1ZNANOSTZnanje svoje uporite trai negdje izvan onoga to neposredno tvrdi, ne moe izii samo po sebi te muje potrebna filozofija.injenice imamo na temelju :1) opaanja (percepcija, ukljuen i mozak)2) instrumenti3) eksperiment (zahvat u objekt koji je predmet prouavanja)Hipoteza je opi zakljuak ali sa odreenom skepsom jer su svi primjeri vjerojatno takvi, ali nismosigurni. Nakon nekog vremena, ako su hipoteze provjerene one postaju opi zakon.Zakon je univerzalan iskaz. Hijerarhiju zakona imamo prema stupnju openitosti.Znanost se odvija u duhu ovjeka, u eksperimentima, u publikacijama, u obliku komunikacije meuljudima.TO JE ZNANOST ?Znanost je skup injenica i hipoteza o svijetu oko nas i nain primjene tih injenica u razvoju novihspoznaja.Dva najvanija pristupa razotkrivanju uporita :

1. EMPIRIZAM uporite, iskustvo (uporaba osjetila) ovjek je kad se rodi tabula rasa.2. RACIONALIZAM neosjetilna spoznaja, unaprijed prisutne ideje ; uporite znanosti je um, a ne

iskustvo (um je sposoban iznai bitne ideje). Znanost se gradi DEDUKCIJOM iz najopenitijihistina dolazi se do posljedica.

Francis Bacon 1620:U djelu "Novi oganon" govori o metodi baziranoj na pokusu i motrenju. Istraivanjem spoznajemo uzrokepojava iskoritavamo mo prirode. Metoda INDUKCIJE od pojedinanih opaanja ka opem, a onda naiskustvu izvedenih aksioma deduktivno izvodimo pojedine rezultate.Rene Descartes 1637:U djelu "Rasprava o metodi" postavlja pitanje metode znanosti (kako doi do znanja ?). Um prepoznajedobre privilegirane ideje i iz njih se izvode druge. Nevjerica moramo odbaciti ono to sumnjamo.Rjeavanje problema najprihvatljivije istine :

1. ANALIZA problema2. SINTEZA problema

Istina ideje koje se jasno i razgovijetno pokazuju umu.TO JE SPOZNAJNI SUBJEKT ? GDJE JE SPOZNAJA ?ovjek, subjekt je entitet gdje se odvija spoznaja.Descartes :RES EXTENZA materijalni dio, pretena supstancaRES KOGNITA supstancija koja spoznajeDualizam materije i duha je ono oko ega se odvijala rasprava.Prirodnjaci : ima li smisla govoriti o nepostojeoj supstanciji ili vezujemo supstanciju u kojoj se odvijaspoznaja za objekte ? Ako se prevazie dualizam tvari i duha ; to u prirodi zahtjeva spoznaju? U prirodi,unutar prirodnog bia se odvija spoznaja. to tjera bie na spoznaju i koje pretpostavke iogranienja iz toga izviru? Kreemo od fizike jer ona ne zahtjeva uvoenje "spoznaje" za objanjavanjefizikalnih zakona fizika se bavi onim dijelom prirode gdje sistemi ne pokazuju nikakve kognitivnekarakteristike..

2TO JE IVOT ? TO JE IVO BIE ?Schrodinger :"to je ivot" :1. Termodinamiki gledano iva bia su velika koncentracija energije na jednom (malom) prostoru.2. iva bia su ureeni sustavi u kojima se energija troi na odreen nainDakle, iva bia su lokalne koncentracije energije i reda.Fizikalno je jedan takav sustav jako nestabilan zbog 2. zakona termodinamike. ivo bie egzistira uneravnotenom stanju visoke energije (kako je to mogue?). Pod kojim uvjetom je mogue procesobrnuti, tj. vratiti sistem u poetno stanje ?Slika1

T1 > T2 T1 > T3 > T2 T3Maxwellov demon On je nestvaran ali sposoban obaviti svoj posao (sortirati molekule). On brze molekule iz ne puta aliputa spore u . Iz ne puta spore ali puta brze molekule u . Naziva se demon jer je nestvaran itermodinamiki neutralan. Bitna funkcija demona je da on mora prepoznati molekule, a prepoznavanje jetemeljni (najjednostavniji) spoznajni proces.Moderna biologija je dokazala da ivot radi na principu Maxwellovog demona mi imamo mehanizam daiz okoline unosimo energiju i da je kontrolirano koristimo i tako stalno odravamo ravnoteu. To sedeava na razini svake stanice.Stanica je omeen sustav, omeuje je stanina membrana. Mora biti omeena da bi sprijeilada se molekule raire po itavom prostoru. Membrana ima svojstvo da spreava izlazak, a doputa ulazakpotrebnih molekula jer je omeena dvama slojevima masti. Kod masti na membrani su na jednom krajuatomi koji odbijaju vodu (hidrofobni), a na drugoj strani oni koji vode vodu (hidrofilni). Hidrofilnidijelovi su okrenuti jedan prema drugom tako da se neutraliziraju. Izmeu masti se nalaze raznemolekule proteina.Slika 2

Osnovno je sprijeiti da ue voda jer sa njome ulazi sve. Masne molekule imaju funkciju zastora aproteini proputaju tvari neki proteini su takvi da tvari uu, a ne mogu izai, a drugi proteini djelujusuprotno. Openito se uvlae molekule su bogate energijom.Bitna razlika izmeu termodinamikih sustava i ivih bia je ta da je T-D sustav izoliran, zatvoren, a ivisustav je otvoren sustav, tj. on selektivno djeluje s okolinom. ivo bie smanjuje entropiju u sebi naraun entropije u okolini, ivo bie mora stupiti u selektivnu interakciju sa okolinom. Selekcijapretpostavlja prepoznavanje, tj. ona je fundamentalni kognitivni proces. ivo bie samo vri selekciju,ono bira iz okoline ono to mu treba.

3"Nia" je mjesto gdje ivo bie dolazi i nalazi ono to mu treba. Na jednostaninom nivou vidimo kakoivo bie moe ivjeti na temelju elementarnog spoznajnog procesa prepoznavanja.Tokom evolucije dolazi do specijalizacije molekula. U okolini postoje molekule koje mogu biti tetne zaorganizam, a kako prepoznavanje nije idealno i one mogu proi, npr. selekcija se moe vidjeti kroz oblik,a ima puno molekula razliitih kemijskih sastava, a iste veliine. Postoje posebne molekule u opni kojekontroliraju da li ima tetnih molekula i ako ih ima iniciraju reakciju u stanici tvz. kemoreceptori. Akose u okolini pojavi otrovna molekula receptor e dati stanici signal da se pomakne iz te okoline, to je vesloeniji korak prepoznavanja onog to se nalazi u okolini.Spoznavanje se uvijek odvija u sklopu interakcije ivog bia i okoline koja osigurava egzistenciju ivogbia.Receptori :Jedna molekula otrova tretira se kao prethodnica ostalih otrovnih molekula u okolini. Svaki od receptorareagira na uzorak na neki signal., a ne na cijelu pojavu. Receptor reagira na signal koji interpretira kaoupozirenje. Receptoru signal govori o stvarnoj opasnosti.Organizam je sa osjetnog aspekta uronjen u svijet osjetila koji je determiniran logikom njegovih osjetnihorgana to je svijet signala koji nije realan nego deriviran (taj svijet znai nama signal za netodrugo). Ako gledamo stol, mi zapravo vidimo roj fotona ali toga nismo svjesni.MERKWELT : svijet sa kojim komuniciramo da bismo neto drugo doznali, osjetni svijet.WERKWELT : svijet sa kojim stupamo u interakciju kroz efektore, neto to ima veze sa stvarnommaterijom ije signale smo dobili, djelatni svijet.UMWELT = MERKWELT + WERKWELT : svijet u kojem mi jesmo, sve ono to ima veze s nama, bilosignali, bilo stvarno.Npr. gledamo samu okolinu bez bia ako bie poslije spustimo u tu okolinu, ono odmah kreira svojUMWELT. ovjek ima svoj MERKWELT imamo osjetila i signale primamo putem njih. ovjek ima svojWERKWELT to su nae ruke i noge. UMWELT je omeen naom biolokom strukturom, ali ga ipakimamo.

SPECIJALIZIRANOST OVJEKAovjek je kao i sva iva bia po neemu specifian. Tu specifinost treba opisati bez spominjanjaspoznaje, jer ako bi sa spoznaja uvukla zatvorili bi krug i spoznaja ne bi proizala iz samog avjeka.Aristotel : "animal rationale".Gering :Specijalizacija ovjeka kao "nedovrene ivotinje" (misli se na bioloki nedovreno bie). ovjek kadazavri sav svoj bioloki razvoj (do 18-te godine) moe se razmnoavati, ali ne bi mogao opstati kaoovjek. ivotinja ima sve organe da moe opstati u svojoj okolini. ovjek nema svoju specijaliziranu"niu", nije specijaliziran ni za to, generalno je bie, moe ivjeti bilo gdje i u tom smislu je nedovren(izostale su specijalizacije). U prvim fazama razvoja embrij i druge ivotinje su iste, ali se ivotinje daljespecijaliziraju a ovjek ne. ovjek je neko specifino ivo bie.ovjek je duhovno bie sposobno za spoznaju. Da bi odredili nain na koji je konstruirana ljudskaspoznaja treba nam definicija ovjeka koja nee u sebi sadravati specifinost ljudske spoznaje.Morfologija ovjeka - izgledovjek u usporedbi sa drugim ivim biima ne posjeduje specijalizirani organ. Ako reduciramo ovjeka nabioloku opremu, on u stvari nije sposoban za preivljavanje, bioloki gledano on je deficitarno bie,nedovren je. Na pozitivan nain moemo rei da je ovjek generalizirano bie. Ako se usporeuje razvojljudskog embrija i njegovih najbliih srodnika, kod svih se primjeuje da svaki embrij ponavlja fazu niihvrsta i nastavlja dalje.

4Ontogeneza razvoj ivog biaPostoji faza u kojoj ovjekov embrio potpuno lii na majmuna i nakon te faze ovjekov embrio raste povolumenu, a nema nikakvih novih karakteristika. ovjek kao da je zastao na fazi koja prethodispecijalizaciji majmuna. ovjek se raa prije nego to se smio roditi, on je prerano roeni sisavac(primat) i on je na neki nain retardiran. Moe se pretpostaviti da je kod ovjeka dolo do neke mutacijei zbog te mutacije je dolo do zaostatka u razvoju. Postoji i unutranja logika tog zastoja poto jelubanja stalno istog oblika prije poroda, a mora proi kroz konaan otvor, stoga se i razvoj nastavljanakon roenja. Lubanja ima isti oblik, ali ipak raste volumno. ovjek je deficijentno bie, a pogotovonjegovo mladune. ovjek ima prolongirani razvoj u postnatalnom periodu, no ipak ni taj razvoj nedovodi do specijaliziranog bia. Zanimljivo je vidjeti to je to zato ovjek moe zahvaliti produenjevrste unato nespecijaliziranosti.ovjek generalno moe egzistirati samo ako stvara nekakav prostor, neto umjetno sainjeno.ARTEFACTUM umjetna tvorba (umjetni svijet)Sebe kao nedovreno bie ovjek treba dopuniti, a to dovravanje se odvija preko tehnologije. ovjekspecijalizira svoju tehnoloku opremu kad ve nema bioloku koja je specijalizirana. ovjek interpoliraizmeu sebe i okoline jedan artifacijalni svijet. ovjek stalno ivi pod ahurom koja je prilagoena okoliniu kojoj se nalazi. Artefakti su naprave kojima ovjek obavlja vitalne funkcije (TEHNIKE hardware).Drugi bitni element osim artefactuma (umjetnog svijeta) je i JEZIK - software.Slika 3

Nastanak jezika je u vrijeme paleotolita, kada je ovjek bio u pilji (znao je kontrolirati vatru) i tomogue iz dva razloga :1. dosada2. zbog usklaivanja pri lovu krupne divljai (no loviti se moe i bez komunikacije)Bitna razlika izmeu ovjeka i drugih ivih bia su dopune TEHNIKE i JEZIK, jer to definira njegovu niu.Zato priroda drugo znai jednom neolitskom stoaru, drugo graaninu Egipta, drugo nama danas.Slika 4

