Povijest glinskoga kraja

Povijest glinskoga kraja

- Smjestila se Glina na obalama rijeka Glina i Maja okruivi se rijekom Kupom i obroncima Zrinske i Petrove gore. - Na 112 metara nadmorske visinegrad Glina je 2001.g. imala 3116 stanovnika, a opina Glina 9863 stanovnika - grad Glina 2011.g. je imala 4667stanovnika, a opina Glina 9341

Glina i okolica u doba RimljanaGlina

Krajem 12 st. templari dobivaju od kralja Bele III. Arpadovia posjede oko Gore1205.g. cisterciti dobivaju Topusko od kralja Andrije II. Arpadovia Glina i okolica u srednjem vijekuGorska upa Glinaterra de Glynia ; 01. lipnja 1284.g.; prvi put se spominje posjed GlinaGlina kao rijeka spominje se jo 1259.g.zbog spora oko zemlje izmeu samostana u Topuskom i plemia iz plemena Rate meu najstarije gradove koji se javljaju u okolici Gline ubrajamo Goru (prvi spomen 1242.g.), Dubicu, Pernu , Stara Petrinja, Kostajnica, Gvozdansko, Svraica

osim utvrenih gradova postojali su i kateli meu kojima i Glina

U doba turskih provala krajem 50-tih godina 16. stoljea podruje uz rijeku Glinu potpuno je opustoeno kada je prekinut kontinuitet srednjevjekovnog naselja na mjestu dananje Gline.

Glina i okolica u novom vijeku 1563.g. postoji utvrda Glina; smjetena krajika vojska; Osmanlije prodiru na ove prostore;- pad Gline pod vlast Osmanlija 1592.g.1735.g. gradnja nove glinske utvrdeod 1745.g. u Glini je stacionirana I. banska pukovnijaprva kola u Glini otvorena je 1765.g., a prvi uitelj je bio Ivan Prandel- Kapela u Glini izgraena je 1769.g. prva bolnica se spominje 1788.g

Gradski park U Glini su izmeu 1809. i 1813. godine zasaeni drvoredi dudova koje je dao zasaditi francuski pukovnik Etienne Jolly. U to vrijeme zasaene su uz ceste plemenite vrste voaka.

1820.g. u Glini je sagraena nova kolska zgrada na kat. Nalazila se nasuprot Narodnoj gostioni i parku -pravoslavna crkva u Glini dovrena je 1828.g., a sruena je u kolovozu 1941.g

Godine 1830. dovrena je nova crkva posveena sv. Ivanu Nepomuku ( sruena u Domovinskom ratu )

Godine 1845 zasaen je sredinji dio parka platane daje zasaditi Josip Jelai, tadanji zapovjednik u Glini

Najstarija kua u Glini

Spomenik Josipu Jelaiu ispred zgradegradskog poglavarstva u GliniU Glini je djelovalo i puno Iliraca; meu njima je bio i Josip Runjanin koji je na stihove Antuna Mihanovia komponirao glazbu za hrvatsku himnu Lijepa naa 1846.

Kua u kojoj je Josip Runjanin uglazbio Lijepu nauIzgled kue nakon Domovinskog rata

Dananji izgled Klavir na kojem je uglazbljena himna, te bista Josipu Runjaninu u Glini

Josip Mari jedan od najvatrenijih glinskih Iliraca; na njegov nagovor je J. Runjanin uglazbio himnuGlina i okolica u dvadesetom stoljeu- Poetkom 20. st. U Glini je osnovano Kraljevsko zemaljsko popravilite- tijekom godina mijenja ime , da bi nakon Domovinskog rata to postao zatvor zatvorenog tipa- 29. srpnja 1903.g. putena u promet pruga Sisak Karlovac preko Gline- 1924.g. Glina dobiva struju iz vlastite munjare- 1931- 1939. g. izgraena je bolnica- industrija je slabo razvijena , a poinje se razvijati tek nakon II. Svjetskog rata

Zgrada vie puke kole U Glini je 1871.g. osnovana Graanska uiona via puka kola koja je imala 4 nia i 4 via razreda

Stara zgrada gimnazije

Stara zgrada gimnazije obnovljena 2001.g.Domovinski rat- 26.lipnja 1991.g. napad na policijsku postaju u Glini; - 30. rujna 1991.g. branitelji se povlae sa svojih poloaja- godine 1995 nakon vojno-redarstvene akcije Oluja glinski kraj je osloboen- poginulo je 385 itelja glinskog kraja, a 152 ih se smatra nestalim- u Domovinskom ratu je osim unitenih privatnih objekata sruena i katolika crkva sv. Ivana Nepomuka

Komemoracija u ast poginulih branitelja glinskoga kraja na mjestu sruene crkve Sv. Ivana Nepomuka

Kri na mjestu sruene crkve sv. Ivana NepomunkaZnaajne osobe glinskoga krajaOsim Josipa Jelaia i Josipa Runjanina brojne osobe iz javnog ivota Hrvatske su roene ili su djelovale u Glini-Petar Preradovi i Ivan Trnski; sluili u I banskoj pukovniji

Ivan Trnski

Petar Preradovi

U Glini je ivio i radio Ante Kovai

Ovdje je roen i slikar Zlatko ulenti, glazbenik Natko Devi te operna umjetnica Boena Krnic , te slikar i karikaturist Pjer Kriani

Zanimljivosti- 1759.g. u Glini je utemeljena prva slobodnozidarska loa u Hrvatskoj- narodni zastupnik za kotar Glina u Hrvatskom Saboru za 1906. je Frano Supilo- Francuzi su u ovim krajevima uveli vrlo strogu upravu kanjavanja posebno kradljivaca. Iza toga vremena ostalo je zapameno da se u to vrijeme kue nisu trebale zakljuavati jer nije bilo kraa koje su se vrlo otro kanjavaleHvala na pozornostiPrezentaciju napravila: Tatjana imundi, prof. mentor