DepresijaDepresija

Prof. dr. sci. Danijel BuljanKlinika za psihijatriju

KBC “Sestre milosrdnice”

DefinicijaDefinicija

Depresija, poremećaj, pad raspoloženja koji po svojoj jačini, trajanju i nemogućnostima da ga osoba kontrolira odstupa od svakodnevnih “životnih” promjena raspoloženja

Depresija je univerzalno ljudsko iskustvo staro koliko i čovječanstvo

Klasifikacija depresivnih poremećaja Klasifikacija depresivnih poremećaja MKB-10MKB-10

Prema etiologiji

Primarni depresivni poremećaji F32-F39

Sekundarni, organski i simptomatski depresivni poremećaji F06.3

Depresivna reakcija na stres- kratka F43.20 ili- produžena F 43.21

Prema težini kliničke slike

Blaga depresija F32.0 Umjereno teška depresija F32.1 Umjereno teška depresija sa

somatskim simptomima F32.2 Teška depresija s psihotičnim

simptomima F32.3 Povratni depresivni poremećaj

F33.

1. Depresivno raspoloženje Depresivno raspoloženje (1)

2. Gubitak interesa i užitka Smanjen interes i zadovoljstvo (2)

3. Smanjenje energije ili jače zamaranje Umor ili gubitak energije skoro svaki dan (6)

4. Gubitak samopouzdanja i samopoštovanja Osjećaj bezvrijednosti i krivnje (7)

5. Neprimjereno samooptuživanje ili osjećaj krivnje

6. Ponavljajuće misli o smrti i samoubojstvu Ponavljajuće misli o smrti i samoubojstvu (9)

7. Otežano mišljenje i koncentracija, neodlučnost Otežano mišljenje i koncentracija (8)

8. Agitacija ili retardacija Agitacija ili retardacija skoro svaki dan (5)

9. Poremećaj spavanja Insomnija ili hipersomnija (4)

10. Poremećaj apetita i promjena tjelesne težine Značajan gubitak ili porast tjelesne težine od 5% (3)

Međunarodna klasifikacija bolesti – 10. revizija

Diagnostic and statistical manual of mental disorders – 4. revizija

Da bi se postavila dijagnoza depresije potrebno je: za blagu najmanje 4, srednju najmanje 5 i tešku najmanje 7 simptoma

u trajanju od barem 2 tjedna

Somatski simptomi depresijeSomatski simptomi depresije

Nespecifični bolni sindromi (glavobolja, atipična facijalna bol, križobolja, bol u prsima, trbuhu….)

Vrtoglavica Mučnina i gubitak apetita Gubitak tjelesne težine Opća tjelesna slabost Tromost, usporenost (retardacija) ili nemir (agitacija) Gubitak energije Povlačenje u krevet

Diferencijalna dijagnoza Diferencijalna dijagnoza depresije premadepresije prema

Organskom depresivnom poremećaju koji je posljedica oštećenja mozga

Demenciji (Alzheimerova, vaskularna…)Parkinsonovoj bolestiHipotireozi (mixedem)

EpidemiologijaEpidemiologija Blagu je depresiju doživjelo barem jednom u životu više

od polovice čovječanstva• Depresija je dva puta češća u žena nego u muškaraca• Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života

dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu • Oko 50% depresivnih bolesnika ostaje neprepoznato Oko 70% se ne liječi Samo 10% liječi se sukladno suvremenim terapijskim

načelima

EpidemiologijaEpidemiologija depresije depresije

Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 7% (3,6-6,8%, Williams, ’97)

U hrvatskoj ima oko 200 000 depresivnih osoba Depresija prevladava u dobi od 35 do 60 godina• 1990. godine bila je četvrti javnozdravstveni problem u

svijetu• 2020. godine biti će drugi javnozdravstveni problem

EpidemiologijaEpidemiologija

Premorbidno poremećeno raspoloženje značajno povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti

Depresija, anksioznost i poremećaj spavanja značajno su komorbidno povezani s - kroničnim bolnim sindromom,- kardiovaskularnim i - cerebrovaskularnim bolestima

Učestalost javljanja depresije pri Učestalost javljanja depresije pri pojedinim tjelesnim bolestimapojedinim tjelesnim bolestima

Tjelesna bolest Učestalost depresije (%)