Jo jedan manjak ovjeka su instinkti, ovjek sve prije treba nauiti. I ivotinje rabe artefactum, ali jenjima to uroeno instinktima. Tehnosfera se ne moe oslanjati na instinkte pa mora postojati drugi nainprenoenja iskustava sa generacije na generaciju. Jedna od pretpostavki za to je imitacija koja pakpredstavlja dosta neefikasan nain. Pokus sa majmunima : kod njih da se jednostavnom imitacijom netounaprijedi treba oko 7 godina. Puka imitacija onoga to drugi rade je neefikasna tehnika i kada bi seovjekov napredak temeljio na tome nita ne bi bilo od napretka. Ako se neto demonstrira bezobjanjavanja, jako se teko imitira.Izvor jezika tj. bioloka potreba jezika lei upravo u tome da se tehnologija prenosi sa generacije nageneraciju. Obzirom na to da se ovjek razvija postnatalno, u tom dobu se ui jezik a i slua govorsvojih u blizini.ovjek je dopunjen sa jedne strane preko svojih atrefaktuma (umjetnog svijeta), a sa druge stranesvojim nervnim sustavom. U mozak se uskladiuju informacije koje su neophodne za ivot, a kojeivotinje imaju instiktivno. Dodatne informacije su pohranjene u jeziku i to se prenosi sa generacije nageneraciju. Svrha jezika je da pomogne mozgu da reproducira radnje za preivljavanje tj. artefacte.Danas mi znamo kako jezik utjee na mozak. Kada se dijete rodi ono ima konaan broj neurona koji trajekroz cijeli ivot. Ako neki neuroni odumiru, drugi dijelovi mogu preuzeti neke od njihovih funkcija.Slika 5

ARTEFACTUM

JEZIK

OVJEK

5Neuron :Na ulazu u akson stvara se razlika potencijala i ta razlika se prazni kroz impuls koji se alje dalje. Neuronirastu i granaju se u postnatalnom periodu i zbog toga se mozak poveava. Ima 1016 neurona i isto tolikoveza (neke neuronske veze se koriste, a neka ne) jezik utjee na mozak, ali kako ?

OBJEKTIVNOST ZNANOSTIPrisjetimo se teorije polja : imamo homogeno el. Polje u koje unesemo naboj koji unosi preturbaciju upolje i silnice mijenjaju konfiguraciju. Silnice se savijaju. Naboj u polje unosi singularitet, to jeporemeaj.Slika 6

ovjek predstavlja singularitet u polju svih moguih interakcija sa okolinom. ovjek mora, nakon to jeunio poremeaj, nai novu vrstu ravnotee. Osim to svijet vidimo naim osjetilima koja su prilagoenatom svijetu (jer je to interakcijski odnos) isto tako slici svijeta dodajemo i kulturni program koji ovjeknosi u sebi a koji mu je predan tradicijom, odgojem i sl. Mi smo unaprijed uronjeni u neki program u sebikroz koji vidimo svijet. Ako nam je svijet unaprijed zadan, da li se uope moe govoriti o objektivnostiznanosti. Pojam objektivnosti znanosti ne postoji oduvijek, ve postoji od onda kada se poelo sumnjati osvijetu oko nas.U 17. stoljeu bila je tzv. znanstvena revolucija (tada poinje razvoj moderne fizike) kada je poelasumnja u modernu tradiciju (ono to je ovjeku tradicijom preneseno, to ga vie ne zadovoljava). To jevrijeme Bacona i Descartesa koji su i formulirali taj problem. Tome prethodi 16. stoljee reformacije,Lutherova pobuna protiv doktrine katolike crkve.Hermenautika razmatra mogue interpretacije poruka (u Bibliji). Dolazi od hermes-glasnije trebainterpretirati to glasnik nosi, (arius- krist nije jedan sa Bogom). Bitan je sukob oko toga. Kako Biblijuinterpretirati? Tekst se moe interpretirati na vie naina, ovisno o racionalnoj interpretaciji individue.im postoji vie interpretacija Biblije postavlja se pitanje koja interpretacija je najpravilnija i to je temeljsumnje i kritikog stava, pogotovo zato to je Toma Akvinski spojio katolicizam i Aristotelovu filozofiju.Iz te sumnje dolo je do odvajanja teologije i "philosophie naturalis" (prirodne filozofije). Time,temeljne kranske doktrine nisu dovedene u pitanje. Bog postoji, on je stvorio svijet i savren je, alisumnja se u obrazloenje svijeta i nain stvaranja svijeta. Razvila se ideja da je Bog stvorio svijet kaoautomat i svijet vie ne treba Boga jer ga je on prepustio svom automatskom upravljanju. Svijet je biozamiljen kao precizan automatski sat u kojem Bog vie ne mora intervenirati. Svijet funkcioniraautonomno i stoga ga treba tako studirati, pa tu teologija nema vie to za rei ta je ideja omoguilaodvajanje teologije i filozofije.Time je nastala i harmonija philkosophie naturalis i teologije jer su filozofi objanjavali da tumaeiprirodnu spoznaju vidimo Boju veliinu. Bitna posljedica je da se priroda objanjava iz sebe same, tj. dase iz prirode iita Boanski plan. Ideja je bila da se pokua osloboditi tradicije i doi do neke istesituacije tzv. purifikacije (oienja). Da bi se uope mogao dokuiti boanski plan mi se moramo oistiti.

6Bacon (1620):Zasniva metodu na pokusima i motrenjima. Mi izraavanjem spoznajemo uzroke pojava, iskoritavamomo prirode. Istina je ideja koje se izvodi iz opaanja.Induktivna teorija idolaIdol pilje - osloboditi se zabluda koje pripadaju samo namaIdol trga sklonost ljudi da se povedu za rijeima (robovanje rijeima)Idol teatra kako predstava djeluje na nas tako djeluje i tradicijaIdoli vrste osloboditi se svih ograniavajuih elemenata koji nas karakteriziraju kao vrstu.Predrasude kojima ovjek po sebi sudi o svijetu, su idoli koji ovjeku zamagljuju izvornu spoznaju. Idejaje da ovjek bude svjestan svojih idola i da ih se tako oslobodi.Descartes : Deduktivna metoda kartezijanske sumnje "meditacije"Po kranskoj doktrini Bog je stvorio ovjeka po svojoj slici i prilici ali nije napravio kopiju sebe. ovjek jeslian Bogu po tome to ima um (um je dar Boiji). Ako se elimo osloboditi predrasuda, ono na to semoemo osloniti je um. Sve to smo vidjeli i nauili treba dovesti u sumnju i podvrgnuti "svjetlu uma" (toje osnovna proba prosvjetitelja : "sve podvrgnuti svjetlu uma"). Boga treba podvri "svjetlu uma". Nakraju se moralo priznati da nema racionalnog objanjenja postojanja Boga, a to se objanjavalo tako daje ljudski um ogranien. Ideja je da sve treba preispitati sluei se umom.Descatres je preispitao sve svoje iskustvo tako da ga podvrgava svjetlu uma i isti sve ono u to moeposumnjati. Tako e moda doi do nekog vrstog oslonca koji ne proturjei umu (koji je boanski dar), aono to um kao Boji dar potvrdi onda to jest. Um moe preispitivati sve druge elemente osjetilnuspoznaju, matematiku spoznaju itd. Jedino u to je Descartes mogao biti siguran je da dok sumnja,dotle postoji. "COGATO ERGO SUM" sumnjam, dakle jesam tj. mislim dakle jesam. Onaj tko sumnjaje um. Iz te tvrdnje se nita dalje ne moe izvesti pa se poziva Boga. Ideju Boga Descartes jasno vidi kaosavreno bie, a takvu ideju savrenog bia moe unijeti u um samo jedno takvo bie. Sve ono to se vidijasno i razgovijetno dolo je od Boga. Tako je nastala ideja objektivne znanosti ako postojeprosvjetljenja moemo se proistiti od subjektivnosti, tj. ako se ispravno sluimo umom moemo odbacitipreduvjerenja i isti pristupiti objektu. Osnovna je ideja da se sve konstantno podvrgava sumnji. ovjekmoe doi do ograniene spoznaje, tj. spoznati dio Boanskog plana onako kako Bog to vidi. Einsteina jevodila ideja spoznaje Boanskog plana. Pravi put do spoznaje svijeta je preko istog uma.

ZNANSTVENI JEZIKZnanstveni jezik se prema teoriji empirije dijeli na jezik teorije LT i fizike motrenja L0.Slika 7

LT

L0

Struktura jezika teorije je strogo aksiomatska struktura. Svaka znanstvena teorija moe se strogoaksiomatizirati. To je uspjelo sa klasinom mehanikom. esto se teorije pokuavaju objasniti aksiomatski,ali ta aksiomatika nije strogo logika nego vie pedagoka. Aksiomatski se nisu uspjele postaviti teorijekvantne mehanike, elektrodinamike itd., ve samo klasine mehanike. Jezik motrenja nikad nije jednoznano specifian. Pitanje je da li se za L0 mora odabrati jezik kojigovori o osjetima tj. jezik osjeta (varijabla a). No jezik osjeta je subjektivan jer ga percipira pojedinanisubjekt pa je prijedlog da se za jezik motrenja L0 uzme jezik stvari (varijabla b). Bitan je prijelazizmeu LT i L0.

7Bitni problemi se tiu jezika teorije i motrenja. Imamo nekoliko bitnih problema openito izmeu teorije iopaanja (LT i L0) :1. PROBLEM INDUKCIJEZamislimo da se pojmovi prijelaza LT L0 formiraju iz L0 preko indukcije. Npr. gledamo vrane i za svakupojedinano kaemo da je crna, zatim napravimo stepenicu gore i kaemo da su sve vrane crne (to je veLT). Kod indukcije je problem univerzalnih iskaza. Pri navedenoj indukciji se deava prijelaz sapojedinani iskaza na univerzalne koji nije logiki ispravan. Univerzalni iskaz se odnosi na sve vrane, a mimoemo pregledati samo konaan broj vrana i nemamo nikakve garancije da e sljedea vrana biti crna.U tom zakljuivanju nema logike nunosti. Logiki empiristi svjesni tog problema preli su navjerojatnost. Ako se neka tvrdnja sa sigurnou ne moe verificirati (rei da li jest ili nije) onda znanostne daje pravi rezultat.Popper : pouzdanost znanosti"ZNANOST SE NE MOE VERIFICIRATI tj. MORA SE OPOVRI."Popper je dao teoriju zato je znanost ipak pouzdana. Problem nije u znanosti nego to se stvara razlikaizmeu znanosti i neznanosti u indukciji (znanost je temeljena na indukciji). Bilo bi besmisleno daznanstvenik nakon to je dao neku teoriju itav ivot tu teoriju dokazuje. Znanstvenik je svjestan toga daje njegov zakljuak samo jedna hipoteza. Indukcija mu ne daje garanciju sigurnosti, no on je svjestantoga i hrabro postavlja hipotezu. Znanstvenik tei pronai izuzetke (bijelu vranu) jer tragajui zaizuzecima on zna da e doi od jedne nove spoznaje. Induktivni izraz ne moemo sa sigurnouverificirati, ali ga moemo falisficirati ili opovrgnuti. Ako naemo samo jedno izuzee, cijela teorija pada.Puno je produktivnije traiti sluajeve koji e oboriti teoriju. Sam znanstvenik traga za falsifikatom jer jebit znanosti njen kritiki duh. Znanost je neprekidno kritiziranje, svaki princip se podvrgava sumnji.Popper kae da ono to znanost razlikuje od drugih teorija je njezino svjesno traganje za falsifikatom, tj.onim to moe opovri teoriju. Jezik teorije nastoji biti to je mogue precizniji, a maksimalna preciznostpoveava rizik da teorija bude falsificirana. Zamjerka Popperu je da u znanosti ne postoje samouniverzalni iskazi nego postoje i egzistencijalni iskazi to su iskazi (x) (Px) i za takve izraze Popperovateorija ne vrijedi jer se takav izraz nikako ne moe falsificirati, ali se moe potvrditi (tipa postoje bijelevrane). Egzistencijalni iskazi se mogu dokazati i ne mogu falsificirati."SIROMATVO HISTORICIZMA"Popper kae da marksizam i teorija evolucije nisu znanstvene teorije jer nisu dovoljno precizne tako da sene mogu dovesti u sumnju. Npr. pokuajmo zamisliti sluaj u kojemu teorija evolucije ne vrijedi, tj. ukojem bi je opovrgli to se ne moe uiniti jer je teorija evolucije uvijek u pravu zbog nepreciznog pojmaprilagodljiv."OTVORENO DRUTVO I PROTIVNICI"To je drutvo koje stalno preispituje svoje temelje (teorije). Ne postoji nikakav neprikosnoveni autoritet,sve se mora moi podvrgnuti javnosti. Iz duha znanosti Popper je stvorio jednu teoriju kako bi drutvotrebalo izgledati. Drutvo se moe uiniti boljim stalnim radom i promjenama a ne revolucijom.2. PROBLEM OPTEREENOSTI OPAANJA TEORIJOMMotrenje treba biti teorijski neutralno jer ako bi teorija bila upletena u opaanje radili bi logiku pogrekuda dokazujemo neto to smo pretpostavili. Opaanje mora biti nezavisno o teoriji. [Getald] psihologijaje dokazala da su naa opaanja uvijek impregnirana naim prethodnim spoznajama.Slika 8

