pouke iz biblije ¥ izdanje za mlade · 2018-12-20 · 5 subota, 26. prosinca izabrati i ostati u...

1

Pobuna i otkupljenje

POUKE IZ BIBLIJE • IZDANJE ZA MLADESIJE»ANJ, VELJA»A I OÆUJAK 2016.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Kriza na Nebu

2. Kriza u Edenu

3. SveopÊa pobuna i patrijarsi

4. Sukob i kriza: Suci

5. Borba se nastavlja

6. Pobjeda u pustinji

7. Isusov nauk i velika borba

8. “BraÊa po oruæju”

9. Velika borba i prva Crkva

10. Pavao i pobuna

11. Petrovo razumijevanje velike borbe

12. Borbena Crkva

13. Otkupljenje

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 1/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara •

Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 1/2016 • Printed in Croatia

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti usvakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 126. prosinca 2015.—2. veljaËe 2016.

Kriza na Nebu

“Spasenje je djelo naπega Boga, koji sjedi na prijestolju,i Janjeta!” (Otkrivenje 7,10)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 29.

5

Subota, 26. prosinca

Izabrati i ostati u Njemu

UVODJoπua 24,14.15

U poËetku nam je Bog dao slobodu izbora — kamo da idemo, koga ili πto daizaberemo. Boga ili Sotonu. VjeËni æivot ili vjeËnu smrt.

Bitka se ne vodi samo oko toga koga Êemo izabrati izmeu Boga i Sotone.Ona se vodi i oko svakog drugog izbora koji trebamo uËiniti. Svakoga dana, odtrenutka kada ujutro ustanemo pa sve do veËeri kada odlazimo na spavanje, naπæivot se sastoji od niza izbora. Neki su jednostavni. O drugima valja dvaputrazmisliti. Katkad ne æelimo odluËivati hoÊemo li uËiniti neπto ispravno ilipogreπno, buduÊi da takve izbore smatramo neËim πto se samo po sebi razumije.Najposlije, Bog nam je dao slobodnu volju. Moæda bi pravo pitanje trebalo gla-siti: “Biram li na ispravan naËin?”

Bog nas je naËinio na svoju sliku. On æeli da Ga volimo i da Mu slobodnosluæimo. BuduÊi da smo Njegova djeca, jedan od naπih æivotnih ciljeva jest daGa oboæavamo. Da bismo ostvarili taj cilj, u igru ulazi naπa slobodna volja. “Zarne znate: ako se nekomu dajete za robove da mu se pokoravate, robovi ste onogakomu se pokoravate: bilo grijeha da umrete, bilo pokornosti da budete opravda-ni?” (Rimljanima 6,16) Taj redak nam kazuje da mi slobodno odluËujemo hoÊe-mo li biti posluπni Bogu ili ne.

Ovdje na Zemlji s izborom izmeu ispravnog i pogreπnog prvi put su sesuoËili Adam i Eva. I izabrali su pogreπno. »ak i kada su moralna naËela naiz-gled jednostavna, nije uvijek lako izabrati teæi ispravni put umjesto pogreπnoglakπeg. Sotona je æelio biti Bog i sjesti na Njegovo prijestolje. Nije æelio bitigubitnik. Otuda nas on neprestano pokuπava prevariti, baπ kao πto je uËinio sAdamom i Evom.

Meutim, Bog stalno remeti Sotonine planove i ciljeve. Isus nas je spasio odgrijeha kada je umro na kriæu. Da On nije umro umjesto nas, nikada ne bismodobili priliku da vjeËno æivimo. On je umro za nas zato πto nas voli, zato πtosami ne moæemo biti spaπeni od svojih grijeha. Mi moramo odluËiti kome Êemobiti odani. HoÊemo li se odluËiti za odanost Pobjedniku, ili onome koji je veÊizgubio? Kome Êemo vjerovati? Sotoni, koji æeli da odemo u vjeËnu smrt, iliBogu koji nas ljubi i æeli da zauvijek æivimo s Njim?

Moramo odluËiti kome Êemo biti odani.

Ivy Jill C. Baisa, Silang, Cavite, Filipini

6

Nedjelja, 27. prosinca

Naπe “ja” ozbiljan problem

LOGOSJob 1,6.7; 2,1.2; Izaija 14,1-4.12-15; Ezekiel 28,2.12-19; Luka 10,1-

21; Ivan 12,31; 14,30; 16,1-11.31-33; Rimljanima 16,20; 2. KorinÊanima4,4; Koloπanima 2,6-15; Hebrejima 12,1.2; Otkrivenje 7,9.10; 12,7-16;Otkrivenje 14

Patologija (Otkrivenje 12,7-9)Epska bitka koju je Sotona vodio protiv Boga daleko je iznad svakog akcij-

skog filma ili ganutljive drame. Tako πto je posijao sjeme sumnje i zavisti uumove anela u pogledu Boæjeg autoriteta i vlasti, Lucifer je zaveo treÊinu anela.A njihova pobuna protiv Boæje vlasti dovela je do toga da budu zbaËeni s Neba.

No πto je zapravo pobuna? Prema ljudskim zakonima, to je kazneno djeloprotiv javnog reda. Elementi kaznenog djela pobune na Filipinima jesu “javnapobuna i uzimanje oruæja s ciljem uskraÊivanja vjernosti izabranim vlastima ilinjihovim zakonima, teritoriju Filipinskog otoËja ili bilo kojem njegovom dijelu,bilo kojem aspektu kopnenih, pomorskih ili drugih oruæanih snaga radi liπava-nja glavnog izvrπitelja ili zakonodavnih tijela, u cjelini ili djelomiËno, njihovihovlasti ili prerogativa.” (The Revized Penal code of the Philipines, act no. 3815,book 2, title 3, chap. 1, article 134, “Rebellion or Insurrection; How Commited“)

Primijenimo ove elemente na biblijski kontekst: (1) Lucifer i mnoπtvo anelajavno su se pobunili na Nebu protiv Boga i ostalih nebeskih biÊa; (2) cilj Lu-ciferovog pokreta bio je da sruπi Boæju vladavinu tako πto Êe navesti anele dauskrate vjernost svojem Stvoritelju i da pokuπa sjesti na Boæje prijestolje i (3)Lucifer je pokuπao uzurpirati Boæju vlast i prisvojiti je za sebe.

Dijagnoza (Job 1,6.7; 2,1.2; Izaija 14,1-4.12-15; Ezekiel 28,2.12-19;2. KorinÊanima 4,4)

U Izaiji je zapisano proroËanstvo protiv babilonskog kralja. Iako je Babilondoslovno mjesto, on isto tako simbolizira izopaËenost, nepravdu i otpad. ToproroËanstvo se posredno odnosi na Lucifera, Ëije ime doslovno znaËi “jutarnjazvijezda”. Lucifer je bio istjeran s Neba i zbaËen na Zemlju (Izaija 14,12). To jebila posljedica njegovog ozbiljnog problema s vlastitim “ja”. Rekao je: “Uspet Êuse na nebesa, povrh zvijezda Boæjih prijesto Êu sebi diÊi. Na zbornoj Êu stolovatigori na krajnom sjeveru. UzaÊi Êu u visine oblaËne, bit Êu jednak Viπnjemu.”(redci 13.14) Umjesto da se usredotoËi na Boga, Lucifer je usmjerio pozornostna sebe. Pogreπno je smatrao da bi mogao biti kao Bog. Ali kako kaæe izreka:“Potok ne moæe teÊi iznad svojeg izvora.”

Ezekiel kaæe o Tiru: “Sine ËovjeËji, zakukaj tuæaljku nad tirskim kraljem.Reci mu: Ovako govori Jahve Gospod: ‘Gle, ti bjeπe uzor savrπenstva, pun mu-drosti i Ëudesno lijep!’” (Ezekiel 28,11.12) Ti redci se odnose na Lucifera. On jebio pomazani kerubin, uzviπeni aneo visokog reda. Ali on je æelio viπe. Uzoho-

7

lio se zbog svoje ljepote, a svoju mudrost pokvario svojim sjajem (redci 12-19).Lucifer, nakon pada nazvan Sotona, tumara Zemljom (Job 1,6.7; 2,1.2). On jeknez ovoga svijeta (Ivan 14,30). Zaslijepio je umove ljudi koristeÊi se razliËitimnaËinima da od njih sakrije svjetlo Evanelja (2. KorinÊanima 4,4). Sotona jelukav i ustrajno radi da bi zaveo ljudski rod.

Prognoza (Izaija 14,4.15; Luka 10,1-21; Ivan 12,31; Otkrivenje12,7-16; Otkrivenje 14)

Meutim, ishod Sotonine pobune je poznat. ProreËeno je da Êe Luciferovavladavina doÊi svojem kraju (Izaija 14,4.15) i da Êe on biti osuen (Ivan 16,11).Kada doe sud, Sotona Êe biti istjeran (Ivan 12,31) i past Êe s Neba kao munja(Luka 10,18).

U Otkrivenju “Ivan ukratko iznosi povijest velike borbe izmeu Sotone iKrista na Nebu od njezinog poËetka do Kristove pobjede na kriæu (Otkrivenje12,7-9; usporedi Koloπanima 2,14.15), tj. do konaËnog zbacivanja Sotone naZemlju u to vrijeme (Otkrivenje 12,10-12), kao i tijek velike borbe na Zemlji svedo kraja vremena (Otkrivenje 12,13-16) ... koja Êe konaËno i uspjeπno zavrπiti(Otkrivenje 12,17—20,15).” (A Verse-by-Verse Commentary on Daniel and Rev-elation, str. 809)

LijeËenje i odræavanje (Ivan 16,33; Rimljanima 16,20; Koloπanima2,15; Hebrejima 12,1.2)

Da bi se ponovno uspostavio prekinuti odnos izmeu Boga i ljudskih biÊa,Bog je naËinio plan spasenja. Iako nije bio duæan spaπavati ljudski rod, On jeposlao svojega jedinoroenog Sina, Isusa Krista, da podnese posljedice grijehaumjesto nas. Taj Ëin iznjedrila je Boæja preobilna ljubav prema nama i Njegovamilost.

Usprkos nevoljama u ovom æivotu, mi imamo mir u Isusu Kristu poπto je OnveÊ pobijedio svijet (Ivan 16,33). Bog Êe sigurno uniπtiti Sotonu (Rimljanima16,20). Pobjeda je sigurna buduÊi da je bitka veÊ izvojevana na Golgoti (Kolo-πanima 2,15).

UsporeujuÊi nas s trkaËem, Pavao nas opominje da odbacimo sve πto nasspreËava da zavrπimo utrku. Ovo podrazumijeva grijeh u koji se lako zapletemo.Preklinje nas da ustrajno trËimo, pogleda usmjerenog na Isusa, ZaËetnika iZavrπitelja naπe vjere (Hebrejima 12,1.2). ZnajuÊi da nam je omoguÊen vjeËniæivot s Bogom, zar Êemo ga buntovno protratiti dopuπtajuÊi da nam isklizne izruku?

ODGOVORITE1. Na koje sve naËine postajemo buntovnici protiv Boga?2. Kako se grijeh moæe smatrati boleπÊu?

Usprkos nevoljama u ovom æivotu, mi imamo mir u Isusu Kristu.

Bongga L. Agno, Muntinlupa City, Filipini

8

Ponedjeljak, 28. prosinca

U poËetku

SVJEDO»ANSTVOIvan 14,21

“Sve dok su sva stvorena biÊa prihvaÊala vjernost iz ljubavi, diljem Boæjegsvemira vladao je savrπeni sklad. … Meutim, ovakvo se sretno stanje promije-nilo. Jedno je biÊe zloupotrijebilo slobodu koju je Bog dao svojim stvorenjima.Grijeh je nastao u onome kojemu je Bog, osim Krista, dao najveÊu Ëast i kojije od Boga primio najveÊu silu i slavu meu stanovnicima Neba. Lucifer, ‘sinZorin’, bio je prvi meu kerubinima zaklanjaËima, svet i neokaljan.” (Ellen G.White, Christ Triumphant, str. 9)

“Luciferov grijeh je neobjaπnjiv. On nije bio odan Bogu. Njegovo nezadovolj-stvo i prigovaranje izazvalo je suosjeÊanje aneoskih Ëeta. Mnogi su zauzeli ististav kao i Lucifer. A kako je Gospodin slomio silu tih optuæbi?

S obzirom na ozbiljnost Sotoninih optuæbi, Bog nije namjeravao s njimpostupiti onako kako je zasluæivao. KuπaË bi svu krivnju prebacio na one kojisu po poloæaju niæi od njega. Izgledalo bi da se pobuna mogla potpuno izbjeÊisamo da se njemu dopustilo da postupi onako kako je on smatrao. …

On tvrdi da djeluje u Boæje ime i u Boæjoj sili, da su njegove odluke prave-dne, Ëiste i bez mane. Tako on sebe postavlja na sudaËku stolicu i izjavljuje dasu njegovi sudovi nepogreπivi. Tu se javlja njegova pravda koja je bez milosti,krivotvorina pravde koja je mrska Bogu.” (Isto, str. 11)

“Bog je mogao koristiti samo ona sredstva koja su bila u skladu s istinomi pravdom. Sotona je mogao koristiti ono πto Bog nije mogao — laskanje iprijevaru. … Stoga mu je Bog dopustio da prikaæe narav svojih tvrdnji i rezultatepredloæenih promjena u boæanskom Zakonu. Osuditi ga je moralo njegovo vla-stito djelo. Sotona je od poËetka tvrdio da se on nije pobunio. Cijeli je svemirmorao vidjeti razotkrivanje varalice.” (Isto, str. 12)

“Bog djeluje na isti naËin po Ëitavom svijetu. Muπkarci i æene dolaze domjesta na kojem se put raËva, kada moraju odluËiti hoÊe li dalje iÊi pravim ilipogreπnim putem. TisuÊe i tisuÊe njih stavljaju masku za koju smatraju da jeneprobojna i biraju pogreπan put. … Bog nikoga ne prisiljava. On svima dopuπtada slobodno biraju.” (Isto, str. 14)

Bog nikoga ne prisiljava.

Hannah Lyn C. Baisa-Guillermo, Silang, Cavite, Filipini

9

Utorak, 29. prosinca

Bog ili bog

DOKAZ2. KorinÊanima 4,4

Od nastanka civilizacije, u srcima ljudi vlada zlo. VeÊina njihovih misli usre-dotoËena je na sebe i na to kako bi mogli biti viπi od drugih. Uglavnom suusmjereni na postizanje ciljeva bez obzira na cijenu.

Dok Ëitam izvjeπtaj o Sotoninom padu i pojavi grijeha na naπem svijetu,postajem sve viπe svjesna dubokog raskola izmeu Boga i Sotone — krajnjegsvjetla protiv tame. PoËinjem shvaÊati na koje sve naËine Sotona nastoji dabudemo sliËni njemu i konaËno doæivimo istu sudbinu kao on. “U Edenu jeSotona iskoristio zmiju kao svoje sredstvo. Danas on iskoriπtava Ëlanove ljud-ske obitelji, nastojeÊi raznim lukavstvima i prijevarama preprijeËiti stazu pra-vednosti predvienu za one koje je Gospodin otkupio.” (The Seventh-day Ad-ventist Bible Commentary, 2. izd., sv.1, str. 1083)

Umjesto da sva stvorena biÊa poziva da najuzviπeniju ljubav i odanost uka-zuju Bogu, Sotona ih je æelio privoljeti da svoju privræenost pokazuju njemu.Æudio je za slavom koju je Otac dao Sinu. Iako su mu sve nebeske vojskeukazivale Ëast i voljele ga, on je u svojem srcu poËeo dovoditi u pitanje KristovunadmoÊ.

Baπ kao πto je Sotona bio zaslijepljen svojom ponositoπÊu i potrebom dabude jednak Bogu, ima ljudi koje je on zaslijepio i stoga odbacuju Evanelje.Oni nalaze mane Isusu i Njegovim rijeËima. Slijepo slijede Sotonu i Ëine ono πtoon nalaæe. Dok se nastoje uzdiÊi do veÊih visina, zanemaruju ono πto je pravoi daleko znaËajnije. Zaslijepljeni svojim snovima, oni krupnim koracima iduSotoninom stazom i upadaju u njegove zamke. U Bibliji vidimo da Bog ne prelazipreko takvih stvari i da se one biljeæe u izvjeπtaje o ljudima. Nastojmo razumjetii svladati svoje ljudske slabosti. Razmislimo gdje smo doæivjeli neuspjeh. Tektada Êemo imati æelju da budemo onakvi kakve nas Bog æeli — Ëisti, pravednii sveti. Tada Êemo biti gladni i æedni Kristove pravednosti, a jedina æelja naπeduπe bit Êe da postanemo sliËni Bogu.

ODGOVORITE1. ©to moæemo uËiniti da nas Sotona ne prevari svojim lukavstvima?2. Do kojih vam je beznaËajnih stvari viπe stalo nego do zajednice s Bogom?

Nastojmo razumjeti i svladati svoje ljudske slabosti.

Carrylyn B. Baisa, Silang, Cavite, Filipini

10

Srijeda, 30. prosinca

Budite zadovoljni svojim æivotom

PRIMJENA1. Timoteju 6,6

U danaπnje vrijeme vidimo mnogo stvari koje moæemo poæeljeti. Znamo datrebamo biti zahvalni zbog toga πto imamo divnu obitelj, potporu prijatelja,dobar posao, zdravo tijelo i sjajan æivot. Ali katkad osjeÊamo kao da sve to nijedovoljno i bivamo nezadovoljni.

Sotona je postao nezadovoljan. Htio je biti kao Bog. I zbog svoje sebiËnostii æudnje da dobije ono πto hoÊe, pao je u grijeh.

Biblija nas uËi kako moæemo biti zadovoljni. Pavao kaæe da je nauËio bitizadovoljan bez obzira na poloæaj u kojem se u æivotu naπao (Filipljanima 4,11).U daljnjem tekstu nalazimo korake za postizanje zadovoljstva:

Nemojte gledati na druge. Ne trebamo se usporeivati s drugima. Trebam“biti zadovoljan onim πto imam” (Filipljanima 4,11 — ©ariÊ). U Filipljanima 4,4stoji: “Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se.”

Budite zahvalni na onome πto imate. Cijenite blagoslove koje vam jeBog dao Ëak i ako izgledaju mali. Molite se Bogu za ono πto vam je potrebno.

Naite vremena za razmiπljanje. Mnogi ljudi nezadovoljni su svojimæivotom zato πto ne razmiπljaju o Boæjoj dobroti i blagoslovima koje im je dao.Stihovi jedne pjesme glase: “Prebroj svoje blagoslove, jedan po jedan / prebrojblagoslove i vidi πto ti je Bog uËinio!” (Johnson Catman Jr., “Count your bless-ings” (1897., public domain). Kad prebrojavamo svoje blagoslove, uviamo da jeBog divan, pun ljubavi i velik.

Budite suosjeÊajni. Jedan od naËina da postanemo zadovoljni jest iska-zivanje suosjeÊanja prema drugima. Ako æelite biti sretni, volite ljude kao πtoih je Isus volio dok je boravio na Zemlji. Biti sretan i zadovoljan znaËi uspostav-ljati veze s drugim ljudima i znati da i oni pate. Imajte takoer na umu da sreÊune odreuje iznos novca koji posjedujete niti materijalne stvari. SreÊa se sastojiu davanju i brizi za druge.

Uvijek se sjeÊajte ohrabrenja u Filipljanima 4,6 — da se ne trebamo brinutiu ovom æivotu. Recimo Bogu u molitvi svoje potrebe i budimo zahvalnog srca.

ODGOVORITE1. ©to Ëinite kada osjeÊate nezadovoljstvo u svojem æivotu?2. Zaπto nas, prema vaπem miπljenju, Biblija uËi da budemo zadovoljni?

Blande C. Baisa Jr., Silang, Cavite, Filipini

11

»etvrtak, 31. prosinca

Kad su ulozi previsoki

MI©LJENJEEzekiel 28,17Slovo “I” (hrv. “ja”) nalazi se u sredini engleskih rijeËi pride (ponositost) i

sin (grijeh). Ponositost je grijeh. A ja sam u srediπtu ponositosti i zbog toga samgreπnik. Mi vjerojatno imamo mnogo pitanja πto se tiËe grijeha — njegove naravi,zaπto je bio dopuπten i kako ga se osloboditi. Jasno, grijeh je rezultat samo-uzviπenja, kad se Lucifer poæelio izjednaËiti s Bogom. Oholost zbog vlastiteveliËanstvenosti pokretao je njegovu æelju za vlaπÊu.

Postoji joπ jedna priËa o tome kako oholost vodi u propast. “Gorelal je bioËuveni kipar. Skulpture su mu izgledale kao æive. Jednoga je dana sanjao da Êepo njega za dva tjedna doÊi demon smrti. Gorelal je napravio devet kipova premavlastitoj slici, i kad je petnaestog dana Ëuo kako dolazi demon smrti, stao jeizmeu kipova. Demon ga nije mogao prepoznati i bio je iznenaen πto vidideset Gorelala umjesto jednog. Brzo se vratio bogu smrti i rekao mu πto sedogodilo. Bog smrti se uznemirio i sam krenuo da uzme Gorelala. Gorelal je biooprezan i nepomiËno je stajao. Bog smrti se najprije zbunio, ali je za trenutakrazmislio. Rekao je: ‘Gorelale, ove skulpture bi bile savrπene da nemaju jednugreπku.’ Gorelal nije mogao podnijeti i najmanju manu u svojem radu. Istupioje i upitao: ‘Gdje je greπka?’ Bog smrti ga je zgrabio i rekao: ‘Ovdje.’ Statue subile besprijekorne, ali je Gorelal uhvaÊen zbog svojeg ponosa.” (http://www.english-for-students.com/Pride-has-A-Fall.html)

Visoko miπljenje o sebi vodi do pada.“Poniznost je ‘odsutnost ponosa i oholosti; smjernost uma; skromna ocjena

vlastite vrijednosti’. Poniznost podrazumijeva osjeÊaj vlastite nedostojnosti zbognesavrπenstva i greπnosti, i ogleda se u skromnosti prigodom potraæivanja, uvoljnosti da se odreknemo svojih prava, u zauzimanju niæeg mjesta od onog kojenam moæda pripada.” (Tompaul Wheeler, Bible Readings: Straight Answers FromGod’s Word, str. 501)

“Oholost dolazi pred propast.” Kad se previπe pouzdamo u neπto, vrlo jevjerojatno da Êemo se naÊi u nelagodnoj situaciji koja Êe nam pomoÊi da shvati-mo da nismo tako dobri kao πto mislimo. Naæalost, Sotona je zbog svoje oholo-sti izgubio sve.

ODGOVORITE1. Kako moæemo njegovati æivot poniznosti u svijetu punom samouzviπenja i

pridavanja vaænosti sebi?2. Koja je veza izmeu oholosti i slobode izbora?

Visoko miπljenje o sebi vodi do pada.

Apolinar C. Baisa, Silang, Cavite, Filipini

12

Petak, 1. sijeËnja

Voljeti i Ëuvati

ISTRAÆIVANJEJoπua 24,14.15

ZAKLJU»AKBog je ËovjeËanstvo poËastio sposobnoπÊu da bira. I otuda naπ æivot uklju-

Ëuje beskrajan niz izbora u pogledu velikih i malih stvari. Pouka za ovaj tjedanusredotoËuje se na velike izbore, a najvaæniji je koga Êemo slijediti — Boga iliSotonu. Dokazi o tom izboru — iz trenutka u trenutak, iz dana u dan — zapa-æaju se u svim podruËjima naπeg æivota. Jedan od najveÊih osobnih izbora zaneke ljude jest s kim Êe stupiti u brak. BraËni zavjet koji izriËu mnogi parovisadræi izraz “voljeti i Ëuvati”. Meutim, taj se zavjet moæe joπ snaænije primije-niti na izbor izmeu Boga i Sotone, koji moramo naËiniti dok ozbiljno razmiπ-ljamo o Boæjoj spasonosnoj milosti.

RAZMOTRITEu GrafiËki prikaæite dio retka iz Joπue 24,15: “Danas izaberite kome Êete sluæiti.

... Ja i moj dom sluæit Êemo Jahvi.”u Sluπajte uz duboko razmiπljanje pjesmu s YouTubea koja se odnosi na Jo-

πua 24,15. Moæete posluπati sljedeÊe pjesme: John Waller, “As for Me and MyHouse”; The Heritage Singers, “Me and My House”; “He Lives”). Ili pak skla-dajte i snimite jednu pjesmu i izvedite je u razredu.

u Intervjuirajte braËne parove koji su voljni objasniti πto znaËi izraz “voljeti iËuvati” svojeg braËnog druga.

u Navedite neke situacije kad je trebalo donijeti vaænu odluku. Zatim uspore-dite i suprotstavite izbore koji svjedoËe o odluci za Krista ili Sotonu.

u Razmislite o posljednjih nekoliko dana. Kome ste sluæili u tom razdoblju?Danaπnja su raËunala u stanju obraditi preko 100 milijardi podataka usekundi. Vi se u svojem æivotu ne suoËavate s tako zapanjujuÊim brojemodluka. Umjesto toga, naglasak je na tome da redovno donosite odluke uvelikim i malim stvarima kome Êete sluæiti.

u Napravite dijagram “stablo odluka” pomoÊu kojeg Êete temu pouke, koristeÊise popularnim obrascem za pitanja, ilustrirati odgovorom da/ne, kakav seËesto via na web-stranicama.

POVEÆITEPonovljeni zakon 30,11-20; Matej 6,19-24.Ellen G. White, The Adventist Home, poglavlje “Guarding the Avenues of the

Soul”, str. 66—68; Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje “OsposobljavanjeDvanaestorice“; Ellen G. White, Isusov æivot, poglavlje “Kuπanje”.

Rick Blondo, Clarksville, Maryland, SAD

13

Pouka 22.—9. sijeËnja 2016.

Kriza u Edenu

“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene,izmeu roda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati,

a ti Êeπ mu vrebati petu.” (Postanak 3,15)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 1.