Maligna bolest 20-45

Cerebrovaskularna bolest 26-34

Kronična bol 33-35

Kardiovaskularna bolest 15-33

Parkinsonova bolest 40

Tijek, prognoza i ishod depresijeTijek, prognoza i ishod depresije

• 10% se liječi prema suvremenim načelima• 25% epizoda traje < 1 mjesec • 50% epizoda traje < 3 mjeseca• 22% ostaju depresivni i nakon 2 godine• 10 do 15% teško depresivnih napravi suicid

(Williams, 1997)• Bolovanje• Radna nesposobnost

Teorije depresivnog poremećajaTeorije depresivnog poremećajaMonoaminske teorije (npr. Glassman, 1969) Disfunkcija limbičkog sustava Smanjenje serotonina i noradrenalina u sinapsama

uzrokuje depresijuProcesi Porast metabolizma monoamina enzimom (MAO)? Oštećeno otpuštanje monoamina u sinapsu ili ponovno

preuzimanje iz sinapse Neurodegeneracija NeuroplastičnostPsihosocijalni stresIntegrativne

LijeLiječčenjeenje

Razumijevanje psihodinamike razvoja depresije Kognitivno-bihejvioralna i interpersonalna

psihoterapija Psihofarmakoterapija

OpćOpća načela a načela farmakoterapijefarmakoterapije ((UsvojenaUsvojena prema Maudsley Guidelines prema Maudsley Guidelines-u-u))

Postaviti cilj liječenja, procjena sposobnosti za suradnju Jednostavnost i neophodnost Procjena nepoželjnih reakcija na lijekove: posturalna

hipotenzija, sedacija, antikolinergičke, EPS, metaboličke Farmakodinamika – Apsorpcija, distribucija

metabolizam, ekskrecija Farmakokinetika - Promjene neurona i receptorskih veza Prekidati postupno ako nema očekivane koristi Oprez, nuspojave zbog kumulacije lijeka! Poluživot

lipofiličnih lijekova raste zbog relativnog porasta masti u omjeru tjelesne mase

BenzodiazepiniBenzodiazepini

Indikacije: akutna anksioznost, uznemirenost (sedacija), insomnija

Kratkodjelujući - alprazolam (Xanax) i klonazepam (Klonopin)

Dugodjelujući - diazepam (Valium) - klordiazepoksid (Librium) i - oksazepam (Oksazepam, Praksiten, Seraks)

Anksiolitički benzodiazepiniAnksiolitički benzodiazepini

Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza mg alprazolam Xanax 0.75-1.5lorazepam Ativan, Lorsilan 2-6diazepam Valium, Apaurin 4-40klordijazepoksid Librium 15-100

Hipnotički benzodiazepiniHipnotički benzodiazepini

Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza u mgflurazepam Dalman 30nitrazepam Mogadon 5-20temazepam Normison 30zaleplon Zan, 5- 10zolpidem Zonadin 5- 10Melatonin Circacin 2

SIPPS-aSIPPS-a

Indikacije: Depresija, kronična anksioznost

Generičko ime Tvorničko ime mg/danfluoksetin Prozac 20-40 (80)fluvoksamin Faverin 100-200paroksetin Seroxat 10-50 (80)sertralin Lustral, Zoloft 100-200citalopram Cipramil 20-40 (60)scitalopram Cipralex 10-20

Stabilizatori raspoloženjaStabilizatori raspoloženjaIndikacije – BAP LitijAntiepileptici-antikonvulzivi Karbamazepin Valproat Lamotrigin Gabapentin Topiramat TiagabinOmega – 3 masne kiseline

AntipsihoticiAntipsihoticiIndikacije: Psihotični poremećaji, manija, anksioznost, nemir,

agresivnost Konvencionalni, tipični, dopaminski antagonisti (DA), prva

generacija Novi, atipični, serotonin dopamaniski antagonisti (SDA),

stabilizatori raspoloženja, druga generacija- klozapin- quetiapin- risperidon- olanzapin- ziprasidon- amisulpirid i - aripiprazol

Treća generacija (aripiprazol)?

Elektrokonvulzivna terapija-Elektrokonvulzivna terapija-EKTEKT

primjenjuje se u slučajevima rezistentnim na psihoterapiju i psihofarmakoterapiju i kada je potrebno postići brzi antidepresivni učinak

ZakljuZaključčcici Depresija je veliki javnozdravstveni problem Interdisciplinarni pristup Rano otkrivanje i liječenje postaje jedan od temeljnih

ciljeva suvremene medicine Liječenje se uspješno provodi primjenom psihoterapije,

psihofarmakoterapije, elektrokonvulzivne terapije i rehabilitacije