Moemo gledati na vie naina u ovisnosti o kontekstu (kocka, patka ili zec)

8Ljudska percepcija pretpostavlja stanovitu interpretaciju, a ta interpretacija ovisi o kontekstu. Uznanosti je jedan od bitnih konteksta teorija i ona utjee na to kako e se opaati. Mi smo nuno pristranikod motrenja jer teorija odreuje ono to je realno mogue.3. PROBLEM NEODREENOSTI OPAANJA (PODREENOST TEORIJE MOTRENJEM)Iz opaanja nismo u mogunosti jednoznano interpretirati. Samo opaanje nije do kraja odreeno.Teorija nije do kraja odreena mjerenjem. Ne postoje atomistiki izrazi, nego iskazi jezika motrenja iiskazi jezika teorije koji ine jedan jedinstveni sustav.Quine : "ZNANSTVENI JEZIK JE KOMPAKTNA KUGLA OD CENTRA I PERIFERIJE"Struktura je vie kao neki organizam. Ovdje imamo preplitanje teorije i eksperimenata gdje granicacentra i periferije vie nije otra, to je vie homogeno isprepletena struktura koja ima kontakt sarealnou. U centru se nalaze naela koja su fundamentalna u smislu da bi ih se teko odrekli. Pojedinestrukture na periferiji moemo i mijenjati.Slika 9

Zato to LT i L0 meusobno utjeu jedan na drugi, znaenje jednog pojma ovisi o drugom i obrnuto. Jezikdjeluje kao cjelina HOLIZAM ZNANSTVENOG JEZIKA.

SPOZNAVANJESlika 10

U sreditu je spoznajni svijet S.Jezik sa strane vanjske okoline najvie utjee na S jer sve to spoznajemo u znanosti moramo pretoiti

u neto pisano.Tehnologija u znanosti se podrazumijeva eksperimentalna tehnologija.Znanstvena spoznaja bitno ovisi o tome da se zbiva kolektivno.

PERIFERIJA

CENTAR

REA

LNO

ST

9Priroda se nama ne namee jednoznano, ona ne odreuje jezik teorije jednoznano. Subjekt sub-jectum podmetnuti ; mi se kao podmetnemo objektu da se on u nas usadi ili, bolje reeno, zrcali se unama. Dananja znanost ne kae tako objekt se treba interpretirati i nikada nemamo direktni kontaktsa objektom, nego sa raznim posrednim signalima koje nam objekt alje, i u interpretaciji tih signalaimamo odreenu slobodu.Da li uvoenje eksperimenta neto mijenja u praksi ? Najobinije opaanje golim okom. Imamo prirodni objekt koji motrimo. Da bi objekt vidjeli treba imatiizvor svjetlosti, upadnu svjetlost koja interreagira s objektom koji apsorbira i ponovno emitira svjetlo, pakao rezultat izlazi transformirana svjetlost koja dolazi u nae oko.Slika 11

izvor upadna svjetlost interakcija objekta i svjetla transformirana svjetlost okoKod osjetila vida nemamo nikakvu interakciju s objektom nego sa svjetlom. Nervni sistem iz interakcijesvjetlo oko izvlai neku rekonstrukciju objekta tj. interpretira objekt. Moderna znanost se sa ovakvomsituacijom ne zadovoljava. Naoale (12-13. st.) korigiraju vid, ali donose i spoznaju da oko ne moe vidjeti sve informacije kojealje svjetlo.Slika 12

Instrument ponovno transformira svjetlo. Upravo zbog toga to instrument transformira svjetlo Galilejevioponenti nisu htjeli prihvatiti instrument jer "instrument mijenja prirodni tok stvari i zavodi nas". Galileije tvrdio da je instrument zapravo pomo jer nam daje podatke koje golim okom ne bi vidjeli. S vremenom je dolo do poboljanja pa imamo npr. neonsko svjetlo, rendgenske zrake, kristal idetektor (to je novina)Slika 13

Ovo su sve umjetne tvorbe jer o tome prije nismo znali nita. Foto plou prirodnim putem ne moemointerpretirati i potpuno smo ovisni o tome da imamo stanovitu teoriju o dobivenom rezultatu.Instrumenti su dio svijeta koji ovjek sam konstatira artefactum (Arte neto nastalo, Factum injenica) Uvjetno neprirodnim putem, to vodi na stvoritelja i ovisi o njemu. Npr. nae misli su istouvjetne, no unutar nas su. Artefactum nastaje proizvodnjom ivog bia u vanjskom svijetu.

10

Proizvoditi - tri komponente procesa nastajanja artefakata (umjetnina)pro voditi ideju (svrhu, nacrt)iz voditi priroda prua odreeni otpor, neke ideje prihvaa, a neke ne prihvaa.voditi Kada neto radimo, poduzimamo niz operacija koje moraju biti smislene i organizirane,

imaju redosljed i dinamiku koja vodi ka cilju.Da bi artefactum mogao uope nastati on kao ideja mora prethodno postojati u biu koje ga izvodi, i tazamisao se prilikom stvaranja provodi, utiskuje se u materijal iz kojeg se artefactum izvodi. Sve ono toovjek zamisli ne moe se i izvesti (materijal prua neka ogranienja na nau akciju). Provodei svojuzamisao, zapravo se ui o tom objektu, spoznaje se to taj objekt moe biti, njegove potencije i zatokaemo da izvodimo na svjetlo dana skrivene mogunosti objekta. ovjek je sposoban svoje radnjeizvoditi na sistematski nain. Iz prirode izvodimo njene mogunosti ali i njene zabrane. Mi se sinstrumentima nismo odmaknuli od prirode, ali niti primaknuli tome da nam je objekt neposredan.Hermenautika situacija situaciju tada interpretiramo.Nema sigurnosti da je neka teorija ispravna, pogotovo kada je interpretira jedan ovjek. Principnesigurnosti pojedinanog tumaenja nuno potie stvaranje kolektiva ta nuda stvara poseban odnosmeu ljudima znanstvenog kolektiva. Znanstvenik prethodno prima predznanje i obrazovanje od kolega ai nakon uenja u znanstvenom radu ponovno je ovisan o prosudbi svojih kolega u te dvije dimenzije seodvija ovisnost o znanstvenom kolektivu. Na ovu ovisnost prvi je ukazao Thomas Kuhn u "Strukturinaunih revolucija".

11

Tomas Khun :"PRINCIP NESIGURNOSTI POJEDINANOG TUMAENJA POTIE STVARANJE ZNANSTVENOG KOLEKTIVA"Khun je naglasio potrebu da znanstvenik prije nego to pone interpretirati podatke mora posjedovatiprethodno interpretaciju, neku ideju. Mora postojati neki "uput" koji nas usmjerava i koji dobijemosvojim predznanjem. Neka disciplina postaje znanstvena tek poto se konstatira neka paradigma.PARADIGMANeto to unosi red u podatke, neki smisao uzorak i ona povezuje kolektiv. Paradigma se moe inaslijediti, dobiti gotova. Nekome iz kolektiva sine kako neto treba raditi to je paradigma i onda todalje moe sluiti kao uzor. Paradigma nam daje (kumulira) slobodu interpretacije. Ako se trai svrhaonda nam povijest ne koristi jer je istina izvanvremenska, ne personalna. Znanost treba kritizirati bezpovijesnog kriterija. Khun vri svojevrsnu revoluciju. Najvjerojatnije je da filozofija nee ni uspjetistvoriti univerzalni kriterij istine. Istovremeno moe postojati vie teorija koje su u suglasju saopaanjima. Svako opaanje pretpostavlja neku prethodnu shemu interpretacije, ne moe se pojavitiizvan nekog konteksta (inae bi takvo opaanje bilo beskorisno).1. Kriterij empirista prema tome ukljuuje u sebi dozu neodreenosti jer se mi moramo po njemu

odluiti o izboru samo jedne teorije pri emu dolazi do utjecaja prosudba znanstvenika.2. Kriterij da se iz logikog zakljuivanja moe dobiti teorija htio je da se napravi formalni sustav

pomou kojeg bi se interpretirala znaenja pojedinih pojmova u tome se nije uspjelo.Iz svega se zakljuuje da je teorija uvijek ljudska kreacija koja u sebi sadri dozu nesigurnosti i uvijekkada provjeravamo teoriju postoji doza zablude.Khunova ideja je da se unaprijed ne moe dati neka definicija nego se mora povijesno pogledati kako suznanstvenici to prije radili. Povijest je empiriko podruje u kojem imamo provjeru svih teorijaznanosti. Khun je dao konkretan teorijski model kako se znanost razvijala. Jedini model znanosti odprije je empiristiki zdravo razumski, ako se polazi od pretpostavke da je istina samo jedna (a to jesasvim izvjesno). Znanost se razvija tako to odreenim postupkom dolazi do istine i onda to ostaje uposjedu znanosti kao trajna tvrdnja. Znanost koja se eli osigurati u istinitosti radi polako i u malimkoracima, pa se taj posao protee kroz generacije. Razvoj znanosti se sastoji u gomilanju tih malih istinakoje se nau.Znanost posjeduje neki mehanizam, koji polako odbacuje zablude i stvara istu istinu (taj mehanizamele otkriti filozofi). To je takozvani prvi kumulativni model razvoja znanosti. Kroz povijest se prosuujeto su dobre a to loe teorije tako da se uzme sadanje stanje u kojem se ve iskristalizirala istina ionda se usporeuje to sa onim to je bilo prije (uoavaju se razlike).Khun kae da sadanje vrijeme nije pravi kriterij istine ono to je danas "istinito" ne mora biti i naprimjer istinito za dva stoljea. Povjesniar se treba uvesti u ono vrijeme i gledati iz te perspektive. Khunkumulativni model zamjenjuje drugim revolucijskim modelom. Ideja je da u kojem god smo vremenu,uvijek postoje isti kriteriji znanosti. Tvrdi da se znanost odvijala u nizu revolucija, u dinamici kojakontrinira kumulativni i revolucijski period. On uoava periode u povijesti znanosti :1. PRED PARADIGMATIKI PERIODTu jo ne postoji paradigma nego skup iskustava, empirijskih podataka koji nam sami od sebe nitane kau. Kad se podaci akumuliraju, uvijek u njih ulazi neto subjektivnog. Npr. do 5 st. prije nove erenema modela svemira i tada se s pitagorejcima pojavila prva paradigma gdje se uvodi neki smisao.Nakon to stvorena prva paradigma poinje stvaranje modela.2. PERIOD NORMALNE ZNANOSTINastupa nakon to se stvori prvi model. Paradigma unosi red u empirijske podatke i zatim seprimjenjuje na nove injenice to je razraivanje paradigme. Ostaje se uvijek u osnovnom modelu kojise razrauje. Ljudi koji ive u jednoj paradigmi iz nje ne mogu izai i stoga znanost sporo napreduje.3. PERIOD KRIZE ILI REVOLUCIONARNI PERIODNiti jedna paradigma u povijesti nije bez mana, svaka naie na problem koji ne moe rijeiti. Popper :"uvijek se u teoriji trai ono neto to ju pobija, to nije u redu". Khun : "ni govora da je tako, teorijase ne odbacuje im zakripi, nego se anomalije stavljaju po strani za neko drugo vrijeme".

12

esto se deava da se anomalije koje se ne mogu rijeiti gomilaju, ili da teorija ne moe rijeiti nekifundamentalni problem. Sada nastupa kriza poljuljano je povjerenje u paradigmu. Npr. u 18. st. da bi seobjasnio gibanje svjetlosti definiran je eter.4. POJAVA NOVE PARADIGME NORMALNE ZNANOSTIDalje se sve ponavlja. Na taj nain se kristaliziraju dobre ideje.