14

Subota, 2. sijeËnja

Pad u Edenu

UVODIvan 3,17Zdravo, greπniËe. Da, ti. Ovaj put se neÊeπ vratiti. NemoguÊe je da budeπ

izbavljen od onoga πto si uËinio. Pukao si, tako si skrhan i slomljen da ti nemapovratka. Zaπto bi te Bog spasio? Koliko bi On mogao biti dobronamjeran?

Jeste li se ikada osjetili toliko iskvarenim da ste pomiπljali da se ne moæetevratiti Bogu? Da je mrlja tako tamna da se ne moæe oprati? Svi smo mi greπnicibez obzira na to koliko su naπe pogreπke, prema naπoj ocjeni, male ili velike.No je li zbilja odgovor bijeg, æivot bez naπeg Stvoritelja?

Pjesma “Brokenness Aside” jednostavno me slomila kad sam je sluπao prvihnekoliko puta, zato πto je tako savrπeno odgovarala vapajima koje sam takoËesto upuÊivao Isusu (All Sons and Daughters, vocal performance of “Broken-ness Aside”, by Leslie Jordan and David Leonard, on Brokenness Aside, Integ-rity music, 2011.). Izgovarao sam rijeËi koje nisam mogao sasvim oblikovati.RijeËi pjesme postavljaju pitanje hoÊe li nestati Boæje milosti ako Ga iznevje-rimo. HoÊe li me On i dalje nazivati svojim djetetom ako govorim laæ? Te rijeËime podsjeÊaju da se kao greπnik nikad ne mogu promijeniti vlastitom snagom.One me podsjeÊaju da su moji napori da zadobijem Boæje odobravanje, ljubav ispasenje besmisleni. Ali one me isto tako podsjeÊaju da je Isus moj Spasitelj,da jedino On moæe ukloniti moju skrhanost i ispraviti stvari. Ako ste “iskusankrπÊanin”, moæda biste mogli jednostavno baciti pogled na Ivan 3,17 i to Êe bitidovoljno. Meutim, ako ste kao ja, doæivjet Êete veliki osjeÊaj olakπanja. Tajredak je Ëudesan. UpuÊujem vam izazov da ga iskreno ponovno proËitate i po-kuπate shvatiti svu ozbiljnost te istine.

Naπ Bog æeli nas spasiti. On nas æeli iscijeliti. On nas æeli voditi. On æeli daæivimo onako kako je u poËetku planirao. Pogledajte malo oko sebe. Je li onoπto vidite æivot kojim ste trebali æivjeti? Kad bi bilo tako, rijeËi spomenutepjesme ne bi bile toliko dojmljive.

Ovaj Êemo tjedan pogledati gdje smo prvi put pali. Ali premda je to bilaozbiljna pogreπka koja Êe dovesti do patnje ljudskog roda, ona je takoeromoguÊila oËitovanje najuzviπenije ljubavi u svemiru.

Naπ Bog æeli nas spasiti.

Liroy Lim, Singapur

15

Nedjelja, 3. sijeËnja

Krv zbog pada u grijeh

DOKAZPostanak 3,1-21; Matej 27,50.51; Rimljanima 6,23; Hebrejima 10,19-

22Preruπen u zmiju, Sotona je prevario Adama i Evu i naveo ih na grijeh. Ipak,

Bog ih je u svojoj milosti potraæio i naËinio im haljine od æivotinjske koæe. Tadaje krv prvi put prolivena za nekog drugog. I to nije sluËajnost!

“Jer je plaÊa grijeha smrt.” (Rimljanima 6,23) Netko je morao umrijeti zboggrijeha. Prva krvna ærtva prinesena je radi otkupljenja od grijeha, a i da bi seAdam i Eva odjenuli. Otuda su Izraelci takoer morali prinositi æivotinje kaoærtvu Gospodinu kako bi razumijevali i simboliËki pokrili svoje grijehe. Njihoveærtve simbolizirale su konaËnu ærtvu koju Êe Krist jednoga dana prinijeti nakriæu za naπe grijehe.

U Isusovo vrijeme najsvetije mjesto u jeruzalemskom hramu bila je Svetinjanad svetinjama. U Hebrejima 9,1-9 kaæe se da je Svetinja nad svetinjama bilaodvojena zavjesom od ostalih dijelova hrama. RijeË “zavjesa” u hebrejskom jezi-ku odnosi se na neπto πto dijeli, neπto πto skriva (http://the-tabernacle-place.com/what_is_the_tabernacle/tabernacle_holy_of_holies). Ona je odvajala Boga od Ëo-vjeka jer je Bog odviπe Ëist da bi bio u prisutnosti zla (Hebrejima 1,13).

Zavjesa je neprestano podsjeÊala da ljudski rod zbog grijeha ne moæe podno-siti Boæju prisutnost. I doista, ljudi su bili toliko greπni da se prinoπenje æivo-tinjskih ærtava ponavljalo svakoga dana. U trenutku Isusove smrti na kriæu, taista zavjesa u jeruzalemskom hramu pokidala se na dva dijela.

U Hebrejima 10,20 stoji da je “svojom smrÊu Isus otvorio novi i æivotodavniput preko zavjese u Svetinju nad svetinjama” (NLT) (“taj novi i æivotonosni puton nam je otvorio kroz zastor, to jest kroz svoje tijelo” — KS). Izvorni tekst uhebrejskom, meutim, kaæe da je Isus taj put otvorio nama svojim tijelom.“‘Tijelo’ ovdje oznaËava Isusovu ljudsku narav. Termin podrazumijeva sve πto jebilo obuhvaÊeno Isusovim prvim dolaskom na Zemlju, ukljuËujuÊi i Njegovuærtvenu smrt.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 7, str.482)

Isus je postao trajni most i posrednik za sve, pa i onog posljednjeg meunama. Mi viπe ne prinosimo krvne ærtve zato πto je On dao vlastito tijelo i krvkao konaËnu krvnu ærtvu. Njegova krv pokriva svaki naπ grijeh. On je umro dabismo mi mogli æivjeti. Rimljanima 6,23 kaæe da je “plaÊa grijeha smrt, a milosnidar Boæji jest æivot vjeËni u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.”

ODGOVORITEKako bi Isusova ærtva trebala promijeniti naËin na koji æivimo?

On je umro da bismo mi mogli æivjeti.

Bernis Leong, Singapur

16

Ponedjeljak, 4. sijeËnja

Podrijetlo krize i rjeπenje

LOGOSPostanak 1,26; 2,7-9. 15-17; Postanak 3; Filipljanima 4,13; 2.Timoteju

3,12; Jakov 1,17

Krizni dio æivota (2. Timoteju 3,12)Skoro svatko tko bude iskusio neku krizu u svojem æivotu, postavit Êe

sljedeÊa pitanja: Ako je Bog tako dobar, ljubazan, blag i pun ljubavi, zaπtodopuπta postojanje zla? Zaπto dopuπta patnju i duπevnu bol? Zaπto i dalje omo-guÊuje Sotonino postojanje?

Jedan moj prijatelj jednom je rekao da je svrha ljudskog æivota mnogo pat-nje i malo uæivanja. Iako moæda djeluje kao jadna perspektiva, to ipak naglaπavada Êe sve dok æivimo na Zemlji patnja postojati paralelo s radoπÊu. One su kaodvije strane novËiÊa. U 2. Timoteju 3,12 Ëitamo: “A i svi koji hoÊe poboænoæivjeti u Kristu Isusu, bit Êe progonjeni.”

“Ne samo propovjednici, nego i svi koji odluËe slijediti Kristov naËin æivota,moraju oËekivati da Êe biti pogreπno shvaÊeni, klevetani i izloæeni stradanjusvake vrste.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 7, str.343)

Podrijetlo krize (Postanak 3; Jakov 1,17)Bilo bi dobro da se zapitamo: “Tko je odgovoran za sve nesreÊe koje su se

dogodile i dogaaju se πirom svijeta?” Naæalost, neki ljudi krive Boga za sva zla.Ali Njegova namjera nikada nije bila da Lucifer izabere grijeh. Boæji plan nikadanije bio da postoji okrutnost. On nas nije namjeravao dovoditi u muËne situacijesamo zato da bismo se neËemu pouËili i rasli. Naπ Bog koji voli ne postupa nataj naËin.

Biblija kaæe da “svaki dobar dar, svaki savrπen poklon dolazi odozgo, odStvoritelja zvijezda, u koga nema ni promjene, ni zasjenjenja zbog mijene” (Jakov1,17). Kada je Bog stvorio Zemlju i sve πto je na njoj, izjavio je da je sve dobro(Postanak 1,31). Pa kako je onda nastalo zlo? Da bismo odgovorili na to pitanje,potrebno je razumjeti Boæju ljubav.

Ljubav i poËetak krize (Postanak 1,26-28)Kada je stvorio prvo dvoje ljudi na Zemlji, Bog je to uËinio iz ljubavi i s

namjerom da Mu oni budu nalik. Biblija veli: “NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku,sebi sliËna, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci — svojzemlji — i svim gmizavcima πto puze po zemlji!” (Postanak 1,26.27) Stoga namje On, kada nas je stvorio, dao moÊ izbora — sposobnost da mislimo i samostal-no donosimo odluke. Mi to obiËno nazivamo slobodom izbora. Bog nas je stvoriona taj naËin jer nije æelio da Ga volimo samo zato πto smo tako programirani.Umjesto toga, On æeli da Ga volimo zato πto smo to odluËili.

17

Istinska ljubav je bezuvjetna. A da bismo voljeli bezuvjetno, moramo dono-siti vlastite odluke. Mnogo puta su naπi problemi i krize posljedica loπih izborakoje smo naËinili.

Krist — rjeπenje za naπe krize (Filipljanima 4,10-13)Mnogo puta mislimo da se naπi problemi jednostavno ne mogu rijeπiti.

Meutim, oni se Ëesto javljaju zato πto nismo viπe povezani s Isusom Kristom,Stvoriteljem i Odræavateljem svega. Do grijeha dolazi kad prekinemo vezu snaπim Stvoriteljem. Kada se naemo u krizi, osnovni uzrok leæi u grijehu, anaπe grijehe moæe ukloniti jedino Isus. Biblija nas podsjeÊa da sve moæemouËiniti u Onome koji nam daje snagu.

“U Kristu je snaga za ispunjavanje duænosti, moÊ da se odoli kuπnji, izdræ-ljivost za podnoπenje nevolja, strpljenje da se pati bez jadikovanja. U Njemu senalazi milost za svakidaπnji rast, hrabrost za mnoge bitke, energija za posve-Êenu sluæbu.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 7, str.78)

ODGOVORITE1. S kakvom ste se krizom nedavno suoËili? Je li to bila posljedica vaπeg

pogreπnog izbora, ili jednostavno zato πto æivimo u greπnom svijetu? Objas-nite svoj odgovor.

2. Kako je ta kriza djelovala na vas? Kako vas je pripremila za suoËavanje sbuduÊim krizama?

3. Je li vam zajednica s Isusom Kristom pomogla da pobijedite?

Mnogo puta mislimo da se naπi problemi jednostavno ne mogu rijeπiti.

Benjamin Kipzanang, Singapur

18

Utorak, 5. sijeËnja

Neposluπnost

SVJEDO»ANSTVOPostanak 2,15-17; 3,1-6“Sveti aneli Ëesto su posjeÊivali vrt i pouËavali Adama i Evu njihovim

poslovima; takoer su ih izvijestili o Sotoninoj pobuni i padu. Opomenuli su ihda ga se Ëuvaju i savjetovali im da se ne razdvajaju jedno od drugoga jer bi inaËemogli doÊi u dodir s ovim palim neprijateljem. Aneli su ih takoer molili daneizostavno slijede upute koje im je Bog dao jer mogu biti sigurni samo akobudu savrπeno posluπni. Tada ovaj pali neprijatelj neÊe imati vlasti nad njima.

Sotona je poËeo svoje djelo s Evom nagovorivπi je na neposluπnost. Ona jenajprije pogrijeπila πto se odvojila od svojeg muæa, zatim se zadræavala okozabranjenog stabla i najzad je sluπala πto govori kuπaË pa se Ëak usudila po-sumnjati u ono πto je Bog rekao: ‘U onaj dan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπumrijeti!’ Pomislila je da Gospodin moæda nije mislio tako kao πto je govorio pase osmjelila, pruæila ruku, ubrala plod i poËela jesti. Bio je za oËi zamamljiv iukusan. Bilo joj je krivo πto im je Bog uskratio ono πto bi zapravo bilo zanjihovo dobro pa je plod ponudila Adamu i time ga dovela u kuπnju. IspriËalaje Adamu sve πto joj je zmija rekla i izrazila Ëuenje πto je imala moÊ govora.

Vidjela je samo kako se Adamovo lice rastuæilo. Izgledao je uplaπen i za-prepaπten. Vidjelo se da se u njegovim mislima vodi borba. Bio je siguran da seradilo o neprijatelju na kojeg su upozoreni i da njegova æena mora umrijeti.Morat Êe se rastati. Njegova ljubav prema Evi bila je toliko velika da je potpunoobeshrabren odluËio s njom podijeliti njezinu sudbinu. Uzeo je plod i naglo gapojeo. Sada je Sotona likovao. … Pao je i bio je uzroËnik pada drugih. Sada jenaveo æenu da pokaæe nepovjerenje prema Bogu. … Sotona je znao da æena neÊepasti sama. Adam je zbog svoje ljubavi prema Evi bio neposluπan Boæjoj zapovi-jedi pa je pao s njom.” Ellen G. White, Rani spisi, str. 132,133)

“Tuga je ispunila Nebo kad se saznalo da je Ëovjek izgubljen i da Êe se svijetkoji je Bog stvorio napuniti smrtnim biÊima osuenima na bijedu, bolest i smrt,i da za prijestupnike nema izlaza. Svi Adamovi potomci morat Êe umrijeti.” (Isto,str. 134)

ODGOVORITE©to moæemo Ëiniti kada nas Sotona kuπa? Iznesite drugima svoja iskustva.

Potpuno obeshrabren odluËio je s njom podijeliti njezinu sudbinu.

Daniel Bell, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Austalija

19

Srijeda, 6. sijeËnja

Ne osvrÊi se!

PRIMJENAPostanak 3,8; Filipljanima 3,13.14; 1. Ivanova 1,9Dakle, dali ste sve od sebe, ali niste odoljeli kuπnji, ili moæda njegujete u

tajnosti svoje omiljene grijehe. Vjerujte, niste sami! Pismo kaæe da su svi sa-grijeπili i izgubili su slavu Boæju (Rimljanima 3,23).

Kako se osjeÊate kad uËinite grijeh? Jeste li postieni? Grize li vas savjest?Tuæni ste? Moæda Ëak uplaπeni? Æelite li pobjeÊi od Boga i prestati se moliti zatoπto vam je neugodno s Njim se suoËiti? Joπ jednom ponovimo, niste sami. Onoπto se dogodilo vama, dogodilo se i Adamu i Evi. Bog nudi rjeπenje za tajproblem u svojem jedinoroenom Sinu, Isusu Kristu. Kao πto je napisano uSvetom pismu, naπi grijesi bivaju oproπteni zahvaljujuÊi Isusovom otkupitelj-skom djelu (redci 22-26).

Dakle, πto onda trebamo Ëiniti?

Priznajte svoje grijehe, kao πto je napisano u Svetom pismu. “Akopriznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe ioËistiti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9) Kakvog li silnog obeÊanja!Baπ kao πto je Bog doviknuo Adamu i Evi: “Gdje ste?” (Postanak 3,9), tako Onpoziva i nas da doemo k Njemu i priznamo svoje grijehe. Priznanje grijehapruæa nam priliku da razmislimo o njima i okolnostima koje su dovele do njih.

Zaboravite grijehe i krenite naprijed. Baπ kao πto je æeni uhvaÊenoj upreljubu Isus rekao da ide i viπe ne grijeπi (Ivan 8,11), i mi moramo vjerovati daÊe nam On oprostiti grijehe. Zaπto bismo ih se sjeÊali i prepriËavali kad Bogkaæe da ih je On zaboravio (Izaija 43,25)? Umjesto da gledamo natrag i zadræava-mo se na grijesima koje smo poËinili, trebamo gledati naprijed u nadi u oprav-danje i posveÊenje. Apostol Pavao o tome govori jezgrovito: “BraÊo, ja joπ nemislim da sam to dohvatio. Ali kaæem samo jedno: zaboravljajuÊi πto je nazad,ispruæajuÊi se prema onome πto je naprijed, trËim prema cilju da postignemnagradu — nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.” (Filipljanima3,13.14)

ODGOVORITE1. Je li moguÊe da prisjeÊanje na stare grijehe i pogreπke moæe biti naËin na

koji nam Sotona prilazi kako bi nas prevario? Ako je to toËno, na kojinaËin?

2. Kako moæemo izbjeÊi da ne padnemo u zamku “jeftine milosti” kad se kajemozbog svojih grijeha?

Kako se osjeÊate kad uËinite grijeh?

Jefrey Lohnan, Singapur

20

»etvrtak, 7. sijeËnja

©to bi bilo da...?

MI©LJENJEPostanak 3,1-8. 16-19; Matej 6,26; Rimljanima 8,16.17

©to bi bilo da Eva nije odlutala od Adama? ©to bi bilo da je odbila razgovorsa zmijom? A πto bi bilo da je Adam rekao “ne” kad mu je Eva ponudila plodsa stabla spoznaje dobra i zla? ©to bi bilo da...?

Poπto su Adam i Eva zanemarili Boæje opomene otvoreno odbacivπi Njegoveupute, donijeli su sebi — i nama — æivot boli i tuge, æivot pod prokletstvom,vjeËnu odvojenost od Boga.

Da nije bilo tog jednog Ëina neposluπnosti prije viπe tisuÊa godina, nikadane bismo saznali znaËenje rijeËi kao πto su depresija, briga, kaos, nesigurnost,nasilje, rat, zagaenje, tlaËenje i eksploatacija. Roditelji nikada ne bi moralipokapati svoju djecu. Nitko nikada ne bi morao otiÊi u krevet gladan i nikadane bismo morali strahovati od raznih bolesti.

Je li svijet u kojem æivimo mogao biti bolji? Da, i to beskrajno bolji.A je li svijet u kojem æivimo ipak vrijedan æivljenja? Da. Iako æivimo u svijetu

ispunjenom tamom, tu i tamo ipak zapazimo traËak svjetla — majka koja njeænomiluje obraz svojeg maliπana; otac i sin koji svaki tjedan hrane beskuÊnike nepomiπljajuÊi na svoje materijalno optereÊenje; ili hrabri zdravstveni djelatnikkoji izlaæe opasnosti vlastiti æivot kako bi pomogao ærtvama ebole u zapadnojAfrici.

Æivot je joπ uvijek vrijedan æivljenja ne zbog onoga πto donosi, veÊ zbogonoga πto mi moæemo unijeti u njega. “Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreniu Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo.”(Efeæanima 2,10)

Svijet ima popriliËan udio u boli zato πto je Sotona uspjeπno iskoristioljudsku slobodu, prenoseÊi na Zemlju rat koji je otpoËeo na Nebu. Meutim, kadje Krist doπao na Zemlju, donio je sa sobom vjeru i nadu. Poπto je On na kriæuodnio odluËujuÊu pobjedu, imamo nadu da Êe jednoga dana, kad se vrati da naspovede kuÊi, prestati sva patnja.

Mi ne moæemo promijeniti proπlost. Moæemo samo strpljivo Ëekati buduÊ-nost. U meuvremenu, dok traje borba za naπe srce i um, moæemo æivjeti u nadi.I o toj nadi govoriti svijetu.

ODGOVORITE1. Ako je Isus veÊ pobijedio u borbi, zaπto je joπ uvijek bitno da Ëinimo “dobra

djela”?2. Zbog Ëega je joπ æivot vrijedan æivljenja?

Æivot je joπ uvijek vrijedan æivljenja...

Melody Tan, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija

21

Petak, 8. sijeËnja

Sræ predmeta

ISTRAÆIVANJEPostanak 3; Filipljanima 4,13; 2.Timoteju 3,12

ZAKLJU»AKRat koji je zapoËeo na Nebu joπ prije stvaranja Zemlje traje i danas. Jedina

promjena ogleda se u tome πto se pojavio novi igraË — ljudski rod. I evo nasstoljeÊima daleko od Golgote, a Sotona joπ uvijek vodi rat s ljudima. On neÊepriznati da je poraæen. Odluke koje donosimo u svakom trenutku, hoÊemo livjerovati Bogu ili Êemo se pridruæiti Sotoni, odreuju tko Êe zavladati naπomvoljom. Borba se vodi za vaπu duπu. Morate odluËiti hoÊete li povjeriti svoj æivotBogu, ili Êete predati svoju volju i prava Sotoni.

RAZMOTRITEu Napravite listu s tri stupca pod naslovom “Sotonine strategije”. U jednom

stupcu navedite sredstva kojima se Sotona koristi da izazove beznae. Udrugi stupac unesite kako Sotona nameÊe svoju volju crkvi donoseÊi porazi nevjerovanje. U treÊem stupcu naznaËite koje strategije Sotona upotreblja-va u vaπem æivotu da bi vas porazio i onemoguÊio vaπe duhovno napredovanje.

u Pretvorite “Sotonine strategije” u svoju molitvenu listu. Izdvojite posebnepotrebe i unesite ih u listu posredniËkih molitava za ono πto se dogaa usvijetu i vaπoj crkvi, a onda iznesite i vlastite kuπnje i nevolje traæeÊi odBoga da vam da vjeru, izdræljivost i pobjedu. Bitka je Njegova!

u Napravite kolaæ od snaænih citata koji vas hrabre da se pouzdate u Boæju silukako biste ostali u Njegovoj milosti (na primjer Filipljanima 4,13). Uramitei pronaite neko mjesto u domu ili uredu gdje Êete ga objesiti kao podsjet-nik da je bitka Gospodnja i da vas nikakva teπkoÊa ne moæe obeshrabriti.

u Prikaæite u obliku dnevnika svoj hod s Bogom. Razmislite o onome πto vamse dogaa u æivotu i onda opiπite svoje æivotno putovanje. Dok to radite,zamolite Boga da vam otkrije kako On to ide s vama cijelim putem. Prepustitese Njegovom vodstvu dok zapisujete u dnevnik svoje putovanje. Traæite davam otvori oËi kako biste zapazili Njegovu silu u svojem æivotu.

u IspriËajte u svojem razredu u subotnjoj πkoli ili nekom prijatelju kojem jepotrebno ohrabrenje kako vas je Bog proveo kroz teπkoÊu. Pomozite nekometko se moæda bori u svojem duhovnom hodu i recite mu kako je Bog djelo-vao u odreenim situacijama u vaπem æivotu.

POVEÆITEFilipljanima 4,6-9.13.Ellen G. White, Isusov æivot, str. 88—93; Ellen G. White, Velika borba, str .

409—418.; AdventistiËki krπÊani vjeruju..., str. 113—120.

Jean Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

22


SveopÊa pobuna i patrijarsi

“Dobro znaj: ja sam s tobom; Ëuvat Êu te kamo godpoeπ te Êu te dovesti natrag u ovu zemlju;

i neÊu te ostaviti dok ne izvrπim πto sam ti obeÊao.”(Postanak 28,15)


23


Otkupljenje za pobunjenike

UVODIzaija 43,25; 55,6Wikipedia ima nevjerojatno dugu listu pobuna koje su se dogodile na Zemlji.

Prva na listi je Setova pobuna, do koje je doπlo za vrijeme vladavine faraonaSeta-Peribsena (oko 2740. pr. Kr.). (“List of Revolutions and Rebellions”, Wikipe-dia)

Prema egipatskom mitu, Set je bio bog sunca u preddinastiËkom Egiptu, kojise “postupno iskvario i od dobroÊudnog boæanstva pretvorio u boga zla i tame”(The Columbia Encyclopedia, 5. izd., str. 2482).

Kao adventistiËki krπÊani, meutim, mi znamo da je prva pobuna zapravozapoËela s Luciferom, istaknutim anelom na Nebu. “Nezadovoljan svojim po-loæajem u Boæjoj vladavini ... poËeo je priæeljkivati mjesto samoga Boga (Izaija14,12-14). U pokuπaju da zavlada svemirom, ovaj pali aneo sijao je sjeme ne-zadovoljstva meu anelima i pridobio mnoge koji su mu se pokorili. Nebeskisukob koji je iz toga proiziπao zavrπio je kada su Lucifer, otada poznat kaoSotona, neprijatelj, i njegovi aneli protjerani s Neba (Otkrivenje 12,4-7.9).”(Seventh-day Adventists Believe, 2. izd., str. 100)

Da, postoji razlog u pozadini svake pobune. Mnoge pobune uzrokovane susebiËnoπÊu. Dokaz u prilog tome je prva pobuna na Zemlji. Eva nije posluπalaBoæju zapovijed da se suzdræi i ne okusi plod sa stabla spoznaje dobra i zla.Sagrijeπila je zato πto je pomislila da Êe postati kao Bog ako pojede taj plod. Alijoπ prije toga Lucifer se suprotstavio Boæjem autoritetu na Nebu. KonaËno, bioje zbaËen s Neba na Zemlju (Ezekiel 28,17; Izaija 14,12-14).

“Bog nije uzroËnik postojanja grijeha, ali je unaprijed vidio njegovo postoja-nje osiguravajuÊi sredstvo kojim Êe se suprotstaviti ovoj straπnoj moguÊnosti.Njegova ljubav prema svijetu bila je tako velika da se On zavjetovao dati svojegajedinoroenog Sina ‘da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivotvjeËni’ (Ivan 3,16).” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 9) Bog je pokraj nas kadgod se kajemo πto smo iπli vlastitim putem. Stoga “traæite Jahvu dok se moæenaÊi, zovite ga dok je blizu!” (Izaija 55,6)

Da, sebiËnost koja je uzrokovala grijeh u poËetku, moæe se izlijeËiti. Boæjaljubav je jedini odgovor. “A ja, ja radi sebe opaËine tvoje briπem, i grijeha setvojih ne spominjem.” (Izaija 43,25)

SebiËnost koja je uzrokovala grijeh u poËetku, moæe se izlijeËiti.

