Teko je jednu godinu odrediti kao poetnu godinu zagrebakog turizma. I prije otvaranja prvog zagrebakog hotela postojale su aktivnosti koje obino u stopu prate fenomen turizma, poput ugostiteljstva - pojava kavotoja, tj. atora u kojima se na sajmovima toila kava, kavana, raznih gostionica i krmi gdje se javlja i gastonomska ponuda, slastiarnica, svratita itd. Iako su svratita u svojoj ponudi ukljuivala i mogunost noenja, kao poetnu godinu zagrebakog hotelijerstva trebalo bi uzimati godinu otvaranja prvog velikog hotela u gradu. Bilo je to hotel Pruckner (kasnije Royal) u Ilici 44 koji je zapravo vie bio svratite. Od tada do kraja 19. stoljea, paralelno s izgradnjom i ureenjem Donjeg grada otvaraju se brojni hoteli i svratita (npr. K Caru Austrijanskomu, Ugarskoj kruni, Lovaki rog, Imperial itd.) i to ponajvie u glavnoj trgovakoj ulici, Ilici, izmeu Trga bana Jelaia i Frankopanske ulice te na Zrinjevcu, lijepo ureenoj zoni parkova izmeu glavnog gradskog trga i glavnog eljeznikog kolodvora. Dakle, ve se u 19. stoljeu moe uoiti koncentracija turistikih sadraja i objekata na Zrinjevcu koji je tu funkciju dobrim dijelom zadrao i danas. Ve 1832. godine pojavljuju se prvi novinski oglasi i skreu pozornost na turistiku ponudu Zagreba. 1846. - otvorena prva mjenjanica to potvruje da je Zagreb postao vaan europski grad. 1853. - u Beu tiskana prva karta Zagreba je prva godina prave turistike povijesti Zagreba. Daljnji razvoj turizma grada Zagreba usko je povezan s razvojem eljeznikog prometa. 1862. Otvorena prva eljeznika pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak. Zbog irenja eljeznike mree i intenziviranja prometnih tokova, krajem 19. stoljea javila se potreba za izgradnju novog kolodvora (otvoren 1892. godine). Odabrana je lokacija koja s june strane obrubljuje znamenitu Lenucijevu potkovu, zelenu zonu zagrebakih trgova. To je ujedno i razlog daljnjeg jaanja turistiko-hotelijerskih funkcija Zrinjevca te ire kolodvorske zone. Hotel Palace posluje od 1907. i najstariji je hotel u Zagrebu. Kasnije, Zagreb postaje jedno od odredita na pravcu glasovitog Orient Expressa od Calaisa do Sofije. Kako bi pruao usluge putnicima tog vlaka, 1925. izgraen je hotel Esplanada dananji The Regent Esplanade Zagreb koji je 2011. na World Luxury Hotel Awards osvojio nagradu za najbolji luksuzni gradski hotel. Od sredine 19. St. Zagreb biljei konstantan rast turistikog prometa. Grad se razvija, a s porastom broja stanovnika raste i turistiki promet. Turizam postaje sve organiziranija drutvena djelatnost, izdaju se prvi turistiki vodia, osniva se Drutvo za promet stranaca te zagrebaka filijale beogradske turistike agencije Putnik. 1929. Godine u Zagrebu postoji 18 hotela, a iste godine posjetilo ga je 107 987 turista koji su ostvarili 549 935 noenja. Naalost, zbog ekonomske krize smanjuje se turistika aktivnost, a neposredno prije Drugog svjetskog rata Zagreb broji tek 8 hotela. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do smanjenja broja stranaca u Zagrebu, zbog ograniavanja njihovog kretanja na teritorijima socijalistikih drava, a to je imalo negativan utjecaj na turistiki promet. U ovom razdoblju na kao glavna funkcija turizma istie se potreba rekreacije radnike klase. 1950. Zagreb broji tek 7 hotela i 2 prenoita. 60-ih godina mijenja se poimanje turizma te se na njega gleda kao na unosnu gospodarsku djelatnost koja nacionalnom gospodarstvu moe pribaviti znatna devizna financijska sredstva. Dolazi do otvaranja novih turistikih kapaciteta te poveanja turistikog prometa. 1965. godine u Zagreb dolazi 350 000. Otvaraju se novi hoteli te se poveava turistika ponuda najkvalitetnijeg smjetaja. (U ovom razdoblju hoteli se lociraju u udaljenijim gradskim etvrtima.) Odravanje Univerzijade u Zagrebu 1987. Imalo je velik utjecaj na turizam jer se otvaraju novi hoteli te se renoviraju postojei smjetajni kapaciteti. U razdoblju Domovinskog rata dolazi do pada turistikih aktivnosti, no nakon osamostaljenja Hrvatske poveava se broj hotela Otvaraju se manji privatni hoteli izvan gradskog sredita. 2004. Zagreb je imao 42 smjetajna objekta. 2005. Godine 487 979 dolazaka, 921 908 noenja, 11% vie dolazaka u odnosu na 2004. g. te 12% vie noenja, strani turisti vee poveanjeNajvie turista u Zagreb dolazi iz Italije, Njemake i Austrije.