Nakon nekog perioda mirnog rada slijedi revolucionarno razdoblje kada dolazi do preokreta znanosti.Paradigma kod Khuna ima svrhu organiziranja injenica iz stvarnog svijeta.Newtonovska mehanika je dobra dok brzina, v nije reda c. Kriza je dala relativistiku teoriju (Einstein). Uklasinoj mehanici su prostor i vrijeme neovisni, a u relativistikoj se spajaju u jedno (t ovisi o sustavu ukojem mjerimo). Cijela svrha svijeta u mehanici se promijenila. Iz jedne paradigme se skae u drugu.Nesumjerljivost (Khunov pojam) naglaava skok iz jedne paradigme u drugu. Dvije razliite paradigmenisu sumjerljive, ne postoji zajednika mjera dvije paradigme.Slika 15

Dijagonala kvadrata ne moepremjeriti stranicu Klasina fizika

MASA = konst.VRIJEME

Relativistika fizika

MASA konst.VRIJEME

To su sve razliiti pojmovi iako koristimo razliite rijei.Obzirom da postoje dvije slike svijeta i npr. dva znanstvenika koja ive u istom svijetu, koriste serazliitim pojmove iste rijei. Govori se paralelno i ne mogu se razumjeti. Rijetki su znanstvenici kojiprelaze iz jedne paradigme u drugu.Khun:Razvoj znanosti kroz evoluciju ne deava se tako da nova paradigma pobjeuje staru jaomargumentacijom (tj. racionalnim kriterijima). Opredjeljenje za teoriju nije stvar racionalne odluke jernema zajednike mjere i zbog toga se govori o skokovima. Paradigma se prihvati ili ne. Ono toznanstvenika vodi je paradigma i ona osvjetljava put kako interpretirati predmet.Nastanak i promjena paradigmi je proces koji nije potpuno racionalan i ne ovisi potpuno o znanstvenojmetodi (ona se bazira na raspravi i vaganju koja je teorija bolja). Dijalog izmeu pripadnika dvije teorijenije mogu zbog toga jer svatko razmilja u okviru svoje paradigme. Sudbina teorije neovisna je onjenim argumentima ve ovisi o drutvenoj konstelaciji. Zbog toga to metode nisu jednoznane mogu seu prihvaanje teorije uplesti i neki drugi drutveni faktori.

13

ZNANSTVENI TEKSTDvije su bitne situacije u znanstvenom radu :a) situacija provjeravanja hipoteze (istraiva je okrenut prema predmetu, prirodi)b) situacija suoavanja sa znanstvenim tekstom (s rezultatom nekog drugog znanstvenika)Te dvije situacije imaju stanovitih slinosti. Onaj tko se suoava sa znanstvenim tekstom pozvan je da seuvidi u znanstveni rezultat. Predmet sa kojim se znanstvenik suoava ne djeluje jednoznano na znanost.U interpretaciji postoji odreena sloboda (paradigma). Imamo dva aktera : autora teksta i itatelja.Autor :Nastoji maksimalno objasniti teoriju, provjerava rezultat drugih, pie i zbog prestia. Rezultati gledaju dali je red napravljen po standardima i da li je osvrt na prethodna istraivanja korektan. Da li e rezultatbiti, uvrten meu bitne, ovisi o itateljima. Autoru je bitno da lanak bude prihvaen i da lanak budeitan, da hipoteza bude prihvaena u korpus znanosti. Prvi zadatak lanka bi bio da privue panju i tu semogu javiti razni utjecaji koji nemaju veze sa samim sadrajem (npr. naslov, institucija od ugleda iz kojeautor dolazi, slova,...). Autor treba vjeto argumentirati hipotezu. Tek kada je rad uvrten u radovedrugih on je ispunio svoju funkciju.itatelj :1. moe rad potpuno ignorirati2. moe proitani rad prihvatiti bez provjere onog to se tvrdi, na povjerenje (tu su mogui neki

nekognitivni utjecaju : ugled autora, ugled institucije i sl.)3. moe rad prihvatiti uz provjeru.Dok se ita rad se provjerava jer to omoguuje obrazovanje. Ako elimo provjeriti eksperiment to moebiti dosta komplicirano. U provjeravanje se zapravo uputamo kada o njemu ovisi vlastiti rezultat.

ZNANSTVENE NORMEPostoje li meu znanstvenicima neke drutvene norme ?Ako predmet i metode ne daju jednoznaan rezultat, onda se pouzdanost seli sa pojedinca na kolektiv.Znanstvena istina nije kada pojedinac uvjeri sebe da je to istina, ona postaje istina kada je drugi prihvati,kada je prihvati znanstvena zajednica. Istina kao proizvod kolektivnog procesa ovisi o normamakoje vladaju u zajednici (o tome ovisi kvaliteta istine)Robert Menton 1941 :Osniva sociologije znanosti.Na temelju ankete koju je proveo meu znanstvenicima o tome kojim se profesionalnim kodeksomkoriste u znanosti doao je do 4 norme znanosti :1. UNIVERZALIZAM Znanost treba postii objektivno znanje da ono ne ovisi o pojedincu. Ako je rad

ponuen na prosudbu itatelji bi trebali rad prosuivati neovisno o autoru.2. KOMUNALNOST Znanstvena otkria su za ope dobro, autor u znanosti nema prava posjedovanja.

Znanstvenik za uzvrat dobije popularnost jer su asopisi svima dostupni. Time to je djelo vie itanobiti e vie pronictivano (publicirano) i provjeravano. Da su radovi ope dobro vrijedi samo ubazinim akademskim istraivanjima.

3. NESEBINOST Ako je znanstvenik na tragu istine, taj trag treba slijediti, do kraja bez obzira namogue posljedice za njega. Ova norma je doivljavala kritike jer nije jako bitna za preivljavanjeznanosti.

4. ORGANIZIRANI SKEPTICIZAM norma koja nalae svakom znanstveniku da tako reagira. Sam autormora oekivati skepticizam. Nema neprikoslovenih autoriteta u znanosti, sve podlijee kritici toje profesionalna obaveza. Ova norma naglaava razliku izmeu znanosti (skepticizam) i ideologije(poslunost).

14

POVIJEST ZNANOSTIPokuaj filozofije znanosti da znanost objasni iz univerzalne ovjekove prirode bio je neuspjean. Akoznanost nije ovdje zbog toga to je vezana sa ovjekom, znai da postoje neki uzroci zato je nastala.Ako je znanost jedan vrhunac kontinuuma evolucije razvoja onda u razumijevanju znanosti izvan ovogkonteksta nita ne dolazi u obzir. Po dananjim shvaanjima u samoj klici ivota trebala je biti ugraenalinija razvoja ovjeka.U filozofiji znanosti je tendencija da znanost ne prelazi okvire prirode, znanost je u prirodi nastala i njomeje uokvirena (ne misli se tu samo na prirodu oko nas nego i na prirodu koja ukljuuje ljudsku povijest).Povijest se mora moi razumjeti a da se ne pozivamo na izvan prirodne faktore ivo bie smo definiralikao otvoren sustav ali zatvoren u nekom prostoru.Slika 16

Organizam je istodobno i otvoren prema okolini i zatvoren. Razmjena je selektivna ulaze odreenetvari, informacije i energija. Selektivnost karakterizira posebnost vrste. Selekcija je esencijalno spoznajni proces : organizam mora prepoznati svoju okolinu.Spoznaja je integralni dio selektivne interakcije sa okolinom i to vrijedi za sva iva bia, pa tako i zaovjeka, s time da ovjek ipak ima specifino mjesto. ovjek nespecijalizirano bie. ovjek nema svojuekoloku niu, ve je to cijela Zemlja zahvaljujui tome da izmeu sebe i okoline ima tehnologiju.Selektivna interakcija sa prirodom je kod ovjeka posredovana tehnologijom koja je prilagoena okolini.Zbog toga to ovjek ne mora okolini prilagoditi svoje tijelo nego samo tehnologiju on moe ivjeti bilogdje. Tehnologija se postepeno razvijala i tako je ovjek poeo razvijati svoj odnos prema prirodi inastaje ljudska povijest (ali ne politika povijest ve povijest ovjeanstva).ovjek da bi preivio mora kontaktirati sa prirodom. Odnos sa prirodom mora biti fundamentalan. Starecivilizacije su propadale jer razmjena sa prirodom vie nije funkcionirala. Odnos izmeu ovjeka i prirodeu ovjekovom preivljavanju globalno odreuje i ovjekov odnos prema svijetu. Moramo razmotriti kakavodnos prema svijetu je u povijesti omoguio razvoj znanosti. I sama znanost je jedan od moguih odnosaprema svijetu. Posredovanje sa tehnologijom stvara jednu zatvorenu cjelinu.Nain ivota koje je ovjek u povijesti ivio :1. lovac i sakuplja2. poljodjelac3. civilizacija (civitas gradski)LOVAC SAKUPLJANain ivota u poetku je isti u odnosu na druge primate. ovjek je ivio na raun toga to priroda dasama od sebe. Postupno se razvijao, ne dohvaa hranu zubima nego rukama. ovjek postaje homo-sapiens. Nije bio bioloki opremljen pa je prva tehnologija bila organizirana tako da nadomjesti biolokuopremu. On mora stvoriti alate da bi mogao sakupljati i loviti kao druge ivotinje. ovjek je nomad i selise ovisno o tome kako se ponaaju ivotinje koje lovi i ovisno o koliinu plodova. Sistematski se sluialatom i pomagalima i upravo taj pribor mu omoguuje da nastanjuje razne okoline. Ne kontrolira izvore.Doivljavanje prirode i odnose sa prirodom temelji na oskudnim materijalnim injenicama. Neandertalcisu pokapali mrtve i to je neki znak da se vjerovalo u zagrobni ivot (pokapali su i predmete uz mrtve).Postojala je predodba o duhovnom svijetu. Slike iz pilja govore i o nekom umjetnikom nadahnuu. Uranom kamenom dobu ovjek se sluio univerzalnim alatom runim klinom.Slika 17

Taj klin imao je isti oblik priblino 100 000 godina, da bi na kraju tog perioda postao dotjeraniji to prvoiz estetskih a kasnije funkcionalnih razloga. To je ujedno i neki dokaz o duhovnom ivotu. Postoje

15

plemena koja su i u 20. st. ivjela takvim ivotom kao lovci i sakupljai, te po njihovom nainu ivotamoemo zakljuivati. NA taj nain se moe rekonstruirati i duhovni ivot.Duhovni svijet ima dvije kakrakteristike :a) animizam (anima dua)b) totemizamTemeljni odnos ovjeka je prema drugom biu, tj. ivot spram ivota . ovjek je upuen u ivot drugihbia. Anima je zapravo nadomjestak za ivot, to je bie u kojem stanuje ivot.Animizam sva iva bia u svijetu su ispunjena ivotom (ak i kamen)Totemizam ovjek je dio beskonanog lanca ivih bia : ljudska plemena smatraju se potomcimaodreenih ivotinja i tuju je kao totem simbol (od te ivotinje vuku porijeklo i u nju se vraaju kadumru).Vjerovali su da ivot nikada ne prestaje. Cijeli svijet je proet ivotom i sve je samo transformacija izjednog oblika ivota u drugi. Prvo to je ovjek osjetio je da je iv pa je zbog toga i doivljaj tog svijetaupravo lanac ivota. Polazni put ovjeka u pravcu znanosti je intimni ivot ovjeka i prirode. ovjekmoe adaptirati svoj artifacijalni svijet. U mezolitu, kasnijem paleotolitu ovjek stvara govor.

NEOLITSKA REVOLUCIJA (REVOLUCIJA MLAEG KAMENOG DOBA)Revolucija zbog toga jer je dolo do radikalne promjene. Oko 50 000 g. p.n.e. imamo pojavu homosapiensa. Neolitska revolucija je bila oko 100 000 g. p.n.e. Prvo veliko neolitsko naselje je bilo u Jerihonuna Bliskom Istoku. Bitno ogranienje kod lovaca-sakupljaa je to se on sluio samo onim to mu jepriroda nudila, nije stvarao. U neolitskoj revoluciji ovjek je poeo biti u stanju kontrolirati prirodne izvoreizumio je poljodjelstvo, ratar i stoarstvo, stoar. ovjek je nauio kako intervenirati u prirodureprodukcije biljaka i ivotinja i izvriti njihovu selekciju u skladu sa njihovim potrebama. Nauio jesvjesno i planski intervenirati u ekoloke i epigenetske (sisteme razmnoajnog razvoja) sisteme u prirodi,postaje selektor i kontrolor drugih ivih bia.Posljedice na ovjekov doivljaj svijeta :1) partnerstvo s prirodom zbog kontrole izvora ovjek se prema prirodi ponaa kao kreativan,

odluujui faktor jer biljke i ivotinje ovise o njemu, ne mogu bez njega egzistirati. ovjek se javljakao ravnopravan partner.

