povijesno mišljenje u hegelovoj filozofiji prava

IzvorničlanakUDK13:34/HegelPrimljeno11.9.2006.

Zvonko ŠundovBaltićeva1,HR-48260Križevci

Povijesno mišljenje u Hegelovoj Filozofiji prava

SažetakFilozofija prava jest jedan od najvažnijih i temeljnih dijelova Hegelova mišljenja. U radu se pokazuje kako Hegel uopće nije državni filozof, nego povijesni mislilac, koji nasuprot nasilju i proizvoljnoj vlasti afirmira povijesnu, tj. ljudsku proizvedenost prava, pri čemu se suvremenoj samosvijesti suprotstavlja autoritarna prošlost. Stoga se Hegel imade razumjeti kao zastupnik autentične demokracije. Država služi tek kao jamac ljudske slobode, nipošto kao samosvrha. Dakle, Hegel je povijesni mislilac građanskog (nipošto puko buržoaskog) svijeta.

Ključne riječiGeorgWilhelmFriedrichHegel,povijesnomišljenje,država,pravo,moralitet

IakosesredišnjimHegelovimdjelomtrebasmatratiEnciklopediju filozofskih znanosti, nebivaljalo–uz Fenomenologiju duhaiZnanost logike–zanema-rivatinivažnostOsnovnih crta filozofije prava,djelakojepredstavljasvo-jevrsno proširenje i produbljivanje odgovarajućih poglavljaEnciklopedije,naimeodgovarajućihparagrafaidodatakauonomdijeluEnciklopedijekojiseodnosinasferuobjektivnogduha.1Tojedjelo,kaoštojepoznato,izvornoobjavljeno1821.godineuBerlinu,aHegelga jedovršiopred ljeto1820.,napisavšisrazmjernoopsežanpredgovor.Cijelodjelomožesesmatratirazra-domjednogHegelovausmenogdodatkauz§408.Enciklopedije,2ukojemusegovorioprelaženjuizapstraktnogukonkretnoufilozofijiduha,kojena-predujeuodgovarajućemprelaženjuufilozofijiprava.PremapriređivačimaFilozofije prava,tajdodatakmožeslužitikaorezimemetodeFilozofije pra-va,3aunjemumeđuostalimestoji:

»Iufilozofiji pravamorabitinekogsličnognapredovanja.Iutojznanostizapočinjemosne-čimapstraktnim,naimespojmom volje,a tadanastavljamou jednom izvanjskompostojanju

1

Punnazivtogdjela(kojejeukritičkomizda-nju objavljeno kao sedmi svezakHegelovihdjela)glasi:Grundlinien der Philosophie des Rechts oder Naturrecht und Staatswissenschaft, a podnaslov: Mit Hegels eigenhändigen Notizen und den mündlichen Zusätzen(dakle:»SHegelovimvlastoručnimbilješka-maiusmenimdodatcima«).Ovajsvezakpri-redilisu,premaizvornomizdanjuHegelovihdjelaiz1832.-1845.,EvaMoldenhaueriKarlMarkusMichel (Werke in 20 Bänden, sv. 7,

Suhrkamp,Frankfurt/M. 1986.).UnastavkućesekoristitikraticaG.

2

Usp.GeorgWilhelmFriedrichHegel,Enzyklopädie der philosophischen Wissenschaften(Werke in 20 Bänden,sv.8–10,ovdjesv.10),Suhrkamp,Frankfurt/M.1970.,str.170–171.

3

Usp.G,str.524.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA104God.26(2006)Sv.4(799–822)

Z.Šundov,PovijesnomišljenjeuHegelovojFilozofiji prava800

uspostavljenomozbiljenjujošapstraktnevoljeusferu formalnog prava,odatleprelazimonaiz izvanjskogpostojanjau sebi reflektiranuvolju,napodručjećudoređa, tekonačnostižemodotrećega,dousebiujedinjenih tih dviju apstraktnihmomenata,istogakonkretneobičajnosnevolje.«4

IstinajedajeHegelovorekaoznatnokasnije,nakonštojeodavnodovršioFilozofiju prava(citatpotječeizjednogpredavanjaodržanog1825.ili1828.godine),aliunajmanjurukuovajdodatakmožeslužitikaodokazautoreflek-sijepolazištakojeje,posvenesumnjivo,biloprisutnoiuizvornomHegelovuoblikovanjumetode(atoznačiujednoisadržaja)spekulativnogpristupasferidržaveiprava.SamaknjigaOsnovne crte filozofije pravazamišljenaje(kakotoproizlaziiizpodnaslovaberlinskogizdanjaiz1821.godine:Zum Gebranch für Seine Vorlesungen),sličnokaoiEnciklopedija,kaopriručnikuzHegelovapreda-vanja,nakojimaćeseonausmenimdodatcimaproširivati.5AtapredavanjaizfilozofijepravaHegeljedržaood1818.pado1826.godine(podrazličitimnaslovima),anakontogaprepustiojekolegijizfilozofijepravasvojimučeni-cimaEduarduGansuinakrajuKarluLudwiguMicheletu(madaje1830–31.namjeravaodržatipredavanjaizfilozofijeprava,alijeodtogaodustaouslijedboležljivosti).UtolikoizaFilozofiju pravavažionoistoštovažizaEnciklopediju:uobzirseapsolutnomorajuuzetiiHegelovebilješke,anaročitonje-goviusmenidodatci,ukolikosehoćenaprimjerennačinrazumjetiipojmitiHegelovamisao.Samiparagrafitunisudovoljni,onisutekkostur(bezkoje-gabimisaobilabezobličnaikaotična),alitekusmenenadopunedajupuninuživotaHegelovojmisli,omogućujućirekonstrukcijunjegovamišljenja.Određujućisvrhunečegtakvogkaoštojefilozofijaprava,Hegelupredgovo-ruupućujenarazlikuizmeđuprirodeimoralnogsvijeta(kojiseizjednačujesdržavom).Dokfilozofijatrebaspoznavatipriroduonakvukakvaonajest,dotlemoralnisvijetukojemuseumozbiljujekrozelementesamosvijestineuživatusrećudajeumnoonoštojedonesenosilominasiljem(G,str.15).Prirodaje,dakle, takvakakvajest,zatečenaidana,njomevladajuprirodnizakonikojisamoniklostprirodnog(neživogiživog)»svijeta«6uspostavljajuiodržavajuunjegovojsamoniklosti,dokpovijesnisvijet(umnostudržavi!),utemeljennasamosvijesti,nijeniumannitinužanusvimsvojimpojavnosti-ma:onoštojedovedenosilominasiljemzasigurnonijeumno.TolikooHege-lukaoapologetudržave,hvaliteljupruskemonarhijeidvorskomfilozofu!Usmenidodatakuzovorazlikovanjeprirodeoddržave,kojipotječeizHe-gelovihpredavanjaoprirodnompravuiznanostiodržaviakademskegodine1822–1823. (zimskisemestar), još jeznakovitijizaonoočemuje tubitnoriječ.TuHegel,naime,razlikujeprirodneodpravnihzakona.Prirodnizakonivažeonakvikakvisu,oninaprostojesu,anjihovojemjeriloizvannas.Na-suprot tome,pravnizakoninevaže–poputprirodnih–apsolutno:»Pravnizakonisuzakoni,kojiproizlaze odljudi«,idalje:

»Čovjek…tvrdidaseunjemunalazimjerilootomeštojeispravno;onsemožepodvrgnutinuždiisilivanjskogautoriteta,alinikadananačinnakojisepodvrgavaprirodnojnužnosti,jermuuvijeknjegovaunutrašnjostgovorištotrebabiti,iuonusebisamomenalazidokaziliodsut-nostdokazazaonoštovaži.Uprirodijenajvišaistinatodanekizakonuopćejest;uzakonimapravastvarnevrijedizatoštojest,negosvatkozahtijevadaonaodgovaranjegovimvlastitimkriterijima.Tujedaklemogućsukobizmeđuonogaštojestionogaštotrebabiti,sukobizmeđunepromjenljivogpravaposebiizasebeiproizvoljnostiodređivanjaonogaštobitrebalovažitikaopravo.Takvurazdvojenostitakvuborbusrećemosamonatluduha,azatoštosečinidanadmoćduhatimevodidonemirainesreće,čestoseodsamovolježivotabježiupromatranjeprirode,kojuseuzimakaoprimjer.Aliupravoutimoprekamaizmeđupravakojejeposebiizasebeionogaštoproizvoljnostuspostavljakaovažećepravoležipotrebadasepravonauči



temeljitospoznavati…Današnjisvijetimadejošvećupotrebitostzatimejeroddavnineseima-lopoštovanjeistrahopoštovanjeuodnosunapostojećezakone;sadaje,međutim,suvremenoobrazovanjedovelodotogadasemisaopostavljanačeloonogaštotrebavažiti.Teorijesesuo-čavajusopstojećimihoćesepostavitikaoonoposebiizasebeispravno…Istinskamisaonijenikakvomnijenjeostvari,negojeonasampojamstvari.Pojamstvarinedolazinamizprirode.Svakičovjekimadeprste,možeuzetiurukekistiboje,alistogaonjošnijeslikar.Jednakotakojeismišljenjem.Misaopravanijeneštoštosvatkoizprverukeposjeduje,negojeispravnomi-šljenjepoznavanjeispoznajastvari,tenašaspoznajastogatrebabitiznanstvena.«(G,str.16)

Nasuprot uvriježenoj slici oHegelu kao ideologu države, ovdje dolazi doizražajapraviHegel:mislilackojisamovoljinositeljatotalne(ilinekedruge)vlastiimoćisuprotstavlja,prvo,uviduljudskuproizvedenostzakonai,op-ćenito,formireguliranjavladavine,odnosnoformireguliranjameđuljudskihodnosa;drugo,uvidutodačovjekiznutraosjećaštojeispravnoivaljano,aštojeneispravnoiteknametnutonečijomsamovoljom;te,treće,uvidurazli-kuizmeđustarihvremena–kadasezdravozagotovosastrahopoštovanjemprihvaćalonametnutezakoneiuzimaloihkaoneštolegitimnonajednojstrani–tesuvremenosti,ukojojsamosvjestančovjekodlučujeotomekakvesere-gulativemoguitrebajuprihvatitiipoštivati,akakvekaoumovevaljaodbacitiinadomjestitiumnoutemeljenimoblicimareguliranjameđuljudskihodnosa.7Utomsmislu trebačitati ioštruHegelovukritikuone tobožnjesuvremenefilozofijekojamislidaseistinasamanedadespoznati,negodajeistinitoonoštoproizlaziizsrca,osjećajaiemocija.Odredivšifilozofijukaoproučavanjeumnoga,onjejasnorazlučujeodispraznogrezoniranjailipakusmjerenjakonostranosti,umjestočegasezadatkomfilozofije ispostavljashvaćanjesu-vremenostiizbiljskoga(G,str.29).Dasetuneradioapologetskomstavunaj-boljesepokazujekadseuzmeuobzirHegelovamisaopremakojojfilozofskaznanostodržavijestpokušajdasedržavapojmiiprikažekaousebiumna,(G,str.26)štonaprvipogledizgledaapologetski,aliakoseznadeštojeza

4

G.W.F.Hegel,Enzyklopädie,str.170.

5

To najbolje pokazuje uvodni dio Hegelo-va predgovora izdanju iz 1821. godine (G,str.11).»Neposredanpovodza izdanjeovihosnovajestpotrebadamojimslušačimadamu ruke jedan putokaz za svoja predavanjakojaprimjerenosvojojslužbidržimofilozofiji prava.Ovajjeudžbenikdaljnje,naročitosistematičnije izvođenje onih istih osnovnihpojmova koji se o tom dijelu filozofije većnalaze u Enciklopediji filozofskih znanosti (Heidelberg, 1817.), inače namijenjene zamojapredavanja.«

6

»Svijet«sezaprirodumožerećisamoupre-nesenom, metaforičkom obliku. U pravomsmislusvijetjestsamoljudski,povijesnopro-izvođeni i reproducirani svijet (o tomevidi:Milan Kangrga, Praksa – vrijeme – svijet,Nolit,Beograd1984.,str.465idalje).Tosuprema Danku Grliću (Danko Grlić, Contra dogmaticos, Praxis, Zagreb 1971., str. 28)»svijetičovjek[kojise]pretvarajuuočovje-čenisvijet«.

7

PredragVranickispravomjeupozorionatodajesmisaoHegelovapojmadržavesadržanu potrazi za pretpostavkama čovjekove slo-bode, teda tajpojamnemaonekonotacije isadržaještoihjepoprimioukasnijimsocijal-nimipravnimteorijama.PosebnonaglašavaHegelovosuprotstavljanjehistorijsko-pravnojškoli,izrazutadašnjearistokratskerestauraci-je (vidi: Predrag Vranicki, Filozofija historije, I,Goldenmarketing,Zagreb2001., str.305–306).ErnstBlochupozoravadajejedin-stvoapstraktnogpravaimoralnosti,sadržanou ćudorednosti – a to su obitelj, građanskodruštvo, država i zakonomjerni tok svjetskepovijesti–pričemujeuHegelovushvaćanjudržavnoumnoistovremenoistoštoinajvišapolitičkasloboda,slobodakojanijedrzovitai usamljena, već je postala supstancijalnom.PremdaBlochdopuštadaseizzdravorazum-ske interpretacijeHegeloveFilozofije pravamožeizvestizaključakotomedajeHegelusvojimzrelimgodinamapostaoreakcionarnimislilac,onnaglašavadaseuopćeneradiotome, nego da Hegel odbacuje utemeljenjevladarske vlasti na pravu jačih nad slabiji-ma, zbog čega su ga tolikomrzjelimisliocikontrarevolucijepoputStahlaiBurkea(vidi:ErnstBloch,Subjekt-objekt,Naprijed,Zagreb1959.,str.185idalje).