Vano je spomenuti da Zagreb ima svoju Welcome Card kojom turisti ostvaruje razne popuste. Zagreb danas razvija gastronomsku ponudu, a restoran Stari fijaker 900 prvi je koji nosi oznaku Hrvatska autohtona kuhinja. Danas su za Zagreb vane razne manifestacije koje se u njemu odravaju. Tu su mnogi sportski dogaaji od 2005. Odrava Snjena kraljica, 2009. Zagreb je bio jedan od domaina Svjetskog rukometnog prvenstva, odrava se PBZ Zagreb Indoors, a ove se godine u Zagrebu odrava Europsko prvenstvo u malom nogometu. Osim sportskih dogaanja, u Zagrebu se odravaju razne druge kulturne manifestacije poput Chocofesta, Zagreb Doxa (festival dokumentarnog filma), susreta filatelista, sajmovi...Najposjeenije tur. atrakcije i muzeji

Vano je rei da u Zagrebu djeluje Turistika zajednica grada Zagreba koja je osnovana radi promicanja i unapreenja turizma i gospodarskih interesa pravnih i fizikih osoba koje pruaju ugostiteljske i druge turistike usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na podruju Grada Zagreba. Ona je zasluna za izdavanje asopisa Time Out Zagreb, a 2010. g.i za prvi turistiki vodi na mobitelu. Na podruju grada Zagreba danas djeluje 5 TIC-a, a uz to imamo i hodajue turistike informatore koji su tu kako bi gostima pomogli u to lakem snalaenju po Zagrebu.

Zakljuak: Turizam grada Zagreba razvija se posljednjih stotinjak godina. Svoj je razvoj zapoeo pojavom kavotoja, a nastavio paralelno s razvojem eljeznikog prometa. 1907. otvara se prvi organizirani hotel Palace, a 1925. svoja vrata otvara Esplanada kako bi pruala usluge putnicima glasovitog Orient Expressa. Od tog se razdoblja biljei sve vea turistika aktivnost koja doivljava pad pred Drugi svjetski rat, a taj trend se nastavlja do 1960-h kada se na turizam poinje gledati kao na unosnu gospodarsku djelatnost koja nacionalnom gospodarstvu moe pribaviti znatna financijska devizna sredstva. Svoj ponovni pad turistika aktivnost u Zagrebu doivljava u vrijeme Domovinskog rata.Nakon tog razdoblja tur. aktivnost ponovno raste, a danas su za turizam grada Zagreba najbitnije manifestacije koje se u njemu odravaju iako velik broj posjetitelja privlai i njegova bogata povijest. Naalost, danas su posjetitelji grada Zagreba i dalje u najveem broju poslovni ljudi