2) vladanje vlastitom voljom ovjek mora potovati prirodni ciklus reprodukcije kod ivotinja ibiljaka. Da bi intervenirao on mora sam sebi nametnuti neku disciplinu (jedan dio penice mora ostatiza sjeme bez obzira na urod). Poljodjelac ivi iz godine u godinu, on svojom voljom mora discipliniratisvoje ponaanje.

3) planiranje ovjek je u svom duhu morao sagledati udaljenije poslove i pripremiti se. ovjek sepolako izdvaja iz prirode jer ima udaljenije ciljeve koji od njega trae upstrahiranje .

4) ovisnost o atmosferskim i slinim pojavama ovisan je o indirektnim prirodnim uvjetima, npr.metereoloki uvjeti.

Promjene u njegovom doivljaju svijeta :ivot kao osjeanje transformira se u osjeanje ivota jedne osobe. Sam sebe poinje doivljavati kaoosobnost. To vie nije ivo bie noeno nagonom, ovjek ravna svojom okolinom putem svoje volje.Doivljavajui tako sebe sama doivljava tako i svijet oko sebe svijet biva ispunjen osobnou. Animose pretvara u volju (volja sada odreuje ovjeka). U partnerstvu sa prirodom imamo sada volju suoenusa voljom. Duhovni ivot je sada izraen u pukoj religiji iza svega u prirodi se krije neko boanstvokoje ima volju. Odnos dviju volja vidi se po tome to postoji odreeni dijalog izmeu dviju volja izmeuovjeka kao osobe i bogova kao osoba s voljom (moliti znai utjecati na volju bogova). Kod te pukereligije odnos je ravnopravan, naglaeno je partnerstvo boga i osobe (ovjek moli, a bog alje kiu).MIT pria o bogovima i ljudima i njihovim odnosima. Mit je osnovna duhovna kategorija. Mitom seizraava cjelokupno iskustvo, kroz mit se prenosi znanje. Iskustvo i znanje trebalo se prenositi na drugegeneracije i zbog toga je bilo puno rituala, to je dio praktikog ivota.

16

URBANA REVOLUCIJAPeriod u kojem se pojavljuju prve civilizacije (civitas - grad). Nije bitan prostorni element rasporedazgrada nego to da dio stanovnitva ne radi za svoju egzistenciju. Graani se razlikuju od seljaka po tometo su odvojeni od prirodnih izvora egzistencije. Pod graane spadaju : vladari, plemstvo, dravnislubenici, sveenici, vojnici, trgovci, zanatlije. Graanska egzistencija ovisi o seljaku. Gospodari dreda oni slugi daju razlog za postojanje a zapravo je obrnuto. Seljak mora biti u stanju proizvoditi vie negoto je potrebno njegovoj egzistenciji i reprodukciji. Civilizacije su propadale onda kada su graani postalitako lakomi da su ugroavali egzistenciju seljaka.Mehanizmi kojima se skupljaju "vikovi":a) politiki nain (porezi)b) ekonomski nain (razmjena)Prve civilizacije karakterizirale su se poreznim mehanizmom jer plemstvo, vojska i sveenstvo nemajuto ponuditi za razmjenu. Prve civilizacije bile su agrikulturne : 90% seljaka i 10% graanstva. Dravaje institucija koja je nasilno prikupljala vikove. Drava nije nita pomagala, samo je uzimala. Egipat jeprimjer prve civilizacije 2000 g. p.n.e. Trgovci i zanatlije u to vrijeme jo nisu trgovali izmeu sela i gradanego s drugim kraljevstvima te su oni bili iskljuivo dvorski slubenici. Odnos sela i grada bio je iskljuivokroz dravne institucije. Pogled na svijet seljaka ostaje ovaj iz vremena neolita. Tada se javlja promjenadoivljaja svijeta kod graana.Odnos prema prirodi kod graana jer karakteriziran :1) otuenjem seljaku je priroda poznata, efekti prirode su mu poznati. Otuenje je fundamentalni

korak u povijesti prema znanosti, to je temeljni razlog zbog ega se javlja civilizacija. Otuenje dijelaljudi od prirode u nekim ljudima budi elju da razumiju prirodu i to je put ka znanosti.

2) posredovanje prirode sredstva za egzistenciju graaninu dolaze kroz instituciju (dravu), tj.imamo posredovnost prirode socijalnom revolucijom.

Nasljee je puka religija - mit i ona se sada dalje transformira u istitucionalnu religiju jergraanin ovisi o instituciji pa je i religiju tako uredio

Institucionaliziranje religije znai :1. unoenje hijerarhije meu boanstva2. osnivanje institucija (crkva)U Egiptu su sveenici bili drava pa se ne moe govoriti o njihovoj crkvi. Seljak je doao u ovisnost ograaninu jer je vrhovno boanstvo faraon - sin boga Ra. Faraon je vlasnik zemlje, a seljacima jeudijeljena milost da rade na toj zemlji. Dugo je religija imala zadau da podri dravu. Sa sveenstvomsu ostvareni uvjeti za zaetak znanosti u drevnim civilizacijama.Uloge sveenika :1. uvari institucionalizirane religije : Transformacija puke religije u institucionalnu formu i kasnije

pojava svetih knjiga. Kako religija slijedi drutvenu moe se vidjeti iz odnosa religije Egipta iMezopotamije. Egipat je centralizirana drava na elu sa faraonom. Mezopotamija je niz dravica naelu kojih je kralj, nije centralizirana. Ovakva dravna ureenja odraavaju se na religiju. Egipat postoji vrhovni bog Ra i ostali. Mezopotamija postoji vijee bogova koji su meusobnoravnopravni.

2. voenje dravne administracije : Odnosi se na administriranje poreza i upravljanje dravnimzalihama.

3. voenje poslova navodnjavanja i izgradnja palaa i hramova4. voenje kalendara zbog planiranja poslova : Egipat prema tome kad nabuja rijeka (vidi se

Sirius) 1 god. = 365 dana. Babilon duina dana prema kutu koji opisuje sjena vrijeme da prijee600 1/6 dana 1/24 dana = 1 sat.

5. lijeenje

17

Sveenicima je egzistencija bila osigurana. Potrebe za takvim poslovima dovele su do izuma pisma (iz 2).Raa se potreba za matematikom (iz 2 i 3) pod koju su ulazile geometrija (mjerenja) i artimetika(koliine). Bavljenje kalendarom vodilo je na astronomiju, a lijeenje na medicinu. Sa jedne straneimamo udaljavanje od prirode, a sa druge pojavu razvoja vjetina (jo ne moemo govoriti oznanosti).

EGIPATKoriste dekadski sustav brojeva. Brojevi su se pisali tako da se iznosi koliko je bilo jedinica, desetica istotica. Matematike zapise Egipani su pisali na papirima, koi i sl. a ne na kamenim ploama pa ih jevrlo malo. Nema znakova za nulu i nema negativnih brojeva. Radili su sa razlomcima i imali su simbolesamo za neke operacije. Bili su vjeti u raunanju povrina, ali nisu naene nikakve formule. Imali su zato praktine metode na terenu. Egipatska astronomija takoer nije bila osobita znanost. Ustanovili sunekek osnovne periode na nebu za njih je bila sunana godina 365 dana. To su odredili promatrajui Nil kad se zvijezda Venera pojavi na odreenom mjestu Nil poplavi. Egipani su izmislili staklo.

MEZOPOTAMIJA (Sumerani, Asirci i Babilonci)Vrhunac civilizacije bili su Babilonci . Pismo im je bilo klinasto pisano na glinenim ploicama. Sustavbrojeva je heksadecimalni (60). Babilonci su na polju astronomije bili napredni, imali su sustave zasistematsko promatranje neba. Stari Grci su se u velikoj mjeri koristili njihovim rezultatima. Imali suproblema sa kalendarom jer je period neba bio period mjeseevih mjena. Period mjeseevih mjena je29,53 dana. Solarna i lunarna godina poklapaju se svakih 19 godina, a sve ostalo vrijeme se razilaze.Generalno ako govorimo o poecima znanosti, ta ZNANOST JE VIE PRAKTINA (pragmatizam praktinost) ne trae se neka opa pravila. Pitanje je zato nema poopavanja ? Zato jer teoretskarazmatranja nisu bila potrebna jer ih je ispunjavala religija. Prva spoznaja se pojavila unutar religijskesfere. Postoji jedna stabilna slika svijeta koju daje religija, a unutar toga se pojavljuju neke odpojedinanih spoznaja koje moemo smatrati za zametke znanosti. Rezultat toga je da se religijatransformira prema sve apstraktnijim pojmovima.

STARA GRKAKoriste zvijezde za orijentaciju, smatraju da je Zemlja okrugla i javljaju se prvi sistemi svemira. Postojedva osnovna modela tumaenja prirode kod Grka :Tales 6. st. p.n.e.Prvi Grki filozof, jedan od sedam mudraca u to vrijeme. Predskazao je pomrinu Sunca, prvi je postaviojedan matematiki pouak (svi obodni kutevi su pravi iznad promjera kruga)Javlja se Tenja ka opem, univerzalnom.Tenja za jedinstvom u mnotvuPostavljanje zahtjeva za obrazloenjem, navoenje razlogaArh

prapoelo : ono iz ega je sve nastalo prauzrok : uzrok svega to mi vidimo i osjeamo pratvar : prasupstancija, osnova svih stvari (nalazi se u svemu) voda (za Talesa) : svijet oko nas se u osnovi sastoji od neke tvari

Aeh se uzima iz iskustva. (voda je promjenjiva nalazi se u razliitim stanjima i ona je dio nas)Za Talesa je to jako vano jer moe objasniti svijet pojava.to je to nama zbilja koji su kriteriji da je neto zbilja ?

1. Zbilja mora biti razumljiva, dostupna naem umu2. Pomou zbilje treba moi objasniti pojave

18

Anoksimen :Pripadnik Miletanske kole. Arhe je zrak, vodom ne moemo objasniti toplo i hladno ona je ili hladna ilitoplaAnaksimander :Arhe je aperiori (beskonano, neiscrpno). Ako neto nastaje onda arhe mora biti neiscrpan, on je u stvarsve. Anaksimander nailazi na apstraktni pojam, on shvaa arhe kao tvar koja je smjesa svih tvari. Zbiljaje neto promiljeno, nae miljenje je rezultat to smo zamiljali arhe kao vodu, zrak ili netobeskonano. To je rezultat spekulacije spekulativna fizika, nema eksperimenata samo promiljanje.Parmenid iz Eleje (6.st. p.n.e.):Eleja je Grka kolonija u Italiji. Uveo je stil objanjavanja pojava Miiletski stil. Prapoetak i zbilja jesama promjenjiva zbog te promjenjivosti moemo objasniti pojaveOrganski nain (stil) objanjenjaPostulira se jedna temeljna supstancija, praizvor od ega sve proizlazi tako da supstanca poprima razneoblike. Kako se ovjek konstantno mijenja tako se i arhe mijenja unutranjom transformacijom arheanastaje svijet pojava. Ako promatramo neto promjenjivo ono u sebi sadri neku kontradikciju.Najjednostavnija promjena je promjena mjesta : strelica putuje kroz neku toku a ona u toj tociistodobno i jest i nije kontradikcija. Gibanje se ne da misliti. Zakljuuje da zbilja ne moe biti netopromjenjivo. Svako gibanje zahtijeva prazan prostor. Da bi se dva tijela gibala mora postojati prazanprostor. Prazan prostor se takoer ne da misliti. Praznina znai nita, a to ne moe biti predmetmiljenja, a kada je predmet miljenja onda je to ve neto."BITAK SE MORA MOI MISLITI DAKLE, MILJENJE I BITAK SU ISTO"Zbilja je ono to uistinu jest, prava realnost, a pojave su manifestacije zbilje koje moraju biti ili nemoraju biti. Bitak je sinonim za zbilju. Mora biti neto nepromjenjivo i u sebi jednako. Voda u bilo kojemstanju bila, ona je jo uvijek voda i tu je ta jedinstvenost. Parmenid je do kraja doveo zbilju koja morabiti razumljiva, dostupna umu.Iz bitka ne moe nita nastati, nikakva pojava. Pojave u stvari ne postoje, nebitak, privid, priin, zabluda.Svijet je raznovrsan, ali u stvari nije takav. Paramenid odbacuje Talesove ideje i postavlja tezu da bitakmoe biti takav da se dade misliti. Naa nas osjetila zavaravaju (slomljeno veslo u vodi zbog lomasvjetlosti) ; ako uronimo ruke u razliito ugrijane vode (razliite temperature) i stavimo prvo jednu ruku,a onda i drugu u vodu tree temperature, za jednu ruku je hladna a za drugu topla).Heraklit :"SVE TEE"Kako moe neto mirovati ako je sve promjena ? Odgovor je : ako uzmemo dva suprotna gibanja isuprotstavimo ih onda neto miruje. Pitanje je kako pomiriti Heraklitovu stranu sa Parmenidovom.Svijet pojava je samo prividan, nema oslonca na osjetila nego samo na um. Ideja uma. Tvrdi da je bitak(zbilja, arhe) neprekidno u promjeni. Bitak jest promjena a simbol promjene je vatra (ona ne moemirovati). Svijet je vatra koja se s mjerom pali i gasi. Postoji pravilnost u promjeni, neki ritam (zakon on je stalan) svijeta a to je logos.Logos

1) Miljenje (sa logosom spoznajemo svijet)2) Govor (zbilju moramo spoznati ali i izrei)3) Zakon (to je trajni ritam, pravilnost po kojoj se neto dogaa)

Znanost mora opisati svijet zbilje tako da ga na um moe shvatiti i tako opisani svijet zbilje mora moiopisati pojavni svijet. Zakonitost se dogaa pomou miljenja. Ono to jest mora se dati misliti, a ono tose misli to jest.

19

Zahtjevi1. prihvatiti Parmenidov argument nepromjenjivost2. moramo ga tako misliti da smo u stanju izmisliti pojave

Empedoklo :Postulira se prapoetak. eli objediniti Parmenidov i Heraklitovo uvjerenje o zbilji. Zagovara da arhe bitak mora biti sastavljen od vie temeljnih supstancija. etiri su glavna elementa bitka, Zemlja,voda, zrak i vatra. Svaka od tih supstanci je nepromjenjiva, ne mijenja ni stanja ni izgled. Pojavnostkoju mi susreemo nastaje tako sa se ta etiri osnovna elementa kombiniraju. Elemente spaja ljubav arazdvaja mrnja. Uz ta etiri elementa postoje i bogovi.Slika 18

Mehaniki model objanjenjaPostoji vie supstancija i njihovim spajanjem i razdvajanjem postaje pojavni svijet. Ovaj nain miljenjaprimjenjuje u biologiji, iva bia 'su nastala od pojedinih dijelova (ruku, nogu) koja su bila u prvotnomstanju razbacana kaotino pa su se ti dijelovi spojili mogli su opstati samo oni koji su harmonini,ostali su propali. Mehaniki model najvie je doivio elaboraciju (elaborat ono to je prouavano) kodDemokrita (atomizam) 5. st. P.n.e.Anaksagora :Smatraju ga prvim istinskim fiziarom, prvi je formulirao pojam elementa koji se i danas koristi. On jetvrdio da postoji onoliko elementa (prapoela) na koliko se jednostavnih (dalje djeljivih) sastavnica moepodijeliti svaka pojava. Proces razdvajanja doi e do jednog stupnja kada se supstancija vie ne dijeli narazliite elemente nego su svi dijelovi isti (dijelovi vode su opet voda) Takve supstancije nazivahomeometrije (supstancija koja se dijeli uvijek na istu supstanciju) jednodjelnice.Nema samo etiri elementa nego onoliko na koliko se supstancija moe podijeliti jednodjelnica. Tehomeometrije se opet spajaju i razdvajaju tako da tvore svijet. Um je taj (to neto) to nije supstancija,pomou ega se spaja i razdvaja. Postoji zakonitost (ritam) koja je racionalna, ona je u vezi sa umom.Izazvao je bijes Azerijana kada je pao meteor kako je bio metalnog svojstva tvrdio je da je pao sa Sunca.Za sebe je tvrdio da je bog pa su ga protjerali iz Atene. Stajalita je da mjesec nema svoje svjetlosti i daje dobiva od Sunca. Mlijena staza se sastoji od mnotva zvijezda. Ljudi se razlikuju koliko imaju nous-a(uma) u sebi. Nous je neto to nije supstancija.

Osvrt :Sa Anaksagorom prestaje KOZMOLOKO RAZDOBLJE u fizici znanosti (razdoblje predsokrata) i torazdoblje se bavi svemirom. Nakon toga slijedi HUMANISTIKO RAZDOBLJE (razdoblje filozofije sistema)pojavom atomista. Grci nisu bili skloni atomizmu.Demokrit i Pitagora spadaju u kozmoloko razdoblje, Sokrat je negdje izmeu, Demokrita,Platona i Aristotela moemo svrstati u humanistiko razdoblje.

20

Demokrit (Leukip) :On je definirao atom (a tomos = nedjeljivo) kao neto to se dalje ne moe dijeliti. Kad se uzmuhemeometrije (jednodjelnice) i kad se dijele, ima li kraja tome dijeljenju? Pitanje djeljivosti se jakozaotrilo u Grkoj. Neki su smatrali da je to konano, dok je druga struja tvrdila da nema razloga da se todijeljenje ne nastavi. Demokrit je rekao da postoje samo atomi i prazan prostor. Atom je neto to vienije djeljivo. Ako itav svijet nastaje spajanjem i razdvajanjem atoma mora postojati prazan prostor.Spajanje dvaju elemenata mogue je samo u praznom prostoru. Nita je upitno jer mi ne moemo mislitini o emu, uvijek postoji objekt miljenja. On je za grke pojmove otiao predaleko sa nitavilom.Demokrit i Platon :

Oni su objedinili i opisali svijet pojavni svijet i svijet miljenja. Svijet atoma je svijet koji moemodokuiti samo miljenjem.Demokrit je otro formulirao tu podjelu : svijet zbilje, onaj koji postoji je svijet koji se sastoji samo odatoma i praznog prostora. Zbiljski svijet mora moi nama objasniti pojavni svijet.Primarna svojstva atoma svojstva koja Demokrit pripisuje atomu:1. oblik misli se na geometrijski oblik, atomi se razlikuju po obliku2. veliina3. obujam (volumen) i teinaSekundarna svojstva atoma pojava nastaje kada atomi u svijetu djeluju na naa osjetila. Naaosjetilna i umna spoznaja nastaje tako to izvana putem atoma nama dolaze nekakve sliice i mi takospoznajemo svijet oko nas. Ne pripadaju atomima.4. odlikuju se poretkom kad izgrauju svijet moraju stajati u razliitom redoslijedu5. pokretljivost atomi su stalno u pokretuZenon :Njegov argument zrna penice ako je zrno penice atom i ako ga bacimo na zemlju ne daje zvuk, alivrea penice daje. Kako suma niega moe dati neto ?Argumenti protiv atomizma :1. da li postoji prazan prostor2. beskonana djeljivost3. da li je uope mogue sekundarna svojstva objasniti pomou primarnihGrci nisu prihvaali Demokritov atomizam. Zlatno doba Grke filozofije traje do smrti Aristotela 5. st.p.n.e. Nakon toga nastaje helenistiko razdoblje nastalo mijeanjem kultura u kojima dominira Grkakoja se kvantitativno iri, a ne kvalitativno.Epikur (345-271 g. p.n.e.) : 2. st. Prije kristaBrani Demokritov atomizam. Povezuje atomistiku sa etikom i ukazuje na to da u gibanju najsitnijihestica uz nunost vlada i sluaj. Veliko mnotvo takvih sluajnih gibanja moe proizvesti pravilnost,kakvu opaamo. Htio je stvoriti mjesto za ljudsku slobodu, temeljnu za svaki moral. Najvie dobro je unjegovoj etici ljudska srea koja se postie prouavanjem prirode, to nas oslobaa straha od bogova.Ptiagora : (4. st. p.krista)Osnovao je Pitagorinu kolu, koja nije bila institucija ve neka vrsta religijsko znanstvene sekte(bratstvo). Cilj oko kojeg su se okupili je spoznaja filozofija, za njih je spoznaja neto to ih povezujesa svijetom bogova, sa neim fundamentalnim, metafizikim. To je kao "prosvjeenje". Matematika jeideal spoznaje, a broj je temelj svega (on je u osnovi svega). Broj 1 je povezan sa atomom, broj 2 sasuprotnosti (toplo hladno), broj 10 je smatran savrenim brojem. Brojeve doivljavaju geometrijski.

21

Geometrijska kategorizacija brojeva1. trokutasti brojevi : 1,3,6,2. kvadratni brojevi : 1,4,9,3. peterokutni brojevi : 1,5,12,

Nema nule i negativnih brojeva. Javio se problem mjerenja dijagonale : ona se ne moe premjeriti sasvojom stranicom. 2 je za njih iracionalan broj (danas racionalan skup brojeva, R).

Pitagorejci su prvi dali opis svemira. Nebeska tijela imaju savren oblik kugle. Zemlja je nebesko tijelokoje lebdi i u sreditu je svemira. Svemir je idealno matematiki odreen (kugla). Po krunim stazamaoko Zemlje gibaju se planeti, ima ih 7, Sunce je planet koji luta.Filolaj korigira taj model tako da je maknuo Zemlju iz sredita i stavio vatru oko koje se giba Zemlja idrugi planeti. Uvodi jo jedno tijelo protizemlja, ona se ne vidi jer se nalazi tono ispred Zemlje, aizmeu vatre (neto kao dipol).Za pitagorejce postoje pet pravilnih geometrijskih tijela koji imaju maksimalnu simetriju:Vatra = tetraedarZemlja = kockaZrak = oktaedarVoda = ikozaedarETER = dodekaedar (prostor u kojem se gibaju sfere)Ideja povezivanja elemenata od kojih je sve sainjeno sa tijelima odnosno simetrijama. Svijet moraimati nekakav sklad a on se oituje kroz matematiku (geometriju). Fizika ne proizlazi iz nekakvogiskustva nego iz spekulacije (estetike?)Sokrat (469-399 g. p.n.e.) :ivio je u zlatno doga Atene. Sa njime poinje humanistiko razdoblje. Majeuetika ili dijalektikametoda. Sokrat je shvatio da se u debatama esto radi o demagogiji (pokuaj da se dovede na svoje).Sokrat zapoinje razgovor sa nekim i to tako da on ne zna o emu govori, onda bi pokuao pokazati dasugovornik nema pravo.Sokrat predlae ovu metodu :1. navest emo primjere gdje se pojam koristi2. gledamo to je tome zajedniko i definiramoTkao polako dolazimo do definicije logike miljenje mora ii po nekom principu.Platon :Pie svoju filozofiju u obliku dijaloga. Na primjerima se razrauje Sokratova metoda umijea voenjarazgovora uitelja i uenika u kojima dolaze do zakljuka. Postavljaju se teze, analize, pitanja i sl.Platon ide od pojedinanog ka zajednikom opem, orijentiran je prema matemeatici (induktivnametoda).Kako dolazimo do spoznaje ideja ?Spoznaja nastaje tako to se naa dua koja je vjena i ivi u raznim tijelima i koja je boravila u svijetuideja prisjea. Cilj razgovora je da se dua podsjeti na ivot u idealnom svijetu. Svatko posjeduje svaznanja samo ga treba pouiti. Insistiranjem na matematici odravao je tradiciju da se priroda pokuaobjasniti matematikim putem Matematika je pouzdana jer se bavi idealnim formama.

22

Aristotel : (SREDNJI VIJEK)Bio je uenik Platonove akademije, govori o biti (fizis priroda, narav, ono to neko bie ini onakvimkakvo jest esencija bit). Bit je vezana uz formu.Kako izgleda klasifikacija prirode?Svemir je za Aristotela konaan. Prostor nije homogen sve toke nisu ravnopravne, nego postojeistaknute toke u prostoru. Jedna od takvih toaka je sredite svemira. Iz toga slijedi da onda postoji iistaknuti pravac prema sreditu. Svjetlost ide od Zemlje, Mjeseca i planeta koji se gibaju oko centra ukojemu je Zemlja.Slika 19

Svemir je kristalna kugla na kojoj su privrene zvijezde stajaice. Iza sfere postoji prvi pokreta kojije dao prvi impuls gibanju. U sreditu svemira nalazi se Zemlja. Zbog toga to je nepomina smjeta se unepominu toku. Sfera zvijezda stajaica se jednoliko giba oko Zemlje. Izmeu postoji prostor koji jeispunjen savrenom tvari eter. U eteru se gibaju druga nebeska tijela planeti lutalice. Sfera mjesecaputuje sa zvijezdama stajaicama, a i u odnosu na njih. Aristotel radi razliku izmeu dijela Svemira iznadi ispod mjeseca. Ta podjela je vana u fizici jer uvodi podjelu na dva tipa gibanja :1. supralunarni dio iznad MjesecaGibanje je jednoliko kruno, idealno. Za takvo gibanje ne treba nikakav uzrok, odvija se samo od sebe(dananje inercijalno gibanje). Eter je savren i ne ometa gibanje. Na Zemlji vladaju etiri elementa:vatra, voda, zrak i zemlja. Ovisno o tome koliko elemenata ima neko tijelo time je odreen njegovraspored u slojevima.2. sublunarni dio ispod MjesecaSvijet je promjenjiv neprekidno se nalazi u mjeniiva bia uz elemente imaju i duu. Aristotel razlikuje tri tipa due :1. biljke imaju vegetativnu duu potie rast, vegetaciju2. ivotinje imaju senzitivnu duu potie osjetila3. ovjek ima intelektualnu duu potie razumAristotel klasificira promjenu :1. nastajanje i nestajanje2. rast i propadanje3. kvalitativna promjena4. promjena mjesta u prostoru

a) prirodno gibanje tijelo nastoji zauzeti svoje prirodno mjesto, ne treba mu uzrokb) prisilno gibanje uzrok koji tjera tijelo da se giba izvan svog prirodnog mjesta

Uzrok mora stalno djelovati da bi se prisilno gibanje odralo i on je proporcionalan brzini. Sila morasavladavati otpor gibanju. Postoji kvaka, kamen se giba i nakon prestanka djelovanja sile. Aristotel toobjanjava :Slika 20

23

Deava se da se iza kamena pojavljuje prazan prostor impedus, on se mora odmah popuniti.Sredstvo se gura u taj prostor i ono (sredstvo) podrava kamen u njegovom gibanju.Ve u ranom srednjem vijeku 5. st. dolo je do korekcije (kraj Aristotela) : tijelu kada se pokrene nagibanje utiskuje se neka sila, sposobnost da se kree impetus (neto to tijelo posjeduje, ali se uslijedotpora troi).Kosi hitacSlika 21

Kad se impetus potroi strijela poinje padati.Aristotelovi argumenti za mirovanje zemlje1. Argument vjetra vjetar oko zemlje, kada bi se zemlja gibala puhao bi vjetar (danas znamo da se

sa Zemljom giba i atmosfera)2. Argument tornja ako poskoimo, a zemlja se giba ne bi doskoili na isto mjesto3. Argument godinje paralakse zvijezda stajaica nije se mogla primijetiti sa prijanjim

teleskopima (tek je to opazio Tiho Brache u 17. st.)Subdina aristotelizmaTo je znanost, FIZIKA zdravog razuma. Zdrav razum je kulturna tekovina, nije bioloki uvjetovan. UAleksandriji je postojalo neto kao museum : institut koji je imao golem biblioteku, jako intelektualnosredite od 322 g. Nastupa helenistiko razdoblje i teite intelektualnog ivota Grke premjeta se naistok. Poetkom nove ere kranski narodi unitili su biblioteku (6. st. n.e.). Arapi osvajaju to podruje.8. i 9. st. je stoljee Arapske renesanse : osnivane su biblioteke, kole, opservatoriji. Na dva krajacarstva javljaju se ljudi koji su sauvali Aristotela i Platona : Avicena i Averoes aristotelijanci koji sudjelovali unutar islama.

PRIJELAZ ARISTOTELOVSKE NA MODERNU FIZIKU

Nakon 11. st. u Europi se bude gradovi, a ponovno poinje interes za filozofiju i znanost. Toma Akvinskiintegrira Aristotela u kransku sredinu. Pojava Ptolomejeve knjige koja odstupa od Aristotelove slikesvemira i uvodi epicikle i druge preinake da bio objasnio pojave na nebu.TEORIJA IMPETUSAto se dogaa sa nekim projektilom za koji ne moemo nai stalnu silu pod kojom se giba? Ne odustajese od toga da se trai takva sila ta sila biva prilikom izbacivanja utisnuta u samo tijelo impetus.Impetus je unutranja sposobnost da se tijelo i dalje giba. Tu teoriju u 14. st. je obnovio pariki umjetnikBruidan :"impetus nije trajno svojstvo tijela moe se potroiti trenje . Neki su smatrali da se impetustroi sam od sebe a neki da treba vanjski uzrok. U 15. st. Albert Sokranski je ustvrdio da se impetustroi postepeno tako da savija putanju i kako se potroi pada na svoje prirodno mjesto. Nalazimo tuteoriju u knjigama 16. st.Slika 22

24

Nikola Kazanski (15. st)Svijet nema sredita. Otvara put prostoru kao homogenoj cjelini.lanovi Merton College (13. st) :Daju definiciju jednolikog ubrzanopg gibanja. Prvi put su uveli odvajanje dinamike i kinematike. Oni su sezadrali na opisu gibanja. Uveli su neto to mi zovemo trenutnom brzinom, prirasti brzina su uvijek isti.Slika 23

Galalei (1564-1642) :Osnovno to je on uinio je to da je ponudio "novu" fiziku. "Dijalozi" o dva glavna sistema svijeta. Galileije konstruirao fiziku koju daje heliocentrini sustavPRVI PRIMJER Galilei daje kako tea i laka tijela padaju jednakoSlika 24Po Aristotelu :v1 > v2

Ako dvije kugle spojimov3 > v2 > v1

Lake e tijelo koiti tee tijelo pa je onda:v2 > v3 > v1

Po Galileju :1. logiki put :v2 > v3 > v1

v2= v3 = v1 BCDE

ABAD

v3 > v2 > v12. matematiki putPut jednolikog gibanja s = v t je povrina. Geometrijska usporedba : isti put prevali tijelo jednoliko sa v/2i ubrzano sa v :

.

2

2

2

21

22

1

221

22

1

2

2

t

t

s

s

t

t

BCDE

ABAD

BCABDEAD

BCAB

DEAD

ABCPADEP

s

s

tv

s

Putevi se odnose kao kvadrati vremena.Pokus sa kosinom Galilei je napravio nakon to je znao omjere puteva : 12 = 1, 22= 4, 32 = 9.Slika 25

25

Ako imamo taktometar kuglica e doi do prepreke u jednakim vremenskim intervalima. Da bi mogaosmisliti taj pokus treba poznavati omjere putova i kvadrata vremena.3. intuicija

2

2

21

41

DRUGI PRIMJER Aristotrlov argument tornjaGalilei : uzmimo brod koji jednoliko plovi, ako bacimo kamen sa vrha jarbola, gdje e kamen pasti?Slika 26

Ako se gleda iz sustava koji se jednoliko giba ne moe se odrediti da se taj sustav giba ili miruje. Akogledamo goluba koji miruje iznad broda i ispusti ribu ona e pasti prema naprijed. Gibanje koje nekipredmet dijeli sa nama ili tzv. zajedniko gibanje ne moe se opaziti. Prema tome argument tornja zazajedniko gibanje ne postoji, tj. ne znai da nema zajednikog gibanja tornja i kamena.Galilei ne pobija Aristotelove dokaze nego ih u velikoj mjeri neutralizira. Kad je konstruirao teleskop vidioje :1. Mjesec ima reljef2. Suneve pjege Sunce nije savreno3. Jupuiter ima sateliteSve to ide u prilog tome da je prostor homogen. Galilei je imao sliku fizike koja odgovara Kopernikovomgeocentrinom sustavu no nije napravio sistematsku teoriju.

NEWTON (1643 1727)Postavlja zakon gravitacije. Postoji jedinstvo gibanja tijela na nebu i Zemlji. Kod neke brzine tane tj.tijelo e se poeti gibati oko Zemlje. Newton je Sistematski obradio mehaniku. U optici teorijski nije imaosree, ali bitan je njegov eksperimentalni rad, pokus sa prizmom. estina priroda svjetlosti, zakon lomaobjanjava mehanikim zakonima. Uvodi intifezimalni raun. Pokusi su mu istraivaki za razliku odGalilejevih demonstracijskih. Konstruirao je prvi reflektivni teleskop. Postavio je temelje kako trebaeksperimentalno istraivati.

DESCARTES (1596-1650)Zastupnik Aristotelovog plenuma (plenum ispunjenost prostora). Prostor treba biti ispunjen jer tijelamogu djelovati jedno na drugo samo ako su u kontaktu. Ako direktno ne postoji kontakt tijela, morapostojati neko mehaniko sredstvo koje prenosi interakciju. Newtona su optuili jer je uveo gravitacijskusilu na daljinu, da uvodi mistinu konstantu u fiziku.Newton, Descartes, Bacon i Galilei zajedno postavljaju temelje moderne znanosti :1. svijet je stvorilo savreno umno bie Bog ili Apsolut2. svijet je ovjeku kao privilegiranom biu spoznatljiv3. svijet se sastoji od bia i procesa koji su :

a) neovisni o namab) posjeduju svojstva, odnosno tijek, neovisno jedan od drugog (i od ovjeka)

4. svijet je "automat" sve to se u njemu dogaa posljedica je prethodnih stanja i uzroka koji djelujupo nepromjenjivim zakonima (primjer za to su jednadbe gibanja) amF

. Ako imamo tonodefiniranu silu i poetne uvjete moemo jednostavno odrediti poloaj tijela u svakom trenutku.

26

Bog je odredio poetne uvjete i sada sve ide bez utjecaja. Zadaa fizike je da otkrije parametre koje jeBog zadao : to su u svijetu sile, a kozmologija treba odrediti poetno stanje svemira.

RUER BOKOVI (1711-1787)Bio je Newtonovac, ali jer je bio crkvenjak trebao se pokoravati crkvenoj zabrani nauavanja Kopernikoveideje. Dao je veliki doprinos prirodi sile. On je atomist, ali njegovi atomi imaju posebnu narav, atomnema dimenzije atom je toka u prostoru iz koje izvire sila. Njegovi atomi su neprotene tokeobdarene inercijom (masom) i grade svu materiju koja je "upljikava" nije nepronina. Ako imamojedno tijelo na nekom mjestu, tu ne moe biti drugo. To je zato jer je u toj toki odbojna sila beskonana.Unio je ideju polja : sila u materiju unosi neka svojstva. Ostala je sila umjesto bia, sila koja odreujeprostor.Slika 27

Zamislimo da tijelo u toki A pomaknemo. Tijelo u utjecaj privlane sile i potee prema ishoditu,odnosno u drugom smjeru raste odbojna sila. U toki B se deava suprotno.to se dogaa ako se tijelo giba oko dva druga tijela koja su u aritu elipse ?Slika 28

Mogue je da postoji tangencijalni impuls koji dajegibanje po stazi, ali i drugi impuls koji pomie tijelosa staze.r1 + r2 ~ rA tijelo mijenja putanjur1 + r2 ~ rB tijelo ostaje u toj stazi

Bokovi uvodi stabilne putanje koje imaju prioritet u odnosu na ostala stanja, sve su putanje mogue,nema diskontinuiteta.

TEORIJA RELATIVNOSTIVezana je uz razvoj teorije polja. Nakon gravitacijske otkrivena je kulonska sila. Pokuaj objanjenjamagnezske sile.

rFmag

21.

; 1 i 2 su "magnetski monopoli" (jakost magnetskog polja)

to je fikcija jer je magnet uvijek dipol.MAXWELLTraio je mehanike modele za objanjenje sila. Nakon nekog vremena je odustao.Maxwellove jednadbe :

t

Ec

jBBt

Bc

EE

14014

to je c to jo uvijek nisu znali.Te jednadbe nisu invarijantne na Galilejeve transformacije tj. moglo bi se u kabini broda elektrinimpokusima odrediti da li se gibamo ili ne. c je konstanta koja se ne mijenja obzirom na sustav i ubrzo jeotkriveno da je brzina svjetlosti konana.

27

Brzina svjetlosti c:a) konanab) univerzalna (ima istu vrijednost u svim inercijalnim sustavima)c) maksimalna brzinaTahioni estice bre od brzine svjetlosti, ali ne mogu imati brzinu manju od c. Tijela koja se gibajusporije od brzine svjetlosti ne mogu se ubrzati preko brzine svjetlosti. Newtonova mehanika zbraja brzinevektorski vu to znai da nema gornje granice brzine.

EINSTEINto ako postoji maksimalna brzina ?

maxmax

maxmax

vvv

vvv

vmax je univerzalna, to znai ako dodamo ili oduzmemo v ostaje ista.

Znai da potekoe nastaju kod zakona zbrajanja tj. brzina se mora mijenjati.

21 cuv

vuvu

Potrebno je promijeniti oznake brzina tj. postoji adaptacija pojma brzine

21 cuv

vu

.

Relativnost je potreba elektrodinamike a ne mehanike. Nova definicija brzine :

ythxthythxthyxthuthc

1

)(;Slika 29

to je brzina u vea ne raste proporcionalno sa u nego asimptotski tei c.Maxwell je imao ideju da elektreomagnetizam protumai mehaniki, no Einsteinova poanta je da biuskladili elektrodinamiku i mehaniku moramo korigirati mehanike veliine.

dtds

Put i vrijeme ne mogu biti neovisni jedni o drugima kao u klasinoj mehanici. Da bi dobili relativnost s i tmoraju biti povezani.Veza mehanike i elektrodinamike : mi informacije o elektrinim i magnetskim pojavama dobivamo samoputem mehanikih odraaja ili uinaka. Zbog toga te dvije teorije moraju biti usklaene.

28

ATOMISTIKA HIPOTEZAZamisao je trebala objasniti puno toga, ali nije imala temelja u empiriji. Poetak 19. st. oznaio jepoetak kruga atomizma. Tada su ve bili poznati vie manje svi elementi. Elementi se uvijek spajaju uisti spoj u istom teinskom omjeru, Proust i Dalton 1806. g. To je omoguilo otkrivanje relativnihatomskih teina i stvaranje skale elemenata prema teinama, Mendeljejeva tablica 1871. g. U drugojpolovici 19. st. primijeeno je da se koliina naboja mjeri u kvantima, u porcijama elementarnognaboja. Trea grupa eksperimenata je pokazala da je atom sloena tvorevina. Kraj 19. st. je vrijemekada se opaa itav niz zraka katodne, kanalne (ako imamo plin kroz koji prolaze kanalne zrake), x-zrake, , i -zrake. Pojava tih zraka razvija vrste detektora za njih. Geiger Millerov broja (radi naprincipu prolaza struje kroz plin), Willsonova komora (plin je u stanju zasiene pare, ako proe nabijenaestica ionizira atome plina na kojima se para kondenzira). Sa ovim detektorima mogle su se detektiratipojedinane estice. Prema putanji mogla su se odrediti svojstva (naboj i sl.). Za objanjenje elektrolizeatom je trebao posjedovati + i naboj. Zbog toga sada atom treba zamiljati kao djeljiv. Tako se pojavioprvi model atoma.THOMPSONOV MODELSlika 30

Pozitivan naboj je po kugli jednoliko rasporeen, negativan je utisnut unutar kugle. Problem koji se javljaje zraenje crnog tijela (u ravnotei, koliko emitira, toliko apsorbira). Da li se raspored intenziteta moeobjasniti pomou ovakvog modela atoma ?Rayleigh i Jeans dali su formulu koja je donekle mogla objasniti prvi dio zraenja :

ddBEPdBEW )(41)(81 22 - je volumni integral.

PLANCKOVA HIPOTEZA (1900) :Plank je utemeljitelj kvantne fizike energija se moe emitirati u kvantima.

dedPW KTh3

~)(

postoji ogranienje na zraenje nhW

h

np .

Sve je to vezano uz Thompsonov model atoma.RUTHERFORD (1911) :Slika 31

Eksperimentirao je sa esticama. Oekivalo se da e se veina estica odbiti od pozitivne jezgre atoma.Dobio je da veina estica prolazi bez sudara sa jezgrom. To je dovelo do ideje da i pozitivan naboj mora

29

biti lociran u jednoj maloj toci. On je raunao udarni presjek da bi mogao odrediti veliinu jezgri atomau planetarnom modelu atoma..BHOROV MODEL ATOMA 1913 :Bhor primjenjuje teoriju kvanata na atom.Slika 32

Prihvaa planetarni model atoma uz kvantizaciju. Elektron koji krui oko jezgre je harmoniki oscilator.On po Plancku ne moe imati bilo kakvu energiju, pa je time odreen i radijus elektrona. Elektron se gibau faznom prostoru samo po putanji koja je zadovoljena kvantnim uvjetima. Atom pokazuje stabilnost.Bhor je to objasnio tako da je zabranio elektronu da zrai dok je u stacionarnom stanju. Meutim kakomoe biti na razliitim potencijalima moe poskakivati. Ako elektron skae onda zraenje nijekontinuirano.EINSTEIN 1905 :Postavlja naelo konstantne brzine svjetlosti.1. foto efekt svjetlost koja dolazi na metal je u obliku kvanata kvantnost svjetlosti.2. statistiki izvod zakona zraenja crnog tijela zamiljao je unutar crnog tijela plin fotona.3. specijalna teorija relativnosti4. Brownovo gibanjeSvakom elektromagnetskom valu pripisujemo esticu energije E i impuls p.

hphE ,

HEISENBERG :Postavlja princip neodreenosti ZNANOST OPISUJE NA ODNOS PREMA PRIRODI.Kritino je kod Bhorova modela je pojam staze koji je preuzet od klasine mehanike. Empirijski se stazeelektrona ne mogu vidjeti, nego empirijski imamo spektralne krivulje. Ako spektralne linije ujedinimo userije, onda imamo karakteristike frekvencije nm i intenziteta Inm. To se moe staviti u matrice i pomoutoga izraziti koordinatu xnm, impuls pnm i energiju Enm. Poloaj i impuls vie se nikako ne mogu predoitiklasino. Heizenberg je to nazvao virtualni orkestar.Elektron je u stacionarnom stanju to je osnovno stanje, ostala stanja su virtualna, ne postoje apstraktnasu, potencijalna, ne postoje dok se ne pobude.SCHRODUNGER 1926 :Matrine jednadbe se mogu zamijeniti diferencijalnom jednadbom koja odgovara valnoj jednadbi.Nije prihvaao determinizam i neprekidnost.DE BROGLIE 1925 :Stacionarno stanje je opisao jednim stojnim valom, svakom stacionarnom stanju pripisujemo valnufunkciju.Slika 33

30

DODATAK :Podjela svijeta na dvije razine :

a) Na svijet pojavab) Na svijet zbilje

Svijet pojava (fenomena)Percipiramo ga putem naih osjetila (mata, vjerovanje, osjetila) To je bio svijet bogova, oni nisu daniposredno ve neposredno i ljudi su sebi objanjavali neke neobine stvari da su to elje nekih bogova.Svijet pojava je neposredno dan u iskustvu, svijet dan osjetilima, svakodnevnim zorom (okoposredstvom svjetla neposredno je svjesno okoline).Karakterizira ga :

1) raznovrsnost (mnogovrsnost) kaos2) svijet je nastao kao kaos pa se kasnije razvio kao kozmos3) promjenjivost

Svijet zbiljePostoji jo jedan svijet koji nije dan ljudima ve ga moramo zamisliti. Umstveni svijet, svijet zbilje je onoto se dogaa u tom svijetu, to e se dogoditi u svijetu pojava ovisit e to se deava u svijetu zbilje. Onnam nije neposredno dostupan mitovi i prie o postanku svijeta, postojanju dvaju bogova (muko iensko) bogovi su stvorili Sunce, Zemlju, vodu itd.Pitanje koje je zajedniko filozofiji i znanosti je koliko je pouzdano oslanjanje na razum i koliko jepouzdana ta argumentacija.Empirijska filozofija : Bacon, Locke, Hygnes nita nije u duhu to nije bilo u svijetu.Racionalizam : Descartes : polazite svakoj spoznaji je u umu (u nama).Bacon je ustanovio da postoji uzajamna kontrola razuma i osjeta.Kant (18. st.) kriticizam (stvaranje svemira iz kaotine tvari)Nije problem u znanosti nego u filozofiji koja to nije mogla objasniti skandal filozofijeU znanosti postoje tri vrste iskaza :

1. analitiki istinitost je dana a priori (unaprijed). Da bi spoznali istinitost analitike tvrdnjenama nije potrebno nikakvo iskustvo. Ti iskazi su takvi da nam ne kazuju nita novo (npr.Elektron je nabijena estica)

2. sintetiki istinitost dana a posteriori (nakon iskaza). Za takovu istinitost se moramo pozivatina istinitost. Donose novu spoznaju (npr. metali se rasteu zagrijavanjem)

3. sintetiki sudovi a priori kau nam neto novo, ali za takovu istinitost se ne moramopozivati na istinitost (npr. Sudovi u matematici 3+5=8)

Razlika ideje i forme : iz forme se ne moe nita izvesti. Svako osjetilno bie ima ugraene formeprostora i vremena forme zora.Neokantovstvo poetkom 20. st. (Supek je doktorirao na Kantu)

31

NATURALISTIKA I EVOLUCIJSKA EPISTEMOLOGIJA

Nastojala je subjektu prii preko znanosti (metodom moderne znanstvene psihologije).Znanost o spoznaji kognitivna psihologija. Ideja je da se trae modeli to se deava u tom subjektu ida se nae neki mehanizam na temelju onog to je dostupno oko nas, da bi vidjeli kako taj subjektformulira prirodne zakone. Pokuava se iz evolucijskog razvoja spoznajnog aparata (od amebe doEinsteina) izvesti razvoj fundamentalnih mehanizama koji bi nam objasnili kako to ovjek spoznaje.Pokuava se kompjuterski simulirati neki spoznajni proces. Fundamentalna granica psiholokog pristupaje to to se ljudski nervni sustav razvija u nekom genetski programiranom procesu i uvijek ostaje jedannedovreni organ. Ne moe se odgovoriti na pitanje u emu se razlikuje valjanost znanstvene spoznaje uodnosu na druge spoznaje.

LOGIKI EMPIRIZAMBavi se onim izvan subjekta.Kant se okrenuo neem izvan subjekta i na tome se gradi nova filozofija znanosti, logiki empirizam.Poeo je dvadesetih godina ovog stoljea u Beu BEKI KRUG (filozofi, fiziari, matematiari,ekonomisti, sociolozi.). To su godine nakon prvog svjetskog rata i godine velike ekonomske krize.Pojavljuju se razne ekstremne ideologije (faistika, komunistika). U filozofiji Nietche. Beki krug jeizdao manifest 1929. godine. U fizici se deava opa i specijalna teorija relativnosti, kvantna mehanika.Ako to ljudski duh uspijeva stvoriti moda se u tom nainu nalazi izlazak iz krize. to znanost iniuspjenom unato krizi? Filozofija je zapela u krizi kao i sve drugo. Temeljna ideja Bekog kruga jelogika analiza znanstvenog teksta. Znanstveni tekst mora posjedovati strukturu koja je neovisna osubjektu. Svaka tvrdnja u znanstvenom jeziku podlijee principu verifikacije.Dva naela verifikacije :

1. Logika varijacija - pokae se da logiki slijedi iz neke druge tvrdnje (titi od kontradikcija).2. Empirijska mora se moi provjeriti eksperimentom.

Iz ta dva naela dolazi LOGIKI EMPIRIZAM. Razlika je da se ovdje ne govori o osjetima nego se radi ostrukturi jezika i njegovim logikim pravilima. Smatralo se da se svakom analizom i verifikacijom dobiloorue kojim se moe rekonstruirati cijelo ljudsko znanje. Ako se neka tvrdnja ne moe empirijskiprovjeriti ili izvesti iz poznatog treba je odbaciti. Suoavanje logikog empirizma sa stvarnom znanoutjeralo je da se adaptiraju zakoni logikog empirizma.