Osvald Taroreh, Cibubur, Zapadna Java, Indonezija

24


Pobuna i otkupljenje

LOGOSPostanak 1—3; 4,1-15; 27,41-44; 37,3-11; Psalam 33,6; Izaija 5,22-

28; Rimljanima 8,32

PoËetak pobune na Zemlji (Postanak 1—3; 4,1-15; Psalam 33,6)Kad je stvorio Zemlju i sve πto je na njoj, Bog je naËinio sve savrπeno i

izjavio da je sve veoma dobro. On je Ëak stvorio Adama i Evu na svoju sliku.Meutim, nije ih stvorio kao robote. Dao im je slobodu izbora. Svi znamo vrlodobro da su Adam i Eva pogreπno iskoristili svoju slobodu izbora i tako osudilisvoje potomke da æive u grijehu i svemu onom πto grijeh donosi, ukljuËujuÊi ismrt (Rimljanima 6,23).

Ipak, Bog nije ostavio ni njih ni nas bez nade. U Postanku 3,15 On se, “poπtose najprije obratio doslovnoj zmiji koja je razgovarala s Evom, okreÊe starojzmiji avolu da bi izrekao sud. Tu osudu, izraæenu proroËkim jezikom, krπÊan-ska je Crkva uvijek shvaÊala kao pretkazanje o dolasku Izbavitelja.” (The Sev-enth-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 1, str. 232,233)

Posljedice grijeha, 1. dio (Postanak 22,1-19; 27,41.43.44)Mnogi dogaaji u Bibliji ukazuju na posljedice tog prvog grijeha. Takav jedan

dogaaj nalazimo u Postanku 22,1-19. Tu vidimo kako je Bog iskuπao Abrahamazapovjedivπi mu da povede svojeg sina jedinca na goru Moriju, gdje ga je trebaoprinijeti kao ærtvu paljenicu. Meutim, prije nego πto je Abraham to uËinio, Bogga je zaustavio. “Patrijarh je pokazao vjeru i posluπnost i u potpunosti zadovo-ljio zahtjeve svojeg Boga. Jahve nije æelio Izakovu smrt; On nije bio zainteresiranni za jednu ærtvu samu po sebi. Ali je uvijek æelio dobrovoljnu posluπnost svojihslugu (1. Samuelova 15,22; Hoπea 6,6). Onoliko koliko su otac i sin u pogledusvoje volje i namjere mogli uËiniti, ærtva je bila potpuna. Bog je prihvatioposveÊenost njihovog srca kao borbu volje daleko prihvatljiviju u Njegovim oËi-ma, i tu voljnost prihvatio kao uËinjeno djelo (Hebrejima 11,17).” (Isto, str. 352)

“Mjesto gdje je trebao ærtvovati Izaka, Abraham je prozvao ‘Jahve-Jire’, ‘JahveÊe providjeti’. To ime, dodaje Mojsije, iznjedrilo je poslovicu ‘Na brdu Jahvinaprovianja’. ZnaËenje ove izreke je pomalo nejasno. Ona oËito podsjeÊa naAbrahamov izraz vjere da Êe se na boæanski odreenoj gori sam Bog pobrinutiza sredstvo spasenja. Ta poslovica izraæava mesijansku nadu, bez obzira je li toznaËenje potpuno jasno onima koji ga citiraju.” (Isto, str. 363)

Posljedice grijeha, 2. dio (Postanak 37)Joπ jedan dogaaj koji ukazuje na posljedice grijeha nalazimo u Postanku

37. Poπto nekoliko godina nije mogla zaËeti, Rahela zajedno s Jakovom silno seobradovala Josipovom ulasku u njihov æivot. Kako je Rahela bila Jakovljevanajomiljenija æena izmeu ostalih koje je imao, i Josipa je volio viπe od drugih

25

sinova. A kad je Rahela umrla, Josip mu je postao joπ draæi. Mrænja ostalihsinova doπla je do vrhunca kad mu je Jakov poklonio prekrasnu haljinu i kadje ispriËao svoja dva sna prema kojima Êe mu se pokloniti cijela njihova obitelj(redci 3-11). Tako su se oni okrenuli protiv Josipa i odluËili ga ubiti u pustinji(redak 18).

Ruben ih je, meutim, nagovorio da ga umjesto toga bace u Ëatrnju, misleÊida Êe se poslije vratiti i izbaviti ga (redci 21-24). I tako, “uz uvrede i ranjavanje,svukli su Josipa i bacili ga u suhu Ëatrnju. Izgleda da su Ëatrnje Ëesto bilekoriπtene u tu svrhu (vidi Jeremija 38,6). Pomisao da Êe umrijeti straπnomsmrÊu od gladi i æei oËito je zadovoljavala njihovu osvetoljubivost, te se nisuobazirali na njegove æalosne pozive.” (Isto, str. 430)

Otkupljenje — jedini izlaz (Ivan 3,16-21; 14,15; 1. Ivanova 4,8)Ni Bog ni Krist ne æele da mi patimo. Otuda su se obojica sloæila oko plana

spasenja. “Ljubav (agape) je najistaknutija osobina Stvoritelja u odnosu nastvorenja. To je pokretaËka sila u boæanskoj vladavini. ...

NajveÊi je izraz boæanske ljubavi OËev dar u pojavi vlastitog Sina (Ivan 3,16),preko kojega je moguÊe ‘da se zovemo djeca Boæja’ (1. Ivanova 3,1). ‘Nitko nemaveÊe ljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot za svoje prijatelje.’ (Ivan 15,13)” (Isto,str. 929)

ODGOVORITE1. Zaπto je Isusova smrt bila jedino rjeπenje za naπe otkupljenje?2. Koja od sljedeÊih rijeËi, prema vaπem miπljenju, najbolje opisuje Boæje ot-

kupljenje u Kristu: (a) saæaljenje, (b) sila, (c) milost? Zaπto ste izabrali turijeË?

3. Koji vam joπ biblijski dogaaji pomaæu da razumijete Boæje otkupljenje uKristu? Na koji naËin te dogaaje moæete primijeniti na sebe?

4. Sjetite se nekoga koga znate a joπ nije prihvatio Krista. Koji biste biblijskidogaaj mogli iznijeti toj osobi kako biste joj pomogli da prihvati Spasitelja?

Ni Bog ni Krist ne æele da patimo.

Hesky Wauran, Jakarta, Indonezija

26


Boæja svojina

SVJEDO»ANSTVOPostanak 22,1-18; Rimljanima 8,1; Efeæanima 1,11-14©to znaËi pripadati Bogu? To znaËi da nas je On otkupio. Kako nas je otkupio?

“Naπ otkup omoguÊen je Kristovom ærtvom (GalaÊanima 3,13.14; 4,4-7; 1. Petro-va 1,18.19; Otkrivenje 5,6-9).” (The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, vidi“Redeem, Redeemer“)

Krist, Boæji Sin, postao je Ëovjek da bi mogao umrijeti umjesto nas za naπegrijehe. Njegovom krvlju mi imamo otkupljenje, oprost naπih grijeha. PripadatiBogu znaËi biti u Kristu, imati apsolutno povjerenje u Njega i æivjeti u skladus Njegovom voljom u svakom pogledu. Patrijarh Abraham je znao πto znaËiæivjeti na takav naËin. U viπe navrata on je dokazao da vjeruje Boæjim obeÊanji-ma u vezi sa Spasiteljem. Stoga je mogao posluπati Boga, Ëak i kad mu je Bogrekao da ærtvuje svojega jedinog sina Izaka.

“Ærtva koja se od Abrahama zahtijevala nije bila samo za njegovo dobro, nitije ona iskljuËivo koristila buduÊim naraπtajima, veÊ je sluæila kao poukabezgreπnim biÊima na Nebu i drugim svjetovima. PodruËje borbe izmeu Kristai Sotone — podruËje na kojem je izvrπen plan otkupljenja — pouka je svemiru.BuduÊi da je Abraham pokazao nedostatak vjere u Boæja obeÊanja, Sotona ga jepred anelima i pred Bogom optuæio da nije uspio ispuniti uvjete Saveza te danije dostojan njegovih blagoslova. Bog je pred cijelim Nebom æelio dokazativjernost svog sluge, pokazati da On moæe prihvatiti samo savrπenu posluπnosti potpunije im otkriti plan spasenja. …

»ak je i anelima bilo teπko shvatiti tajnu otkupljenja — razumjeti da Za-povjednik Neba, Boæji Sin, mora umrijeti za greπna Ëovjeka. Zapovijed Abrahamuda prinese svog sina pobudila je zanimanje cijelog Neba. Ono je s velikomozbiljnoπÊu pratilo svaki korak u ispunjenju ove zapovijedi. Kad je na Izakovopitanje: ‘… ali gdje je janje za ærtvu paljenicu?’ Abraham odgovorio: ‘Bog Êe veÊprovidjeti janje za ærtvu paljenicu’, i kad je oËeva ruka zastala prije nego πto Êezaklati svog sina, i prinesen ovan za kojeg se Bog pobrinuo umjesto Izaka —tada je svjetlost rasvijetlila tajnu otkupljenja, i Ëak su i aneli jasnije shvatilidivni plan πto ga je Bog naËinio za ËovjeËje spasenje (1.Petrova 1,12).” (Ellen G.White, Patrijarsi i proroci, str. 103—105)

“Ali gdje je janje za ærtvu paljenicu?”

Green Ferry Mandias, Airmadidi, Sjeverni Sulawesi, Indonezija

27


Skupina obmanjivaËa

DOKAZPostanak 3,13; Izlazak 6,2-8Bio je oæujak 1945. Bjesnio je Drugi svjetski rat. Saveznici, predvoeni ge-

neral-pukovnikom V. H. Simpsonom, pokuπavali su prijeÊi rijeku Rajnu, vaænucrtu obrane. BuduÊi da bi izravni napad bio preopasan, formirana je specijalnajedinica zvana “avetinjska armija”. Njihov zadatak bio je da zavaraju protivnikaskretanjem pozornosti sa stvarnih trupa. Ta avetinjska armija organizirala je 23.i 24. oæujka laæne konvoje s viπe od 600 napuhanih gumenih tenkova i topova.Reproducirali su snimljene zvukove kamiona i teπkih vozila preko zvuËnika.Tako je tisuÊu vojnika ove specijalne jedinice oponaπala 30.000 teπko naoruæa-nih ljudi. (Jonathan Gawne, Ghosts of the ETO: American Tactical DeceptionUnits in the European Theater, 1944.—1945. str. 235—260)

U Sotoni je ukorijenjena vjeπtina obmanjivanja. Kad se kao zmija pojavio uEdenskom vrtu, uspio je zavarati Evu. Poπto je proglaπena krivom, Eva je okrivilazmiju za ono πto je uËinila. RijeË “prevariti” u Postanku 3,13 od korijenskerijeËi u hebrejskom jeziku nasha znaËi “zavesti ili prevariti nekoga” (Strong’sConcordance, vidi “nasha“).

Kad je odbacio Kajinovu ærtvu, Bog ga je ohrabrio pitanjem: “Jer ako pravoradiπ, vedrinom odsijevaπ.” (Postanak 4,7) To pokazuje da je Kajin znao πto jeispravno, ali je postupao po vlastitom nahoenju. Kad ga je Bog upitao za brata,on je Ëak pokuπao prevariti Boga (Postanak 4,9).

Uplaπivπi se za svoj æivot, Abraham je rekao kralju Abimeleku da mu je Sarasestra. Bog je onda opomenuo Abimeleka, koji je zatraæio da mu Abraham kaæeistinu. Tada je Abraham po drugi put pokuπao prevariti kralja rijeËima: “A onda,ona je uistinu moja sestra: kÊi je moga oca, iako ne i moje majke, pa je poπlaza me.” (Postanak 20,12) Ovakvo neËasno ponaπanje ponovilo se kad je Izakprevario kralja u vezi sa svojom æenom, kad je Jakov prevario oca da bi dobioblagoslov i kad su Josipova braÊa prevarila oca da je Josip usmrÊen jer su naπlinjegovu haljinu umrljanu krvlju.

Ljudi se neprestano pokuπavaju osloniti na vlastito razmiπljanje, ali ih touvijek vodi u nevolju. Ipak u svemu tome Bog Ëuva i njeguje svoju djecu. I kaoπto stoji u Postanku 6,2-8, Njegovo obeÊanje vrijedi i dalje.

ODGOVORITEKada ste vi pokuπali nekoga prevariti? Mislite li da je to isto πto i prevariti

Boga? Obrazloæite svoj odgovor.

Ljudi se neprestano pokuπavaju osloniti na vlastito razmiπljanje.

Joe Yuan Mambu, Airmadidi, Sjeverni Sulawesi, Indonezija

28


Pobuna nasuprot posluπnosti

PRIMJENAIzreke 20,9; 1. Ivanova 1,9Pobuna je Ëin uperen protiv uspostavljenog reda i autoriteta. To je jedan od

osnovnih problema ljudskog roda. Zaπto? Zato πto su Adam i Eva prekrπili Boæjizakon. Bog je Adamu i Evi dao da æive u raju koji im je pruæao sve πto im je bilopotrebno. Ipak, buduÊi da su mislili da znaju viπe od Boga, donijeli su vlastiteodluke. Na taj naËin su sve prekrπili.

Poslanica Hebrejima biljeæi rezultat tog jednog jedinog Ëina pobune: “Prematome, kao πto po jednom Ëovjeku ue grijeh u svijet a po grijehu smrt, tako smrtprijee na sve ljude jer svi sagrijeπiπe.” (Rimljanima 5,12)

Pobuna uniπtava pobunjenika i druge ljude, obitelji, Ëak i Ëitave crkve. Pobunemogu biti zarazne. Mi se ne razlikujemo od Adama i Eve. Svi smo se mi pobuniliprotiv Boga u odreenom trenutku. “Tko moæe reÊi: OËistih srce svoje, oprah seod grijeha svoga?” (Izreke 20,9)

Evo πto moæemo reÊi o pobuni:

Neposluπnost prema Bogu isto je tako ozbiljan grijeh kao idolopo-klonstvo ili vraËanje. “Nepokornost je kao grijeh Ëaranja, samovolja je kaozloËin s idolima.” (1. Samuelova 15,23)

Pobuna se ne svodi samo na nepoπtovanje zapovijedi koje nam jeBog dao. Pobuna takoer ukljuËuje prestupanje moralnih smjernica danih uNjegovoj RijeËi. Svrha je tih smjernica da nas zaπtite u svim æivotnim podruËjima.

Bog je uspostavio dva primarna tipa autoriteta. On je konaËni auto-ritet (Matej 28,18). Meutim, On prenosi autoritet i na vlasti, poslovne voe,roditelje, pastore, trenere i ostale bogobojazne voe. U protivnom bismo imalibezvlaπÊe.

Mi imamo dva izbora: (1) pokoriti se Ocu ili (2) pobuniti se protiv Njega. Akose pobunimo protiv Njega, on Êe nam oprostiti ako Mu priznamo grijehe. “Akopriznajemo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe ioËistiti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9)

Ako, meutim, postupamo drugaËije, poæet Êemo ono πto smo posijali. Nitkotko je u pobuni protiv Boga nema istinski mir, radost, zadovoljstvo ili uspjeh.

ODGOVORITE1. U ljudskoj naravi postoji sklonost k pobuni. ©to onda moæemo uËiniti da to

izbjegnemo?2. ©to bismo trebali uËiniti ako smo se ipak pobunili protiv Boga?

Andri Simbolon, Jakarta, Indonezija

29


NovaËenje!

MI©LJENJERimljanima 7,14.19.23; Efeæanima 6,10-20; Otkrivenje 12,7

Ljudi koji stupaju u vojnu sluæbu pripremaju se za preæivljavanje u razliËi-tim situacijama. Ali ima i ljudi koji provode vrijeme u zabavi ili se upuπtaju uvisoko riziËna ponaπanja kao πto su upotreba droge, seks s viπe partnera,pridruæivanje nekoj bandi. Ili pak postaju ovisni o kockanju, gledanju televizijei pretraæivanju interneta. Ako se ljudi ne pripreme, izgubit Êe u bitci izmeudobra i zla. Kako Êemo se boriti protiv Sotone ako ne znamo kako?

“Upravo je ovdje, na naπem planetu netaknutom zlom i smrÊu, Sotona zapo-Ëeo svoj podmukli rat protiv ËovjeËanstva (Postanak 3). Biblija nam kaæe da jena naπem svijetu, kad ga je Bog stvorio, sve bilo veoma dobro (Postanak 1,31).Meutim, Bog je i ljudima dao istu slobodu izbora kao nekada anelima.

Dakle, kada je zmija, spremna na prijevaru, kazala Evi: ‘NeÊete vi umrijeti,nego Êete postati kao bogovi i znati πto je dobro πto li zlo’, ova joj je povjerovalai ... pokazala nepovjerenje prema Bogu (Postanak 3,4.5).

Kao izravna posljedica, savrπena Zemlja postala je ratno popriπte. Nisu sesamo iskvarile misli i postupci ljudi; isto se dogodilo i s prirodom koja ih jeokruæivala (redci 16-19). ...

U poslanici krπÊanima u Rimu, Pavao opisuje osobni rat: ‘... Jer ne Ëinimono πto hoÊu, nego na πto mrzim ono Ëinim.’ (Rimljanima 7,15) ... On govori oborbi za prevlast nad naπim umom. ... To je sukob koji se svakodnevno dogaai u nama. Taj rat — ta ‘velika borba’ — odvija se na tri razine:

Prvo, ona se odvija na πiroj svemirskoj razini; drugo, na globalnoj zemaljskojrazini; i treÊe, u umu i srcu svakog ljudskog biÊa koje je ikada æivjelo, æivi iliÊe æivjeti na ovom svijetu. To je stvarni rat koji Êe okonËati sve ratove. ...

Meutim, u ovom trenutku oËit je rezultat rata: zlo i njegove ciljeve sadajasno vide sva stvorenja u svemiru. Ipak, mada je bio poraæen na kriæu joπ prije2000 godina, Sotona se ne predaje.

Njegova æe za smrÊu joπ uvijek je nezadovoljena i on ‘obilazi kao riËuÊi lav,traæeÊi koga da proædere’ (1. Petrova 5,8). I onda, moæe li biti ... kraja tom ratu?Odgovor je uvijek uvjerljivo DA.” (Rodney Woods, “A Lesson From History”,General Conference of Seventh-day Adventists)

To je stvarni rat koji Êe okonËati sve ratove.

Oktoverano Lengkong, Airmadidi, Sjeverni Sulawesi, Indonezija

30

Petak, 15. sijeËnja

Povjerenje ili pobuna

ISTRAÆIVANJEJob 13,15; Psalam 22,5; 34,23; 2. Timoteju 1,12

ZAKLJU»AKKao u mnogim pobunama u povijesti, pad ljudskog roda moæe se pripisati

sebiËnosti. Rezultati Evinog izbora da ne posluπa Boga zapaæaju se tijekomËitave ljudske povijesti. U Abrahamovom sluËaju vidimo kako je Bog pokuπaoponovno uspostaviti odnos povjerenja sa svojim narodom tako πto mu je ponu-dio plan otkupljenja. Kad smo u kuπnji da se oslonimo na svoj razum ili dapribjegnemo prijevari, sjetimo se primjera biblijskih patrijarha. »in pobune uvi-jek donosi posljedice. Jedino ako se pokorimo Bogu i predamo Mu se, moæemodoprinijeti da se uËini kraj raku grijeha i pobune.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “Bring the Rain” skupine MercyMe. Kako se stav opisan

u ovoj pjesmi razlikuje od stavova bilo koje osobe o kojoj smo Ëitali ovajtjedan?

u Napiπite pismo koje bi Izak eventualno napisao svojem sinu Jakovu oprimjerima povjerenja i pobune u njihovoj obiteljskoj povijesti.

u Razgovarajte s nekim tko je sudjelovao u prosvjedu, demonstraciji ili nekomdrugom Ëinu druπtvene ili politiËke pobune. Pitajte ga za razloge sudjelova-nja, πto je time mislio ostvariti i kako vidi tu situaciju nakon odreenogvremena.

u Napravite grafikon koji prikazuje Abrahamovo pouzdanje u Boga u protokuvremena. Krenite od trenutka kad je prvi put spomenut u Postanku, inaznaËite toËke potkrijepljene podacima o uzastopnim dogaajima u njego-vom æivotu, kada je pokazivao viπe ili manje povjerenja.

u Napiπite i izvedite igrokaz koji se odnosi na uobiËajene oblike tinejdæerskepobune u odnosu na roditelje ili druge osobe od autoriteta. Koji joπ motivi,osim sebiËnosti, mogu biti Ëimbenici te pobune?

u ProËitajte o fazama psihosocijalnog razvoja prema shvaÊanju Erika Erik-sona, koje poËinju poglavljem “Povjerenje nasuprot nepovjerenju”. Poveæitete koncepte s poukom za ovaj tjedan.

POVEÆITEPsalam 91,4; 112,7; Izreke 3,5.6; 29,25; Izaija 12,2.John Eldredge, Beautiful Outlaw, 2011., 2013.; Elisabeth S. McFadden i

Natelkka E. Burrell, God’s Beloved Rebel, reprint edition (Pacific Press, 2013.);Mike Slaughter, Renegade Gospel: The Rebel Jesus (Abingdon Press, 2014.).

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

31


Sukob i kriza: Suci

“Nato se Ana pomoli ovako: ‘KliËe srce moje u Jahvi,raste snaga moja po Bogu mom. ©ire mi se usta na

duπmane moje, jer se radujem pomoÊi tvojoj.’”(1. Samuelova 2,1)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 3 i 4.

32


Uloga sudaca u velikoj borbi

UVODSuci 2,16Iz opÊe perspektive, “suci imaju mnogo uloga. Oni tumaËe zakon, procjenju-

ju iznesene dokaze i nadgledaju sasluπanja i pretrese u sudnicama. I najvaænijeod svega, suci donose nepristrane odluke u procesu ostvarivanja pravde” (http://www.cscja-acjcs.ca/role_of_judge-en.asp?I=5).

U Bibliji, meutim, suci su obavljali zadatke razliËite u odnosu na odluËiva-nje u sudnicama. Suci u Bibliji uzimali su oruæje radi obrane svojeg teritorija.Njihov posao uglavnom je podrazumijevao vojne pohode protiv stranih neprija-telja. Poπto je oslobodio svoj narod iz egipatskog ropstva, Bog je æelio da Izraelciusvoje bolji naËin æivota od onog koji su iskusili u rukama svojih tlaËitelja.Upravo zato im je dao bogatu zemlju i dobar sustav uprave i bogosluæja koji subili usredotoËeni na Njega. On je takoer obeÊao da Êe prebivati meu njima.Meutim, Izraelci su odbacili Boæje upute. Prva pogreπka ogledala se u tome πtonisu iskorijenili sve Kanaance, kako im je to Bog naloæio.

S vremenom su se Izraelci prilagodili obiËajima svojih susjeda koji suprakticirali sva moguÊa duhovna i kulturna zla. Pridruæili su se svojim susje-dima u oboæavanju idola i upustili se u razne vrste poroka. Prema tome, nepri-jatelji su dobili pristup zemlji koju im je Bog dao. Strani upadi su se nastavili,ali je Bog smislio plan kako Êe izbaviti svoju djecu. Dopustio je da izraelskinarod strada zbog svoje neposluπnosti. Dok Izraelci nisu posjedovali moÊnooruæje, njihovi neprijatelji su ga imali. Tako su njihovi neprijatelji imali podsvojom vlaπÊu veÊi dio zemlje i dræali Boæji narod u ropstvu.

Kad bi njihovi neprijatelji potpuno zavladali, Izraelci su se okretali Bogu itraæili Njegovo vodstvo. On je odgovarao tako πto je slao suce da ih izbave odneprijatelja. No, oni bi brzo sve zaboravljali i vraÊali se na greπni put svojihsusjeda. Ovakav se ciklus uzastopno ponavljao.

Naπa pouka za ovaj tjedan pokazuje kako se odvijala velika borba u vrijemesudaca. Nakon izlaska iz Egipta, Izraelci su zaboravljali Boga. Meutim, Bog njihnije zaboravljao. Izraelovo preæivljavanje u takvim vremenima nije bilo rezultatgerilske taktike ili usavrπenog oruæja. Umjesto toga, bilo je posljedica Boæjenepokolebljive ljubavi prema svojem narodu. Kad god bivamo uhvaÊeni u mreæuvelikog sukoba, Bog nas je u stanju izbaviti. Pouka za ovaj tjedan pomoÊi Êenam da to shvatimo.

Bog je smislio plan kako Êe izbaviti svoju djecu.

Janet Mwende, Nairobi, Kenija

33


Razdoblje sudaca u Izraelu

DOKAZSuci 2,16Bog je izabrao Izraela i odvojio ga da bude primjer svijetu. Nakon izbavljenja

iz Egipta i naseljavanja u Kanaanu, Izraelci su trebali ostati ujedinjeni i odaniBogu koji im je dao Deset zapovijedi da ih vode u æivotu. Kad god im je bilopotrebno vodstvo, trebali su se okrenuti sucima koje je Bog podizao izmeunjih.

“Nakon gore Sinaja izraelski narod trebao je uvijek imati na umu Savez sBogom, odgovornosti koje je on podrazumijevao i posljedice nepoπtovanja odredbikoje su se odnosile na njih kao ugovornu stranu. Zbog toga su nesreÊe koje bizadesile izraelski narod uvijek odraæavale simptome dubljih problema u njiho-vim meusobnim odnosima i odnosima s Bogom.” (http://www.simpletoremem-ber.com/articles/a/the_time_of_the_judges/)

Razdoblje sudaca trajalo je oko 365 godina — od prvog suca Otniela, doSamuela, posljednjeg suca. Izmeu Otniela i Samuela podizali su se mnogi suci;neki su vodili narod desetljeÊima, a neki u kraÊim vremenskim razmacima.Izraelcima su suci pomagali da iziu na kraj s vanjskom agresijom. Isto tako,Boæja je namjera bila da suci odluËuju o tome πto je pogreπno a πto ispravno,sluæeÊi se Dekalogom kao mjerilom.

Meutim, Izraelci “ostaviπe Jahvu, Boga otaca svojih, koji ih je izveo izzemlje egipatske, i pooπe za drugim bogovima izmeu bogova okolnih naroda.Klanjahu im se, razgnjeviπe Jahvu. … Zato Jahve … prepusti ih pljaËkaπima daih plijene, izruËi ih neprijateljima uokolo.” (Suci 2,12.14)

“To je jedan od najvaænijih i najËeπÊih Ëimbenika koje treba razumjeti kadaje rijeË o izraelskoj povijesti. Kad bi Izraelci iznevjerili Savez s Bogom, dogaalesu se ruæne stvari — obiËno bi doπao neprijatelj i napao ih.

Savez s Bogom ne obuhvaÊa samo ponaπanje Ëovjeka prema Bogu; on takoerukljuËuje zapovijedi koje nalaæu kako se Ëovjek treba ponaπati prema Ëovjeku.No, i jedno i drugo je imperativ.” (http://www.simpletoremember.com/articles/a/the_time_of_the_judges/)

Kao krπÊani, trebamo uËiti od Izraela. Kad bi ispuπtali Boæju ruku koja ihje vodila i uzdali se u vlastite putove, On ih je predavao u ruke neprijateljima.Meutim, da bi dokazao da ih ljubi, dovodio je suce koji su ih oslobaali odneprijatelja.

Kao krπÊani, trebamo uËiti od Izraela.

Joash Nyawire, Nairobi, Kenija

34


Akcija povezana s hrabrom vjerom

LOGOSSuci 4.5: 6,36-40; Ruta 1; 1. Samuelova 2,12-25; Hebrejima 11,32-34

Odgovornosti voenja iziskuju æilav duh spreman da djeluje i hrabru vjeru.U Bibliji susreÊemo suce koji su pokazivali poπtenje i zadobivali poπtovanjeusred najveÊih prepreka.

Debora: Nepokolebljiva vjera i hrabrost (Suci 4,5)Jedina sutkinja u Izraelu pokazivala je veliku odluËnost. Ona niπta nije

prepustila sluËaju kad je Baraka i izraelsku vojsku pratila u bitci protiv Siserei njegove vojske.

“Deborina prisutnost trebala je pokazati da je pothvat bio u skladu s Boæjomvoljom. On je vjerojatno æelio da svi shvate da je upravo ona, proroËica, zapoËelaborbu, a ne on sam. Baraku sluæi na Ëast πto je slijedio proroËko vodstvo u tomopasnom pothvatu. Takoer je vrijedno zapaziti da se Debora nije povlaËila izonoga πto je preporuËila drugima.” (The Seventh-day Adventist Bible Commen-tary, 2. izd., sv. 2, str. 330)

S pouzdanjem u Boga, Debora i Barak poveli su izraelsku vojsku protivSiserine. Bog je predao Siseru u ruke Jaeli, koja ga je na kraju ubila. SudjelujuÊiu boju, Debora je pokazala da je voljna ærtvovati svoj æivot i poloæaj za Boæjustvar.

Gideon: Sumnja u Boæju volju (Suci 6,33-40)Bog se razgnjevio na Izraelce zato πto su ponavljali svoja greπna djela. Kad

bi ustrajavali u neposluπnosti i odbijali Njegovo vodstvo, On bi ih predavao uruke neprijatelja, koji bi ih godinama tlaËili. Onda bi Izrael zavapio Bogu da ihoslobodi.

Bog je izabrao Gideona da izbavi Izraelce iz midjanskih ruku. Meutim,izgleda da je Gideon smatrao da on nije na visini zadatka. Stoga je traæio odBoga da mu dokaæe da Êe ga πtititi.

Naπa sumnja i nespremnost da Boga dræimo za rijeË ograniËit Êe naπ uspjehkao Njegovih predstavnika. U Gideonovom sluËaju, Bog je uËinio Ëuda koja jeGideon zahtijevao i konaËno ga poveo u uspjeπnu borbu protiv Midjanaca. Bogzna naπe slabosti, ali ako traæimo Njegovo vodstvo, On Êe nam pomoÊi na naËinkakav ne moæemo ni zamisliti.

Samson: NajjaËi Ëovjek s jednom slaboπÊu (Suci 15,1-15; 16)Iako je bio najjaËi Ëovjek u svojem naraπtaju, Samson nije vladao poæudom

prema æenama. Prkosno se suprotstavio roditeljima kada su ga pokuπali uvje-riti da ostavi æenu iz Timnata, buduÊi da njezina religija i kultura nisu bile odBoga.

35

Samsonova konaËna propast bila je rezultat njegove veze s Delilom. Pa ipak,Bog ga je izabrao da oslobodi Izraelce od Filistejaca. Usprkos SamsonovomtragiËnom æivotu punom slabosti, Bog je nesreÊu u njegovom æivotu okrenuo nadobro. Njegovo ime pojavljuje se u biblijskoj “Galeriji slavnih” meu ostalimprvacima kao πto su Barak, Gideon i Ruta (Hebrejima 11,32-34).

Ruta: Rijetka ljubav (Ruta 1—4)Ruta i Noemi æivjele su u doba sudaca (Ruta 1,1). PriËa o njima otkriva

rijetku ljubav izmeu dviju æena iz razliËitog vjerskog i kulturnog konteksta.Kad su im muæevi umrli, obje su izgubile sve. Imale su samo jedna drugu.BuduÊi da nisu imale nikoga tko bi se o njima skrbio, Noemi je savjetovala Rutuda potraæi Boaza koji je radio na gumnu (Ruta 3,1-6). I da skratimo dugu priËu,Boaz se oæenio Rutom. Tada im je, na njihovu veliku radost, Bog podario sinakoji Êe biti predak Davida, “najveÊeg kralja u Izraelu, iz Ëije Êe loze doÊi Mesija.Krist je trebao biti konaËni vladar izraelskog kraljevstva po duhu, voa vjeËneteokracije. Krist je govorio o svojem nebeskom kraljevstvu, da bi naËinio razlikuu odnosu na kraljevstva ovoga svijeta. Knjiga o Ruti tako tvori divnu kariku unadahnutom narativu o kraljevstvu koje je Krist doπao uspostaviti.” (Isto, str.426)

Iza njihove priËe nasluÊuje se Boæja nevidljiva prisutnost. Noemi je vjerovalaBogu i uvijek se uzdala u Njega kad je rijeË o ishodu neke situacije. Na isti jenaËin i Ruta vjerovala u Boga i zaklela se Njegovim imenom kad je izrazila ljubavprema Noemi. Vrhunac cijele priËe je blagoslovljeni odnos u kojem je kralj Davidroen u Rutinoj obitelji. U svim okolnostima kroz koje prolazimo u velikojborbi, Bog uvijek ima plan za naπe osloboenje.

Samuel: Boæji izabranik (1. Samuelova 2,1-21.26)U vrijeme kada su Filistejci prodirali na izraelski teritorij, Bog je izabrao

Samuela. Rodila ga je æena koja je prethodno bila nerotkinja, te je u oËajuzatraæila pomoÊ od Boga da zaËne. ... Kad je saznala da je trudna, obeÊala je daÊe Mu posvetiti svoje dijete.

Bog je usliπao Aninu molitvu davπi joj njezinog Samuela koji Êe postatiposveÊeni, uspjeπni voa u Izraelu. “Poπto je bio posveÊen Jahvi na posebannaËin, Samuel je joπ kao dijete sluæio u Svetiπtu, radeÊi poslove koje je mogaoobavljati. Kako je sve to vrπio u poboænom duhu, bio je pozvan da sluæi iGospodinu. Primio je Gospodnji blagoslov. One mlade koji Mu sluæe u skladu sasvojim moguÊnostima, Bog Êe osposobiti da i dalje napreduju kako bi Mu joπbolje sluæili.” (Mathew Henry’s Concise Commentary, vidi “1 Samuel 2”, ChristNotes)

Bog uvijek ima plan za naπe osloboenje.

Caroline Nzula, Wote, Kenija

36


Oduπevljenje je poËelo jenjavati

SVJEDO»ANSTVOPonovljeni zakon 11,22-25

Ubrzo nakon ulaska u ObeÊanu Zemlju, Izraelci su krenuli pogreπnim putemi njihova ljubav prema Bogu sve je viπe slabjela. Njihovi susjedi sa svojombezboænom praksom utjecali su na njihov naËin æivota, upravljanja i bogosluæja.

“Od prvog Boæjeg javljanja na Sinaju oni su bili upozoreni na idolopoklon-stvo. Odmah nakon objavljivanja Zakona Mojsije je primio vijest o kanaanskimnarodima: ‘Nemoj se klanjati njihovim kumirima niti im iskazuj πtovanje; nepostupaj kako oni rade, nego njihove kumire poruπi i stupove im porazbijaj.Iskazujte πtovanje Jahvi, Bogu svome, pa Êu blagoslivljati tvoj kruh i tvoju vodui uklanjati od tebe bolest.’ (Izlazak 23,24.25) Dano im je obeÊanje da Êe Bog, svedok su Mu posluπni, pred njima pokoravati njihove neprijatelje.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 456)

Bog je iznio Izraelcima svoju æelju u pogledu njihovog æivota. Dao im jeupute kako trebaju æivjeti s Bogom i svojim bliænjima. “Mojsije je prije svojesmrti ponovio ove upute na najsveËaniji naËin, a ponovio ih je i Joπua.” (Isto,str. 457)

“Ali bez obzira na njihov uzviπeni cilj, oni su izabrali lagodnost i ugaanjesebi. Dopustili su da im promaknu prilike za zavrπetak osvajanja zemlje, i ostacisu ih ovih idolopokloniËkih naroda tlaËili tijekom buduÊih naraπtaja, koji su —kako je prorok pretkazao — bili ‘trnje’ u njihovim oËima, ‘bodljike’ u njihovimbokovima (Brojevi 33,35).” (Isto, str. 457)

“KrπÊani Ëesto, poput Izraela, popuπtaju utjecaju svijeta i prilagouju senjegovim naËelima i obiËajima da bi osigurali prijateljstvo neznaboæaca, ali Êese na kraju ovi toboænji prijatelji pokazati kao najopasniji neprijatelji. Biblijajasno uËi da ne moæe biti zajedniπtva Boæjeg naroda i svijeta. ‘Nemojte se Ëuditi,braÊo, ako vas svijet mrzi.’ (1. Ivanova 3,13) Naπ Spasitelj kaæe: ‘Ako vas svijetmrzi, znajte da je mene mrzio prije vas!’ (Ivan 15,18) Sotona djeluje kroz bez-boænike, pod krinkom laænog prijateljstva, da navede Boæji narod na grijeh kakobi ih odvojio od Njega, a kad je njihova obrana uklonjena, onda Êe on svoje slugenavesti da se okrenu protiv njih i pokuπaju ih uniπtiti.” (Isto, str. 468)

KrπÊani Ëesto, poput Izraela, popuπtaju utjecaju svijeta.

John Nzuve, Nairobi, Kenija

37


Najbolji naËin voenja

PRIMJENA1. Samuelova 15,22U vrijeme kada je Izraelu bilo nuæno vodstvo i usmjeravanje, Bog je podigao

Samuela kojeg je rodila Ana, prethodno nerotkinja, koja je imala veliku vjeru uBoga. Mnogo prije sinovog roenja, Ana se obratila Bogu s obzirom na to da nijeimala djece. Dok se molila Bogu uzdajuÊi se u Njega, obeÊala Mu je da Êe, akodobije sina, posvetiti svoje dijete Bogu. Kad se Samuel rodio, ona je odræalasvoje obeÊanje. Samuel je postao jedan od najveÊih voa koje je Izrael ikadaimao.

Okolnosti u vezi sa Samuelovim roenjem i razvojem podsjeÊaju nas da Bogbira najbolje voe. Oni se ne postavljaju jednostavno prema nekom hijerarhij-skom sustavu. U protivnom bi Elijevi sinovi odnijeli pobjedu. Umjesto toga, Bogje blagoslovio Anu koja Mu se obratila u nevolji i tuzi, darovavπi joj sina koji Êeposlije postati jedan od najvjernijih voa u Izraelu.

Kako je u ulozi suca u Izraelu Samuel postizao svoje ciljeve?

Dopustio je da ga vodi Duh Sveti. ProËitajte 1. Samuelova 15,22. “Po-taknut Duhom Svetim, Samuel je izgovorio tu duboku istinu koja Êe odjekivatitijekom svih vjekova u buduÊnosti (vidi Psalam 51,18-21; Izaija 1,11; Hoπea 6,6;Mihej 6,6-8).” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 2, str.526)

Vjerovao je Bogu. Takva vjera je temelj krπÊanskog æivota. Samuel, koji jebio posveÊen Bogu od najranijeg djetinjstva, vjerovao je da Êe ga Bog voditikorak po korak. Kako velika borba izmeu Krista i Sotone traje i danas, namaje takoer potrebna vjera dok se pokoravamo Bogu sluπajuÊi Njegove naredbe.

Bio je posluπan Bogu. Ako vjerujemo Bogu, bit Êemo Mu posluπni. Samuelje ostao posluπan dok se nalazio na poloæaju suca u Izraelu (1. Samuelova 12,2-4). Kao danaπnji krπÊani, moramo biti posluπni i vjerni kako bi nas Bog vodiou velikoj borbi.

Samuel je “bio tih, strpljiv prema neprijateljima, ponizan pred Bogom,posluπan u pogledu savjeta proroka, energiËan u borbi, odluËan u neoËekivanimopasnostima i izvanredno samopoærtvovan.” (Isto, str. 502)

ODGOVORITE1. Koje joπ Samuelove kvalitete moæete navesti?2. Koje æivotne pouke moæemo nauËiti iz Samuelovog karaktera i æivota?

Ako vjerujemo Bogu, bit Êemo Mu posluπni.

Damaris Ndanu, Makindu, Kenija

38


»uvajte se neprijateljevih zamki

MI©LJENJEPsalam 119,105; 1. Petrova 5,8

Samsonov æivot je jadni odraz onoga πto je po Boæjoj namjeri trebao biti. Uodnosu na sve ostale suce, samo je Samsonovo roenje najavio Boæji aneo. Onje trebao biti nazirej (Brojevi 6), posebno posveÊen Boæjoj sluæbi. Meutim,usprkos svim prednostima koje mu je Bog darovao, Samson je postupao supro-tno onome πto je Bog od njega oËekivao.

To me podsjeÊa na naπ poloæaj kao adventistiËkih krπÊana u svijetu. Miæivimo u vrijeme kada svijet treba saznati o Kristu i u nama vidjeti Boæje svjetlo.Naπ naËin æivota trebao bi biti primjer svijetu, kako bi i drugi saznali za spa-senje i prihvatili ga. NaËin na koji se odijevamo, πto jedemo i posebno kako seodnosimo prema Bogu i drugim ljudima, trebao bi odraæavati narod sa zadaÊomda svijet preobrazi nabolje.

Ipak, u mnogim sluËajevima Samsonovim su odlukama upravljale njegoveæelje. Mnogi od nas pali su u istu zamku. Koliko je samo nas vodeÊe crkvenepoloæaje iskoristilo da udovolji sebi i ostavilo boæanski zadatak neobavljenim!Neki drugi upotrijebili su svoje talente za osobnu dobit. Povijest o Samsonuopominje nas da naπ neprijatelj neÊe mirovati (1. Petrova 5,8).

Meutim, kao πto je Samsonov tragiËan æivot preokrenuo u junaËki kraj,tako Bog i nas vodi na svakom koraku (vidi Psalam 119,105). “Boæja rijeË osvje-tljava put kako bi ljudi mogli sigurno hodati u duhovnoj tami ovoga svijeta. Onajkoga vodi to svjetlo, ne mora posrnuti Ëak i ako na njegovoj stazi sa svih stranavreba zlo.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str.902) I, kako to primjeÊuje drugi autor, “Sotona koristi svoje najveÊe snage dazavede upravo one koje Bog namjerava upotrijebiti kao svoja orua za naroËitodjelo. On napada naπe najslabije toËke djelujuÊi na nedostatke u karakteru dabi stekao nadzor nad cijelim Ëovjekom. On zna da Êe uspjeti ako se ovi nedosta-ci njeguju. Ali nitko ne treba biti nadvladan. »ovjek nije prepuπten da svojomvlastitom slabom silom svlada sile zla. PomoÊ je pri ruci i dat Êe se svakoj duπikoja to stvarno æeli. Boæji aneli, koji se penju i silaze ljestvama πto ih je Jakovvidio u vienju, pomoÊi Êe svakoj duπi koja to hoÊe uspeti se do najuzviπenijegNeba.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 476)

ODGOVORITE1. Kako moæemo pobijediti slabost udovoljavanja sebi?2. Kako svoje slabosti moæemo pretvoriti u jaËe strane za sluæbu u Boæjem

djelu?

Povijest o Samsonu opominje nas da naπ neprijatelj neÊe mirovati.

Vincent Kitavi, Nairobi, Kenija

39


Boæji vjeËni plan

ISTRAÆIVANJEDjela 3,19; Rimljanima 5,20.21

ZAKLJU»AKSuci su djelovali tijekom okrutnog razdoblja u izraelskoj povijesti. Prvi nalet

osloboenja nakon lutanja po pustinji bio je zavrπen. Kultura i bogosluæje okol-nih naroda bili su primamljivi. I muËan zadatak koji im je Bog dao da oËistezemlju od stranog utjecaja postao je izuzetno teæak. Tako je Izrael poËeo prola-ziti cikluse postupnog pada u grijeh, nakon Ëega bi uslijedio poziv na buenjekada bi ih porobio neki drugi narod, a onda bi dolazilo do osloboenja prekohrabrog, Bogom izabranog suca. Ipak, koliko god su oni zastranili, Bog je uvijekimao plan koji je vodio pokajanju i izbavljenju.

RAZMOTRITEu Napiπite pjesmu sa “æivotnim poukama” o vaπem osobnom putovanju kada

ste dopustili Bogu da vas spasi od æivotnih problema. Iskoristite obrazackoji se moæe naÊi na sljedeÊem linku: http://ettcweb.Ir.k12.nj.us/forms/life-lesson.htm.

u Posluπajte pjesmu “Worn”, Tenth Avenue North’s Album, The Struggle. Tapjesma opisuje kako krπÊanin vapi za otkupljenjem.

u ProËitajte biografiju nekoga tko je bio hrabar u radu za Gospodina. Nekiprimjeri su: Maximilian Kolbe, Martin Luther, Helen Keller, Dietrich Bonhoef-fer, Martin Luther King Jr. i Edith Cavell.

u Poπaljite kratko pismo zahvalnosti i ohrabrenja nekom voi za kojega znateda stradava zbog kriticizma i nedostatka suradnje.

u Pronaite slike koje prikazuju ono πto vam pruæa hrabrost i napravite odtoga kolaæ. Unesite i citate koje smatrate nadahnjujuÊim.

u Razmislite o tome do kakve promjene moæe doÊi u vaπem æivotu ako budetenadahnjivali druge da slijede Boga. Napravite listu pozitivnih stvari kojemoæete uËiniti i recite kako biste ohrabrili ljude da ostanu jaki ili da otpoËnuputovanje sa Spasiteljem.

POVEÆITEEllen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlja “Prvi suci” i “Samson”.Jim Herst i Tim Finlay, “Exploring Judges”, Grace Communication Interna-

tional, 2002., https://www.gci.org/bible/hist/judges1; Bill Hybels, CourageousLeadership (Zondervan, 2002.).

Kris Coffin Stevenson, Sidney, Britanska Kolumbija, Kanada

40



Borba se nastavlja

“I objasnih im kako je dobrostiva ruka Boga moga bilanada mnom, a saopÊih im i rijeËi koje mi kralj bijaπe

rekao. ‘Ustanimo — povikaπe oni — i gradimo!’ Iukrijepiπe im se ruke na dobro djelo.” (Nehemija 2,18)

41


UVOD“Kako taj krπÊanski æivot djeluje na vas?”

Matej 10,33Isusova izjava: “Svrπeno je!” (Ivan 19,30) moæe djelovati zbunjujuÊe. Ipak,

Ëak i da je tako, moæemo razumjeti da to znaËi da je Gospodin uËinio svoj dio.Razumijevanje onoga πto je On uËinio na kriæu i sile koja nam je na raspolaga-nju kao rezultat toga, od najveÊeg je znaËenja za razumijevanje naπe uloge uspasenju. Kad razmiπljam o tome πto je Krist uËinio za mene, pomiπljam na tristvari: (1) toliko me je volio da je umro na kriæu i tako podigao vrijednost mojegæivota na “neprocjenjivu razinu”; (2) kad prihvatim Krista kao svojeg Spasitelja,Sotona me ne moæe viπe optuæivati i da se onda izvuËe; (3) imam slobodanpristup sili Duha Svetoga.

Dogaa se neπto Ëudesno kad postupamo u skladu s onim u πto vjerujemo.Na primjer, vjerujuÊi u Boæju snagu, David je porazio Golijata, Estera je oslobo-dila Hebreje, a Abraham je postao otac mnogim narodima. U proπlosti je sigurnobilo teπko dræati se svojih uvjerenja. Ali kako stvari stoje danas? Mi se danassuoËavamo s tako vjeπtim obmanama da Êemo, ako ne budemo boravili u Kristu,gubiti bitku za bitkom. Te bitke se umnogome odnose na um i mnoπtvo utjecajakoji nas svakodnevno bombardiraju. BuduÊi da sam roditelj krπÊanin, moja ulo-ga u velikoj borbi nije pasivna. »esto sam zabrinuta zbog emisija na televiziji,πkolskih programa, boravka u hotelu — πto? Jesam li spomenula boravak uhotelu? Da, zato πto smo se nedavno vratili iz jednog odmaraliπta za obitelji sdjecom, gdje su skoro sva djeca imala πtapove kojima su mahala ne bi li vidjelakako Êe to utjecati na razliËite predmete. Bila sam zahvalna πto naπa soba nijebila u blizini nekog ogledala koje govori ili slika koje bi odgovarale kada bistena njih zamahnuli πtapom. Posljednjeg dana naπeg boravka na tom mjestu, udnu druge police na noÊnom stolËiÊu pronaπla sam Bibliju. Kad je moj muæ tovidio, rekao je: “Pitam se koliko Êe ona ovdje trajati.” Realnost njegovih rijeËime je rastuæila.

Ono πto je nekada bilo neosporno pogreπno, sada se smatra ispravnim.»injenice koje potvruje Biblija viπe ne utjeËu na æivot mnogih krπÊana. Mi neæelimo nikoga uvrijediti. Ovo vrijeme poziva na hrabrost, usmjerenost k jednomcilju i nepokolebljivu vjeru u Krista. Da, svrπeno je, ali mi moramo vjerovati uto i tako æivjeti. Naπa uloga u velikoj borbi nije pasivna. Mi moramo sjedinitisvoju slabost s Njegovom snagom. Moramo Mu dopustiti da nas uËini pobjed-nicima nad zlom. Ovaj Êemo tjedan sagledati kako se borba za naπ um nastavljai kako naπi svakidaπnji izbori mogu doprinijeti da se zaustavi plima zla.

Naπa uloga u velikoj borbi nije pasivna.

Zelinda Sealy-Scavella, Toronto, Ontario, Kanada

42


Na pobjedniËkoj strani

LOGOSPostanak 3; Joπua 24,15; 1. o kraljevima 18,21; 2. o kraljevima 1;

Estera 3.4; 8,11-14; 9; Otkrivenje 12,7-9.11-17

Svladajte zlo s Bogom (Postanak 3; Otkrivenje 12,7-9.11-17)U poËetku je bio sklad. A onda se jednoga dana sve promijenilo. PoËelo je

s jednim oholim anelom kojega su misli odvele u pogreπnom smjeru. Prijenego πto je itko za to saznao, smislio je plan borbe protiv Kralja Neba. To jedovelo do rata u svemiru izmeu dobrih i pobunjenih anela, a posljedica je bilaistjerivanje s Neba treÊine anela. (Vidi The Seventh-day Adventist Bible Com-mentary, 2. izd., sv. 7, str. 808)

To je takoer oznaËilo poËetak velike borbe izmeu dobra i zla. Meutim,iako je Sotona namjeravao zlo, Bog je sve preokrenuo na dobro preko svojegizabranog naroda.

Ono πto je Josip rekao braÊi potvruje da Bog moæe uËiniti da od neËega πtoje zlo, ispadne dobro: “Osim toga, iako ste vi namjeravali da meni naudite, Bogje bio ono okrenuo na dobro: da uËini πto se danas zbiva — da spasi æivotvelikom narodu.” (Postanak 50,20)

“SudeÊi o Josipu na osnovi opÊe reakcije ljudske naravi, mislili su da Êe seon sada osvetiti onima koji su ga mrzili i povrijedili bez razloga. BuduÊi da senisu bili u stanju suprotstaviti ili pobjeÊi, pokuπali su ga omekπati time πto suse ponizili. Molili su ga kao sluge Jakovljevog Boga. ... On ih je uputio da se neboje njega nego Boga, da se ponize pred Gospodinom i od Njega zatraæe oprost.Uvjeravao ih je da ih on voli. Pogledajte kakav je izvanredan duh Josip pokazaoi nauËite od njega za zlo uzvraÊati dobrim.” (Mathew Henry’s Concise Commen-tary, vidi “Genesis 50,15-21”)

Vjera i oganj (1. o kraljevima 18; 2. o kraljevima 1)Zbog grijeha smo bolesni, suoËavamo se s otmicama, ubojstvima, genocidom

i ostalim okrutnostima koje se dogaaju svakodnevno. Kako bismo lako moglipasti u oËaj! Ipak, povijest nam govori o ljudima koji su zlu hrabro pogledali uoËi i ostali jaki zahvaljujuÊi Boæjoj sili.

Ilija se hrabro suoËio s vladarom koji je æelio njegovu smrt. On nije tek takopretkazivao kiπu kad je kralju rekao da Êe ona sigurno pasti. On nije ublaæavaorijeËi kada je hrabro i s povjerenjem objavio da je Boæji Ëovjek i da stoga moæezatraæiti od Gospodina da pusti oganj s neba. Isto tako, svatko od nas moæeimati sigurnost da Êe, kad ga vodi Duh Sveti, nestati svi strahovi, πto Êe nasosposobiti da hrabro zastupamo istinu.

“Kad Boæji narod bude imao isti duh kao Ilija, kad bude isto toliko usrdan,aktivan i hrabar, voljan da ustraje u molitvi, neustraπiv pred Boæjim licem i istotoliko æeljan da odgovara na Gospodnje pozive, tada Êe Boæje djelo brzo biti

43

dovrπeno i Isus Êe se vratiti po svoje vjerne.” (The Seventh-day Adventist BibleCommentary, 2. izd., sv. 2, str. 821)

Boæanska providnost (Estera 3.4; 1. o kraljevima 18,21)Kada Gospodin pozove svoj narod, nema apsolutno niËega πto bi se moglo

preprijeËiti na njegovom putu. Kada je pozvao Esteru da brani svoj narod, onaje moæda osjeÊala da je to za nju prevelik pothvat. Ali ona nije paniËarila.Umjesto toga, smjesta je krenula u akciju. Mordokaju je dala sljedeÊu uputu:“Hajde, sakupi sve Æidove koji se nalaze u Suzi. Postite za me: tri dana i tri noÊine jedite niti pijte. I ja Êu tako postiti sa svojim djevojkama. Tako pripremljenauÊi Êu kralju i unatoË zakonu, pa treba li da poginem, poginut Êu.” (Estera 4,16)

Ono πto je moglo biti tragedija za hebrejski narod, pretvorilo se u pobjedu.Poπto je Haman svrgnut s vlasti, a Mordokaj doveden na njegov poloæaj, kraljevproglas je izmijenjen tako da su se Hebreji u sluËaju napada mogli braniti. Timesu oni postali pobjednici umjesto da budu ærtve (Estera 8,11-14; 9). Bog jeupotrijebio “beznaËajnu” mladu æenu da drastiËno promijeni dogaaje.

“Izaberite danas...” (Joπua 24,15; 1. o kraljevima 18,21)Kako Êe se zavrπiti ova priËa? Na nama je da odluËimo kako Êe se velika

borba odvijati u naπem æivotu. HoÊemo li, kao Ilija i Estera, Ëvrsto stajati uzBoga Ëak i ako smo suoËeni sa smrÊu? Ili Êemo biti sliËni Izraelcima koji su setiho pokorili zapovijedi neznaboæaËkog kralja, umjesto da glasno govore o svo-jem Bogu?

Bog æeli silno raditi preko nas kako bi se osujetili Sotonini napori da nasuniπti. On je poslao svojega Sina koji je odluËio umrijeti na kriæu da bi nasspasio od potpunog uniπtenja koje je posljedica grijeha. Meutim, mi moramoodigrati odreenu ulogu u toj velikoj borbi. Moramo odluËiti πto Êemo uËiniti saslobodnom voljom koju nam je Bog dao. Ne smijemo nasjedati na Sotonine zleplanove. Mi moæemo reÊi NE avolu, a DA Bogu. Ilija je postavio pitanje koje sepostavlja i nama danas: “Dokle Êete hramati na obje strane? Ako je Jahve Bog,slijedite ga; ako je Baal, slijedite njega.” (1. o kraljevima 18,21) Izbor je konaËnonaπ, tvoj i moj. “Bitno je Ëvrsto stati uz Gospodina. Ako jednostavno skrenemozbog bilo Ëega πto je lagodno i lako, jednog dana otkrit Êemo da se zapravoklanjamo laænom bogu — sebi.” (The Life Application Study Bible, New Interna-tional Version, “1 Kings 18,21”)

ODGOVORITE©to moæemo nauËiti iz æivota Josipa, Ilije i Estere kad je rijeË o pokazivanju

vjere u Boga?

Izbor je konaËno naπ, tvoj i moj.

Alexandra Yeboah, Toronto, Ontario, Kanada

44


“Bez vjere nije moguÊe ugoditi Bogu”

SVJEDO»ANSTVO1. o kraljevima 19,9-18“Sve dok nije nauËio da se potpuno osloni na Boga, Ilija nije mogao dovrπiti

svoje djelo za one koji su bili zavedeni i sluæili Baalu. Velika pobjeda na visi-nama Karmela otvorila mu je put k joπ veÊim pobjedama; meutim, Izebelineprijetnje odvratile su ga od prekrasnih moguÊnosti koje su mu se pruæale. BoæjiËovjek morao je biti naveden da shvati neodræivost svoga sadaπnjeg poloæaja,posebice ako se on usporedi s poloæajem koji je Gospodin æelio da prorokzauzme.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 107)

Moram se dræati Gospodina s potpunim povjerenjem da bih mogao stajatitamo gdje On æeli. Svojim naporom ne mogu se odræati. Potrebna mi je vjeraIsusova i vjera u Isusa.

“Svima koji Êe u taj dan neustraπivo sluæiti Bogu u skladu s naËelima svojesavjesti, bit Êe potrebna hrabrost, Ëvrstina i poznavanje Boga i Njegove RijeËi,jer Êe oni koji ostanu vjerni Bogu biti progonjeni, njihove pobude napadane,njihovi najbolji napori pogreπno tumaËeni i njihova imena odbaËena kao zla.Sotona Êe svom svojom prijevarnom snagom utjecati na srce kako bi potamniorazum i uËinio da dobro izgleda kao zlo i zlo kao dobro. ©to snaænija i neporoË-nija bude vjera pripadnika Boæjeg naroda, πto ËvrπÊa njihova odluËnost da Gasluπaju, to Êe Sotona upornije protiv njih raspaljivati gnjev onih koji, iako tvrdeda su pravedni, gaze Boæji zakon. Bit Êe potrebno najËvrπÊe povjerenje i viπenego junaËka odluËnost da se i dalje dræe vjere koja je jednom predana svetima.

Bog æeli da se Njegov narod pripravi za krizu koja Êe uskoro izbiti. Priprem-ljeni ili nepripremljeni, svi Êe se morati suoËiti s njom; a samo oni koji su svojæivot uskladili s boæanskim mjerilom ostat Êe Ëvrsti u to vrijeme ispita i kuπnje.… Kad ne bude nikakve uzdanice, vidjet Êe se tko ima trajno pouzdanje u Jahvu,i dok neprijatelji istine sa svih strana zlonamjerno okruæuju Gospodnje sluge,Bog Êe nad njima bdjeti radi njihova dobra. On Êe im biti kao sjena velike stijeneu suhoj zemlji.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 271)

ODGOVORITE1. Jesu li vjera Isusova i vjera u Isusa dvije razliËite stvari? (Vidi Otkrivenje

14,9-12)2. Kako prethodni navodi osvjetljavaju Hebrejima 10,32-39?3. David i Ilija su pogrijeπili zato πto su iz vida izgubili Boga. Pronaite biblij-

ska obeÊanja koja Êe vas odræati u vrijeme kuπnji i progona.

Bog Êe nad njima bdjeti radi njihova dobra.

Gabrielle A. Baker, Gassaway, Zapadna Virginia, SAD

45


Nove obrambene snage

DOKAZU noÊi 26. travnja 2014. neka ekstremna vjerska skupina otela je iz πkole

267 djevojaka. Djevojkama je reËeno da su otmiËari pripadnici vojske, ali su oneubrzo shvatile da su prevarene. Neke od njih su na potresan naËin uspjelepobjeÊi u sigurnost. Jedna je, na primjer, pobjegla tako πto je skoËila iz kamionakoji ih je vozio u kamp spomenute skupine. Poslije je priËala koliko se osjetilarazoËaranom kad je jedna njezina prijateljica slagala kad su joj postavili pitanjeje li krπÊanka. “Bila sam πokirana i loπe sam se osjeÊala”, rekla je Saa. “Raz-miπljala sam: da su nas u tom trenutku ubili, πto bi ta djevojka rekla Gospodinuna Nebu?” (Howard LaFranchi, “How a Nigerian School Girl Escaped Boko Ha-ram: is Washington Still Concerned?” Christian Science Monitor, 14. rujna 2014.)

Premda neke knjige, kao πto je “David i Golijat” Malcolma Gladwella, poku-πavaju osporiti da su neke biblijske osobe bile toliko liπene prednosti kako toneki krπÊani vjeruju, mi u cijelom Svetom pismu vidimo da je Bog upotrebljavaoponizne ljude da za Njega uËine velike stari. David, Estera, Ezekija, Ilija i Nehe-mija samo su neki od njih. Osim tih biblijskih junaka, imamo i ljude kao πtosu John Wycliffe, Hannah Whitall Smith, Jan Hus, Lottie Moon, Martin Luther,i Ellen G. White. Svi su oni Ëinili velike ærtve kada je rijeË o borbi izmeu dobrai zla.

A ipak borba i dalje traje. Ima joπ posla koji treba obaviti. Svi mi trebamoodigrati odreenu ulogu. Nemojmo se odreÊi Boga u oËajnim trenucima ovoze-maljskih nevolja. ©to Êemo reÊi naπem Gospodinu na Nebu ako ne budemosudjelovali u toj velikoj borbi?

Zanimljivo, kad se engleska rijeË za zlo, evil, proËita unatrag, dobijemoenglesku rijeË live, πto znaËi “æivjeti”. Zlo ubija i uniπtava (1. Petrova 5,8). Bogpronalazi vlastite obrambene snage, vojsku koja Êe zlo okrenuti naglavaËke,poraziti ga jednom za svagda i omoguÊiti Boæjem narodu da æivi u miru.

Bog moæe i nas upotrijebiti ako Mu dopustimo. On ne poziva sposobne.Umjesto toga, On osposobljava one koje je pozvao. I ako kao dio Boæje vojskeradimo ruku pod ruku s Njim, glasno Êemo izgovarati rijeË “aleluja” u znakhvale Bogu, koji Êe konaËno rat pretvoriti u mir i svojem narodu ponuditi vjeËniæivot.

ODGOVORITE1. Koja je vaπa uloga u velikoj borbi? ©to Êete reÊi naπem Gospodinu na Nebu

kada se vrati?2. Koje obeÊanje imamo da i mi, sliËno Davidu, Esteri, Ezekiji, Iliji i Nehemiji,

moæemo svladati zlo?

Simone Samuels, Montreal, Quebec, Kanada

46


Bog moæe upotrijebiti bilo koga

PRIMJENABiblija je puna primjera o tome kako Bog moæe upotrijebiti bilo koga da

odnese pobjedu nad silama zla. Pogledajte Nehemiju. BuduÊi da je bio samoskromni peharnik babilonskog kralja Artakserksa, bilo je neoËekivano da baπon bude izabran za obnovitelja Jude nakon mnogo godina suæanjstva u Babilo-nu. Ali usprkos velikom protivljenju od strane neprijatelja iz drugih naroda ipobuni unutar vlastitog naroda, on i njegovi sunarodnjaci uspjeπno su obnoviligodinama razruπene zidove Jeruzalema, i to u rekordnom roku od 52 dana. Evonekih kljuËnih pouka koje moæemo nauËiti od Nehemije.

Izaberite pobjedniËku stranu (Efeæanima 6,11). U velikoj borbi izmeudobra i zla, postoji samo jedna takva strana — Boæja. Kao u Nehemijinom slu-Ëaju, izabrati pobjedniËku stranu i ostati na njoj jedini je put da za uspjeh uovom æivotu i onom koji Êe doÊi. To je izbor koji moramo naËiniti svakog dana.Naπa odanost Bogu postajat Êe sve veÊa kako Ga budemo viπe upoznavali uNjegovoj RijeËi.

Budite uzoran radnik. Bez obzira na poloæaj na kojem se nalazite, uvijekimajte na umu da ste u Boæjoj sluæbi, a ne ljudskoj. Nehemija je izvanrednoobavljenim poslom stekao naklonost kralja Artakserksa. I tako, kad je kraljvidio koliko Nehemija pati zbog Jude, rado mu je dao svoj blagoslov da se vratiu Judu na odreeno vrijeme i osigura pomoÊ za prikupljanje materijala za po-novno podizanje jeruzalemskih zidova. SliËno tome, kad mi Ëinimo najbolje πtomoæemo u bilo kojem poslu, steÊi Êemo naklonost ljudi na visokim poloæajima,πto Êe nas uËiniti efikasnijim radnicima za Boga (Izreke 22,29).

Ne mislite samo na sebe (Nehemija 2,11-18). Kad je Bog pozvao Nehe-miju da pomogne svojem narodu, on nije oklijevao usprkos opasnostima. Ne-hemija je bio zabrinut za svoj narod koji je zaboravio Boga nakon mnogo godinaneprijateljskog tlaËenja, i posvetio je viπe od jednog desetljeÊa svojeg æivotakako bi obnovio njegovu snagu kao naroda. Mi takoer moramo biti samopoær-tvovni ako se æelimo boriti protiv zla u svojem æivotu i æivotu drugih ljudi.

“Molite bez prestanka” (1. Solunjanima 5,17). Uz usrdnu molitvu ipost, Nehemija se latio golemog zadatka ponovnog uspostavljanja Jude u fiziË-kom i politiËkom smislu. A kad bi se neprijatelji urotili da napadnu Jeruzalem,Nehemija se okretao molitvi kao prvoj crti obrane. Kad se mi suoËimo s naizglednesavladivim izazovima, takoer moramo pribjeÊi istinskom Izvoru naπe snage(2. Ljetopisa 20,12).

ODGOVORITE1. Koje korake moæete poduzeti da biste osnaæili svoj molitveni æivot?2. Poziva li vas Bog da uËinite neπto πto izbjegavate zbog straha? Traæite Boæje

vodstvo i razmislite o sljedeÊem potezu.

Christelle Agboka, Toronto, Ontario, Kanada

47


Nepoznati odgovor — poznato rjeπenje

MI©LJENJEIzaija 53,4Dok sam pregledavala studentski forum svojeg sveuËiliπta, naiπla sam na

jedan post koji me je silno uznemirio. Mlada æena govorila je o tome kako je bilasilovana. Bila sam izvan sebe. Nisam mogla razumjeti da bi se u mojem savrπe-nom æivotu moglo dogoditi takvo πto. Danima sam postavljala pitanja BoguodmahujuÊi glavom u nevjerici kad god bi ta misao izbila na povrπinu, grozeÊise moguÊnosti da bi se neπto sliËno moglo dogoditi mojim prijateljima, obitelji,Ëak i meni.

Ellen G. White kaæe da nitko ne moæe objasniti zlo (Velika borba, str. 389,390).Slaæem se s njom. Ali πto ja kao krπÊanka govorim drugima? ©to da kaæemmladoj æeni koja je silovana i preæivjela je da o tome posvjedoËi? Kako da toobjasnim Ëovjeku ili djetetu koji su promatrali kako netko iz teroristiËke orga-nizacije ubija Ëlana njihove obitelji?

U Izaiji 53,4 stoji: “A on je naπe bolesti ponio, naπe je boli na se uzeo.” Jesteli ikada vidjeli kako netko Ëini neπto vrlo muËno, kao kad puca na nekoga ulijeËniËkoj ordinaciji? Ili je netko uæasno pao: jeste ga pridræali ili ste zatvorilioËi da ne biste vidjeli? Moæda ste nekom prijatelju koji je izgubio voljenu osoburekli da znate kako se osjeÊa. Istina je, pak, da mi ne moæemo razumjeti kakose netko drugi osjeÊa. Moæemo shvatiti jedino situaciju zasnovanu na vlastitomiskustvu.

Ja ne mogu nositi tuu bol. Ali u Izaiji 53,4 stoji da je Isus mogao. On jeponio naπe boli. Kad je visio na kriæu, osjeÊao je boli svih. On zna kako samse ja osjeÊala kad sam izgubila baku i kada sam prvi put pala s bicikla. On jeosjeÊao strahovitu bol kakva se javlja kada duboka æalost pogodi nekog uneposrednoj blizini. On je osjetio strah ljudi u plinskim komorama za vrijemeholokausta. On je osjetio bol ærtava i Ëlanova obitelji onih koji su izgubili æivotonog uæasnog 11. rujna. Isus je osjetio oËaj Izraelaca u egipatskom ropstvu.Biblija kaæe da je On ponio sve naπe boli: u proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti.On je to osjetio.

Isus ne æeli uËiniti kraj grijehu samo da bi oprao svoje ime. On æeli okonËatigrijeh da viπe ne bude naπih boli. Kad veliku borbu gledam iz te perspektive,mogu biti mirna znajuÊi da Êe Isus uniπtiti bol jednom za svagda, radi mene.

ODGOVORITE1. Kako nas odgovor na tajanstveno pitanje o postojanju zla moæe skrenuti s

pravog puta?2. Kako moæemo pokazati Boæju ljubav ljudima koji se osjeÊaju svladani zlom?

Brittany Hudson, Cocoyea Village, San Fernando, Trinidad i Tobago

48


Ostanimo Ëvrsti

ISTRAÆIVANJE1. o kraljevima 18,21; 2. o kraljevima 1; Estera 3.4; Daniel 3

ZAKLJU»AKKad usporeujemo æivot Davida, Ilije, Ezekije, Estere i Nehemije, na povr-

πinu izranjaju sliËne teme: Bog upotrebljava “beznaËajne” ljude da zaustaviplimu zla; i usprkos velikim preprekama, ne moramo pokleknuti pred sveopÊimzlom. Umjesto toga, moæemo Ëvrsto stajati u sili Boga, vjernog svojim obeÊa-njima Saveza koja se za nas ispunjavaju u Isusu. Ako izdræimo u Njegovoj sili,vidjet Êemo da sile zla nisu dovoljno moÊne da nadjaËaju. Naπe æariπte i izazovtreba biti radost u Njegovom izbavljenju.

RAZMOTRITEu Iziite u park ili πumu. Potraæite neko staro Ëvornato drvo koje je preæivjelo

mnogo godina i bilo izloæeno nevremenu. Stanite kraj njega ili sjednite podnjegovu kroπnju. Oslonite se na stablo. Osjetite njegovu snagu na svojimleima i razmislite o tome πto znaËi stajati Ëvrsto u Boæjoj sili.

u »itajte o æenama i muπkarcima u povijesti koji su se Ëvrsto dræali svojihvjerskih uvjerenja u Biography Online http://222.biographyonline.net/huma-nitarian/anti-slavery.movement.html. Kako vas oni nadahnjuju?

u Razgovarajte s nekim u svojoj crkvi tko je, stojeÊi Ëvrsto u Bogu, ostvariopozitivne promjene na poseban naËin (pomoÊ siromaπnima, prikupljanjenamirnica i hrane za stradale i izbjeglice itd.). Otkrijte πto je tu osobumotiviralo. Radite s njom jedan dan i utvrdite kako u svojem æivotu moæeteprimijeniti ono πto ste nauËili od te osobe.

u Posluπajte pjesmu “Dare to be Daniel” na http://cyberhymnal.org/htm/d/a/daretobe.htm.

POVEÆITEDaniel 3.Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 303-310; 320-326.Elizabeth Fletcher, “Clever Queen, Foolish King”, Women in the Bible, http:/

/www,womeninthebible.net/1.14.Esther.htm.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD

49


Pouka 630. sijeËnja—6.veljaËe 2016.

Pobjeda u pustinji

“Da, Sin »ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto jeizgubljeno.” (Luka 19,10)

50


Jeste li spremni za...?

Uskoro sam trebao diplomirati na SveuËiliπtu Juæni Karibi. Ovamo sam sti-gao Ëetiri godine prije toga s otoka Bekia, povrπine sedam kvadratnih milja. Isada sam oËekivao otvaranje sljedeÊeg poglavlja u svojem æivotu.

Meutim, oblaci neizvjesnosti nadnijeli su se nad mojom glavom. Bio samgotovo oslijepio zbog te pustinje u kojoj sam se naπao. I tek u takvoj realnostishvatio sam koliko je fiziËka tama neπto povrπinski, dok su emocionalna iduhovna tama daleko dublje. Postao sam ærtva samoispitivanja, πto je uvijeknajgore! HodajuÊi tako kroz mraËnu pustinju, poËeo sam postavljati pitanjazaπto, kada, gdje i πto. KonaËno, nakon temeljitog razmiπljanja, usvojio samsavjet: “Pusti i prepusti Bogu!” On “nam dade pobjedu po naπem GospodinuIsusu Kristu!” (1. KorinÊanima 15,57) Tako sam primio silu da prebrodim tamukoju sam sâm bio stvorio.

Nakon pada Adama i Eve, duhovna tama zaprijetila je postojanju ljudskogroda. Meutim, u Postanku 3,14.15 Ëitamo o “proroËanstvu o dolasku Oslobo-ditelja” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 1, str. 233).Isus, Boæji Sin, umrijet Êe umjesto nas zbog naπih grijeha. Kad kao krπÊani neunesemo Svjetlo svijeta u sebe, naπa “pustinja” postat Êe savrπen teren zaavola. Ne moæemo se boriti protiv njega u svojoj duhovnoj tami. Moramo vjero-vati i dopustiti Bogu da bude ono πto jest. Dopustimo Mu da se On bori za nastako πto Êe æivjeti u naπem srcu preko Duha Svetoga.

–avao neprestano pokuπava preuzeti ulogu Redatelja. Ali to nitko ne moæeuËiniti! Pobjeda u pustinji ostvaruje se kada dopustimo Bogu da bude ono πtojest, kada razumijemo da smo mi samo osobe u knjizi æivota, a ne njeziniautori. Scenarij je napisan, a Stvoritelj Svemira je najbolji redatelj kojega smoikada imali. Upravo Êemo vjerom u Njega izvojevati pobjedu u pustinji. Jeste lispremni sve “pustiti i prepustiti Bogu”? Neka vas rijeËi sljedeÊe pjesme vode navaπem putu:

“Ostavi me samog ako moraπ / NauËi moje srce da voli i ima pouzdanja /Unutarnjom odapetom strijelom podsjeÊaπ me da si moj. / Prionut Êu uz Tebe,neÊu dopustiti da odem / Jer Ti jedini, moje srce to dobro zna, / πaljeπ ovu ranuda bih mogao rasti / I podsjeÊaπ me da sam Tvoj.” (Vicki Baird, “Set Apart”,Inspirational Poems)

Jeste li spremni sve “pustiti i prepustiti Bogu”?

Felicia Frederick, St. Joseph, Trinidad i Tobago, Zapadnoindijsko otoËje

51


“Kao drvo usaeno...”

DOKAZIvan 15,1-7; GalaÊanima 5,22

Æivimo u svijetu s mnogo razliËitih religija i tumaËenja Biblije, a ipak jejedna od najzanimljivijih istina o Evanelju njegova jednostavnost. Kristova vi-jest o spasenju dovoljno je jednostavna da je Ëak i dijete moæe razumjeti! On jeimao Ëudesnu sposobnost da upotrijebi ono πto razumijemo ne bi li nam obja-snio ono πto je izvan granica naπeg razumijevanja.

U Ivanu 15, Krist se koristi trsom da nas pouËi jednoj od najvaænijih istinao krπÊanskom æivotu — kako ostati na pravoj strani u velikoj borbi kad smo veÊodluËili slijediti Krista. RijeË “ostati” potjeËe od grËke rijeËi meno, πto znaËi“ostati kao jedan, a ne da se postane drugi ili razliËit.” (The NAS New TestamentGreek Lexicon, vidi “meno“)

I stoga se pitamo kako bilo tko od nas moæe ostati s Bogom. Ivan 15,2pomaæe nam da to razumijemo: “On sijeËe svaku mladicu na meni koja ne raaroda, a proËiπÊava svaku koja raa rod, da rodi viπe roda.” Odmah shvaÊamo daBog æeli ukloniti one stvari koje nam πtete, baπ kao πto vrtlar uklanja korov izsvojeg nasada.

U svojoj ilustraciji Isus pojaπnjava da mi sami po sebi ne moæemo donositirod Duha (GalaÊanima 5,22.23). Ako se kao Isus svaki dan posveÊujemo molitvi,prouËavanju Boæje rijeËi i prenoπenju te RijeËi drugima, poËet Êemo zapaæatikako se u naπem æivotu pojavljuje rod Duha. Boæje istine su lako shvatljive, alizbog naπe greπne naravi, moæda Êe nam biti teπko primijeniti ih u svakidaπnjemæivotu. Neprijatelj duπa Ëini sve πto je u njegovoj moÊi da mi ne ostanemo uKristu. Kako on to Ëini? Tako πto nas zaokuplja πkolskim obvezama, raËunima,zabavom, svim brigama ovoga svijeta i dovodi u naπ æivot ljude Ëiji utjecajoslabljuje naπu zajednicu s Bogom i time umanjuje naπu vjeru.

Razmislite: Ako ne doemo na Nebo, onda, kao prvo, to nikada i nije bio naπprioritet. Kada Ëinimo svjestan, smiπljen, odluËan napor da ostanemo u Kristu,svatko od nas bit Êe kao “stablo zasaeno pokraj voda tekuÊica πto u svojevrijeme plod donosi; liπÊe mu nikad ne vene, sve πto radi dobrim urodi” (Psalam1,3).

ODGOVORITENavedite nekoliko praktiËnih naËina da pobijedite stare navike i stvorite

nove, zdrave. Zaπto moramo oblikovati i odræavati te zdrave navike?

Mi sami po sebi ne moæemo donositi rod Duha.

Fralene Thorpe, St. Joseph, Trinidad i Tobago, Zapadnoindijsko otoËje

52

Ponedjeljak, 1. veljaËe

UpomoÊ! Izgubljen sam! Moæe li me netko spasiti?

LOGOSLuka 15,1-10; 19,10; Ivan 14,1-3; GalaÊanima 4,4-7Na obzoru se lagano pojavljivala tama. Tiπina je pojaËavala pucketanje suhih

granËica dok smo bojaæljivo koraËali po njima. Ptice su se razletjele na putukuÊi. PËele su nas napadale, a bili smo i okruæeni neËim nalik na divovskalisnata Ëudoviπta. Bili smo izgubljeni u amazonskoj praπumi! Odjeci naπih gla-sova probijali su se kroz gustu praπumu dok smo oËekivali nekakav odgovor, aliga nije bilo.

Jeste li se vi kada izgubili? Ja jesam. Bezbroj uznemirujuÊih misli prolazilomi je kroz glavu. HoÊu li ikada ponovno vidjeti svoju obitelj, prijatelje i svojevoljene? HoÊe li itko pronaÊi moje tijelo? Bih li trebao ostaviti poruku za onekoje volim? Takve neumoljive misli prolamale su se kroz moj um brzinom mu-nje, uniπtavajuÊi skoro svaki trag nade u preæivljavanje.

Prema Postanku 3, kad je ËovjeËanstvo zapalo u tamu, ljudi su naizgled biliprisiljeni na æivot u pustinji u metaforiËkom smislu — bili su izgubljeni i odvo-jeni od Boga. Meutim, On je veÊ imao gotov plan za izbavljenje ljudskih biÊaiz tog stanja izgubljenosti i pobjedu joπ dok su u pustinji. Ta pobjeda ogledalase u dolasku obeÊanog Mesije — Isusa Krista.

Je li Krist doista doπao na Zemlju? (GalaÊanima 4,4-6)Osoba radoznalog uma moæda Êe dovoditi u pitanje Isusovo postojanje. Po-

stoji li dokaz osim biblijskog koji potvruje Njegovu prisutnost na Zemlji? Postojinekoliko filozofskih πkola o Njegovom postojanju. Neki se Ëak pozivaju na tajpredmet kao na “potragu za povijesnim Isusom“.

Prema Craigu L. Blombergu, “racionalisti i mitolozi podjednako su utvrdilida je povijesni Isus bio samo Ëovjek, liπen svakog Ëudotvorstva ili ‘boæanskenaravi’. ... Za Reimarusa, Isus je bio tipiËni Æidov svojeg doba. ... Za Straussa,Isus je bio Mesija stradalnik koji je pogreπno vjerovao da Êe njegova smrt uzro-kovati dogaanja koja Êe dovesti do nastanka doslovnog, ovozemaljskog æidov-skog Boæjeg kraljevstva.” (Craig L. Blomberg, Jesus and the Gospels: An intro-duction and Survey, 2. izd., str. 207,208)

ZajedniËko je spomenutim filozofima i znanstvenicima πto svi oni podupiruËinjenicu da je Isus doista postojao. On je doπao! GalaÊanima 4,4-7 dalje potvr-uje Njegov dolazak kao dogaaj koji se dogodio u toËno odreeno vrijeme.

Ali zaπto je On u stvari doπao?

Poslanje “nai i spasi” (Luka 15,1-10; 19,10)Svrha Isusovog dolaska za nas krπÊane nije nikakva tajna. Na temelju Luke

19,10 potpuno je jasno da Kristovo poslanje nije trebalo dokazati da je Onboæansko BiÊe, da pripada odreenoj klasi ili sljedbi, ili da je æelio uspostavitibilo koji oblik ovozemaljske nadmoÊi u politiËkoj areni. Luka upotrebljava dvije

53

vaæne rijeËi koje izriËu poslanje ili cilj Isusa Krista. Te su dvije rijeËi “traæiti”i “spasiti”. Prema grËkoj gramatici, te su rijeËi napisane u obliku koji se naziva“infinitiv namjere”. To znaËi da se Luka 19,10 moæe toËnije prevesti ovako: “Sin»ovjeËji doπao je s namjerom da nae i spasi izgubljene.”

Kakve li utjeπne misli! Kad je ljudski rod bio izgubljen, odvojen od Boga,Isus je doπao s neobiËnom zadaÊom — da spasi ËovjeËanstvo. Luka 15,1-10nastoji opisati vaænost i intenzitet te zadaÊe. Treba uËiniti svaki moguÊi naporkako bi svaka osoba dobila priliku da bude izbavljena. Stoga u nekim svojimusporedbama Isus govori o radosti zbog pronalaæenja samo jedne izgubljenevrijednosti. Da, i te kako je bitno da se spasi samo jedan greπnik.

Bog æeli da vaπe izbavljenje bude uspjeπno. Kako je samo velik i dostojanπtovanja taj naπ Bog!

KonaËno izbavljeni — pobjeda u pustinji! (Ivan 14,1-3)OËi su nam se orosile pri pogledu na neπto tako blisko. Proπlo je viπe sati

prije nego πto smo otac i ja ugledali poznatu rijeku koja nas je sigurno vodilakuÊi. To πto smo spaπeni na takav naËin jedan je od najljepπih trenutaka unaπem æivotu.

Bilo je mnogo staza koje su naizgled nudile nadu u izbavljenje. Meutim,samo je jedna podarila æeljeni rezultat. Putovanje kao da je iscijedilo i posljednjigram snage iz nas, ali radost πto vidimo prepoznatljivu zemlju gonila je naπeumorne miπiÊe kuÊi.

Kao Boæja djeca, mi smo veÊ na poznatom tlu i usprkos tome πto nismo upotpunosti spaπeni od posljedica grijeha, moæemo se tjeπiti Ëinjenicom da ÊezahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi, naπa umorna tijela uÊi u vjeËni æivot. U meuvreme-nu bit Êe mnogo pogreπnih staza koje kao da nude put kuÊi. Meutim, samostaza na koju nam Isus ukazuje vodi u ispravnom smjeru. On nas je veÊ izbaviosvojom smrÊu na kriæu. Sada je na Nebu gdje priprema mjesto za nas. On jeotvorio vrata osloboenja.

ZahvaljujuÊi Isusu, moæemo pobijediti u pustinji grijeha.

ODGOVORITE1. Razmislite o nekim stvarima koje vas moæda spreËavaju da uæivate u pobjedi

koju Bog nudi. Traæite od Boga da oslobodi vaπ æivot od takvih stvari.2. Jeste li prijatelj s ljudima koji trebaju saznati πto je Bog uËinio da bi ih

izbavio? Molite se da vam Bog pokaæe naËin na koji Êete te ljude dovesti kNjemu.

OËi su nam se orosile pri pogledu na neπto tako blisko.

Clinton Savory, St. Joseph, Trinidad i Tobago, Zapadnoindijsko otoËje

54

Utorak, 2. veljaËe

On pazi na vas

SVJEDO»ANSTVOLuka 19,10“Neprijatelju duπa nije dopuπteno da Ëita ljudske misli; ali on je izvanredan

promatraË koji biljeæi naπe rijeËi; ocjenjuje naπe postupke i vjeπto prilagoavasvoje kuπnje za one koji se stavljaju pod njegovu vlast.” (Ellen G. White, Se-lected Messages, sv. 1, str. 122,123)

“Baπ kao πto imamo osobnog Spasitelja, tako sasvim sigurno imamo i osobnogneprijatelja, okrutnog i lukavog, koji stalno nadgleda naπe korake i kuje urotuda nas odvede na stranputicu. ... Najzaposleniji je tamo gdje se njeguje miπljenjeda on zapravo ne postoji. Kad najmanje mislimo da je prisutan, on zadobivaprednost u odnosu na nas. Uznemirena sam kad vidim koliko se mnogo mladihpokorava njegovoj vlasti a da to ni ne znaju.” (Ellen G. White, Sons and Daugh-ters of God, str. 79)

Katkad nismo dovoljno oprezni. Okliznemo se i padnemo, ali uvijek moramoimati na umu da je “Sin »ovjeËji doπao da traæi i spasi πto je izgubljeno” (Luka19,10). “Kad je Sotona zbaËen s Neba, on je Zemlju odluËio naËiniti svojimkraljevstvom. Kad je iskuπao i pobijedio Adama i Evu, mislio je da je osvojioovaj svijet, ‘jer’, kazao je on, ‘oni su me izabrali kao svog vladara’. Tvrdio je daje greπniku nemoguÊe darovati oprost, te da su stoga ljudi njegovi zakonitipodanici, a da svijet pripada njemu. Ali Bog je dao svog dragog Sina — koji jebio jednak Njemu — da snosi kaznu prijestupa i time osigurao put kojim ljudimogu zadobiti Njegovu milost i biti vraÊeni u edenski dom. Krist se prihvatiootkupljenja Ëovjeka i spaπavanja svijeta iz Sotoninog naruËja.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 47,48)

Kao ljudi mi Ëinimo pogreπke, ali se uvijek moæemo obratiti Isusu, nekometko je bio kuπan sliËno nama. U Njemu imamo nekoga tko je dao svoj æivot zanas da bismo mogli biti otkupljeni. U Njemu imamo pobjedu u svakom “pu-stinjskom” iskustvu u kojem se moæemo naÊi. Ali viπe od svega, u Njemu imamonekoga tko brine o onima koje je nazvao svojom djecom.

ODGOVORITE1. Razmislite o biblijskim osobama koje su upale u Sotonine zamke, ali su se

uz Boæju pomoÊ oslobodile.2. Sotona ne moæe Ëitati naπe misli; dakle, na koje naËine moæemo odnijeti

pobjedu nad njim?

“Bog je dao svog dragog Sina — koji je bio jednak Njemu — da snosikaznu prijestupa.”

Tamara Benjamin, Tortola, DjeviËansko otoËje

55

Srijeda, 3. veljaËe

Kruh — Stijena

PRIMJENAPonovljeni zakon 8,2.3; Matej 4,1-4

U kolikom ste stupnju liπeni hranljivih sastojaka? Kad ne jedemo odgo-varajuÊu hranu ili ne pijemo dovoljnu koliËinu vode, dovodimo u opasnost imunisustav, a naπa razdraæljivost raste vrtoglavom brzinom. Mi se obiËno ozarimokad shvatimo da se u restoranu posluæuje naπe omiljeno predjelo ili desert. Nojesmo li isto toliko uzbueni kad pomislimo na Isusovo obeÊanje da nam nikadaniπta neÊe nedostajati ako pijemo s Njegovog izvora i jedemo za Njegovim sto-lom? Ili nas je pustinja grijeha oslabila i iscrpila? Doite! Pogledajmo i okusimohranu koju nam nudi Mesija.

Svakoga dana provedite odreeno vrijeme s Bogom. Hraniti se izBoæje rijeËi — Biblije — bitno je za stvaranje gadljivosti prema grijehu. Budimoonaj Boæji sluga koji Ëezne za svetoπÊu. Jedino nas On moæe ispuniti i kad smoispunjeni Njime, moÊi Êemo osnaæiti i svoju slabiju braÊu i sestre u Kristu.

Vodite raËuna da dovoljno “jedete”. “»ovjek ne æivi samo o kruhu”(Ponovljeni zakon 8,3). Taj tekst govori o gladi i njezinoj povezanosti s Evane-ljem i Isusovim zapovijedima. On nam govori da trebamo uzimati Kruh Æivota,RijeË Boæju, baπ kao πto svakoga dana moramo jesti dobru hranu da bi naπ duhi tijelo ispravno funkcionirali. Odvojite svakoga dana vrijeme da se hranite izBoæje rijeËi. Provodite odreeno vrijeme u molitvi. Nemojte govoriti Bogu samoo svojim potrebama i æeljama. Duboko razmiπljajte o Njegovoj RijeËi i saznajtekako je moæete primijeniti u svojem æivotu.

Budite ustrajni u hodu s Kristom. On je uvijek tu za vas. On je VjeËnaStijena. Dok je bio na Zemlji, stalno je odræavao vezu sa svojim nebeskim Ocem.Biblija govori o tome kako se Isus molio i postio na vrhu planine Ëetrdeset danai Ëetrdeset noÊi (Matej 4,2). VeÊina ljudi odustala bi nakon dva-tri dana. Ali nei Isus, zato πto je znao da ne moæemo æivjeti samo o kruhu, veÊ da nam jepotrebna svaka rijeË “koja izlazi iz usta Boæjih” (Matej 4,4). On je te rijeËi uputioi samom avolu (Matej 4,1-4).

UËinite nuæne promjene u svojem æivotu. Dolazi vrijeme kada Êemo semorati osloboditi svega πto nas lako zavede. A to moæemo uËiniti samo uzGospodnju pomoÊ. Samo nam On moæe podariti mir koji nadilazi svaki razumusred æivotnih oluja.

ODGOVORITE1. Provodite li dovoljno vremena u razgovoru sa svojim nebeskim Ocem?2. Jeste li ispunjeni duhovno, ili zadovoljavate samo svoje tjelesne potrebe?

Hesroy Golden Philbert, St. Joseph, Trinidad i Tobago, ZapadnoindijskootoËje

56

»etvrtak, 4. veljaËe

“»uvajte se...”

MI©LJENJEMatej 4,4-7; 1. KorinÊanima 10,12Ja se ozbiljno borim. VeÊina nas smatra sebe “jakim” u vjeri. Poput mene,

i vi moæda kaæete da znate u πto vjerujete i da se Ëvrsto dræite savjeta koji senalaze u nadahnutim temeljnim stupovima naπe Crkve. Ipak, vaπa hrabrost ko-pni kad se suoËite s ispitima u stvarnom æivotu i svakidaπnjim kuπnjama kojedonose okolnosti.

Jednostavno reËeno, koliko se mi kao krπÊani Ëvrsto dræimo OËevih rijeËidok izbjegavamo opasne kuπnje? Rado Ëitam izvjeπtaj u Mateju 4, zato πto toËnoprikazuje bezvremenu borbu izmeu naπe posluπnosti i neposluπnosti premaBogu. Sin »ovjeËji i djeca Izraelova kuπani su u nimalo idealnim “pustinjskim”uvjetima. Razmislite do koje su mjere Abraham, David i Job morali biti kuπanikako bi sazreli i iskusili dubine Boæje milosti koja pruæa potporu. To viπe odsvega potvruje osnovno biblijsko naËelo da oni koje Bog pozove moraju bitiprovjereni i iskuπani.

Hvala Bogu, naπ Spasitelj je trijumfalno pobijedio u pustinji gdje je Izraelprethodno pao. Emanuel je bio naπ preteËa. Kad je bio kuπan, pokazao nam jekako se trebamo moliti. Pokazao je kako treba upotrijebiti πtit Svetoga pisma(Matej 4,4) i odnio pobjedu, iako je u borbi ulagao krajnje napore. I mi Êemoimati borbe zato πto Ëesto prihvaÊamo Sotoninu ponudu kraljevstva i slave ovogasvijeta, dok istodobno nijeËe znaËenje kriæa. Moæda mi pomiπljamo da se naËinna koji su Izraelci tada grijeπili, ne odnosi i na nas u dvadeset prvom stoljeÊu(Propovjednik 1,9).

Trendovi u temama i vijestima ovog doba kao da su usmjereni na taπtinu ijaËanje vlastitog “ja”, stoga se Ëuvajte Sotoninih lukavstava. Apostol Pavao nasopominje da pazimo da ne padnemo (1.KorinÊanima 10,12). Mnogo prije svegaovoga s Ëim se danas suoËavamo, on je ustvrdio da Êemo pasti baπ u trenutkukad smatramo da smo najjaËi. Biblija nas potiËe da rastemo u Kristu i da Gahvalimo zbog i najmanje pobjede. Ne zaboravite, ako postoji neka vrlina, makoliko neznatna, ili ako postoji pohvala, bez obzira na postignuÊe, onda je tozbog Njega.

ODGOVORITE1. Oni koji su pozvani, moraju biti iskuπani. Kako su vaπe dosadaπnje kuπnje

proËistile vaπ karakter?2. Razmislite o tome kako raspodjeljujete vrijeme tijekom dana. Koliki ste dio

odvojili za Boga i za produbljivanje osobne zajednice s Njim?

Emanuel je bio naπ preteËa.

Nevillon Forde, St. Joseph, Trinidad i Tobago, Zapadnoindijsko otoËje

57

Petak, 5. veljaËe

Ne plaπite se tame; uzdajte se u Isusa

ISTRAÆIVANJE1. KorinÊanima 15,57

ZAKLJU»AK“Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naπem Gospodinu Isusu Kristu!”

(1. KorinÊanima 15,57) Toliko Ëesto pokuπavamo pronaÊi vlastiti put kad smoizgubljeni (Luka 19,10). Pokuπavamo se izboriti za izlaz iz duhovne tame (Rim-ljanima 7,15). »ak pokuπavamo postojati zahvaljujuÊi vlastitoj mudrosti; ali Bognas svaki put podsjeÊa da ne æivimo “samo o kruhu, nego ... o svemu πto izlaziiz usta Jahvinih” (Ponovljeni zakon 8,3). Nama je potreban Isus da bismo izvojevalipobjedu nad grijehom i svojim sebiËnim æeljama. Kad bismo se viπe uzdali uIsusa, ne bismo se osjeÊali kao da smo izgubljeni u pustinji pokuπavajuÊi pre-æivjeti prezaposlenost, pometnju, zbunjenost i poteπkoÊe.

RAZMOTRITEu Izvedite igrokaz ili pantomimu o teretima koje nosimo po vlastitom izboru.

Imajte na umu da Bog æeli sve to ponijeti umjesto nas zato πto je veÊ pobijedio.u Nacrtajte sliku dok je svjetlo ugaπeno. Zatim nacrtajte istu stvar, ali na

upaljenom svjetlu. Razmislite o tome koliko bolje moæemo “vidjeti” stvarnostkad æivimo u Isusovom svjetlu nego kad smo u duhovnoj tami.

u Zasadite neko sjeme i promatrajte kako se razvija. Ne zaboravite da Bogjasno govori da ne moæemo donositi rod ako nas ne osnaæi Njegov Duh.

u Provedite neko vrijeme s prijateljima u parku i razgovarajte o tome πto bisteuËinili kad biste bili izgubljeni u pustinji bez ikakvih putokaza. Razmotritekoliko je teπko biti odvojen od Boga i kako Njegov plan podrazumijeva spa-πavanje izgubljenih.

u Vodite dnevnik o onome πto skreÊe vaπu pozornost s pravih vrijednosti i Ëinivam posebne teπkoÊe. Razmislite o citatu iz dijela pouke za utorak: “Baπ kaoπto imamo osobnog Spasitelja, tako sasvim sigurno imamo i osobnog ne-prijatelja, okrutnog i lukavog, koji ... kuje urotu da nas odvede na stran-puticu.”

POVEÆITEMatej 4,1-4.Ellen G. White, Sons and Daughters of God, str. 79.Carrol J. Shewmake, “Sanctuary Secrets to Personal Prayer”, Review and

Herald, 1991., str. 1—11.

Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Manitoba, Kanada

58


Pouka 76.—12.veljaËe 2016.

Isusov nauk i velika borba

“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni,i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28)

59

Subota, 6. veljaËe

Slobodni od jarma premorenosti

UVOD2. KorinÊanima 9,8

Zamislite ovakav scenarij: penjete se uzbrdo s teretom od pedesetak kilogra-ma na leima, sporim korakom. Dok tako hodate, Ëujete glas koji vas poziva dazastanete i pogledate gore. Poπto ste tako postupili, ugledate kombi toËno is-pred sebe, i glas vam kaæe da ubacite svoj teret u vozilo. I odmah se cijelasituacija mijenja. OsjeÊate se lakπim i sretnijim zato πto ste pronaπli mjestogdje Êete staviti svoj teret.

Svatko od nas osjetio je neku vrstu umora. Æivljenje u svijetu obuzetomborbom donosi iscrpljenost i patnju koje nas svakodnevno sustiæu. Ima trenu-taka kad moramo mnogo toga uËiniti, a odgovornost nas ruπi s nogu. NemoguÊiproblemi iscrpljuju nas i ostavljaju u beznau. Svakidaπnji æivot povija naπapleÊa zbog sve veÊih problema, razoËaranja i obeshrabrenja.

Kada se suoËe s teπkim situacijama, veÊina ljudi uzima telefon da bi s nekimo tome porazgovarala. Neki nalaze utjehu u hrani, druæenju s prijateljima ili seudube u gledanje filma. Kad smo umorni i pretovareni, to negativno utjeËe nanaπe tijelo, um i duh. Da bismo se potpuno izlijeËili nakon neke muËne situa-cije, potreban nam je odmor koji podrazumijeva neπto viπe od fiziËkog elementa.

Jedna stvar koju mnogi ljudi propuπtaju jest prihvaÊanje Kristovog poziva daim podari odmor od premorenosti. Kad god se osjetite iscrpljenim od noπenjatereta izazvanog velikom borbom izmeu dobra i zla, Krist vas poziva: “Doitek meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28)Moæemo biti sigurni da je odmor koji On nudi dovoljan za svakoga tko se odluËiosloniti na Njega.

Kristovo obeÊanje obuhvaÊa sve ljude. On ne pravi nikakvu diskriminaciju upogledu godina, obrazovanja ili ekonomskog statusa. Kao mladi adventisti, su-oËavamo se s raznim izazovima: financijama, odnosima, obitelji i mnogim drugi-ma na individualnoj razini. Problemi nas mogu iscijediti u tjelesnom, emocio-nalnom i duhovnom smislu. Ali Krist nudi boæanski odmor koji nas osvjeæavatjelesno, emocionalno i duhovno.

Ovaj Êemo tjedan saznati kako moæemo doÊi Kristu i iskusiti vjeËni odmorkoji On nudi.

Krist nudi boæanski odmor koji nas osvjeæava tjelesno, emocionalno iduhovno.

Jacqueline Achieng, Nairobi, Kenija

60

Nedjelja, 7. veljaËe

Izvor vjeËnog odmora

LOGOSPostanak 2,2; Matej 5,3-30; 7,21-27; 13,3-8; Hebrejima 13,5.8; Otkri-

venje 14,11.12

Razmiπljanje o prvoj suboti (Postanak 2,2)PoËetna poglavlja Postanka dosta govore o tjednu stvaranja i o suboti. Kao

danaπnji adventisti, mi razumijemo pojam odmora upravo iz primjera koji namje Bog ostavio na kraju tog tjedna. On se odmarao ne zato πto je bio umoran,veÊ da bi proslavio ono πto je ostvario u prethodnih πest dana. Danas subotnjiodmor znaËi slobodu od svakidaπnjih poslova. On podsjeÊa na prvu subotu kojuje Bog svetkovao s Adamom i Evom nakon stvaranja. Meutim, grijeh ugroæavaBoæji poredak i liπava ËovjeËanstvo tog osloboenja i proslavljanja koje nam jeBog namijenio.

Svetkovanje sedmog dana subote najbolji je naËin da doæivimo odmor koji jeBog u poËetku planirao za nas. “Subota je doπla do nas iz bezgreπnog svijeta.Ona je poseban Boæji dar koji osposobljuje ljudski rod da doæivi nebesku stvar-nost na Zemlji.” (©to adventisti vjeruju..., str. 249)

Pokuπaji da se uniπti sveta ustanova subote (Otkrivenje 14,11.12)Subota je jedna od Boæjih ustanova koje Sotona nastoji uniπtiti. Dok Bog

oËekuje da Njegov narod poπtuje sedmi dan subotu, Sotona ima drugaËije pla-nove. Tako je on uvjerio dio ËovjeËanstva da mu se pridruæi u ruπenju Boæjegporetka. On bi najradije zarobio sve nas i liπio odmora koji u skladu s Boæjomnamjerom trebamo imati u Njemu. Knjiga Otkrivenje simboliËno prikazuje tajSotonin rad i naËin na koji je Bog preko Krista onemoguÊio njegove napore.(Isto)

U svjetlu proroËanstva u Otkrivenju 14, nama je prepuπten osobni izbor: iliÊemo primiti æig Zvijeri tako πto Êemo pokazati neposluπnost prema Bogu iNjegovom Zakonu, ili Êemo ostati u Bogu preko naπeg Otkupitelja. Posljediceoba izbora su jasne. O onima koji se klanjaju Zvijeri i njezinom kipu Biblijakaæe: “I dim se njihovih muka diæe u vijeke vjekova; i nemaju mira ni dan ni noÊkoji se klanjaju Zvijeri i njezinu kipu te koji prima æig njezina imena!” (Otkrive-nje 14,11)

Æanjete ono πto sijete (Matej 13,3-8)Na ovaj ili onaj naËin, usporedba o sijaËu naglaπava utjecaj velike borbe na

πirenje Evanelja i njegovo preæivljavanje u ljudskom srcu. Iako krπÊanskipropovjednici pokuπavaju usaditi Evanelje u srca ljudi, neÊe svako srce bitidovoljno otvoreno da prihvati sjeme i da ga njeguje. Sotona marljivo radi kakoljudi koji Ëuju Radosnu vijest nikada ne bi postupili u skladu s njom.

61

Meutim, usred sve te borbe koja bjesni, Bog ima svoj ostatak. Ti ljudiËuvaju Boæje zapovijedi bez obzira na okolnosti. Umjesto da budu kamenito ilitvrdo, neobraeno tlo, oni su plodna zemlja koja daje hranljive sastojke sjeme-nu Evanelja da bi se razvijalo u srcu i umu svih onih koji ga prime.

Zidanje na Stijeni (Matej 7,21-27)Velika borba je poput oluje koja se iznenada obruπi na grad koji to najmanje

oËekuje. Jedino kuÊe s Ëvrstim temeljima mogu opstati. Biblija nas poziva da nasvojem duhovnom putovanju zidamo na Stijeni, Isusu. U Psalmima David kaæe:“Jahve, hridino moja.” (Psalam 18,3) U Novom zavjetu Pavao kaæe: “Stijenabijaπe Krist.” (1. KorinÊanima 10,4)

ImajuÊi na umu ova uËenja, jasno je da krπÊani mogu æivjeti jedino ako svojuduhovnu kuÊu grade na Kristu. Borba bjesni na sve strane, Ëak i u crkvi. MnogikrπÊani smatraju da su sigurni zato πto se nalaze u crkvi. Meutim, ako æelimoporaziti neprijatelja, u nama mora boraviti Duh Sveti i pomagati nam da odra-æavamo Krista u svojem svakidaπnjem æivotu. Ne moæemo oËekivati da Êe Bogbiti oduπevljen naπim vanjskim izgledom dok u srcu njegujemo mrænju, zloÊu,ponositost i poæudu, πto nas spreËava da doæivimo pravi odmor u Kristu.

Radosna vijest (Matej 28,20)U svim nepovoljnim okolnostima koje doæivljavamo kao krπÊani, imamo

obeÊanje da nismo sami. Krist naπ Spasitelj obeÊava: “Ja sam s vama u svevrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,20) To je ta blaæena nada, obeÊanje iodmor koje imamo dok se borimo u velikoj borbi.

ODGOVORITE1. Koje nas okolnosti spreËavaju da iskusimo potpuni odmor u Kristu?2. Kako nam zidanje na Stijeni pomaæe da ne budemo poraæeni u velikoj borbi?3. Kako je moguÊe tvrdo srce pretvoriti u plodno tlo koje prihvaÊa Kristov

nauk?

U svim nepovoljnim okolnostima koje doæivljavamo kao krπÊani, imamoobeÊanje da nismo sami.

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija

62


Veliki poziv

SVJEDO»ANSTVOJeremija 6,16

“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.”(Matej 11,28)

“Ove rijeËi utjehe Isus je izgovorio mnoπtvu koje ga je pratilo. Spasitelj jerekao da jedino kroz Njega ljudi mogu primiti spoznaju o Bogu. O svojimuËenicima govorio je kao o onima koji su primili znanje nebeskih veliËina.Nikoga nije ostavljao da se osjeÊa izdvojenim od Njegova staranja i ljubavi. Svikoji su umorni i natovareni mogu doÊi k Njemu.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 262)

Dok je bio na Zemlji, Isus je promatrao ljude koji su tragali za neËim πto biim, po njihovom miπljenju, moglo donijeti odmor. Vidio je da se mnogi ljudiuzdaju u svoju imovinu, dok su drugi vjerovali da Êe im njihovi politiËki i vjerskistavovi dati sigurnost i utjehu. Naæalost, te se stvari nikada ne mogu mjeriti sodmorom koji dolazi od prihvaÊanja Krista kao Spasitelja. ZaboravljajuÊi tuËinjenicu, voe su nastavili traæiti odmor iz svjetovne perspektive.

“Knjiæevnici i rabini sa svojim iscrpljujuÊim poπtovanjem vjerskih formi,imali su potrebe koju obredi pokajanja nikada nisu mogli ispuniti. Carinici igreπnici mogli su se pretvarati kako su zadovoljni osjetilnim i zemaljskim, aliu njihovim srcima æivjelo je nepovjerenje i strah. Isus je promatrao æalosne ione Ëije je srce bilo optereÊeno, one koji su izgubili nadu i koji su pokuπalizemaljskim radostima umiriti duπu ispunjenu Ëeænjom, pozivajuÊi sve da u Njemunau odmor.

Njeæno je pozvao ljude koji su naporno radili: ‘Uzmite jaram moj na se, iuËite od mene; jer sam krotka i ponizna srca. Tako Êete naÊi pokoj svojimduπama.’

Tim rijeËima Krist govori svakom ljudskom biÊu. Znali to ili ne, svi suumorni i natovareni. Svi su pritisnuti teretima koje samo Krist moæe ukloniti.Najteæi teret koji nosimo jest teret grijeha. Kad bismo bili ostavljeni da saminosimo ovaj teret, on bi nas uniπtio. Meutim, Bezgreπni je zauzeo naπe mjesto.‘A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju.’ (Izaija 53,6) On je ponio teret naπekazne. … On Êe nam dati odmor. On Êe ponijeti i teret briga i æalosti. On naspoziva da bacimo sve svoje brige na Njega jer nas nosi na srcu.” (Isto, str.262,263)

ODGOVORITEKoji vas to tereti spreËavaju da iskusite istinski odmor?

On nas poziva da bacimo sve svoje brige na Njega.

Patience Joyner, Nairobi, Kenija

63

Utorak, 9. veljaËe

Budimo “siromaπni duhom”

DOKAZMatej 5,3Kad donosimo odluku da ostanemo odani Bogu, Biblija nas poziva da ne-

prestano tragamo za pravim odnosom s Kristom. Dok æivimo u svijetu kojiobeÊava materijalno bogatstvo i naizgled beskrajno napredovanje, moramoozbiljno razmisliti o vrhunskoj dobrobiti koju donosi iskreni odnos s Kristom.Da bi imali takav odnos, krπÊani trebaju pomaknuti fokus s perspektive ovogasvijeta na boæansko stajaliπte koje im pomaæe da prepoznaju svoju ranjivost.Kada doe do takve promjene, oni Êe razumjeti potrebu oslanjanja na Krista usvakom trenutku. U Mateju 5 Krist govori kakav Êe karakter imati ljudi akoodræavaju iskrenu zajednicu s Njim. Siromaπni duhom prikazuju ljude “koji suu uæasnom duhovnom siromaπtvu i osjeÊaju silnu potrebu za onim πto im nebe-sko kraljevstvo ima za ponuditi” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary,2. izd., sv. 5, str. 325).

Prema onome πto je Krist istaknuo u svojoj propovijedi, danaπnje druπtvouglavnom gleda na uspjeh iz perspektive ovoga svijeta. VeÊina ljudi koji sesmatraju uspjeπnim nagomilali su viπe materijalnih i financijskih dobara negoπto im je potrebno. Neki od njih mjere svoj uspjeh prema poloæaju koji zauzima-ju u raznim organizacijama i vlastima. Meutim, prema Bibliji sve takve stvaripripadaju ovome svijetu. Istinski krπÊani bore se prije svega za konaËnu nagra-du — da vjeËno æive s Kristom u buduÊem svijetu.

“OsjeÊaj da nam je neπto potrebno prvi je uvjet za ulazak u kraljevstvo Boæjemilosti. ... Upravo zahvaljujuÊi svijesti o vlastitom duhovnom siromaπtvu, cari-nik iz usporedbe ‘vrati se opravdan kuÊi’, a ne samopravedni farizej (Luka 18,9-14). U nebeskom kraljevstvu nema mjesta za ohole, samozadovoljne, samopra-vedne. Krist nalaæe siromaπnima u srcu da siromaπtvo zamijene bogatstvimaNjegove milosti.” (Isto)

Kada poËnemo shvaÊati boæansku perspektivu, Ëeznut Êemo za Boæjim stal-nim vodstvom u svim okolnostima. Oni koji se uzdaju u vlastitu snagu, misleda sve mogu postiÊi bez Boæje pomoÊi. Nama krπÊanima oslonac je sam Kristi ako Mu ne predamo svoj æivot, neÊemo iskusiti osloboenje i odmor u svijetukoji je prepun posljedica velike borbe.

ODGOVORITE1. Kakve koristi imamo od materijalnog bogatstva koje pruæa svijet?2. Kako moæemo biti “siromaπni duhom” a da pritom ne budemo siromaπni i

u materijalnom smislu?

Nama krπÊanima oslonac je sam Krist.

Mark Gift, Nairobi, Kenija

64


Odmor u Kristu

PRIMJENAHebrejima 13,5

Izazovi s kojima se susreÊemo dokaz su stvarnosti velike borbe. Na primjer,od onih meu nama koji pohaaju svjetovne πkole katkad se zahtijeva da ispitepolaæu subotom. U takvim trenucima suoËavamo se s priliËno muËnim odlukama.

Jedan od naπih ciljeva kao adventistiËkih krπÊana jest da se radujemo saSpasiteljem o Njegovom drugom dolasku. Ipak, oπtro protivljenje naπim biblij-skim vjerovanjima uzrokuje da se neki od nas uplaπe ili odu iz crkve. Meutim,Sveto pismo nas uvjerava da Êe u takvim izazovima Krist biti s nama. To namdaje nadu da nastavimo i spoznaju da Êemo na kraju pobijediti. “Ne buditesrebroljupci; budite zadovoljni onim πto imate. Ta on je rekao: Ne, neÊu tezapustiti i neÊu te ostaviti.” (Hebrejima 13,5)

Boæanski odmor u Kristu jedino je pravo rjeπenje za naπe brige. Evo ËetirinaËina na koje moæemo imati koristi od vjeËnog odmora u Njemu:

Odmor u Kristu olakπava svetkovanje subote. Zauzvrat, dosljedno svet-kovanje subote dovodi nas svakoga dana bliæe Nebu. Iako subota dolazi na krajutjedna, pripreme za nju tijekom ostalih dana takoer mogu donijeti odmor naπojduπi u oËekivanju posebnog vremena koje Êemo provesti s Bogom.

Odmor u Kristu pomaæe nam da doæivimo Njegovu prisutnost. Spo-znaja da je On s nama moæe nam donijeti mir u bilo kojoj burnoj situaciji skojom se moæda suoËavamo.

Odmor u Kristu pomaæe nam da napravimo stanku u svakidaπnjem“natjecanju”. Pritisak da se πto viπe uËini i postigne u svjetovnim sredinama,kao na primjer u uËionici ili na poslu, moæe izazvati velike frustracije. Meutim,kad iskusimo boæanski odmor u Kristu, moÊi Êemo se opustiti i cijeniti vrijed-nost drugih ljudi, kao i ljepotu naπeg prirodnog okruæenja.

Odmor u Kristu pruæa nam osjeÊaj pripadnosti. Kad boravimo u Nje-mu, mi Mu i pripadamo. ©to bismo viπe mogli poæeljeti kao krπÊani? Ovo namdaje duπevni i duhovni odmor, πto se odraæava u onome πto radimo i kakoradimo, u onome πto govorimo i kako govorimo.

U svjetlu spomenutih koristi, moramo shvatiti da pravi odmor moæemo po-stiÊi jedino u Kristu. Naπa spremnost da Mu donesemo svoje probleme prvi jekorak u pronalaæenju potrebnog odmora. U svijetu gdje se odvija borba izmeudobra i zla, vjerovati u Krista i pozivati Ga da nam pomogne u donoπenju odlukastvara Ëudesnu promjenu u naπem traganju za vjeËnim odmorom.

Kad boravimo u Njemu, mi Mu i pripadamo.

Samuel Ochieng, Nairobi, Kenija

65


OËistite najprije vlastitu kuÊu

MI©LJENJEIvan 7,24

U mnogim sluËajevima Ëuo sam izreku: “Prvo oËisti svoju kuÊu.” Ljudi jeprimjenjuju u svakidaπnjem razgovoru, u politiËkim situacijama i u mnogimdrugim okolnostima. U kontekstu pouke za ovaj tjedan, ova reËenica pruæa namneke pouke. U veÊini sluËajeva mi uæivamo u osuivanju drugih. »inimo to kodkuÊe, na fakultetu ili na radnom mjestu. Iako “normalne” osude u naπim svaki-daπnjim razgovorima moæda nemaju neki duhovni utjecaj, bitan je naËin na kojiosuujemo greπne postupke neke osobe.

Sveto pismo opominje nas da prije nego πto donesemo sud, posebno u vezis neËijim grijehom, najprije trebamo razmisliti o vlastitom ponaπanju. Velikaborba s vremena na vrijeme pogaa sve nas. I nitko od nas ne moæe tvrditi daposjeduje pravednost u sebi i po sebi (Rimljanima 3,10).

U Mateju 7,2-5 Isus nam kaæe da “primamo ono πto dajemo, buduÊi danepravda izaziva nepravdu. I viπe od toga, nepravda nekog Ëovjeka prema bliæ-njem donosi i boæansku osudu, kako to Isus uËi u usporedbi o nepravednomsluzi koji nije praπtao (Matej 18,22-35). Mi moæemo osuditi prekrπaj, ali poputBoga moramo biti spremni oprostiti prekrπitelju. Mi moæemo pokazati milostprema prekrπitelju a da pritom ni na koji naËin ne odobrimo zlo koje je uËinio.”(The Seveth-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 5, str. 355) Bitno je dato imamo na umu, pogotovo u svjetlu velike borbe. U mnogim izazovima skojima se suoËavamo kao pojedinci, mi ostajemo djeca Boæja i trebali bismo bitiujedinjeni u Njegovoj ljubavi. RijeË Boæja mora odreivati naπ æivot i naËinprosuivanja. Pouka za ovaj tjedan usredotoËivala se na korake koje trebamouËiniti da bismo doπli Kristu i iskusili odmor i slobodu u velikoj borbi. Prvikorak u postizanju tog cilja jest da oËistimo svoju duhovnu kuÊu prije nego πtopokuπamo pomoÊi drugome.

Umjesto da osuujemo druge, trebamo objaviti ono πto Boæja rijeË kaæe ogrijehu. Na to nas upuÊuje 2. Timoteju 4,2: “Propovijedaj rijeË, — pristupi (knevjernicima) — bilo da im je zgodno, bilo nezgodno — kori, prijeti, opominji usvoj strpljivosti i svakoj vrsti pouke.”

ODGOVORITE1. Kako moæemo razviti naviku da prije nego πto poæurimo osuditi druge, prvo

osudimo sebe?2. Bismo li trebali primjenjivati Bibliju za osuivanje? Zaπto?

RijeË Boæja mora odreivati naπ æivot i naËin prosuivanja.

Dorothy Awuor, Nairobi, Kenija

66

Petak, 12. veljaËe

Nepopustljiv

ISTRAÆIVANJEPonovljeni zakon 4,29-31

ZAKLJU»AKNeke pasmine pasa obdarene su za traganje. »esto ih koristi policija radi

pronalaæenja nestalih osoba koje su se izgubile ili pokuπavaju izbjeÊi sudskiprogon. U svojoj pjesmi “The hound of Heaven” (Nebeski tragaË), engleski pjesnikFrancis Thompson (1859.—1907.) usporeuje prirodnu sklonost psa tragaËa sasnaænim Boæjim nastojanjem da pronae ljude koji su odlutali od Njega. I kaoπto smo nauËili ovaj tjedan, Boæji cilj nikada nije bio da hvata i kaænjava gre-πnike, nego da ih prihvati, oprosti i obnovi.

RAZMOTRITEu Napravite ilustraciju koja usporeuje æivot za Boga i æivot samo za sebe.u Razmislite o svojem æivotu i utvrdite koja su to tri najveÊa “idola” protiv

kojih ratujete.u Napiπite πto je to pokajanje na takav naËin da i dijete moæe razumjeti.u Pronaite pjesme u KrπÊanskim himnama u kojima se govori o posveÊenju

i otpjevajte jednu pjesmu koja najbolje izraæava vaπu predaju Bogu.u Napravite skulpturu na temu pokajanja.u Porazgovarajte sa svojom braÊom i sestrama krπÊanima da biste Ëuli isku-

stva o njihovom obraÊenju.u Pogledajte unatrag na svoj æivot i utvrdite na koje ste posebne naËine bili

blagoslovljeni kad ste ostali unutar Boæje “ograde” i slijedili Njegove smjer-nice.

u Pronaite primjere u prirodi koji ilustriraju opasnost odvajanja od izvoraæivota. Razmislite kako se ono πto ste otkrili moæe usporediti s onim πto sedogaa kad se ljudi odvoje od Boga.

POVEÆITEIzaija 33,15; Luka 15.Ellen G. White, Put Kristu, str. 21-36.A. W. Tozer, The Pursuit of God, poglavlje 8.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, SAD

67


Pouka 813.—20. veljaËe 2016.

“BraÊa po oruæju”

“Oni jedan drugomu rekoπe: ‘Zar nije srce gorjelou nama dok nam je putem govorio i tumaËio Pisma!’”

(Luka 24,32)

68

Subota, 13. veljaËe

Doite k meni i pronaite æivotno utoËiπte

UVODPsalam 46,2

Odrastao sam u Malaviju. SjeÊam se da je u to vrijeme moja majka ËitalaBibliju i objaπnjavala mi kako se grijeh pojavio na ovom svijetu. Kao dijete,uvijek sam smatrao da je teπko razumjeti veÊinu tih stvari. Moja majka je voljelaBoga i Ëesto nam je govorila kako je spaπena od prerane smrti time πto jepostala krπÊanka. PriËala nam je kako su prijatelji iz sela umrli vrlo mladi zboglakomislenog naËina æivota. Uvijek je isticala neπto u vezi sa zlom i kako jegrijeh izazvao patnju i smrt. Tako nas je potaknula da u svojem æivotu done-semo ispravne odluke. Premda ona sada poËiva u grobu ËekajuÊi drugi Kristovdolazak, ja joπ Ëuvam u sjeÊanju njezine dragocjene rijeËi koje su me Ëudesnovodile i pomogle mi da naem utoËiπte u Bogu.

Bez sumnje, 2014. godina bila je ispunjena mnogim uæasnim dogaajima.Poginulo je 239 putnika i posada koji su putovali letom MH370 malezijskezrakoplovne kompanije. Dvije stotine devedeset osam osoba poginulo je kada je17. srpnja sruπen zrakoplov MH17. Taocima u Siriji odrubljene su glave. Ove idruge katastrofe podsjeÊaju nas koliko smo ranjivi u ovom greπnom svijetu.Kamo moæemo otiÊi gdje bismo pronaπli sigurnost?

Bog nikada nije namjeravao da mi budemo ærtve grijeha. On nas ne æeliostaviti u tami. Plan spasenja napravljen je da bismo se mi, iako bespomoÊnizbog pobune, mogli nadati u Njegovoj ljubavi koja nas je otkupila (Ivan 3,16).Pobuna je donijela prokletstvo svemu stvorenom. Prema tome, problem grijehamoæe rijeπiti jedino Bog, Stvoritelj svemira, i On Êe to svakako uËiniti.

“ObeÊanja o spasenju ispunila su se dolaskom Isusa Krista i radom DuhaSvetoga. Tako je svanulo novo doba, stvoreno je sve novo i uspostavljen noviSavez.” (Thomas R. Schreiner, New Testament Theology: Magnifying God inChrist, str. 509) Spasenje trebamo shvatiti kao proπli, sadaπnji i buduÊi dogaaj.Drugim rijeËima, to je fenomen “veÊ, ali ne joπ”. To je biblijski koncept: proπlost(Rimljanima 8,24; Efeæanima 2,4.5.8-10; Titu 3,4-7), sadaπnjost (1. KorinÊanima1,18; 15,1.2; 2. KorinÊanima 2,14.15; 1. Petrova 3,21) i buduÊnost (Rimljanima5,9.10; 13,11; 1. KorinÊanima 5,4.5; Filipljanima 1,5.6).

Ovaj tjedan pozivam vas da æivite u nadi u Isusu Kristu, znajuÊi da zahvalju-juÊi Njemu moæete naÊi utoËiπte u Bogu dok boravite u ovom pobunjenomsvijetu i oËekujete dovrπenje vaπeg spasenja koje vam je besplatno osigurano nakriæu.

Æivite u nadi u Isusa Krista.

Newton W. Kawiliza, Bracknell, Engleska

69


Poboljπanje naπeg potencijala uz Isusovu pomoÊ

DOKAZLuka 5,1-11

BuduÊi da smo stvoreni na Boæju sliku (Postanak 1,27), svatko od nas, bezobzira na spol, obrazovanje ili druπtveno-ekonomski status, ima odreeni po-tencijal koji treba razvijati. Kad se pouzdamo u Boga, taj potencijal se poveÊava.UËenici su primjer u tom smislu. Oni su bili obiËni ljudi, ali ih je Isus izabraoza svoju sluæbu. Prije toga se molio da Ga Bog vodi u izboru svojeg propovjed-niËkog tima. On je rado otkrivao svoju povezanost s Ocem. Rekao je: “Ja negovorim sam od sebe rijeËi koje vam kaæem: Otac koji boravi u meni Ëini svojadjela. Vjerujte mi: ja sam u Ocu i Otac je u meni! Ako ne inaËe, vjerujte zbogsamih djela. Zaista, zaista, kaæem vam, tko vjeruje u me, i on Êe Ëiniti djela kojaja Ëinim.” (Ivan 14,10-12)

Poπto je Isus izabrao uËenike i poËeo raditi s njima, oni su, oslanjajuÊi sena æivotna iskustva utemeljena na Ëinjenicama, izraæavali sumnju u Njegov na-uk. Meutim, ipak su Ga posluπali i otkrili da im je posluπnost donijela mnogoveÊe koristi od njihovih proπlih iskustava. Radili su cijele noÊi a da nisu ulovilini jednu jedinu ribu; iako su najprije proturjeËili Isusu u pogledu Njegove za-povijedi, ipak su, mada nerado, ponovno bacili mreæe. I mreæe su popucale odteæine ulova. Ljudi su im pohitali upomoÊ, stvoreni su kontakti i uËenici su immogli govoriti o Isusu. Radosna vijest πirila se velikom brzinom, tako da sumnogi ljudi pohrlili na Isusove propovijedi. A trgovcima ribe posao je odmahpoËeo pokazivati znakove opadanja (Luka 5,4-6).

BuduÊi da su ti neπkolovani ljudi proveli odreeno vrijeme s Isusom, DuhSveti dao im je silu da razviju svoj potencijal daleko viπe nego πto je to bilouobiËajeno. Oni su sada mogli lijeËiti bolesne i govoriti razliËitim jezicima, naveliko Ëuenje promatraËa koji su πapatom govorili: “Zar nisu svi ovi πto govoreGalilejci?” (Djela 2,7)

Isus æeli da budemo Njegova “braÊa po oruæju”. On æeli da u ovom æivotu,dok teæimo ostvarenju svojih potencijala, odraæavamo usku povezanost s Njimi Ocem — On u nama i mi u Njemu, baπ kao πto su On i Otac jedno (vidi Ivan14,20; 15,4). Mi moæemo uËiniti ono πto Bog kaæe zato πto je On to rekao.

Trgovcima ribe posao je odmah poËeo pokazivati znakove opadanja.

Albert A. C. Waite, Berkshire, Engleska

70


Bitke koje treba voditi i pobjede koje valja izvojevati

LOGOSMatej 8,23-27; Marko 3,13-15; 9,33-37; Luka 5,6-8.11; 24,19-35

Pozivanje Petra (Luka 5,6-8.11)Kristov poziv Petru da postane uËenik i lovac ljudi sluæi kao pouka svima

nama koji æelimo postati Njegovi uËenici. Petar, struËnjak u ribarenju, trudio se“svu noÊ” sa svojim suradnicima, ali niπta nisu uhvatili (Luka 5,5). Svi njihoviljudski napori zavrπili su neuspjehom i obeshrabrenjem.

Nakon gotovo dvije godine uËenja kod Velikog UËitelja, Petar, Andrija, Jakovi Ivan konaËno su shvatili da su samoodricanje i oslanjanje na boæansku snagune samo bitne kvalitete za sve uËenike, nego i za unapreenje Kristovog kra-ljevstva na Zemlji. Bila je to ista pouka koju je Jakov morao nauËiti prije negoπto ispuni Boæji cilj za svoj æivot (Postanak 32,24-30). Jakovljeva borba za vla-stiti æivot bila je viπe bitka protiv sebe samog i tjelesne naravi nego borba protivBoga. On se u æivotu oslanjao na ljudsku mudrost i metode za rjeπavanje proble-ma i postizanje uspjeha. Sada je pak bio spreman da se potpuno odrekne sebei osloni na Boga. Tako je njegovo ime Jakov promijenjeno u Izrael. Postao jedruga osoba. SliËno tome, proriËuÊi Petrovo obraÊenje i pobjedu nad samimsobom, Krist je rekao ©imunu da Êe mu ime biti promijenjeno u Petar (Ivan1,42).

Prije nego πto neka osoba bude istinski osposobljena za hod s Kristom, onamora najprije zadobiti pobjedu nad starom greπnom naravi i oslanjanjem nasebe. Tada Êe i nama biti dano novo ime (Otkrivenje 2,17).

Uvijek s Kristom (Marko 3,13-15)Prije nego πto nas Bog poπalje da objavljujemo Radosnu vijest o Njegovom

kraljevstvu, moramo provesti izvjesno vrijeme s Isusom. Od Njega moramo nau-Ëiti vjeπtinu voenja duhovnog rata. Moramo nauËiti da oruæje koje se koristi zaosloboenje i nas i drugih od zla nije ovozemaljskog podrijetla. Umjesto toga,ono je duhovne naravi i stoga potjeËe od Duha Svetoga (2. KorinÊanima 10,3-6).

Molitvom i pokoravanjem Kristu trebamo izvojevati pobjedu nad svojom tje-lesnom naravi, a zahvaljujuÊi Duhu Svetome koji æivi u nama, donositi rod Duha(GalaÊanima 5,22.23). Kad provodimo vrijeme s Kristom, moÊi Êemo s Njim,naπim Kraljem i Zapovjednikom, krenuti u borbu protiv kraljevstva tame. Nikadase neÊemo morati boriti sami. Uvijek Êemo imati Krista i Njegove anele nasvojoj strani.

Isusova vlast nad prirodom (Matej 8,23-27)Jedini izvjeπtaj o usnulom Kristu imamo kada se naπao u lai u æestokoj

oluji. UËenici su se uplaπili za svoj æivot jer “valovi gotovo pokriπe lau” (Matej8,24), i postojala je opasnost da potone. Ali usprkos opasnosti po æivot Njegov

71

i Njegovih uËenika, Isus je spavao u zadnjem dijelu lae. Sotona je veÊ biodokazao da ima vlast nad prirodnim elementima kada je uËinio da oganj sie sneba i da iz pustinje doe veliki vjetar i uniπti Jobovu imovinu i pobije njegovudjecu (Job 1,12-16.19).

Krist se, meutim, nije uplaπio zato πto se potpuno uzdao u svojega Oca.Stoga je upitao uËenike: “Malovjerni … zaπto se toliko straπite?” (Matej 8,26) Onje znao da Êe Bog koji je zaπtitio svojeg pravednog slugu Joba, zaπtititi i Njega.Krist je dokazao svoju moÊ da lijeËi sve vrste bolesti, podiæe iz mrtvih i istjerujeneËiste duhove. Sada je otkrio svoju moÊ nad prirodnim elementima. “Tadaustade, zapovjedi vjetrovima i moru, i nastade velika utiha.” (Matej 8,26)

Krist je æelio pouËiti svoje uËenike da se moraju potpuno uzdati u Boga kadase suoËe s opasnostima koje mogu ugroziti æivot. Mi se takoer moramo pouz-dati u Njega da bi utiπao emocionalne oluje gnjeva, boli, æalosti, briga i svihostalih snaænih osjeÊaja koji nas preplavljuju.

Tko je najveÊi? (Marko 9,33-37)Kad su se sedamdeset dvojica uËenika radosno vratila sa svojeg pohoda

protiv kraljevstva tame, rekli su: “Gospodine, Ëak nam se i zli duhovi pokoravajuu tvoje ime.” (Luka 10,17) Ubrzo Êe, meutim, dvanaestorica raspravljati izmeusebe o tome tko je meu njima najveÊi. Jakov i Ivan æeljeli su imati vlast iautoritet iznad ostale desetorice uËenika (Matej 20,20-28).

Mnogi ljudi se teπko nose s vlaπÊu i uspjehom. U Boæjem kraljevstvu, meu-tim, najveÊom se smatra upravo najponiznija osoba (Matej 18,3-5). UËenici pri-maju sluæbu, moÊ i autoritet kako bi sluæili drugima i uzdizali druge, a nikadada bi veliËali sami sebe i uzoholili se.

Svakidaπnji susreti sa Æivom RijeËju (Luka 24,13-35)Sotona i njegovi demoni uvjeæbali su vjeπtinu voenja duhovnog rata. Oni

imaju tisuÊe godina iskustva. Znaju sve o naπim slabostima, kako nas moguodvratiti od Boga i obeshrabriti. Nuæno je, dakle, da se svakog dana druæimo sKristom, Æivom RijeËju. Æivotno jedinstvo s Njim u molitvi, prouËavanju Biblijei sluæbi pomoÊi Êe nam da budemo zdravi i plodni krπÊani (Ivan 15,1-10). Utrenutku tame i obeshrabrenosti na putu u Emaus, Kleofa i njegov suputnikimali su prednost da odreeno vrijeme provedu s Kristom, koji ih je poveo krozprouËavanje Biblije (Luka 24,13-35). Na kraju su rekli jedan drugom: “Zar nijesrce gorjelo u nama dok nam je putem govorio i tumaËio pisma!” (redak 32) Mise takoer moæemo svakodnevno druæiti sa Æivom RijeËju.

Mnogi ljudi se teπko nose s vlaπÊu i uspjehom.

Elliott A. Williams, Watford, Engleska

72

Utorak, 16. veljaËe

Ostanite povezani s Isusom

SVJEDO»ANSTVOLuka 5,1-11Kad je Isus uËinio Ëudo za Petra, Jakova i Ivana, oni su ostavili ribarske

mreæe i poπli za Njim. Ovi uËenici iskusili su Njegovu silu iz prve ruke kada jeËinio mnoga Ëuda i kada ih je opunomoÊio da idu po dvojica kako bi lijeËilibolesne, istjerivali demone i objavljivali vijest o Boæjem kraljevstvu. Ipak, uspr-kos tim iskustvima, uËenici su se borili s grijehom. U lai su izgubili vjeru, asuoËavali su se i s borbom oko vlasti, proisteklom iz njihovih prepirki tko je odnjih najveÊi. Iz tih njihovih borbi moæemo nauËiti kako se trebamo nositi sasvojim borbama. Rjeπenje je uvijek ostati povezan s Isusom.

“Na naπoj stazi vrebaju nevidljive opasnosti. Naπa jedina sigurnost nalazi seu stalnom bdjenju i molitvi. ©to smo bliæi Isusu, to Êemo viπe usvajati NjegovËisti i sveti karakter; i πto nam grijeh izgleda odvratniji, to Êe Kristova ËistoÊai blistavost djelovati uzviπenije i poæeljnije.” (Ellen G. White, Counsels on Health,str. 623)

“Povezanost loze s trsom, rekao je Isus, prikazuje vezu koju Njegovi sljed-benici trebaju odræavati s Njim. Mladica se usauje u æivi trs i postupno serazvija, vlakno po vlakno, i urasta u trs. Tako i duπa prima æivot preko povezano-sti s Kristom. Greπnik udruæuje svoju slabost s Kristovom snagom, svoju pra-zninu s Kristovom puninom. Tada on dobiva Kristov um.” (Ellen G. White, FromHeaven with Love, str. 453)

Naπa snaga je posljedica oslanjanja na Krista. Jedanaestorica uËenika kojisu ostali povezani s Isusom Ëak i nakon Njegovog uskrsnuÊa pridonijeli suπirenju Evanelja; svojim oslanjanjem na Njega, oni nas hrabre da isto uËinimoi mi.

“Gledanje u Isusa postaje oplemenjujuÊi proces usavrπavanja. … Savrπen-stvo Kristovog karaktera postaje krπÊansko nadahnuÊe. … Krist nikada ne bitrebao biti udaljen iz naπeg uma. …

Kristova moÊ treba biti utjeha, nada i kruna radosti svakog Isusovogsljedbenika u svim sukobima i borbama æivota. Onaj tko stvarno slijedi JanjeBoæje koje uzima grijeh svijeta, moæe uskliknuti dok napreduje: ‘Jer sve πto jeod Boga roeno, pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeujesvijet: naπa vjera.’” (1. Ivanova 5,4) (Ellen G. White, Naπ briæni Otac, str. 138)

Kristova sila treba biti utjeha, nada, kruna radosti svakoga tko slijedi Kristau sukobima i borbama æivota. Onaj tko istinski slijedi Janje Boæje koje je uzelogrijeh svijeta, moæe klicati dok napreduje: “Vjera je naπa ova pobjeda koja pobi-jedi svijet.” (1. Ivanova 5,4)

ODGOVORITEKako Êete odræavati svoju povezanost s Kristom kad tonete?

Judith Makaniankhondo, Binfield, Engleska

73


Vojnici, maËevi i druπtvena mreæa

PRIMJENA“Mi smo vojnici u vojsci...”. Odrastao sam pjevuπeÊi ovu pjesmu u zboru

mladih. Mnoge naπe pjesme, simboli i biblijski citati sadræe misao o tome dasmo vojnici — i da trebamo staviti oklop, πto nam pokazuje da ne moæemoizbjeÊi duhovnu bitku koja se vodi svuda oko nas. Nikada ne bismo smjelizaboraviti da “naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstava,protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova kojiborave u nebeskim prostorima.” (Efeæanima 6,12)

©to znaËi staviti oklop?Danas, kada æelimo reÊi da netko u potpunosti podupire neku stvar,

govorimo o “osvajanju srca i uma”. Kad osvojimo srce i um neke osobe,ona je potpuno osvjedoËena ili obraÊena. Bez promjena koje se zbivaju u neËi-jem srcu i umu, ne moæe biti nikakve trajne promjene. Svi mi moramo uËinitiosobni izbor koga Êemo se dræati — Isusa ili Sotone. Isus je rekao: “Nisamdoπao da donesem mir nego maË.” (Matej 10,34) Pavao opisuje “maË Duha” kao“rijeË Boæju” (Efeæanima 6,17).

Moramo biti spremni na Sotonine podmukle napade zbog naπih sla-bosti, nedostataka kojih nismo svjesni. Ta priprema ukljuËuje stavljanjecjelokupnog oruæja Boæjeg (redci 10-17) i promjenu “uma” (Rimljanima 12,2).Preobrazba podrazumijeva kompletnu promjenu. Taj proces priprema nas zaduhovne bitke s kojima se svi suoËavamo. Preobraziti se znaËi osjetiti plamenu srcu kada Duh Sveti ue u naπ æivot (Luka 24,32).

UkljuËit Êemo se u druπtvenu mreæu. Isus je zapoËeo svoju druπtvenumreæu sa samo dvanaestoricom ljudi. Svojim pristupom pokazivao im je datrebaju odbaciti status quo a povezati se s odbaËenima, pruæati nadu beznadni-ma, pokazati ljubav nevoljenima i postati “braÊa po oruæju” kako bi predvodilipokret na svjetskom planu. Bio je to poËetak onoga πto mi danas zovemo dru-πtvenom mreæom — povezivanje sa sebi sliËnim ljudima koji nam mogu pomoÊida zadobijemo pobjedu za Isusa u srcu i umu, i proπirimo Radosnu vijest pocijelom svijetu.

Da, mi smo vojnici! Stoga “ustanimo i borimo se za Isusa”.

ODGOVORITE1. Koji je prvi korak koji vi osobno trebate poduzeti u cilju obnavljanja svojeg

uma?2. Tko vam moæe pomoÊi da prepoznate nedostatke kojih niste svjesni kako

biste se pripremili za preobrazbu?

Isus je zapoËeo svoju druπtvenu mreæu sa samo dvanaestoricom ljudi.

Jackie Lynton, Birmingham, Engleska

74


Boæje istinsko kraljevstvo

MI©LJENJEMatej 6,10

U prvom javnom obraÊanju Isus je otkrio naËela na kojima poËiva Boæjekraljevstvo (Matej 5—7). OtpoËeo je svoju sluæbu pouËavanja s dvanaestoricomljudi. Zbog tradicija, ovozemaljskih motiva i osobnih sklonosti, jedva da Ga jenetko razumio. “Isus nikada nije bio demagog koji buni rulju niti glasnipobunjenik (Matej 12,19-20). Ipak, stalno je kritizirao tradicije knjiæevnika ifarizeja. I to nije Ëinio sluËajno, nego namjerno.” (Frank Viola i George Barna,Pagan Christianity? Exploring the Roots of Our Church Practices, str. 244) Isusje æelio da svatko upozna Boæje kraljevstvo.

Za Æidove je Boæje kraljevstvo znaËilo ponovno dobivanje kralja. Oni suæeljeli mesiju koji ima politiËko-vojni program, Davidovu snagu i Salomonovumudrost. Æeljeli su mesiju koji Êe osloboditi Izraela od rimskog jarma i uzdiÊinjihov narod iznad svih ostalih naroda.

Ali kakvo je istinsko Boæje kraljevstvo? Ono je sliËno goruπiËnom zrnu(Matej 13,31.32), kvascu (redak 33), skrivenom blagu (redak 44), kraljevstvu kojese “pribliæilo” (Matej 3,2; 4,17; 10,7), rukama koje dotiËu bolesne, hrane gladne,grle djecu, stiπavaju oluje, uklanjaju zlo i podiæu umrle.

Isusovo kraljevstvo donosi nadu, ozdravljenje i utjehu, i odnosi pobjedu uborbi protiv vjeËne smrti. Pa ipak, nisu Ga razumjeli Ëak ni Njegovi vlastitiuËenici. Mada su namjeravali iskoristiti Njegova Ëuda kao naËin da steknu sred-stva za sljedeÊu kampanju. Ali Isus nije bio zainteresiran za ovozemaljsku vlast.Nije Ga zanimala politika, slava ni novac. Nije bio ni konzervativan ni liberalnousmjeren. Samo je Ëinio dobro, zato πto je Bog dobar. Htio je prikazati Boæje licekoje je tako dugo bilo skrivano zbog Sotoninih zlih planova.

Da, rat bjesni svuda oko nas, rat koji ne samo πto pogaa naπ æivot, negoi naπ odnos s Bogom. UËenici su u njemu morali sudjelovati. Isus je moraosudjelovati. I mi moramo. Ipak, s Isusom Nebo poËinje veÊ ovdje. Gospodin æelida budemo na blagoslov drugima, da pokaæemo bar djeliÊ Neba ljudima s kojimase susreÊemo. Prema tome, Boæje kraljevstvo treba otpoËeti sada, s nama.

ODGOVORITE1. Koliko vam je potrebno za svakidaπnju pripremu za Boæje kraljevstvo?2. ©to Boæje kraljevstvo znaËi vama osobno?3. Kako moæete pomoÊi svojim prijateljima da shvate vaænost æivljenja u Bo-

æjem kraljevstvu veÊ sada?

Rat bjesni svuda oko nas.

Serena Santona, Binfield, Engleska

75

Petak, 19. veljaËe

Nebo poËinje ovdje

ISTRAÆIVANJELuka 24,32

ZAKLJU»AKOvaj grijehom okaljani svijet, preplavljen nevoljama i kuπnjama, ipak je mje-

sto gdje za krπÊane poËinje Nebo. Bog je naπe utoËiπte. Mi imamo na raspolaga-nju “sve oruæje Boæje”. U svakidaπnjim susretima s Bogom putem molitve, prou-Ëavanja Biblije, dubokog razmiπljanja i sluæbe, mi jaËamo svoju povezanost sNjim. Naπa srca gore u nama dok se Ëvrsto dræimo Isusa, uspjeπno prolazimo krozoluje i ustrajavamo u ratu koji bjesni oko nas, shvaÊajuÊi pritom da Nebo poËinjeovdje zato πto imamo vezu s Bogom. Mi smo Njegovi predstavnici, Ëija je zadaÊada blagoslivljaju druge i pokazuju djeliÊ Neba onima s kojima se susreÊu.

RAZMOTRITEu Napravite bedæ na kojem piπe “Nebo poËinje ovdje”. Stavite ga na svoj radni

stol ili ploËu za obavijesti, ili na poleini zalijepite magnet i stavite ga nahladnjak. Moæete takoer napraviti ploËu s tim natpisom i objesiti je na vratasvojeg stana ili kuÊe u kojoj æivite da biste je uoËili kad god odlazite.

u Potraæite “trenutke s Bogom” kad ste vidjeli ili osjetili da “Nebo poËinjeovdje”. Zabiljeæite i analizirajte te trenutke kako biste utvrdili neko pravilokada, gdje i kako se ti trenuci javljaju. Imajte na umu da oni mogu bitipredslika Neba na Zemlji.

u Razgovarajte s nekim umjetnikom da biste ustanovili kako moæemo sagle-dati ljepotu u obiËnim trenucima ili na obiËnim mjestima. Porazgovarajte stom osobom kako takvi primjeri pokazuju da “Nebo poËinje ovdje”.

u Fotografirajte motive koji vas podsjeÊaju da “Nebo poËinje ovdje” i podijeliteih prijateljima. To moæe biti novoroenËe, dvostruka duga, ljepota podvod-nog svijeta koja se vidi pomoÊu maske za ronjenje, prekrasni prizor u priro-di, netko tko pomaæe osobi u nevolji, trenutak njeænosti, maËiÊ, πtenac itd.

u Sjetite se trenutaka kada ste bili s nekom osobom ili u skupini i kada jesamo jedan od vas doæivio “trenutak s Bogom”. Razmislite o tome zaπto iostali prisutni nisu bili toga svjesni. ZakljuËite zaπto je bilo tako.

u Stavite na Instagram, Twitter ili Facebook primjere na temu kako Nebo moæepoËeti veÊ ovdje na Zemlji.

POVEÆITEEllen G. White, Isusov æivot, poglavlje “Bog je s nama“.Douglas Cooper, Æivjeti Boæju ljubav, Znaci vremena, 2013.; Geoffrey E. Garne,

Heaven Came Down, Stanborough Press, 2008.

Rick Blondo, Clarksville, Maryland, SAD

76


Pouka 920.—27. veljaËe 2016.

Velika borba i prva Crkva

“Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraπivost i saznadu dasu neuki i priprosti ljudi, poËnu se diviti. Prepoznali su u

njima Isusove pratioce.” (Djela 4,13)

77


Crkva u ratu

UVODPostanak 3,1-6; Matej 28,19.20; Ivan 20,21; Efeæanima 6,10-19Na Zemlji se pojavio rat kad su Adam i Eva pokazali neposluπnost prema

Bogu i bili prognani iz Edenskog vrta. Nakon Sotonine prijevare i grijeha prvogpara, Bog je Adamu i Evi priopÊio Radosnu vijest o spasenju. Tijekom vjekovaBog je nadahnuo proroke da detaljno otkriju dogaaje u vezi s Kristovim dolaskomi svrhom tog dolaska. Kao Bog koji je postao Ëovjek, Isus se u potpunostipoistovjetio s ËovjeËanstvom. Za vrijeme ovozemaljske sluæbe, Isus je povjeriosvojim uËenicima zadaÊu da se brinu o drugima: “Kao πto je mene poslao Otac,tako i ja πaljem vas.” (Ivan 20,21)

Gospodin je poslao svoje uËenike i apostole u svijet s izriËitom uputom:“Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!” (Matej 28,19) Trebali suprikazati Boæji karakter svijetu i pripremiti ljudski rod za Kristov povratak. Doksu apostoli propovijedali i molili se, mnogi su bili izlijeËeni u Isusovo ime. Niπtaih nije moglo zaustaviti da ljudima govore o Isusu, Ëak ni tamniËke πipke i lanci.

Prva krπÊanska Crkva podnijela je mnogo nevolja. Kralj Herod i æidovskivoe htjeli su je uπutkati i gdje god bi Boæji narod potraæio utoËiπte, bio jegonjen. Meutim, progonstvo nije sprijeËilo vjernike u vrπenju Velikog naloga izMateja 28,19.20. Niti je obeshrabrilo muπkarce, æene i djecu da prihvate Gospo-dina kao svojeg Spasitelja. ©to je Crkva viπe bila progonjena, to je broj njezinihpristaπa bivao veÊi. Bilo je krπtavano na tisuÊe vjernika koji su bili spremni ivoljni πiriti Evanelje. Duh Sveti je Ëudesno pokretao srce i um ljudi i osvjedoËi-vao ih u Kristovu ljubav.

Sotona i dalje vodi rat protiv Crkve i borba je i dalje preteπka za naπuljudsku snagu. “Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavarstava,protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova kojiborave u nebeskim prostorima.” (Efeæanima 6,12) Ipak, Boæja rijeË obeÊava daÊe Crkva izaÊi kao pobjednik. Usprkos stalnim progonima i u danaπnje vrijeme,niËega se ne treba bojati. Kao i vjernicima prve Crkve, nama je obeÊano da ÊeDuh Sveti biti naπ vodiË. Dok ovoga tjedna budemo prouËavali o Sotoninimnaporima da uπutka Boæju crkvu, naÊi Êemo sigurnost u sili Duha Svetoga kojiÊe osvjedoËiti srca ljudi u Kristovu ljubav. Velika borba uspjeπno Êe zavrπiti!

Boæja rijeË obeÊava da Êe Crkva iziÊi kao pobjednik.

Randiz Dee Nicholas, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

78


Rat ratu! On se vraÊa?

LOGOSJeremija 17,9; Ezekiel 36,26; Matej 7,15.16; Djela 2,44-47; 4-8.14; 1.

KorinÊanima 6,1; Efeæanima 6,12; Filipljanima 4,10.18

Pomnjivo prouËavanje Svetoga pisma pokazuje da Otkrivenje 12,7-13 neotkriva samo da je to bio poËetak Luciferovog pada, nego i rezultat njegove æeljeda preotme Boæje prijestolje a samim tim i Njegov autoritet. Od tog trenutka onje u stalnom ratu s Bogom.

Lucifer je zaratio na Nebu. Kao Sotona, nastavio je borbu u Edenu i upustinji. On se i danas bori protiv Boæjeg naroda. Ne samo πto mrzi Krista, negomrzi i svakog pravog krπÊanina. Poπto je shvatio da su njegovi napori da natjeraMesiju da odustane od svojeg poslanja spaπavanja izgubljenog svijeta propali ipoπto su grijeh i smrt poraæeni na kriæu, on je usmjerio svoju ogorËenu mrænjuprotiv Crkve. “Od Kristovih dana pa sve do danas Njegovi su vjerni uËeniciizazivali mrænju i protivljenje onih koji vole putove grijeha i njima idu.” (EllenG. White, Velika borba, str. 35,36) “Zemaljske i paklene sile svrstale su se protivKrista, progoneÊi Njegove sljedbenike.” (Isto, str. 30)

Kao Boæji narod, moæemo naÊi utjehu u Ëinjenici da Sotonini planovi padajuu sjenu u usporedbi s Boæjim planovima, “jer je veÊi onaj koji je u vama negoonaj koji je u svijetu” (1. Ivanova 4,4).

Rat kao progonstvo (Djela 4-8.14)Tijekom vremena brzog rasta prve Crkve, Sotona ju je pokuπao uniπtiti pu-

tem progonstva i sile. Petar i Ivan bili su zatvoreni. Stjepan je bio uhiÊen ikamenovan na smrt. Savao je mnoge krπÊane poslao u tamnicu. Jakov je ubijen,a Pavla su nakon obraÊenja skoro usmrtili kamenovanjem. Sve su to bili naporineprijatelja da uπutka Evanelje. On Êe to isto pokuπati Ëiniti i u posljednjimdanima. Meutim, Matej 10,28 opominje nas da se ne bojimo onih koji ubijajutijelo, zato πto takvi ne mogu ubiti duπu. Umjesto toga, trebali bismo se bojationoga koji moæe uniπtiti i tijelo i duπu. ©toviπe, povijest otkriva da proganjanjei ubijanje svetih ima suprotni uËinak. MuËenici Êe Ëesto dobrovoljno ærtvovatiæivot kako bi se drugi ljudi obratili.

Rat zbog pojave laænih krπÊana (Jeremija 17,9; Ezekiel 36; 26.27;Matej 7,15.16; Djela 5,1-11)

Neprijatelj je vidio da ne moæe uniπtiti Crkvu silom, pa je u njezine redoveubacio poluobraÊene osobe. U dogaaju o Ananiji i Safiri, vidimo jasan primjerkako neprijatelj koristi ljude iz Crkve, koji bi u naπe vrijeme mogli biti vrloutjecajni Ëlanovi odbora, radi ostvarivanja svojih zlih planova. Apostol Petar,ispunjen Duhom Svetim, uoËio je da je Ananija dopustio Sotoni da ispuni nje-

79

govo srce. On je to iskoristio za upuÊivanje pouke koja joπ uvijek odjekuje uuπima danaπnjih krπÊana.

Duh istine prepoznat Êe laæne krπÊane i oni Êe jednog dana biti izreπetaniiz Boæje crkve. Moæda Êe takvi odvratiti mnoge, ali joπ ima muπkaraca i æena kojisu ispunjeni Duhom Svetim zahvaljujuÊi molitvi i prouËavanju Boæje rijeËi. Nitkood nas nije savrπen, ali se trebamo usavrπavati u Kristu preko Duha Svetoga kojiprebiva u nama. U ovim posljednjim danima, kad ljubav sve viπe hladni, kad namneprijatelji postaju naπi ukuÊani, laæna braÊa su vaæno neprijateljevo sredstvo.Nemojte biti jedan od njih!

Meusobno ratovanje (Djela 2,44-47; 1. KorinÊanima 6,1-10;Efeæanima 6,12; Filipljanima 4,10.18)

Vjekovni problem s grijehom je naπe “ja”. Na Nebu se Lucifer æelio uzdiÊi ipostati kao Viπnji. Jakov i Ivan htjeli su biti Kristu s lijeve i desne strane uNjegovom kraljevstvu. Moæda je najdivnija osobina prve Crkve bila nesebiËnostkoja je vladala meu njezinim vjernicima. Djela 2,44.45 pokazuju kako obraÊeniæive zajedno i sve πto imaju im je zajedniËko. ©to? Sve zajedniËko? Teπko je reÊiπto bi se dogodilo kada bi netko pokuπao takvo πto nauËavati u danaπnjoj Crkvi.Prodavanje imovine i raspodjela dobara zasnovana na potrebama, a ne premastatusu, sklonostima ili pripadnosti eliti? To je tako Ëudno!

©to ako neprijatelj moæda æeli da mislimo kako smo u ratu jedan s drugim?©to reÊi o odnosu voa i crkvenih Ëlanova? Ili kakav je odnos izmeu adventista,baptista i pentekostalaca? Apostol Pavao, koji je bez sumnje mogao biti naj-omraæeniji meu braÊom, uæivao je bezuvjetnu ljubav i poπtovanje u Crkvi (Filip-ljanima 4,10.18). On je uËio da bi Ëak i u pravnim sporovima trebalo postupatiu meusobnoj ljubavi (1. KorinÊanima 6,1-10), znajuÊi da naπ neprijatelj nijeuvijek tijelo i krv (Efeæanima 6,12).

Poziv prvoj Crkvi, a i nama glasi da trebamo biti sliËni Kristu, imati um isrce kao On. Budite ponizni i sluæite iz ljubavi. Ako tako Ëinite, Evanelje Êe seπiriti u ovim posljednjim danima baπ kao i na blagdan Pedesetnice.

ODGOVORITE1. Razmislite o nekim podmuklim naËinima na koje neprijatelj trenutaËno na-

pada Crkvu i njezino poslanje.2. Kako moæda i vi pomaæete neprijatelju, i kako to moæete promijeniti?

Vjekovni problem s grijehom je vlastito “ja”.

Adrian Bass, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

80


Odvaæno svjedoËiti za Boga

SVJEDO»ANSTVODjela 1,1-8; 4,13

Knjiga Djela apostolska opisuje razvoj Crkve, a nit koja sve povezuje jestuloga Krista i Duha Svetoga u tom razvoju. Zato Luka kaæe: “Kad vidjeπe ne-ustraπivost Petrovu i Ivanovu, a znajuÊi da su to ljudi nepismeni i neuki, bijahuu Ëudu; znali su ih da bijahu s Isusom.” (Djela 4,13) GovoreÊi o crkvi, Ellen G.White piπe: “Tijekom stoljeÊa duhovne tame Boæja Crkva je bila grad koji leæi nagori. Iz stoljeÊa u stoljeÊe, iz naraπtaja u naraπtaj u njezinim su se granicamarazvijale Ëiste nebeske istine. Premda izgleda slaba i pogreπiva, Crkva je jedinipredmet na koji Bog na poseban naËin obraÊa svoju punu pozornost. Ona jepozornica Njegove milosti na kojoj s uæivanjem otkriva svoju moÊ da preobrazisrca.” (Djela apostolska, str. 8,9)

“Crkva je Boæje sredstvo za navijeπtanje istine; On ju je opunomoÊio zavrπenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu, posluπna svim Njegovim za-povijedima, u njoj Êe prebivati bogatstvo boæanske milosti.” (Isto, str. 377) Bu-duÊi da Bog posveÊuje posebnu pozornost Crkvi, “Sotona je skovao plan zauspjeπniju borbu protiv Boæje vladavine time πto je svoj stijeg postavio u krπ-Êansku Crkvu.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 32)

ZnajuÊi za Sotoninu namjeru, Isus je dao uputu svojim uËenicima da Ëekajuu Jeruzalemu na ispunjenje OËevog obeÊanja (Djela 1,4). “Silama tame zapovi-jeda budan i odluËan zapovjednik, a Kristovi sljedbenici moÊi Êe se boriti za onoπto je pravo samo uz pomoÊ koju Êe im Bog dati svojim Duhom.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 20)

U Djelima 4,8-12 zabiljeæeno je Petrovo svjedoËanstvo pred æidovskim star-jeπinama nakon πto je prethodno iscijelio Ëovjeka na vratima koja su se zvalaKrasna. Kao πto je slao svoje uËenike, Krist danas πalje svoju Crkvu ojaËanutom istom silom.

ODGOVORITE1. Kakvu vjeru Bog traæi od nas kad se naemo u teπkim okolnostima?2. Sluπate li radije Boga nego ljude kad ste suoËeni s druπtvenim pritiscima ili

kuπnjama? Zaπto?

“Crkva je Boæje sredstvo za navijeπtanje istine...”

Onika Steele, Jennings Village, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

81

Utorak, 23. veljaËe

Zaπto ja? Zar nisam blagoslovljen?

DOKAZIvan 14,6; