA BANKE

POJEDINA UGROPOJEDINA UGROŽŽENIJA PODRUENIJA PODRUČČJA JA POSLOVANJAPOSLOVANJA

SIGURNOST INFORMACIJSKE IMOVINE

SIGURNOST POSLOVANJA

AUTENTIČNOST GOTOVINE

PRIJEVOZI GOTOVINE

SIGURNOST BANKOMATA

JAVNI PROSVJEDI I NEMIRI.

SIGURNOST INFORMACIJSKE SIGURNOST INFORMACIJSKE IMOVINEIMOVINE

SIGURNOST INFORMACIJSKE IMOVINESIGURNOST INFORMACIJSKE IMOVINE

NEPREKINUTOST POSLOVANJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

UČINKOVITOST POTPORA POSLOVANJU

USPJEŠNO REAGIRANJE NA POTREBNE PROMJENE POSLOVANJA I TEHNOLOGIJE

NEGUBITAK INTEGRITETA PODATAKA

NEOTKRIVANJE TAJNI

AKTIVNOSTI PROTIV DRUŠTVENOG INŽENJERINGA

NEUGROŽENOST IZ OKRUŽENJA (PROVALE U SUSTAV, VIRUSI, ŠTETNI PROGRAMI).

INFORMACIJSKE PRIJETNJEINFORMACIJSKE PRIJETNJE

TEHNOLOŠKI RAZVOJ

� PRENOSIVI MEDIJI

� IZRAVNO PRIOPĆAVANJE

� AUDIO / VIDEO KONFERENCIJE

� DRUŠTVENE MREŽE

� JAVNE OBJAVE – BLOGOVI

� UDALJENI PRISTUP I RAD OD KUĆE

� BEŽIČNE MREŽE

� MOBILNI UREĐAJI

� RAČUNALSTVO U OBLAKU.

VANJSKO OKRUŽENJE� NEPOŽELJNE PORUKE

� E–ŠTETNICI

� KIBERNETIČKI NAPADI

� DRUŠTVENI INŽENJERING

� RAZLIČITE PRIJEVARE

� KRAĐE

� USMJERENI NAPAD.

ZAPOSLENICI

� JAVNI POŠTANSKI PRETINCI

� USB UREĐAJI.

SIGURNOST POSLOVANJASIGURNOST POSLOVANJA

POJEDINI POJEDINI ŠŠTETNI DOGAĐAJI U SLOVENIJITETNI DOGAĐAJI U SLOVENIJI

RAZBOJNIŠTVA TIJEKOM PRIJEVOZA GOTOVINE

RAZBOJNIŠTVA I PROVALE U JEDINICE BANAKA

I POŠTE

NAPADI NA BANKOMATE

NERAD IT SUSTAVA

CURENJE POVJERLJIVIH INFORMACIJA

PRIJEVARE PRILIKOM TRGOVANJA

PRIJEVARE PRILIKOM POSLOVANJA

INTERNE PRIJEVARE

SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U KD

POPLAVE JEDINICA BANAKA.

BROJ KAZNENIH DJELABROJ KAZNENIH DJELA

AUTENTIAUTENTIČČNOSTNOSTGOTOVINEGOTOVINE

OTKRIVENE KRIVOTVORINE NOVOTKRIVENE KRIVOTVORINE NOVČČANICA EURAANICA EURAU SLOVENIJIU SLOVENIJI

36

500 200 100 50 20 10 5Ukupno

(količina)Ukupno(u EUR)

2006. 1.016 117 991 337 164 2 2 2.629 650.6602007. 257 378 496 418 206 60 11 1.826 279.3752008. 172 116 619 585 458 13 7 1.970 209.6752009. 8 37 695 420 713 11 7 1.891 116.3052010. 1.331 76 368 339 474 10 5 2.603 744.0552011. 35 66 399 235 376 47 16 1.174 90.420

OTKRIVENE KRIVOTVORINE KOVANOG NOVCA OTKRIVENE KRIVOTVORINE KOVANOG NOVCA EURA U SLOVENIJIEURA U SLOVENIJI

37

2 1 0,50Ukupno

(količina)Ukupno (u EUR)

2006. 829 93 77 999 1.7902007. 1.276 219 308 1.803 2.9252008. 1.347 212 319 1.878 3.0662009. 1.003 117 328 1.448 2.2872010. 958 144 416 1.518 2.268

2011. 891 114 454 1.459 2.123

NAPADI PRILIKOM NAPADI PRILIKOM PRIJEVOZA GOTOVINE I PRIJEVOZA GOTOVINE I OSTALIH TREZORSKIH OSTALIH TREZORSKIH

VRIJEDNOSTIVRIJEDNOSTI

NAPADI NA BANKOMATENAPADI NA BANKOMATE

MOGUMOGUĆĆI OBLICI KAZNENIH DJELAI OBLICI KAZNENIH DJELA

ZLOUPORABA S POMOĆU BANKOVNE KARTICEKRAĐA BANKOMATAPROVALA U BANKOMAT / OBIJANJE BANKOMATA, EKSPLOZIJAOŠTEĆENJE BANKOMATA, OBIJESTSKIMMINGLIBANONSKA OMČARAZBOJNIŠTVO ILI RAZBOJNIČKA KRAĐA ISPRED BANKOMATAUPORABA KRIVOTVORENE, IZGUBLJENE ILI UKRADENE BANKOVNE KARTICEVIŠE PUTA PROCESIRANA KUPNJAIZNUDAKRAĐA IDENTITETA.