Hegelaumnost,pasetopovežesnjegovomodredbomfilozofijekaovlastitogvremenazahvaćenommišlju, te sodbacivanjemnemoćnogmoralističkog imoralizatorskogtrebanja,ondaćesvakadilemagledetogaiščeznuti.Zadatakjefilozofije,premaHegelu,darazlučujejednostraneineistiniteidejeili»pukepojmove«(blosse Begriffe)odpojmakojiposjedujezbiljnost(G,str.29),štoonuusmenomdodatkurazjašnjavaupozoravajućidasupojaminje-govaegzistencijadvijestrane,ujednoirazdvojeneijedinstvene,jednakokaodušaitijelo;dušabeztijelanemožeživjeti,kaoniobrnuto.Atojedinstvonijenikakvaharmonijanegopotpunoprožimanje.Primijenjenonaidejuprava(avaljanapomenutidajetojedinstvoopstankaipojmaHegeluistomdodatkuimenovaoidejom)toznači:

»Idejapravajeslobodaidabiseonaistinskishvatilamorasespoznatiunjenompojmuiunjenompostojanju.«(G,str.30)

Identitet prava i slobode povijesno je utemeljen u nastanku samosvijesti(nema,naravski,nikakveslobodebezsamosvijesti),štoupućujenaEnciklopediju kaopretpostavkurazumijevanjaHegelovekoncepcijefilozofskogpri-stupasferidržaveiprava.Pravo jemoguće samo na pretpostavci slobodne volje, tako da je slobodasupstancija iodređenjeprava,apravnisistempredstavljacarstvoozbiljeneslobode,naglašavaHegelu§4.Filozofije prava(G,str.46),naštosenado-vezujupreciziranjauusmenomdodatkuuztajparagraf.Slobodajesvojstvoilibitnoodređenjevolje,kaošto je težinabitnoodređenje tijela.Voljabezslobodebilabipraznariječ, jednakotakokaošto jeslobodazbiljskasamokaovolja,kaosubjekt.Čovjekserazlikujeodživotinjepomišljenju,alitoneznačidaonsjednestranemisli,asdrugestraneneštohoće,kaodaujednojtorbinosimišljenjeaudrugojimadevolju.Jedinarazlikaizmeđumišljenjaihtijenjajesttaštojeprvoteorijskoadrugopraktičkoodnošenje,alitonisudvijerazličitemoći,negojevoljajednaosobitavrstamišljenja:tojemišljenjekojeseprevodiuopstanakkaopoticajdasesebidadeegzistencija.Idalje:

»Svakajepredodžbapoopćavanjeitopripadamišljenju.Neštoučinitiopćimznačitomisliti.Jajestmišljenjeiistotakoopće.KadajakažemJa,ondatimenapuštamsvakuposebnost,karakter,prirodu,znanje,dob.Ja jestposveprazno,punktualno, jednostavno,alidjelatnou toj jedno-stavnosti.Šarenaslikasvijetajepredamnom:jajojstojimnasuprotitimodnošenjemukidamopreku,činimnjezinsadržajsvojimvlastitim.Jajestusvijetukodkućekadagapoznaje,jošboljekadagajepojmilo.Tolikoteorijskiodnošaj.Nasuprottomepraktičkoodnošenjezapočinjeumišljenju,umenisamome,iprijesvegasepojavljujekaosuprotstavljeno,jerono,naime,od-mahuspostavljarazdvojenost.Budućidasamjapraktički,djelatan,toznačidasebeoblikujem,određujem,asebeodređivatiznačipostavljatinekurazliku.Ali terazlikekoje japostavljamopetsumoje,odredbepripadajumeni,aciljevikojimatežimpripadajumeni.Akojataodređe-njairazlikeiispustim,toznačidaihpostavimutakozvanivanjskisvijet,oneipakostajumoje;onesuonoštosamjaučinio,štosamuradio,onenosetragmojegduha.«(G,str.47)8

Zasnivajućifilozofijuprava,Hegeldajetakvoodređenjeteorijskogaiprak-tičkoga,ukomeseosimnjihovaživogjedinstva(kakvojedanojošuodnosudušeitijela,učemujeHegelrazriješiokartezijanskidualizambezzapada-njauspinozističkumonističkumetafiziku)posebnoističenjegovaepohalnovažnaodredbačovjekakaopraktičkogbića:čovjek jest ono što svojim djelovanjem čini od sebe, a ljudsko djelovanje ne može biti drukčije nego djelovanje na tlu duha, budući da je za Hegela pojam čovjeka istovjetan s pojmom slobodnog duhovnog bića.Tojebićekojesvojimdjelomuspostavljasebeusvojojvlastitosti.Atojedjelokoječininastojanjenapraktičkomozbiljenjučovjekovaživota,gdje–zarazlikuodKantovaiFichteovaapstraktnogpojmamoralnosti,čijaseapstraktnostponajprijesastojiutomedasegovori(daka-



ko,idealnoiuformipostulata)odjelatnosti,adasezbiljskudjelatnostkon-kretneiživeindividueustvarinedopušta–čovjekpovijesnonastaje.KadaHegelucitiranomusmenomdodatkugovoriomompostavljanjurazlikakaoosamoozbiljenjumojegaJa,onnesamoštonemauviduisključivosebekaokonkretnoghistorijskogprofesoraBerlinskogsveučilišta inesuđenogčlanaKraljevskeakademije,ilikaobilokojudimenzijusvojeindividualnosti,nitisebekaocjelinusvojihindividualnihodredbi,negoimadeuvidusvakoljud-skobiće–svakusubjektnusamosvijestživeineponovljiveljudskeindividue.Toliko o Hegelovu navodnom zapostavljanju individualnosti, individualneljudskeegzistencijeisličnimnerazumijevanjimaili/ipodmetanjimatomve-likommisliocu!Daljnja preciziranja slobode s obzirom na volju nalazimo u usmenomdo-datkuuz§5.Zarazlikuodživotinje,čovjekmožeostavitisve,čakivlastitiživotpočinjajućisamoubojstvo.Čovjekječistomišljenjesebesamogaitekmislećionpostajesilomkojasebidajeopćost,tj.gasisveodređenosti.Alitojenegativnaslobodailislobodarazuma,kojajejednostrana,anjezinkona-čanrezultatukolikoseonaapsolutiziraočitujeseuIndijaca,gdjesezaononajvišedržiustrajavanjepriznanjusvojegajednostavnogidentitetasasobomsamim,ostajanjeupraznomprostorusvojeunutrašnjosti.No,toustrajavanjena općosti koja ukida svaku razliku ne rezultira samo oblikovanjem brah-mana,nego–nastavljaHegel–idjelatnimfanatizmomupolitičkomkaoiuvjerskomživotu(danasbismotonazvalipolitičkim,odnosnovjerskimfunda-mentalizmom).Hegeldajeiprimjertakvogfanatizmakojijeproizašaoizspo-znajnoggušenjasvakerazlike,itouzbivanjimaurazdobljuteroraFrancuskerevolucije,kadajeautoritethtioukinutisvakurazlikutalenata,štojedovelodotogadajenarodurevolucijiuništioustanovekojejesamstvorio,budućidasuteustanovebilesuprotstavljeneapstraktnojsamosvijestijednakosti(G,str.51–52).MnogisuHegelaoptuživali(odPopperadoKolakowskog)9dajepretečatotalitarizamaXX.stoljeća,anajčešćesuteoptužbebilepovezaneskritikomHegelovanapuštanjaapsolutiziranograzuma.Izovog(kolikojepoznato,posvenezapaženoginekomentiranog)usmenogdodatkavidljivojekoliko su te optužbe neutemeljene i besmislene.No, vidljivo je još nešto:briljantnokritizirajući samekorijene svakog fanatizma i fundamentalizma,te davši anticipativnukritiku totalitarnih ideologija i pokretaXX. stoljeća,Hegeljeuočiodasetemeljigušenjarazlikaiindividualnostimotiviranito-božnjimposjedomapsolutne istine imonopolomna taj navodni posjed netrebajutražitiuizostajanjuilinedostatnostirazuma,već,naprotiv,unjegovusuvišku,točnijeuapsolutiziranju razuma,kojeotvaraprostorzaponištavanjesvihrazlikaizauništavanjesvihsubjekatakojiusebiilisobomnosenekurazliku.U razumu, dakle, uzdignutom na rang apsoluta (i time učinjenombezumnim), aneuumu,valja tražiti duhovnekorijene totalitarizma i fun-damentalizma.OtomekolikojeovajzanemarenaspektHegeloveFilozofije

8

Usp. u vezi s time HegelovuEnciklopediju (G.W. F. Hegel,Enzyklopädie der philosophischen Wissenschaften, u: Werke in 20 Bänden,sv.9,str.23).

9

U vezi s time moglo bi se kao paradigmutakve promašene interpretacije Hegela uzetipoljskogfilozofaLeszekaKolakowskog(usp.LeszekKolakowski,Glavni tokovi marksizma,I,BIGZ,Beograd1980.,str.69idalje).

Upozoravajući – nasuprot plošnim kritičari-maHegeloveFilozofije prava–daHegelza-htijevastavljanjezbiljepredsudišteuma,Ko-lakowskizaključujekakojeumshvaćentakoda on nema šanse pronaći se igdje drugdjenegoudržavnomaparatu (isto, str.80).Pri-mjerenukritikumetodekojomjeovajpoljskifilozofdospiodozaključakaovogtipadaojeLinoVeljak(usp.LinoVeljak,Horizont metafizike,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1988.,str.93idalje).



pravaidanasaktualan,netreba,nadamose,trošitisuvišneriječi!Ipak,samojedno:svakaproizvoljnaapsolutizacijavodiubezdan!AonikojiuHegelavideilitraženekuapsolutizaciju(npr.zatoštoHegelkoristetermineipojmo-vekaoštosu»apsolutniduh«islični,netrudećisedarazumijuštoonpodtakvimpojmovimaustvarimisli)–samopravezbrkuidoneprepoznatljivostiprikrivajuonumisaonukaotičnostkojuproizvoditerorzdravograzuma,tognajgoregmetafizičara.Apsolutizacijauprethodnomsmisluuvijekjeapsolutizacijanečegapstraktnogilinečegštojeučinjenoapstraktnim(uostalom,svakajeapstrakcijaproduktapstrahiranja,dakle,načinjenaje,nemauprirodisamoniklihapstrakcija).Utomsmisluvaljačitatiiusmenidodatakuz§6,gdjeHegelnaglašujekakoonoštoapstraktnaopćosthoćenijeništa,pastogatuinemožebitigovoraobilokakvojvolji.Voljamožebitisamovoljanečegaposebnog.Adabitakvavoljauopćebilavolja,onasemoraograničiti(G,str.54).Zarazlikuodrefleksije,kojatugranicu(akojaseobičnoimenujekaokonačnost)vidisamokaopukunegaciju beskonačnosti apstraktne općosti (a tu beskonačnost proglašavaonimapsolutniminajvišim),Hegeltuupućujenanužnostsagledavanjatebe-skonačnostikaonečegajednostranog.ItaseHegelovamisaomožeprimijeni-tinakonkretnupojavnostnašegvremena:tko je ono apstrakcije proglašavao onim apsolutnim i najvišim, sve držeći ruku na srcu (ili na novčaniku?), a tko je onda afirmaciju beskonačnosti kao bezgraničnosti apsolutne moći ograničene apstrakcije oslobođene od ograničenja umne volje pretočio u parolu »Srbija do Tokija«? I kakav je bio odnos srčanih rukodržača sa širiteljima apstraktne fikcije do kraja Zemlje?Raspravaojednostranostiprazneneodre-đenostiiapstrahiraneograničenostinije,vidimo,tako»apstraktna«kaoštobisetoljubiteljimazdravograzumamogloučiniti.NasuprotsvimanjimavažeHegeloveriječiizdodatkau§7:

»Voljasenemoževezatiuznekuograničenost,negomoraićidalje,jernaravvoljenijetajedno-stranostipovezanost,negoslobodadasehoćeneštoodređeno,alidaseutojodređenostibudeprisebiidaseopetvratiuonoopće.«(G,str.57)

Budući da motrenje određenosti volje pripada razumu, ono ne može bitispekulativno.Toupozorenje, danou dodatku uz §8, upozorava na graniceznanstvenogpristuparaščlanjivanjufaktičkihhistorijskihzbivanjanakojasemožeodnositiaplikacijadodatkauzprethodniparagraf.Dakako,znanstvenogu smislu empirijskog i na zdravorazumskoj racionalnosti zasnovanog»vri-jednosnoneutralnogistraživanja«tzv.objektivitetafaktičkehistorije:akoseostaneuokvirimazdravograzuma,nećesedospjetidospekulativnoguzdiza-njanadpukudanostinećesemoćiproniknutiuproizvedenostimehanizmeproizvođenja apsolutizacije posebnosti i ukidanja granica ograničenostima.Hegeluje,međutim,ovdjevažnijeneštodrugo:govorećiovolji,onnagla-šavakakoonanijeodređena samosadržajnonego i formalno.10Aodređe-nostformedeterminiraisvrhuiizvedbusvrhe:svrhajeprvobitnotekmojaunutrašnjost,subjektivno,alionatrebapostatiiobjektivnom,trebaodbacitinedostatnostpukesubjektivnosti.TuHegelsebipostavljapitanje:»Zaštojetonedostatnost?«,iodmahdajeodgovor:

»Akoonošto imadenedostatakujednone trpizbognjega,onda tajnedostataknijezanjeganikakavnedostatak.Zanasježivotinjaneštonedostatno,zasebeonatonije.Ukolikojesvrhanajprijeteknaša,onajezanasnedostatak,jersunamslobodaivoljajedinstvosubjektivnogaiobjektivnoga.«(G,str.59)

Krozjedinstvosubjektivnogaiobjektivnogaprevladavajuse jednostranostiprazneopćostiijošuvijekapstraktneodređenosti.Tojemetodičkiputpremanadmašivanjumetafizike.



Usferi praktičke filozofije jedanodbitnih izvora padaumetafizičko, jestbrkanjeslobodesproizvoljnošću.Uproizvoljnostijesadržanotodasadržajvoljenijeodređennjezinomnaravi,negoslučajnošću,štorezultiratimedajevoljaovisnaotomslučajnomsadržaju,pajestogatuprisutnoprotivurječje,naglašavaHegeluusmenomdodatkuuz§15,tedodaje:

»Običančovjekvjerujedajeslobodanakomujedozvoljenodapostupakakomuseprohtije;aliupravouproizvoljnostiležidaonnijeslobodan.Akojahoćuumno,ondajanedjelujemkaopartikularniindividuum,negopremapojmovimaobičajnostiuopće:uobičajnosnomdjelovanjunečinimništasamposebi,većuvažavajućistvar.«(G,str.67)

Ukratko,proizvoljnost i slobodanisu isto,dapače,djelovanjekojenevodiračunaosvojojopravdanostiismislenostiproizvodistanjezavisnosti,dakleneslobodu.Djelovanjekoje»neuvažavastvar«nedopuštaljudskosamopo-tvrđivanje,onomožebiti iliuzaludno lupanjeglavomozid, ilineobveznaestetizirajućaigra(kojanemanikakvevezesistinskimumjetničkimstvara-laštvom,nakojeseuistomdodatku,uostalom,referiraiHegel),ilipakpro-izvoljnouzdizanjeovogpartikularitetanarangneupitnogmjeriladjelovanja,čimesepovređujepravodrugih,aliujednoiukidavlastitasloboda(davnoje,uostalom,rečenodanemožebitislobodanonajtkodrugimaoduzimaslobo-du).Nadmašujućiapstraktnejednostranostisubjektivneiobjektivnevolje(učemusekorijeniinavedenobrkanjeslobodesproizvoljnošću),Hegelupozorujenapromašenostuobičajenogvjerovanjapremakomesusubjektivnoiobjektivnomeđusobnofiksnosuprotstavljeni,štobivažilosamoukolikobionibezostat-kabiliapstraktneodredbe.No,tonijeslučaj,naglašujeonudodatkuuz§26,budućidaoniprijemeđusobnoprelazejednoudrugo.Kaojedanodprimjeraonnavodineposrednostegzistencijeukojojsetrebaostvaritinekasvrha:akojesvrhasamaposebipartikularnaisubjektivna,mijeipaknazivamoobjek-tivnomkadaseonarealizira(G,str.78).Tonadmašivanjedospijevadoprava, štogaHegeldefinirakao»opstanakslobodnevolje«ikao»sloboduuopćekaoideju«(G,str.80),ali–ubilješciuz§29–takođerikaoneštozačijusedefinicijunetrebaobraćatipravnici-ma(G,str.82).Utemeljujućipojamprava,Hegelvršipojmovnorazlikovanjemoralnosti (dieMoralität)odobičajnosti(dieSittlichkeit),kojeseobičnouzi-majugotovokaoistoznačnice,11štoje,naravski,krivo,agledepromašenostinjihovapoistovjećivanjaHegelseobraćazapomoćKantu,kojijetadvapoj-ma,unatočnjihovojzajedničkojetimologiji,jasnorazlikovao.UtomsmisluHegeldajedodatnapreciziranjauusmenomdodatkuuz§33.Neposrednostegzistencijenijeprimjerenaslobodiizatoseuspostavljasferamoralnostikaonegacijapukeneposrednosti,čimejeomogućenodadobrokojesetupostavi-lokaoopćasvrhaneostaneumojojunutrašnjosti,negoseonotrebarealizi-

10

MilanKangrgaspravomupozoravanatodajeukontekstuHegelove (ali jošprije toga iSchellingove) misli pojam slobodna voljapukatautologija,jeruvoljijenužnoimplici-ranasloboda,takodausamompojmuslobo-deležiikrivnjausmisluodgovornosti(usp.Milan Kangrga, Etika, Golden marketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2004.,str.291).

11

UtomsmisluJoachimRitternaglašavadapo-jamobičajnostiuHegelavišenijeistovjetan

s ethosom Aristotelove praktičke filozofije(usp.JoachimRitter,Metaphysik und Politik,Suhrkamp,Frankfurt/M.1969.,str.300),štobi bilo dovoljno da razotkrije svu promaše-nost i (u osnovi) filozofsku neobrazovanostonihkojimoralnostbrkajusobičajnošću, tesvetoidentificirajuupojmućudoređe!Daseobičajnost netrebaprevoditikaoćudorednost smatra iAnte Pažanin (Ante Pažanin,Um i povijest,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1992.,str.157).



rati.No,moralnost,jednakokaoiformalnopravo,ostajubezobičajnostitekapstrakcije.12Aobičajnostje»jedinstvovoljeunjezinupojmuivoljepoje-dinca,tj.subjekta«(G,str.91).TosupretpostavkenakojimaćeHegelobli-kovatisvojusustavnuspekulativnuznanostoapstraktnompravu,moralitetuiobičajnosti,sve,zaključno,dosvjetskepovijestikaorazrješujućegmomentadijalektičkeantitezedomaćegimeđunarodnogdržavnogprava.SistematičnaanalizacjelineHegelovapothvata,anaročitokritičkikomentarivrednovanjeHegelovihdosegaupoljufilozofijeprava,zaslužilibiodgovarajućiprostor,kojiimseovdjenemože,nažalost,pružiti.No,svrhaovogistraživanjanineležiutakvomnečemu.OgraničavamosenanekebitnemomenteHegelovaprevladavanjametafizikeupovijesnommišljenju,kakvojenadjeluiunje-govojFilozofiji prava.Počnimoupravospojmomsvjetskepovijesti.Onoštojeusvjetskojpovijestielementopstankaopćegduha(kaouumjetnostizovislika,ureligijiosjećajipredodžba,aufilozofijičista,slobodnamisao)Hegeldefinirakao»duhov-nu zbiljnost u cijelomnjenomopseguunutrašnjosti i izvanjskosti« (G, str.503).13ŠtoHegelpodrazumijevapodduhomjasnojevećizFenomenologije duha,aposebnoizEnciklopedije filozofskih znanosti, takodazasigurnonetrebatrošitiriječinaopovrgavanje–posvebesmislene,uostalom–neznalačkeilizlonamjerneinterpretacijepojmaduhovna zbiljnost(diegeistigeWirklich-keit)unekomspiritualističkomilipakiracionalističkomključu.Svjetskajepovijestrazvojmomenataumaitimerazvojsamosvijestiislobode,štojeistosizlaganjemiozbiljenjemopćegduha,kakojenaglašenou§342.Inače,odje-ljakposvećenpojmusvjetskepovijestiupotpunostijelišenHegelovihusme-nihdodataka,itojejedinitakavodjeljak(paragraf341do360)uOsnovama filozofije prava.MožemonagađatidalisetajizostanakmožeobjasnititimeštoHegelusemestrimakadajedržaopredavanjaizfilozofijepravanijestigaodozavršnihdijelovasvojepredavanjimanamijenjeneknjige,timeštoučenicikojisubilježilipredavanjanisupotkrajsemestravišebilitolikoprilježni,ilimoždatimešto jesamHegelsmatraodanavedeniparagrafinezahtijevajunikakvadaljnjapojašnjenja.No,odtihspekulacija(spekulacijaulošem,ko-lokvijalnomznačenju,aneusmisluodgovarajućeghegelovskogpojma)nećebitimnogokoristi.Svjetskojsepovijestinemožepristupitina temeljupitanjaousavršivosti iodgojuljudskogroda(implicitnaHegelovapolemikasKantom!).Onikojisuzastupaliidejuusavršivostinaslutilisuneštoodnaraviduha,dajeonneštovišeodonogaštofaktičkijest,zarazlikuodonihkojimajeduhostaopraznomriječju,apovijestpovršnaigraslučajnih,tzv.samoljudskihtežnjiistrasti.14Usferisvjesnezbiljeimadupravednost,krijepost,nepravda,nasilje,porok,ta-lentiinjihovadjela,velikeimalestrasti,krivnjainevinost,dostojanstvopoje-dinačnoginarodnogživota,samostalnost,srećainesrećadržavaipojedinacastanovitoznačenjeivrijednost,tetimeisvoju,madanepotpunuopravdanost.Međutim,svjetskapovijestnestojinatimmotrištima,većunjojapsolutno pravodobivaonajnužnimomentidejesvjetskogduhakojiudanommomentujestnjezinstupanj(G,str.505).MoglobisezaključitidatimeHegelopravda-vasvakopostojeće.Istinajestdaonrelativiziravažnostmoralnihkategorija,naročitotimeštoimoduzimapravodabudukriterijiprocjenjivanjanekeepo-he.Naime,moralističkoprosuđivanjeuvijekćeustanovljavatidanepravdadominiranadpravdom,dajedostojanstvogaženoibacanopodnoge,dasezločinnekažnjava,baremneudovoljnojmjeri,nitisevrlinanagrađujenaod-govarajućinačin.No,stimesemalotogamožepostići,ukolikonijeuskladusduhomepohe.NeodbacujeHegelidejupravednosti,negosamovjerovanjeda



semoralističkimapelimaonamožeozbiljiti,svakakoneuperfekcionističkomsmisluriječi(štobijedinozadovoljilomoralizam).Budućidajeduh(itokaouniverzalnisvjetskiduh,anenaprostomehaničkizbrojpartikularnihnarodnihduhova)samokretanjesvojedjelatnosti,potreb-nojeosloboditinjegovusvijestodprirodneneposrednosti,kakobidospiodosebesama,kakobisamosvijestslobodeišlasvojimtijekom,do»beskonačnepozitivnostitevlastiteunutrašnjosti,principajedinstvabožanskeiljudskepri-rode,dopomirenjakaounutarsamosvijestiisubjektivitetaproizašleobjektiv-neistineislobode«(G,str.511).No,kakojemogućetopomirenje:dalitimeštojesuvremenost,kakoHegelnaglašavauzadnjemparagrafusvojegadjela,eliminiralabarbarstvoibespravnusamovolju,aistinasvojuonostranostislu-čajnostsvojihlikova?(G,str.512).Hegelovjeodgovorafirmativan:nastupilesuokolnostiukojimajeistinskopomirenjepostaloobjektivno,ukojemusesamosvijestsusrećesozbiljenjemuma.UkolikobisetajHegelovpovijesnioptimizamtumačiokaoapologetskistavpremadržavi(štobi–alisamofor-malno–biloopravdanotimeštojedržavuHegelu§360odrediokaoslikuizbiljuuma),ondabiseispustiloizvidatodajekriterijkojegHegelslijedimjerilouma,aneumijećepragmatičkognavlačenjaplauzibilnihopravdanjauskladuspragmatičkiminteresimaslučajnihsubjekataiumnoneutemeljenihinteresa.Opravdanojeutomsmislusamoonoštojeuskladusmaksimalnimpotencijalimaepohe.InijeseMarxslučajnonadovezaonaHegela!15

12

O važnosti prijelaza iz moraliteta u običaj-nost sobziromna relevantnost, ali iograni-čenost centralnog pojma moraliteta, a to jedužnost–svebitnorekaojeMilanKangrga(usp.Milankanrga,Etika ili revolucija,No-lit,Beograd1983.,str.355idalje).Naravski,riječ je o Hegelovu nadmašivanju zbiljskihgranica Kantova pojma moraliteta (usp. M.Kangrga,Praksa – vrijeme – svijet, str.48),što će na Kangrginu tragu Željko ŠkuljevićformuliratitakoštoćeustvrditidajeKantovasloboda djelatnost bez realnog djela, te onaostaje »samo negativno određenje slobodeodnečegaštomijestalnonadređeno,anikadmoje vlastito djelo« (vidi: ŽeljkoŠkuljević,Filozofski podsjetnik, Pedagoška akademija,Zenica2000.,str.104).

13

OtomeIvanPrpićpišeslijedeće:»Manifesta-cijaizbivanjeobjavljivanjaduhajepovijest.Značenje Hegelova izjednačavanja pojmaduha i procesa povijesnog zbivanja postajejasnijezanašepotrebeakoobratimopažnjuna Hegelov vlastiti izvod manifestacije iobjavljivanjaduhaunjegovimpredavanjimaofilozofijipovijesti,prviputodržanimnepo-srednonakonštojeobjavljenonjegovodjeloGrundlinien der Philosophie des Rechts…Povijesno zbivanje je eksplikacija prirodeduha.« (Vidi: Ivan Prpić,Država i društvo,Mladost,Beograd1976.,str.45.)

14

Prema Joachimu Ritteru, u ovom je sklopunužno imatiuvidu razliku između izvornogjedinstva čovjekova opstanka i onoga što jehistorijski prolazno, a to su tzv. povijesne

supstancije podrijetla, koje se otkrivaju kaonajobičniji balast (usp. J.Ritter,Metaphysik und Politik, str. 351–352). WolfdietrichSchmied-Kowarzikotkriva,natraguHerber-taMarcuseainjegoveHegelove ontologije i teorije povijesnosti (okojoj izuzetnovrijed-nakritička zapažanja dajeMilanKangrgauvećcitiranomdjeluPraksa – vrijeme – svijet,str.303idalje),kakoseuHegelovuograni-čavanjupovijesnostinaljudskiživotkorijenirascijepljenost »ljudskog bitka« (usp.Wolf-dietrich Schmied-Kowarzik, »Die ‘mensc-hlicheNatur’.ZumNaturbegriffbeiHerbertMarcuse«, u:Wolfdietrich Schmied-Kowar-zik,Herbert Marcuse – Eros und Emanzipation,Germinal,Giessen1989.,str.254).Tubivaljalopostavitipitanjeostupnjusmislenostiprijedlogadase(anorganskojiorganskoj,ži-vojineživoj)neljudskoj,podljudskojprirodipripišepovijesnost,nebilisetakoprevladalonavodnudvojnostljudskeprirode.Pitanjeje,naravski,tekretoričkogkarakteraiusmjerenoje na to da se postavi jedno drugo (pomalotragičnošćukonotirano)pitanje:KolikosubitHegelovemislirazumjeliitakozvučnaimenapoputHerbertaMarcusea?

15

OodnosuHegelaiMarxa,odnosnooproduk-tivnom utjecajuHegelove spekulativne filo-zofijenaMarxovomišljenjemnogosepisalo.Među najboljim doprinosima razjašnjavanjutevezenaročitoseističuonikojesudaliGajoPetrović(usp.npr.GajoPetrović,Marx i marksisti,Naprijed/Nolit,Zagreb/Beograd1986.,str.59idalje)iMilanKangrga(usp.npr.M.Kangrga,Etika,str.331).



Atemelj togpovijesnoghodaslobodeutemeljenenaduhujestosoba,kojuHegeluusmenomdodatkuuz§35.definiranaslijedećinačin:

»Najvišečovjekajestdabudeosoba.«(G,str.95)

Subjektjesamomogućnostosobnosti,aosobajeonajsubjektkojijesubjek-tivnostzasebe(»uosobisamjasasvimzasebe«),onajepojedinačnostslobo-deučistomzasebitku.Inastavlja:

»Kaotaosobaznademsebeslobodnousebisamomeimoguapstrahiratiodsvegaštonijepredamnomkaočistomosobnošću,aipaksamkaotajposveodređen:tolikostar,tolikovisok,utomprostoruikojemudragodrugepartikularnosti.Osobajedakleujednonajvišeinajniže;toležiunjezinujedinstvubeskonačnogaiposvekonačnoga,određenegraniceiposvebezgraničnoga.Uzvišenostosobe jeonoštomožepodnijeti toprotivurječje,kojeusebinemanitibimoglopodnijetibiloštoprirodno(isto).«

Naravski,osobajetekpolazište,onanijeposebiautomatskislobodna,nitijeaprioriumna.Onajetekmogućnostslobode.Otomedaosobanijesamaposebislobodna,jednoznačnogovoriusmenidodatakuz§37:

»Budućidaposebnostuosobijošnepostojikaosloboda,takojesveštoseodnosinaposebnostovdje ravnodušno…Nije apsolutno nužno da ostvarujem svoje pravo, jer je to samo jednastranacijelogodnosa.Mogućnostjenaimebitakkojiimadesvojeznačenjeidanebude.«(G,str.96)

Ukratko,nematenužnostikojaimplicirazbiljnostiliozbiljenjemogućnosti,mogućnostmožebiti–auslučajuosobe,doknemadaljnjihodredbi i jest–tekformalnamogućnost.Aformalnosttemogućnostiodnosiseupravonaosobu,kojajeu§36gledeprava(iliformalnogprava)definiranaposredstvompravnenaredbeapstraktnogistogaformalnogprava,akojaglasi:»Budioso-baipoštujdrugekaoosobe«(G,str.95).Natojraziniostajeseipakusferiapstraktnogprava,kojejeobilježenotimeštojeturiječtekomogućnosti,natemeljučegasepravnaodredbaformulirakaoodobrenjeiliovlaštenje.Tojošnijeosobnopravo:

»Ovavrstapravapripadasamojednojosobi,apravoproizašloizugovoraobjektivnonijepravonajednuosobu,negosamonanjezinuizvanjskostilinaneštoštoseiznjeizvanjštuje,uvijeknanekustvar.«(G,str.100)

Osobapostajeslobodnomtekstjecanjemvlasništva.Timese,premaiskazuizdodatkaiz§41»ukidapukasubjektivnostosobnosti«,jeruvlasništvu»osobatekjestkaoum«(G,str.102).Akobisetumoglopostavitipitanjezbogčegaposjedovanjevlasništvačiniosobuumnom,dali toznačidaosobakojaseodričevlasništvabivališenauma(ili,akosenamjernolišava,ondasamasebiodričemogućnostpostajanjaumnom),ondabimogućiključrazrješenjadile-makojesetunamećuvrijedilopotražitiujednojHegelovojbilješciuz§39:»Čovjek(je)gospodarnadsvimeuprirodi–samokroznjegaopstanakkaosloboda«(G,str.98).Riječje,dakle,onovovjekom(alijošustarozavjetnojKnjizi postanka nazočnom) razumijevanju čovjeka kao gospodara nad pri-rodom,kaoonogatkoprisvajazatečenestvari,činiihsredstvimazavlastitesvrhe,dabimogaozadovoljitisvojeegzistencijalnepotrebeisamoizgrađi-vatisvojuljudskost.Utomsmisluvlasništvonijetekmedijzadovoljavanjapotreba, nego uspostavljanje prvog stupnja realnosti individualne slobode,mogućemkrozposredovanjevanjskimstvarimauodnosunakojeseuspo-stavljapravovlasništva.No,tojeslobodaapstraktneosobnosti,lošarealnost;aliapstraktnaosobnostnemožeusvojojneposrednostiimatinikakvudruguegzistencijunegoonukojuimadeuodređenjuneposrednosti,kaoštoHegel



naglašujeuvećcitiranomdodatkuuz§41(G,str.102).Dakle,vlasništvonije nikakav apsolut samopotvrđivanja ljudskosti, negostupanjslobodeprimjerenosobnostikojajejoš uvijek apstraktna.Apstraktnaosobaprevladavasvojuapstraktnostprijelazomodvlasništvadougovora.Kakojeegzistencijavoljeuodnosunadrugogasamorelacijapremavoljidrugeosobe,atuseodnosvoljepremavoljiiskazujekaoistinskotkoegzistencijeslobode,toseuspostavljapomak:vlasništvovišenijeposredov-no teknekomstvari imojomsubjektivnomvoljom,nego inekomdrugomvoljom,čimeseoblikujezajedničkavolja, i tousferiugovora(usp.G,str.152).Uspostavljanjemugovornogodnosačovjekodgospodaraprirodepo-staje također i gospodarvlastitogživota,kao štoHegel ističeubilješciuzreferirani§71:»Jasamgospodarnadsvojimživotom«(G,str.153).Adatadominacijasubjektakaoosobenadvlastitimživotomnijenikakvapukoju-rističkaformula,nitiapologijaidejeprivatnogvlasništva,svjedočiHegelovausmenabilješkauz§66:

»Uprirodi je stvarida rob imadeapsolutnopravoda sebeoslobodi, da ako jenetko iskori-stio(unajmio,verdungen hat)njegovoćudoređezapljačkuiubojstvo,otkažeugovor.«(G,str.144)

Ovdjejeriječoljudskomdostojanstvu,iopravusubjektapostalogasamo-svjesnomosobom,daseemancipiraodonogaštounižavanjegovodostojan-stvoposredovanoobičajnošću.Vlasništvokaokontrolanaduvjetimavlastitaopstankapredstavljatekmomentsamopotvrđivanjainalaziseuslužbiposta-janjačovjekačovjekomipotvrđivanjavlastiteljudskosti,anipoštoneštoštobipredstavljalosamosvrhuilivrijednostposebi.Dajetomutako,potvrđujeiHegelovopojašnjenjekojesenalaziuusmenomdodatkuuz§71:

»Uugovoru imademvlasništvokrozzajedničkuvolju:naime, interes jeumada subjektivnavoljapostaneopćomidaseuzdignedotogozbiljenja.Odredbatevoljeostajedakleuugovoru,aliuzajedništvusnekomdrugomvoljom.Nasuprottomu,općavoljaovdjenastupajošsamouformiilikuzajedništva.«(G,str.155)

Radiseoprevladavanjuizoliranostiindividue,štojeprvikoraknaputuus-postavljanjaljudskogsvijeta,utemeljenogaiutemeljivogana–istina,kon-tradiktornom,nipoštoharmoničnom–zajedništvumeđuljudima,nositeljimasamosvjesnevolje.Ugovorniodnosimeđuljudimasu,dakle,konstitutivnizazajedništvo.Unji-maseuspostavlja,preciziraHegeluusmenomdodatkuuz§81,odnosizmeđudvijevoljekojetunastupajukaojednajedinstvenavolja.Međutim,

»…tajeistovjetnavoljaipaksamorelativnoopća,postavljenoopćavolja,tejeonatimejošusuprotnostipremaopćojvolji.Uugovoru,unagodbisvakakoležipravodasetražiispunjenje;ali to jeopetstvarposebnevoljekojasekao takvamožeprotivitionomposebiopstojećempravu.«(G,str.172)

Tonijekanjeodredbiugovoračiniizvorbespravlja.Akorijenbespravljaležiusamojnaraviugovora.Naime,ugovorjeuspostavljanjeistovjetnostivoljenatemeljuslaganjailiusuglašavanjadvijuproizvoljnosti.Kaoštojenaproi-zvoljnostsvedenapojedinačnaslobodavoljeprihvatilasuglasnost,takojeonamožeiodbaciti,kršećiodredbeugovora,utolikoštoseukorijenjenostopćegauposebnostinemožeosloboditiodkontaminiranostionimeštojenebitno.OtomeHegelgovoriuusmenomdodatkuuz§82:

»Pravoposebi,općavolja,kaobitnoodređenaposebnim,nalaziseuodnosupremanebitnome.Tojeodnosbîtisnjezinompojavom.Akojepojavaiprimjerenabîti,onaje,gledanosdruge



strane,opetneprimjerena,budućidajepojavastupanjslučajnosti,bituodnosupremanebitno-me.Aliunepravdipojavaprelaziuprivid.Prividjeopstanakkojijeneprimjerenbîti,praznorazdvajanjeipostavljanjebîti,takodajenaobjemarazlikakaorazličitost.«(G,str.173)

Zaštojetotako,Hegelobjašnjavauistomedodatku,naglašujućidajezbilj-nostonoštodjelujeištojesadržanousvojojdrugosti,dokjeneposrednostpodložnanegaciji.Proizvoljnaupotrebavoljenemožejamčitinikakavčvrsttemeljodržavanjuuspostavljenihugovora,niti senanjezinojosnoviuspo-stavljenozajedništvomožeautomatskiodržavati.Nepravdajeutomsmisluprividbîti,alikojiposjedujezbiljnost:tkokršiugovor,nalaziseuprividu(iličakiulaži)uodnosunazakonkojinalažepoštivanjeugovora,alizamene,kojisamžrtvakršenjaugovora,tojetvrdazbiljnost,mojetrpljenjeizazvanotimkršenjemnijeprividnonitilažno,kolikogoduzrocitogtrpljenjabilipo-grešniakosepromatrajuivrednujusastanovištazakona.Toondaposebnovažiza»trećunepravdu«,kojuHegeluzostalespominjeudodatkuuz§83,atojezločin.Onajuodnosunakogajezločinpočinjennetreba,međutim,gledatina(zbiljskiopstojeću,čakposebiizasebeopstojeću)nepravdukaonapravdu,kolikosegodspozicijezločincatonametalo(usp.G,str.174).Nemirenjesnepravdomjestjednaodmogućihkonzekvencijaovogizvoda.No,bitnijimomentovdjesadržanjestuvidudinamikukontradiktornoguspo-stavljanjaljudskogsvijeta,ukojojopstojnostitobožnjazbiljnostnepravde16nipoštoneimplicirajuinjezinuopravdanost.Hegelposebnonaglašavarazlikuizmeđupravnogimoralnog.Utomjesmi-sluindikativannjegovusmenidodatakuz§94,gdjenalazimoislijedećeodre-đenje:

»Umoralnom,atoznačiurefleksijiumeni,imadeijednodvojstvo,jerdobrojemojasvrhaijasetrebamodreditiprematojideji.Opstanakdobrajestmojaodlukaijajeostvarujemusebi;alitajopstanakjeposveunutrašnjiiiznjeganemoženastatinikakvaprisila.Zakonidržavenemogu,dakle,htjetidadopruidouvjerenja,jerumoralnomsamjazasebesamogaitunasiljenemanikakvogsmisla.«(G,str.181)

Hegel,vidimo,odbacujesmislenostinteriorizacijeizvanjskinametnutihza-kona:državnisezakonprovodiputemsileiliprijetnjesilomionnedotičein-dividualnomnijenje,uvjerenje,nazor.NaprvipogledHegelovorazdvajanjenametnutogiusvojenogdjelujesasvimnaivno,kaodaautornikadaniječuozametodeproizvođenjapoželjne svijesti, interiorizacije izvananametnutihzabrana ipropisa, itd.– što jenaročitodošlodo izražajaumoćimoderne,tehnizirane i industrijalizirane političke i gospodarske promidžbe u našimvremenima,kojeHegel,naravski,nijemogaopoznavati,alijemogaoznatizaoblikeučinkovitognametanjapoželjnesvijestiipoželjnihnazoraurani-jimvremenima:moćšpanjolskeinkvizicijesasvimsigurnosenijesastojalaisključivoodproizvodnjestraha(patimeiširenjapoželjnogponašanjazasno-vanoganapragmatičnomlicemjerju),jednakovrijediizareformacijuiprotu-reformaciju,itd.Dovoljnojete,Hegeluprezentnehistorijskeprimjere,uzetiuobzir,padazaključimokakojetvrdnjapremakojojnasiljenemanikakvogsmislausferimoralnoga,svijesti,uvjerenja isavjesti–posvebesmislenaikakosenjezinaopravdanostmožedemantiratiukazivanjemnamnoštvoslu-čajevakadajevanjskaprijetnjasilompreraslauunutrašnjeusvajanjeizvje-snepoželjnesvijesti.Međutim,takavzaključakoHegelovojnaivnostibiobiposvebrzopletiposveneutemeljen!Naime,razlikovanjepravnogimoralnogizaHegelavažisamoukolikojeriječostanjurascjepaizmeđupozitivnogprava (važećeg zakonodavstva) i stanja svijestimeđu ljudimakoji supod-ložnizakonimanesuglasnimasnjihovimviđenjemispravnogineispravnog,pravednoginepravednog,dobraizla.Ovdjeuopćenijeriječoprelaženjuiz



jednesfereudrugu,očemu,uostalom,jasnogovorinpr.udodatkuuz§100,gdjejeriječ,uzostalo,opsihološkompritiskuuodnosunaprekršiteljazako-na(G,str.190).Konačno, cijelo je jedno potpoglavlje (doduše, od samo jednog paragrafa,§104, ali priličnoopsežnog) posvećenoprijelazuodpravaumoralitet.Tajprijelaztemeljisenatomeštovoljausvojempostojanjunijevišesamoslo-bodnavoljaposebi,negoonapostaje islobodnavoljazasebe,određujućisebeposredstvomnasebeseodnosećenegativnosti.Dokuapstraktnompravuimademoposlasamosvoljomosobnostikojačinisebesvojimpredmetom,dotlezasebebeskonačnisubjektivitetslobodepredstavljaprincipmoralnogstanovišta(G,str.198).Tuse–dakle,usferimoraliteta–uspostavljabesko-načnasubjektivnostslobode;tekjeumoralitetuslobodazadobilasubjektili,bolje, subjektuspostavio sebekaoslobodnusubjektivnost (gdje je slobodabeskonačnomprovalijomodvojenaodsamovolje).PostavljasepitanjekakobiHegelkomentiraooblikovanjadegeneriranihidegenerativnihtipovaamo-ralnostikaonovogmoraliteta,kojiobilježujunajnovijavremenatzv.postmo-derne.Biliseunjegovupojmovnomrepertoaruuopćenašlomjestazatakvaregresivnairetrogradnakretanja(»onkrajpovijesnogzbivanja«)?Tosupita-njanakoja,baremzasad,izostajenekidefinitivnijiodgovor.17

Moralnapozicijajeststanovištevoljekojanijenaprostoposebi,negojebe-skonačnozasebe,kojimseosobaodređujekaosubjekt.Ovojesadapovrataksubjekta,kojijeisprva(u§35)biotekmogućnostosobnosti,asada,nakonštoseosobnostkonstituirala,onaproizvodisubjektivnostkaoodređenostpojma,tetimestupanatlonajvišeslobode.Natojserazini»čovjekovavrijednostprocjenjujepremanjegovomunutrašnjemdjelovanju,tejetimemoralnosta-novišteslobodakojaopstojizasebe«,naglašavaHegeluusmenomdodatkuuz§106(G,str.205).Bitanjemomentmoralitetasamoodređenjevolje,kakosetopreciziraudodatkuuz§107:

»Neobrazovaničovjekdajedamusvenalaženasiljejakostiiprirodneodređenosti,djecanema-junikakvumoralnuvolju,negodajudaimsveodređujuroditelji;aliobrazovani,pounutrujućičovjekhoćedasambudeusvemuštočini.«(G,str.206).

Timesubjektivitetzadobivaobjektivnostitujeozbiljenjeslobodenadjelu.Svakako,slobodaumoralitetuimadesvojegranice,očemunajjasnijegovori

16

ZbiljskopoHegelunijesvakapukapostojećaiempirijskiustanovljivačinjenica.DovoljnojeuzetiuobzirmjerodavnamjestaZnanosti logike,padatobudejednoznačnojasno.Onopuko postojeće ne može se poistovjetiti sazbiljskim ili sa samom zbiljom, jer nije do-voljno da nešto naprosto postoji (pa makarbiloiloše,zlo,ljudskineodrživoilišenobilokakvoga unutrašnjeg opravdanja), nego jeistinskizbiljsko(teutolikoiumno)samoonoštojeujednoiopravdano,samoonoštomože»proćikrozkritičko-umnuprizmuzbiljskogakaoljudski mogućega«,kakojetoformuliraoMilanKangrga(MilanKangrga,Šverceri vlastitog života,Republika,Beograd2001., str.58;usp.istoimenodjelo,Kultura&Rasvjeta,Split2002.,str.75).

17

Stanovite elemente aktualizacije Hegela upodručju promišljanja historijske regresije i

degenerativnog ispadanja iz povijesnog zbi-vanjadaoje–oslanjajućiseinaNietzscheovpojam imoralizma i na sociološko-antropo-loškeanalizeDinkaTomašića–upravoMilanKangrga (usp.M.Kangrga,Etika, str. 487 idalje).Uovomsklopuvrijedispomenutiiza-nimljivufenomenologijudegeneracijekojujedaoLucianoLukšićusvojojknjiziHrvatska politička pedagogija (Publika,Zagreb2005.).Međutim, i samHegel daje veomaprecizannaputak kako bi se on suočio s aktualnim(svjetskim,aliinašimlokalnim)likovimade-generacije,kakvihje,uostalom,uvijekibilo.Uusmenomdodatkuuz§138,ontakogovorioopravdanostidaseuvremenimadominacijeegzistencije lišene duha i stava pobjegne –poputSokrata,uvremenimakvarenjaatenskedemokracije–uunutrašnjuživotnost, tedo-dajedasesličnodogađaiuvremenimakadadržisvojaberlinskapredavanja(G,str.260).



dodatakuzslijedećiparagraf (ukojemujemoralnapozicijadefiniranakaostanovištetrebanjailizahtijevanja):

»Samoodređenjeseumoralitetumoramislitikaočistinemiridjelatnost,kojenemožedospjetidonečegašto jest.Tekjeuobičajnosnomvoljaistovjetnaspojmomvoljeiimadesamonjegazasvojsadržaj.Umoralnomsevoljajošodnosinaonoštojeposebi;toje,dakle,stanovišterazlike,aprocestogstanovištajestpoistovjećivanjesubjektivnevoljesasamimpojmom.Tre-banje,kojejeodatlejošumoralitetu,dosegnutojetekuobičajnosnom,itojeonodrugopremakojemusesubjektivnavoljanalaziuodnošaju,jednodvostruko:prvojesupstancijalnopojma,apotomvanjskoopstojeće.Akobidobrobiloostavljenoiusubjektivnojvolji,onosetimejošnebimogloizvesti.«(G,str.207).

Osimsvega,moralnojeodređenokaooprekanečemnemoralnom,učemusesastojijošjednatemeljnaograničenostmoraliteta.DalekoodtogadabiHegelnipodaštavaoiličakodbacivaomoralimoralitet,kaoštoćetonakonnjegači-nitinpr.jedanFriedrichNietzsche,aliistojetakoonudaljeniodkantovskoguzdizanjamoralitetanarangkojimunepripada,osimakosemišljenjeneželipomiritisnemoćimoralističkogzahtijevanja.18Hegeljesvakakodalekoodtakvogpomirenja.PojammoralitetaimadesvojetočnoodređenomjestouHegelovojfilozofijiprava.Tojemjestomeđuostalimedefiniranoiuusmenomdodatkuuz§112:

»Pojammoralitetajestunutrašnjeodnošenjevoljesasobomsamom.Alituseneradisamoojednojvoljinegoobjektiviranjeujednoposjedujeiodredbuusebi,budućidaotpadaodređenjejednostranosti,dvijevoljeijedanpozitivniodnospostavljenisuuzajamno.«(G,str.211)

Umoralitetudolazidousuglašavanjavoljesdrugomvoljom,uspostavljaseautentičnoljudskiodnos,alisetimedobro,težnjaonomeštojevaljano,ogra-ničavananamjeru.Naime,kaoštojetouusmenomdodatkuuz§114precizi-rano,moralnavrijednostbilokojegadjelovanjausvojemsenajvišem,trećemstupnjuočitujeutomedaje»namjeratakođeriopćisadržaj«djelovanjailidajetu»dobronamjerauzdignutadopojmavolje«(G,str.215).Anamjerajeposebineštoveomaograničeno:

»Utomešto jasamopriznajemšto jebilamojapredodžba, ležiprijelazknamjeri.Menise,naime,možepripisatisamoonoštosamznaoookolnostima…Posljedicekojesumoglebitispriječene nisam, doduše,mogao predvidjeti, ali jamoram poznavati opću narav pojedinogčina.Stvarovdjenijepojedinačna,negojecjelinakojaseneodnositeknaodređenoposebnogdjelovanja,negonaopćunaravtoga.Prijelazododlukedonamjerejestdakletajštojatrebampoznavatinesamomojepojedinačnodjelovanjenegoiopće.«(G,str.222–223)

Iakoje,dakle,namjera(Absicht)neštovišeodpukeodluke(Vorsatz), ipakonaostajeizloženaograničenostima»općenaravistvari«nakojusenamjer-nodjelovanjeodnosi,iliučijemseokružjuonointendira.Zanimljivojedaterminnamjera(Absicht)Hegeletimološkipovezuje(usp.G, str.223)sapstrakcijom (što je lingvističkivjerojatnoupitno), iupravo jeu toj (posvojprilicinategnutoj)etimologizacijisadržannjegovsudoograničenostikojajojjeimanentna.Beznamjerenemadjelovanja,beznamjeresedjelovanjesvodinaživotinjskoreagiranjenapodražajeizvanjskesredine,naautomatizamislučajnost.Ali,kolikogodnamjerabilakonstitutivnimomentljudskogčina(zarazlikuodživotinjskogsnalaženja),istinanamjerejestsamčin.Djelovanjezasnovanonanamjeriobilježenojetimeštoopćakvalitetadjelo-vanjanijesamoneštoposebi,negonjuznadedjelatnik,čimeonaležiunje-govojsubjektivnojvolji.Toondaimpliciraiobjektivnostdjelovanjasubjektakaomisaonogbićakojeznadeihoće.Djelovanjejeodređenoposebnimsvr-hamadjelatnika,čijisadržajpredstavlja»određujućudušudjelovanja«(G,str.229),atajmomentposebnostičinisubjektivnu sloboduunjezinimkonkret-



nimodređenjima.Uusmenomdodatkuuzupravoreferirani§121,Hegelseosvrćenapokretačkeosnovečina,naonoštosenazivamoralniminapitanjekojeseuobičajenopostavljadalijepočiniteljnekogdjela(naravno,ukon-kretnomslučajuzločina)ispravaničestit–činilionštomujedužnost.Timesepretpostavljarascjepizmeđuobjektivnostidjelovanjaionogunutrašnjeg(subjektivnihpokretačkihmotiva).Svakakosemorauzetiuobzirodređenjesubjekta,alisenesmijegubitiizvida,naglašavaHegel,dadobroiispravnonijenekipukoprirodnisadržaj,negosadržajkojisepostavljaposredstvommojeumnosti:

»Mojaslobodaučinjenasadržajemmojevoljejestčistaodredbasamemojeslobode.Najvišemoralnostanovišteodatlesetrebapronaćiudjelovanju,anedaonoostaneurascjepuizmeđuljudskesamosvijestiiobjektivnostičina.«(G,str.229)

Dobravolja,ukratko,nijedovoljnazaopravdanjenekogdjela.Usvomdjelovanju ljudi sečestovodezadovoljavanjemprirodnihpotreba,kojesemogudefiniratikaoneslobodniciljevi.UvezistimeHegelpostavljapitanje:»Imadeličovjekpravodasebipostavitakveneslobodnesvrhekojesezasnivajusamonatomeštojesubjektživobiće?«.Iodmah–udodatkuuz§123–slijediiodgovor:

»Toštoječovjekživobićenijeništaslučajno,negojestsukladnoumu,iutolikoonimadepravodasvojepotrebepretvoriusvojeciljeve.Nijeništaponižavajućeštojenetkoživinasuprotnjemunestojinikakvavišaduhovnostukojojbisemogloegzistirati.Samopodizanjezatečenogananeštoizsebestvorenodajenajvišikrugdobra.«(G, str.232,auvezistimeusp.iE,II,str.10)

Živimopodzatečenimokolnostima,povijestsezbivanapretpostavkamabio-loškeprirodečovjeka,nestvarajujeanđelinitičistiduhovi,većživaljudskabićasasvojimbiološkimidrugimograničenjimaipotrebama.Utome,među-tim,nemaništasramotnonitiništaponižavajuće.Trebamolisestogapomiritisa životinjskim opstankom u okvirima koji su nam nametnuti zatečenim idanim?Hegelovjeodgovorjasan:nemožemoizaćiizsvojekože,nititometrebamotežiti,alitoneznačidanamježivotinjskiopstanakusud.Onoštomožemoimoramojestuzdizanjezatečenoga(Heraufheben)narangonogaštosmomi iz sebestvorili.Riječ je,dakle,o ljudskomprisvajanjusvijeta,kojesemožezbivatisamonaosnovizatečenihpretpostavki,alineposred-stvomuranjanjauzatečenost,negokrozdjelatnuumnuintervencijukojomprirodnazatečenostpostaje ljudskaproizvedenost ikojomseprirodnikaospreoblikujeuljudskisvijet.Utomjepreoblikovanjuodbitnevažnosti»pravoposebnostisubjektadasenađezadovoljenimili,štojeisto,pravosubjektivne slobode,činiobratisre-dišteurazliciizmeđudrevnosti imodernog vremena«(G,str.233).OvojejedanododlučujućihmomenataHegelovapovijesnogmišljenja.Modernisvi-

18

OHegelovoj kritici nemoći kantovskog tre-banja(Sollen)pišeusvojojnajnovijojknjiziJürgen Habermas, naglašujući da je Hegelhtiouzdignutirealnostpovijestidozbiljnostiideje,štoje,međutim,predstavljalo»povije-sno-filozofskoponovnootkrivanjeideječimesu se Hegel i Marx tek istinski blamirali«(vidi: JürgenHabermas, Zwischen Naturalismus und Religion,Suhrkamp,Frankfurt/M.2005., str.340).Namećesepitanje:čimesusetoHegeliMarxblamirali?Danisumoždarealnošću i propašću tzv. realno postojećeg

socijalizma sovjetskog, kineskog, pa i jugo-slavenskog tipa?Kakve je veze taj tobožnjisocijalizam(kojinekibezočnoimenuju»ko-munizmom«) imao s Hegelom i Marxom(osimštoseovimdrugimideološkilegitimi-raoposredstvomnajgrubljegfalsificiranjabîtii smislanjegovamišljenja)?Takvimse svo-jim nedomišljenim prosudbama i HabermaspridružujenizuautorazvučnihimenakojiodHegela (i, sljedstveno, odMarxa)ništanisunirazumjelinishvatili,aponajmanjeuzdiglidorazinepojma.



jet(građanskodruštvokojenastajeiskorakomizautoritarnogpredgrađanskogporetka,kojesepolitičkikonstituiraponajprijeFrancuskomrevolucijom,aduhovnoklasičnimnjemačkimidealizmompočevšiodKanta,tesdrugestra-neengleskom,apotom iameričkomrevolucijom,sodgovarajućimduhomliberalizmairepublikanizma)razlikujeseodorganskogporetkaupravopra-vomsubjektanatodaslobodnozadovoljavasvojepotrebe.Hegelotomeieksplicitnogovori,kadanaglašavadajetopravosubjektaproklamirano(alisamoproklamirano!)ukršćanstvu,dabiondapostalozbiljskimprincipomnovogoblikasvijeta,kao,djelomice,principgrađanskogdruštvaipolitičkogustava,te,djelomice,uznanostiifilozofiji.Principposebnostinije,međutim,apsolut.On je teknužanmomentpreokretakojimseuspostavljagrađanskisvijet,asamoapstraktnarefleksijafiksiragaunjegovojrazliciisuprotnostipremaopćemuitimeproizvodijednoshvaćanjemoralitetakojimseovajsvodinatrajnuborbuuzajamnoneprijateljskihsnaga.U tom odbacivanju pokušaja »apstraktne refleksije« da apsolutizira vrijednost čisto subjektivne slobode, leži razlika između Hegela i političke teorije liberalizma u anglosaksonskoj verziji.Samozdravorazumskainterpretacijamožeizterazlikeizvestizaklju-čakdajeHegelovoodbijanjesocijalnogatomizmaizrazjednetotalitarneten-dencijeiličakiprvobitnooblikovanjeneketotalitarnepolitičketeorije.Nositeljnavedeneapstraktne refleksije jest,naravski, razum.Svojimapso-lutiziranjemrazlikesubjektivneslobodeiopćostionaujednoiuvodijednopsihološko(boljebibiloreći:psihologizirajuće)promatranjepovijesti,kojeumanjujeiunižavasvavelikadjelaivelikeljudetimeštotragazasklonosti-maistrastimaštosuihtadjelazadovoljavalaištosuvelikeljudenavodilanadjelovanje.Timeseostajenasubjektivnommomentuvelikihindividua,naonomposebnomipovršnom,previđajućipritomonoštojesubjektivno.Hegeltucitira svojuFenomenologiju duha, gdje jegovorioogledištukomornogsluge,zakojeganepostojenikakvijunaci(G,str.234).Ubilješciuzupravonavedeni§124,Hegelmeđuostalimnaglašavadajedje-lovanjezbiljnost,19teda»jaumomdijelu,usvojimprilikamamoramzbiljskibitionoštomogu«(G,str.235),tecitiraFichtea,kojinasuprotKantuustanov-ljavadaonoštočovjektrebabiti,toonmožebiti,dabiuusmenomdodatkunaglasiokakose»moramoćiizvestiionoveliko;inačejetoništavnavolja.Lovorovivijencipukevoljesusuholišćekojenikadanijeozelenjelo«(G,str.236).Kaoštosjednestraneodbacujementalitetkomornogslugeinjegovotraganjezaniskošćusvegaštonadmašujeučmalubaruštinuživotinjskogsna-laženjauzatečenomidanom(»budućidasamjalopov–svikradu«),takosdrugestraneHegelosporavaiosamostaljenovrednovanjevoljeineostvarenenamjere,kojenevodiračunaoučincimaštoihjeodjelovljenjevoljepostiglo.Namjerekojesenepretačuučinnezaslužujupoštovanjeiuvažavanje,računasesamoonoštojedospjelodoodjelovljenja.20

Hegelizričitozastupaprimatživota(kaocjelinesvrha)nadapstraktnimpra-vom.Uusmenomdodatkuuz§127,ukomejeriječopravunasamoobranuunuždi,onnavodiprimjerkrađekruhauslučajukrajnjegladikojomjeodgođe-nasmrtodgladi:povredapravavlasništvanekogčovjekakojajetomkrađomizvršenanemožesepromatratikaoobičnakrađa,tedodaje:

»Nužno je samo sada živjeti, budućnost nije apsolutna i prepuštena je slučajnosti. Stoga senekoprotupravnodjelomožeopravdatisamopomoćunužnostineposrednesadašnjosti,jerbiunjegovupropuštanjuopetbilosadržanojednoupravonajvećebespravlje,naimetotalnanegacijaopstankaslobode.«(G,str.241)

»Totalnanegacijaopstankaslobode«značiovdje:smrtindividue.Nemaslo-bodebezživota,žrtvovanježivotaapstraktnomidealuslobodenema,dakle,



opravdanja,jeropstanakslobode(Heideggerbirekao:gubitakslobode)ne-raskidivo jevezanuzživot.No, imadeuovomHegelovu izvodu jošneštoštobi zasluživalopozornost:nije li unavođenjuprimjeragladnogčovjekakojikradekomadkruhadaneumreodgladiikojitomsvojomkrađomspre-čavatotalnunegacijuopstankaslobode(pričemujeodsasvimbeznačajnoginteresapovredapravavlasnikakruha)sadržanaimplicitnaHegelovakritikagrabežljivogranogkapitalizma(prvobitneakumulacijekapitala),kojijeuvri-jemedokjeHegeldjelovaouBerlinupokazivaoprveznakesvojezvjerskenaravi?NijeliHegelutomeMarxovpretečaiudoslovnijemsmislunegoštotouzimajuuobzironikojiMarxasmatraju,naovajilinaonajnačin,Hege-lovimučenikom?Usvakomslučaju, ljudski ježivotiznadzakona,apravoprivatnogvlasništvamožeseismijeseudanimslučajevimapovređivatibezikakvemoralneosude,dapače,možebitiupotpunostiopravdano.AtojezatoštoseHegelnezadovoljavaapstraktnimopstankomslobode,kojanebibilapopraćenaiegzistencijomposebneosobekojajestnositeljslobode.Upravougroženostživotaukazujenakonačnostislučajnostprava,štootvarapotrebuposredovanjaopćegaiposebnoga.ToposredovanjeHegelvršiposredstvomidejedobra.Naravski,nijeturiječonikakvojplatonovskojideji,negoodobrukojeje»idejakaojedinstvopojmavoljeiposebnevolje,ukojojsuapstraktnopravo,kaodobrobitisubjektivnostznanjaislučajnostvanjskogopstanka,ukinutikaopo sebisamostalni,čime,sumeđutim,sadržaniisačuvani u njihovoj bîti–ozbiljena sloboda, apsolutna konačna svrha svijeta«(G,str.243).Hegelodbacujesvakuapsolutizaciju,ali tonevažiza»apsolutnusvrhusvijeta«,a to jesloboda kao zbiljnost,21nekaopostulat,nekaomoralnizahtjev,nekaoapstraktnaslobodanitikaoslobodanekeposebnostikojaukidaslobodu(paiopstanak)drugihindividua,ponajmanjekaoproizvoljnostilisamovolja–negoslobodaupunomsmisluriječi,zbiljskasloboda.Idejunalazimonasvimstupnjevima,alinaranijimsestupnjevima,naglašujeHegeluusmenomdodatkuuz§129,onanalazisamouapstraktnijemobliku,pajetakoJakaoosobnosttakođervećideja,aliuapstraktnijemliku.Hegeltudodajeslijedeće:»Dobrojeodatledalje određena (iliodređenija,weiter

19

To znači da se posebnost mora odjeloviti,kakonebiostalapričistojapstraktnostiilipu-kojunutrašnjosti.Hegelovakritikamoralnogstanovištaneznači,međutim,njegovonipo-daštavanjemoralnesubjektivnostiili,kakotoMilanKangrga formulira, zaHegela »izvanpojedinca u historijsko-socijalnom zbivanjunemaničegaštobiza njegaiuopće imalodavaži ilivrijedibez imimonjega, to jestbeztedjelatnostiduhaukojojjesubjektivitetnadjelu«(M.Kangrga,Etika ili revolucija, str.352).

20

UtemeljuovakvogopovrgavanjasamostalnevrijednostičistenamjerenalaziseHegelovouspostavljanjeprimatapraktičkognadteorij-skim, koje,međutim, ne počiva na njihovojkantovskoj razdvojenosti, nego na postavciprema kojoj se, sukladno formulaciji GajePetrovića, »njihovo jedinstvo mora pronaćiujednomtrećem,višemmomentu«,jer»po-jedinačnapraksajeiznadteorije,alinijednanidruganijeistinita.Istinateorijeiprakseje

sloboda.«(GajoPetrović,Mišljenje revolucije,Naprijed/Nolit,Zagreb/Beograd1986.,str.288i290).Uovomkontekstuvrijedizapazitida iz takvoguspostavljanja primata praktič-koga nad teorijskim, te uspostavljanja višegjedinstvaudimenzijislobode,nipoštonesli-jedi,nipoHegelunitipoPetroviću,nekakvonipodaštavanjeteorije,čijesezamisliivizije,premaumjesnojformulacijiNikoleSkledara,»iakoizživotneprakseizviruiunjuuviru,unjoj bez ostatka ne iscrpljuju« (vidi:NikolaSkledar, Vidici praktičke filozofije, Hijatus,Zenica2004.,str.55).

21

PremainterpretacijiGajePetrovića(usp.GajoPetrović, Filozofija prakse, Naprijed/Nolit,Zagreb/Beograd1986.,str.319),čovjekbiuHegelabioapsolutuprocesurazotuđenja,izčegaslijedidajekonačniduhiličovjekzbilj-skisubjektsamootuđenjairazotuđenja(kojemoramotumačitiupravoudimenzijiozbilje-neslobodekaoapsolutnesvrhesvijeta).



bestimmte)ideja,jedinstvopojmavoljeiposebnevolje.Ononijeapstraktnopravno,negojesadržajno,čijisadržajpredstavljakakopravo,takoidobro-bit«(isto).Audodatkuuz§131naćićemodaljnjepreciziranje:

»Dobrojeistinaposebnevolje,alivoljajestsamoonočemujeonapostavljena;onanijedobrarođenjem,negomožepostatitoštojestsamokrozsvojrad.Sdrugejestranedobrobezsamesubjektivnevoljetekapstrakcijabezrealnosti,kojimumožepridoćiteknjenimposredstvom.«(G,str.245)

Nije,dakle,karaktervoljeprirođen iliurođen(pabinečijavoljaposvojojnaravibiladobraakojedotičnirođenkaoplemić,aristokrat,pripadnikovogilionogplemenailinaroda,nekeodređenerase,itd.),negosekrozsvojrad,značikrozsvojeodjelovljenjevoljaformiraovakvomilionakvom,tekkrozdjelatnouobličavanjeonamožeuspostavitidobrokaosvojuvlastitu istinu.Onosmoštopostajemo,onakvismokakoseusmjeravamoinanačinnakojiseoblikujemo.Ništa,pastoganitikaraktervolje,nijedano,voljanijeneka-kvaprirodnakategorija,negoonapovijesnonastajeipovijesnosepotvrđujeusvojojistinitostiilineistinitosti(uovomdrugomslučajupovijesnostostajeprazna,neozbiljenamogućnost).Dalekosežnesutomisli,višenegolimjero-davneizanaše,pomnogočemuprotivurječnoipomnogočemuonespoko-javajućevrijeme!Dobronijeništaprirodno.Dapače,usvojimjetemeljimaonočakiprotuprirodno! Naime,savjest(dasGewissen)predstavljanadmašivanjeapstraktnostidobra,gdječovjekvišenijeokovansvrhamaposebnosti,negodospijevadostanovištamodernogsvijeta(kaoštojetoformuliranoudodatkuuz§136).Odpočetkasehoćepreokrenutiuzlo,takoštoćevoljasvojuposebnostpret-postavitiopćemuidjelovanjempostavitiposebnoiznadopćega(G,str.261).A izvor zla leži u nužnosti slobode da izađe iz prirodnosti volje. Prirodnanagnuća,sklonosti, itd.,mogubitidobrailizla.Alivoljakojaihunjihovuprirodnomodređenjuslučajnostiiprirodnojformiposebnostičiniodredbamavlastitogsadržaja,suprotstavljenajeopćostikaounutrašnjeobjektivnom,do-brom.Hegeltunaglašuje:

»Stogaječovjekkako po sebiiliod prirodetakoikrozsvojurefleksiju u sebi zao,takodasuiprirodakaotakva,tj.akoonabionabilaprirodnostvoljekojaostajeusvojimposebnimsadr-žajima,kaoirefleksija kojaideusebe,spoznajauopće,akobisedržalauonojopreci,posebizle.«(G,str.261–262)

Po prirodiječovjekzao, po refleksiji(dakleporazumu)–takođerjezao.22Mogućnostdobraproizlaziizmogućnostiiskorakaizprirodnostiiiznadma-šivanjapukorazumskeracionalnostiuumnosti.Naime,samoonopostignutoposebiizasebe,učemusepovijesnostbitnoisastoji,predstavljanadmaši-vanjeprirodnosti,dokseostajanjeuprirodnostiotkrivakaozlo.Dakle,zloseproizvodiodupiranjemdasepovijesnoprekoračirazinapukeprirodnosti(čemuna»gnoseološkomplanu«odgovarazastajanjenarazumu,tzv.zdra-vomrazumu,štoukrajnjojlinijiproizvodidjelatnifanatizam).23Ugeneziiučincimatogpovijesnog(točnije,protupovijesnog)zlaposebnostimadedvije(naizgledkontradiktorne)uloge:onajeiizvorižrtvazla.No,posebnostsetu javljaudva različitasmisla.Ona je, s jednestrane,svojimsamoživimigrabežljivim nametanjem općemu (gdje se egoizam samovoljno uzdiže narazinuprincipa)izvorprotupovijesnogpadaupukuprirodnost(tojeonoštojeThomasHobbesoznačiokaoprirodnostanjeukojemusviratujuprotivsvihiukojemuječovjekčovjeku–vuk).Sdrugestrane,posebnostuzdignutadorazineapstraktnogapsolutaproizvodiapstraktnuopćost,izkojeproizlazifa-natičkozatiranjesvakerazlikeisvakedrugosti,prisilnaideološkaipolitička,



vjerska;socijalnaitd.homogenizacija,kojazatire,isključujeiuništava(čakiudoslovnomsmislu,nalomačiinagiljotini,uAuschwitzimaiJasenovci-ma,KeratermimaiHelidromima)svakuposebnostkojaseizdvajaizgomileilikojanabilokojinačinreprezentirarazlikuiliodstupanjeodobvezujućehomogenosti.TuHegelunedostajeteksinteza,kojabiuovomslučajumora-labitinegativnailiprotupovijesnasinteza:pomirenjeegoističneifanatičneposebnostikrozinstrumentalizacijafanatizmazautilitarnesvrheprivatnogigrupno-klanovskogbogaćenja,štosmoimaliprilikevidjetiuskorašnjimrat-nimiposlijeratnimpljačkama,kojesubilemogućesamozatoštoihještitilahomogeniziranamasovnasvijestpučanstvapreobraženogaurulju.IdobroizloimadupremaHegelusvojizvoruvolji,kojajeusvompojmujednakoidobraizla,baremukolikojeriječovoljisamosvjesnogčovjeka,kaošto se topreciziraudodatkuuz§139 (G, str.264).Kadasevoljakaoslobodaikaoznanjespuštanarazinuprirodnosti, tadaprirodnostzadobivaodređenjeneslobodnogaitimepostajezla.TomeHegeldodajeiovo:

»Ukoliko čovjekhoćeonoprirodno, to nije više pukoprirodno, većnegativnouodnosunadobro.«(G,str.264–265)

Dakle,prirodnostkoja jeposvomkarakteruzlonijesamoniklaprirodnost,»prirodnaprirodnost«,negorazumom(refleksijom)posredovana prirodnost,mogućateknapretpostavciuspostavljene,povijesnoizborenesamosvijesti.Usamosvijestisekorijenimogućnostizbora,opredjeljenjazadobrokaoizazlo.Anajneprozirnijaformaukojojsezlojavljajestlicemjerje,kojepredstavljanajvišivrhunacsubjektivnostištosebepostavljakaoapsolut.LicemjerjuHe-gelposvećujeveomaopsežan§140,azanimljivojedajeiuglavnomtekstuiuusmenomdodatkutunajvišeprostoraposvećenovjerskomlicemjerju,te-olozima(posebnoteološkojkoncepcijiprobabilizma)inaročitojezuitima,24aliipovezanostikonzekvencijaFichteovefilozofijestimnajvišimstupnjemapsolutiziranog subjektiviteta.Za samogFichtea se, doduše, nemože reći,naglašavaHegel,dajeonsamovoljusubjektauzdigaonarangprincipa,alitonevažizaFriedrichavonSchlegela,kojijejastvosobziromnadobroilijepouzdigaonabožanskirang,takodajeobjektivnodobroodredionaprostokaoslikumogauvjerenja(G,str.286).

22

HegelsetunadovezujenaFichteovopromi-šljanje urođenog radikalnog zla koje leži usamojljudskojprirodi,samoštozarazlikuodFichteova insistiranja na tromosti koja svo-jom dugotrajnošću postaje nemoć u odnosuna dobro (usp. JohannGottlieb Fichte,Das System der Sittenlehre,FelixMeinerVerlag,Hamburg 1963., str. 195 i dalje) on stavljanaglasaknaprirodnojposebnostikojatežidasenametnenadonimopćiminarazumukojipotvrđuje tu težnju»prirodnog«, puko živo-tinjskogčovjekadagrabežljivoprisvajasvoj(ponajprijesocijalni)okoliš.DokjeFichteovzao čovjek, pojednostavljeno rečeno, tromalijenčina,Hegelov je nositelj radikalnog zlahiperaktivni i nadasve marljivi profiter no-vog,kapitalističkogtipa.UFichteajezlojošfeudalno tromo, dokHegel jasno sluti novedimenzijegrabežljivostikaoizrazaprirodno-stiiracionalnostizla.

23

OtomejasnogovoriHegelovusmenidodatakuz§5:apsolutiziranirazumproizvodifanati-zam,»nesnošljivostuodnosunasvakoposeb-no;jerfanatizamhoćeonoapstraktno,neželinikakvuraščlanjenost«(G,str.52).

24

KadauzmemouobzirštojesveHegelutomparagrafu(G,str.265–286)izrekaonaračunteologa, neće nimalo čuditimrzovolja s ko-jomseovisvedonašihdanaophodesHege-lom.KaoprimjermožeposlužitiJosipĆurić,kojiHegelasmještameđuprosvjetitelje(!) iodređujegakaonajgoregameđunjima,jerseusudiotumačitimisterije,umjestoda»čovje-kovo traganje za Bogom i religioznumisaoopćenito«ostaviunutar samostanskihzidina(usp.JosipĆurić,Tomizam nekoć i danas,Hr-vatskofilozofskodruštvo,Zagreb2003.,str.148).InačesutipičniprosvjetiteljinašihdanabilipremaovomisusovcuHitler,StaljiniPolPot–nedostaje(slučajno?)jošsamoAntePa-velić(usp.isto,str.150).



Dobrojesupstancijalnaopćostslobode,alijeonojošapstraktno,tejestogapodložnotakvimizopačenjimakakvasezbivajuulicemjerju,gdjesedobroizlouzajamnopreokrećuinadomještaju.Tajnedostataknadoknađujekon-kretniidentitetdobraisubjektivnevolje,atojeobičajnost kaoistinadobraisubjektivnosti.Apstraktnodobro,jednakokaoisavjest,padajupredsvojimsuprotnostima,pojašnjavaHegeluusmenomdodatkuuz§141(G,str.290).Apstraktnodobronestajeupotpunojobesnaženosti,teseonomožeispunitibilokojimsadržajem,anisubjektivitetduhanijemanjebesadržajan,budućidamunedostajebilokakvoobjektivnoznačenje.Odatlesemožeroditičežnjaza nekom objektivnošću, te se ljudi rado pretvaraju u slugane i unižavajudopotpuneovisnosti,samodabiizbjeglipatnjukojuimuzrokujeprazninainegativitet. Istinski je izlazsamouobičajnosti,unjojsezbivapomirenjeu skladuspojmom, jer je tunadjelu jedinstvosubjektivnog iobjektivnogposebiizasebepostojećegdobra.Običajnostnijezarazlikuodmoralitetatek subjektivna forma i samoodređenjevolje,nego imadekao svoj sadržajslobodu.Nipravnonitimoralnonemoguegzistiratizasebe,većpotrebujuobičajnosnokaosvognosiocaikaosvojtemelj(G,str.290–291).Nametnutizakoništoihoninakojeseodnoseneprihvaćajukaopravedneikaomoralnoobvezujuće,kaoibespomoćnamoralnostkojailipadauispraznomoralizi-ranjeilipakvapizaVođomiOcem,štoćebespomoćnedovestidofiktivneparticipacijeumoći, predstavljajudvije jednostranosti, koje sepomirujuuslobodi,sadržajuobičajnosti.Današnjompolitičkomterminologijomrečeno,Hegel ovdje govori o građanskomkonsenzusu i o demokratskoj političkojkulturi.Avjerojatnonetrebatrošitisuvišeriječikakobisedokazalaaktual-nostHegelovaupućivanjananužnostpovijesnogpomirenjavladavinepravaimoralitetauvišem,objedinjujućemprincipuslobode,kojanijeproizvoljnostnisamovolja!Uobičajnosti,definiranojkaoidejislobodeiistovjetnojsaživimdobrom(G,str.292),sadržanisuisubjektivniiobjektivnimoment,alisuoba,upozoravaHegeluusmenomdodatkuuz§144,samoobliciistoga.Dobrojetasupstan-cija,tj.ispunjenjeobjektivnogasubjektivitetom.Akoseobičajnostpromatrasobjektivnogmotrišta,možeserećidajeobičajnosničovjeksebenesvjestan,utolikošto,poputAntigone,neznaodaklesuzakonidošli(pavjerujedasuvječni).Toipakneznačidajetasupstancijalnostlišenasvijesti(G,str.294).Dapače,onaposjedujezbiljsku samosvijest,anjezinooblikovanjedovodidozbiljskog duha,kojinijeapstraktanpoputdobra,negozbiljskiuintenzivnomsmislu.KaoštoHegelprecizirauusmenomdodatkuuz§156,duhimadezbilj-nostanjegovesuakcidencijeindividue.25Mogućeje,doduše,dasepojedinacponašaatomističkiidastojinasvojojpojedinačnostikaonavlastitutemelju,alijeutomslučajuonlišenduha,jerduhnemožebitiništapojedinačno,većjedinoiisključivojedinstvopojedinačnogiopćeg(G,str.305).Nemaduhanapretpostavciatomističkogindividualizma,poručujenamHegel,alitoneznačidaonzastupastanovištenekogkolektivizma:stalomujedozbiljskograzvijanjaduhakaoslobode,sonustranusvihlažnihalternativa26štoihpro-ducirajuapsolutiziranientiteti.Asamduhdefiniranjekaopojamidejekojiznadeikojijestzbiljski,teseobjektivirauoblikusvojihmomenata,uobitelji,građanskomdruštvuidržavi(G,str.306),atosumomentikojivodeuspostavljanjugrađanskesamosvije-sti.Jer,kaoštojenaglašenouusmenomdodatkuuz§211,

»…sunceiplanetitakođerimadusvojezakone,alineznajuzanjihibarbarimasevladapomoćunagona,običaja,osjećaja,alionineposjedujunikakvusvijestotome.Uspostavljanjeiznanjem



pravaotpadasveonoslučajnoosjeta,mnijenja,oblikaodmazde,sućuti,sebičnosti,tepravotektakopostižesvojuistinskuodređenostidospijevadosvojeguvažavanja.«(G,str.364)

Riječ jeo(dakako,nužnodinamičkom)stanjugrađanskogdruštva ivlada-vineprava,štogapozitivnapravnaznanostutemeljenanarazumunemožeadekvatnopojmiti.Stogajenužnaspekulativnaznanost,kojaćeprocesuspo-stavljanjagrađanskogsvijetamislitipovijesnoinatajnačindovestidorazinepojma.Teksetimeuspostavljazbiljskasamosvijestepohekaopovijesnomi-šljenje.Tujenadjeluum,onajumkojiimadeinteresozbiljenja(dasIntere-sseder Verwirklichung),kakotoHegeldefinirau§214,posvećenompitanjuprimjenezakonanaposebno (G, str.367).Povijesnikarakterpravaočitujese i u historijskoj promjenjivosti zakona, npr. kaznenog zakonika (o čemuHegelgovoriuusmenomdodatkuuz§218,G,str.373).Svakizakonikmožebiti jošbolji,kaoštobesposlenaidokonarefleksijasmijetvrditidaseononajveličanstvenije,najvišeinajljepšemožezamišljatikaojošveličanstvenije,jošvišeijošljepše,ali–naglašavaonuzaključkudodatkauz§216–»velikostarostablogranasesvevišeivišeadapritomnepostajenekonovostablo;ipakbibiloglupoakoseporadinovihgranakojebimogleizrastinebihtjeloposaditi nijednonovo stablo« (G, str. 370).27Kolikogodbezuvjetnovažilabiblijskazapovijed»Ne ubij«,tolikojeona,uzetasamaposebi,nedostatnazauspostavljanjepravednostiusloženijimoblicimadruštva,takodasemoranadopunitiodgovarajućimodredbamakaznenogprava.Zbiljnostobičajnosneidejejestdržava,određenatakođerikaozbiljnostsup-stancijalnevolje,kojudržavaposjedujeudosvojeopćostiuzdignutihposeb-nihsamosvijesti,pričemujetosupstancijalnojedinstvoapsolutnonepomičnasamosvrha,ukojojslobodadospijevadosvojeganajvišegprava(G,str.399).U literaturi oHegelumožemopronaćimnoštvo primjera da se na temeljuovakvihHegelovihodredbidržavekaosamosvrheizvodezaključcioHegelukaoobožavateljudržave,apologetupruskemonarhije,etatističkomfilozofu,pretećitotalitarnekoncepcijedržave,itd.28Međutim,većelementarnaanaliza

25

Ako bi netko – brzopleto ili zlonamjerno–htioizoveodredbeindividuakaoakciden-cija duha izvesti zaključak oHegelovu pot-cjenjivanjuiličakpotpunomobezvređivanjuindividua,bilobiganužnouputitina§154,ukojemuHegel naglašavada jepravo indivi-duenanjenuposebnostsadržanouobičajno-snojsupstancijalnosti(G,str.304).

26

Zapojam»lažnealternative«vidi:LinoVe-ljak,Od ontologije do filozofije povijesti,Hr-vatskofilozofskodruštvo,Zagreb2004.,str.7–8.

27

I ovdje važi ocjena koju je dao WilhelmWindelband: »Zato je Hegelova filozofijabitno historijska, sistematska preradba cjelokupnoga misaonog materijala povijesti.«(WilhelmWindelband,Povijest filozofije, II,Naprijed,Zagreb1988.,str.192.)Pitanje je,doduše,nijelionapovijesnapreradbamateri-jalahistorije,aposebnojepitanjemoželiseprihvatiti(boljerečeno:nakojisenačinmoravrednovati)Windelbandovatvrdnja(izrečenanaistomemjestu)dajeHegelrazviosamovo-ljukonstruktivnogmišljenja.

28

Kaoprimjertakveinterpretacijemožeposlu-žitiLeszekKolakowski,inačejedanodumje-renijihkritičaraHegela,kojistavizHegeloveFilozofije povijesti,premakojemujeonoštosačinjava državu stvar razvijene spoznaje, anenaroda,tumačinaslijedećinačin:»Natojosnovimoguće jezatimvratiti sekonzerva-tivnojapologijizatečenihinstitucijakaoonihkoje u interpretaciji presuda Uma ne moguvišeiznadsebesudiju,otjelotvorenogubilokakvudruguempirijskurealnost.«(L.Kola-kowski,Glavni tokovi marksizma,I,str.92).IntelektualnajetragičnostpozicijeovogaHe-gelovakritičarautomeštopolazisastanovištazdravograzuma,istina,neutakoradikalnomsmislu kao što to čini npr.BertrandRussell(usp.BertrandRussell,Historija zapadne filozofije, Kosmos/Karijatide, Beograd 1962.,str.700idalje),alidovoljnodamuizmaknei ostane nerazumljiva spekulativno-povije-sna narav Hegelove filozofije. O dosezimaHegelove kritike zdravog ljudskog razumausp.MilanKangrga,Hegel – Marx,Naprijed,Zagreb1988.,str.86–87.NatomtraguKarelTurza posve umjesno vrši paralelu izmeđukritike idola (zabluda ljudskog razuma), ka-kvujenapočetkunovovjekovljadaoFrancis



samogtekstapokazujesvupromašenosttakvevrsteprosudbi.Samosvrhovitost države(moždaustanovitomsmisluneprimjerenizraz)usmjerenajenaosiguranjeimetkaiosobneslobodegrađanina(usp.isto),aliinterespojedincanemožekaotakavbitikonačnasvrha,jerdonjeganemožedoćiizvanzajed-nice.Državajetusinonimzaumno uređenu zajednicu,aRobinzoninemoguraspolagatibilokakvimobjektivnimjamstvomzavlastitusloboduisigurnost,negosupologicistvariosuđeninahobsovskiratsvihprotivsviju,naživotinj-sku(upravozvjersku)borbuzaopstanak,bezikakvihpravilaiikakvihgaran-cija.Utolikobisamosvrhovitostsamosvrhovitedržavetrebalorelativiziratiiprevestiuprimjerenijetermine,kojibiusebisadržavalipojmovezajedništvaiumnosti,alibisvakakovodiliračunaiopravuindividuenasubjektivnoodre-đenjeslobode(u§153),kaoipravuindividuenasvojuposebnost(u§154),29kao inadrugamjestauFilozofiji prava, izkojih jednoznačnoproizlazidaHegelnemauvidupodanike,negograđane, članovedržave(iliumnouređe-nezajednice).TonajboljedolazidoizražajauHegelovurazmatranjuulogepolicijeudržavi,gdje–naročitouusmenomdodatkuuz§234–jasnouka-zujenatodaodsutnostčvrstihodredbiiapsolutnihograničenja,kojausferipostupanjaorganadržavneprinudedovodidoslučajnostiiosobnesamovolje,štojepolicijipridalonekoodvratnoznačenje(etwasGehässiges),dabiondasamokrozkratkunaznakuuputionanužnostobrazovanerefleksijeusmjerenenapedantnoograničavanjepolicijskesamovolje(G,str.383–384).OkarakteruHegelovapoimanjadržavedaljnjapreciziranjamožemonaćiuusmenomdodatkuuz§260,ukojemujesadržanizvododkonkretneslobodedonjezinaozbiljenjausupstancijalnomduhu.UtomdodatkuHegelrazmatrarazlikuizmeđudržavauklasičnojstariniimodernedržave:

»Udržavamaklasičnestarinesvakakosevećsrećeopćost,alipartikularnostjošnijebilaodri-ješenanioslobođena,tesvedenanaopćost,tj.naopćusvrhucjeline.Bitjenovedržavedajeopćepovezanospunomslobodomposebnostiisdobrobitiindividua,dasedakleinteresobiteljiigrađanskogdruštvamoračuvatiudržavi,alidaopćostsvrhenemoženapredovatibezvlastitogznanjaihtijenjaposebnosti,kojemoradobitisvojepravo.Dakle,općemorabitinadjelu,alisdrugesestranesubjektivnostmorarazvijatiupotpunostiidjelotvorno.«(G,str.407)

Jasnojedasetuneradionikakvomorganicizmu,30aponajmanjeototalitar-nojkoncepcijidržave.Topostajejošjasnijeujednomdaljnjemuspoređivanjustare (predmoderne, autoritarne, organske) države smodernim svijetom, udodatkuuzidućiparagraf:

»Ustarimdržavamasubjektivnajesvrhabilanaprostojednoshtijenjemdržave,aumodernimvremenimazahtijevamovlastitogledište,vlastituvoljuisavjest.Starinisuimaliništauovomsmislu;zadnjeimjebilavoljadržave.Dokuazijatskojdespocijiindividuumnijeusebiimaonikakvuunutrašnjostnitibilokakvoovlaštenje,čovjekumodernomsvijetuhoćedagasepoštu-jeunjegovojunutrašnjosti.«(G,str.410)

Tamodernadržavaprimjerena»modernimvremenima« jest,naravski,gra-đanskadržava,državaizniklaizFrancuskerevolucije.Otomejasnogovoriposebnododatakuz§274,kojiimadeinekedalekosežnekonzekvencije:

»OnoštojeNapoleondaoŠpanjolcimabilojeumnijeodonogaštosuoniranijeimali,paipaksuonitoodbilikaoneštotuđe,jerjošnisuzatobiliobrazovani.Narodmorazasvojustavimatiosjećajsvojegaprava isvogastanja, inačeseonmožedati izvanjski,alineće imatinikakvaznačenjainikakvevrijednosti.«(G,str.440)

Bezsamosvijestislobodeiuvidaupovijesnumogućnostuspostavljanjabo-ljegismislenijegporetka,nikakvadirektivaodozgonećebitiustanjudalju-deprisilinaslobodu.31Slobodasestječevlastitimdjelom,onanemožebiti



nametnuta,inačećeserazotkritikaotragičanilifarsičanprivid,kaoštojetohistorijskivišekratnoverificiranoiobjelodanjeno.32

ItuseHegeliskazujekaopovijesnimislilacgrađanskogsvijeta,pričemumudržavaslužitekkaojamacslobodesvakeindividue(građanina–državljani-na,članadržave,anepodanika).Privilegijestarogpredgrađanskogporetkaukidajuseipreobražavajuupravo,građanskoidržavljansko,zasnovanonajednakostipredzakonomiusmjerenonauspostavljanjereprezentativnede-mokracije.Timeseuspostavljanerazlučivounutrašnjejedinstvomoralnogaspravnim,ideja»beskonačnevrijednostisubjektiviteta«oslobađasetusubjek-tivizma,odnosnoograničenja iokovametafizikesubjektiviteta (koja je teknaličjestareplatonovsko-aristotelovsko-tomističkemetafizike),teseslobodaulikuslobodnevoljeuspostavljakaookosnicapovijesnogmišljenja.Nijeslučajnoda jeHegelovaFilozofija pravadoživjelaodsvihHegelovihdjelanajvišenerazumijevanja,pai»falsificiranjaiposvemašnjegodbaciva-njasizrazitoideologijskogstanovišta«.33UpravotodjeločiniupotpunjenjeHegelovaiskorakaizmetafizikeupovijesnomišljenje.Mišljenjeoblikovanjanovogsvijetanapretpostavciistinitostiduhademaskirairazarastaremetafi-zikeinoveideologije,razotkrivajućiihunjihovojfundamentalnojlažnosti.Duhse tuusvojojzbiljnosti iskazujeusvojsvojoj silinipreobražavalačkemoći,onemoćikojajeustanjuučinitisvijetljudskijim,ne,naravski,savrše-nimidovršenim,aliboljimipodnošljivijim,živimuprocesualnostipovijes-nogpostajanja.

Bacon,iHegelovekritikezdravograzuma,tezaključujedaseHegelovakritikazdravogra-zumapodudarasBaconovomkritikomprvihtrijuvrstaidola(usp.KarelTurza,Modernost na biciklu,AkademiaNova,Beograd1996.,str.120–121).

29

Usp.G,str.303,304.

30

Pozoran(alipovršan)čitateljFilozofije pravaosporit ćeopravdanostovogporicanjaorga-nicističkog karaktera Hegelove koncepcijedržave pozivajući se na usmeni dodatak uz§269,aposebnonaprvurečenicuutomdo-datku:»Državajeorganizam,atoznačirazvojidejepremanjenimrazlikama.«(G,str.415.)Takođerćesemoćipozvatiinaosnovnitekstovogparagrafa,gdjenalazimoizrazekaoštosu»organizamdržave«,»tajorganizam«,itd.No,nastavi ličitati tekst,demantiratćesamsebe,čimsezamislinadHegelovomdefini-cijom tog»organizmadržave«,koja,naime,glasi: »Taj organizam je politički ustav.«(Isto.)Kakoustavmožebitinekiorganicističkientitet–nekaproniknetkojetoustanju!

31

Naredba »Budi slobodan! Budi slobodna!«već je u samoj svojoj strukturi apsurdna,ustvrdio je Lino Veljak (usp. Lino Veljak,»Obrazovanjem protiv predrasuda«, Filozofska istraživanja, 97 (2/2005), str. 458), amoglobisedodati:nesamoapsurdnanegoiunerazrješivuprotivurječju. I tunamHegelpomaže,itosvojimpojmom»ništećegništa«(usp. Joachim Schumacher, »Primjedbe uzpretpovijestpojmaNištauHegelainjegovoukidanje uMarxa i ErnstaBlocha«,Praxis,5–6/1971,naročitostr.856).

32

Zanimljiv(madaupojedinimnijansamaupi-tan) obuhvatni i produbljeni pokušaj promi-šljanjapromašaja tzv. samoupravnog socija-lizmadalajeGordanaBosanac(usp.GordanaBosanac, Utopija i inauguralni paradoks,KruZak,Zagreb2005.).

33

M.Kangrga,Etika,str.328.



Zvonko Šundov

Das geschichtliche Denken in Hegels Philosophie des Rechts

ZusammenfassungDie Philosophie des Rechts stellt eine von den wichtigsten und grundlegenden Seiten des Hegelschen Denkens dar. Es wird gezeigt, dass Hegel kein Staatsphilosoph ist, sondern ein geschichtlicher Denken, der gegenüber der Gewalt und willkürlichen Macht die geschichtliche, d.h. menschliche Genese des Rechts affirmiert, wobei er die gegenwärtige Selbstbewusstsein als Antithese zur autoritären Vergangenheit stellt. Des wegen sollte man Hegel als Vertreter eine autentische Demokratie verstehen. Der Staat gilt nur als Garant der menschlichen Freiheit, Keineswegs als Selbstzweck. Also, Hegel ist ein geschichtlicher Denker der zivilen (und nicht nur der bürgelichen) Welt zu definieren.

SchlüsselwörterGeorgWilhelmFriedrichHegel,geschlichtlichesDenken,Staat,Recht,Moralität

povijesno mišljenje u hegelovoj filozofiji prava

Documents