PREVENTIVNE AKTIVNOSTI PREVENTIVNE AKTIVNOSTI ZA SPRJEZA SPRJEČČAVANJE AVANJE ŠŠTETNIH TETNIH

DOGAĐAJADOGAĐAJA

IDENTIFIKACIJA OBRANA OD RIZIKAIDENTIFIKACIJA OBRANA OD RIZIKA

VOĐENJE RADANADZOR OD STRANE VODSTVAMOTIVACIJSKI ČIMBENICIUNUTARNJI OPĆI AKTIKOMBINACIJA ORGANIZACIJSKIH I

TEHNIČKIH MJERA NADZOR NAD PRISTUPOM PLANIRANJE NEPREDVIĐENOG.

MJERE PRIJE MJERE PRIJE ŠŠTETNIH DOGAĐAJATETNIH DOGAĐAJA

ODGOVARAJUĆE UREĐENJE PROSTORIJA BANKE

DOSLJEDNA PROVEDBA POSLOVNIH PROCESA

PRIMJENA MEHANIČKE, TEHNIČKE I FIZIČKE ZAŠTITE

MJERE ZA SPRJEČAVANJE OZLJEDA OSOBA

OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA (PREVENTIVNE AKTIVNOSTI, TIJEKOM RAZBOJNIŠTVA I NAKON NJEGA, UKLJUČUJUĆI PSIHOLOŠKU PRIPREMU I RAZVIJANJE „IMUNOSTI NA STRES“)

VJEŽBANJE REAKCIJA U RAZLIČITIM SCENARIJIMA NENORMALNIH SITUACIJA.

PREVENTIVNE MJERE IMAJU OGRANIČEN DOSEG JER JE

POČINITELJ UVIJEK U PREDNOSTI!

PREVENTIVNE AKTIVNOSTIPREVENTIVNE AKTIVNOSTI

PLANIRANJE RADNOG OKRUŽENJA BANKE (ODGOVARAJUĆE

PLANIRANJE, ORGANIZIRANJE, ODABIR KADROVA,

USMJERAVANJE I KONTROLING)

OVLADAVANJE OPERATIVNIM RIZICIMA (OSOBITO FINANCIJSKIM

RIZICIMA I RIZICIMA OD GUBITKA UGLEDA)

SMANJENJE VJEROJATNOSTI ŠTETNOG DOGAĐAJA U BANCI

(POČINITELJ MORA ULOŽITI VIŠE NAPORA U PROTUPRAVNO

PRIBAVLJANJE IMOVINE, POVEĆANJE RIZIKA VEZANOG ZA

PROVEDBU, SMANJENJE DOBITI)

BOJENJE GOTOVINE.

ZAVRZAVRŠŠNI DIONI DIO

45

MJEREMJERE

OSIGURAVANJE SIGURNOSTI BANAKA S POMOĆU ODGOVARAJUĆE REGULATIVE I DOBRE BANKOVNE PRAKSE

BANKE KAO DOBAR DOMAĆIN, S NAGLASKOM STAVLJENIM NA UGLED I PROAKTIVNO SPRJEČAVANJE NENORMALNIH SITUACIJA, VODE RAČUNA O SIGURNOSTI POSLOVANJA

SURADNJA S TIJELIMA UNUTARNJIH POSLOVA I PRAVOSUDNIM TIJELIMA

KOORDINACIJA SURADNJE STRUČNJAKA ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA, FIZIČKU I TEHNIČKU ZAŠTITU, NEPREKINUTO POSLOVANJE, IT SIGURNOST, LJUDSKE RESURSE I ODNOSE S JAVNOŠĆU

SPOSOBNOST BRZOG REAGIRANJA.

ZAVRZAVRŠŠNI DIONI DIO

SUVREMENO JE MEĐUNARODNO OKRUŽENJE SLOŽENO, MEĐUOVISNO, NEPREDVIDIVO I GLOBALNO. SVE TO ODRAŽAVA SE I U SIGURNOSNIM PRIJETNJAMA TE RIZICIMA

GLOBALNI IZVORI UGROZE I RIZIKA UTJEČU NA NASTANAK OSTALIH SIGURNOSNIH PRIJETNJI I RIZIKA

U UVJETIMA GLOBALNE FINANCIJSKE I GOSPODARSKE KRIZE TREBA NAPOREUSMJERITI U UBLAŽAVANJE POSLJEDICA KRIZE, OSOBITO MJERAMA ZA POVEĆANJE POVJERENJA U FINANCIJSKE INSTITUCIJE

OSIM TOGA TREBA OSIGURATI UČINKOVIT RAD KRITIČNE INFRASTRUKTURE U KOJU SPADA I FINANCIJSKO PODRUČJE

SIGURNOST NIJE SAMO INDIVIDUALNA, VEĆ I KOLEKTIVNA, I NIJE SAMO FIZIČKA, VEĆ I DRUŠTVENA, PSIHIČKA I SL.

ZA SIGURNOST I ZAŠTITU BANKE U NENORMALNOJ SITUACIJI TREBA IMATI VIZIJU I CILJEVE BUDUĆE ZAŠTITE.

47

DODATNE INFORMACIJEDODATNE INFORMACIJE

brane.bertoncelj@bsi.si

TELEFON: 0038614719134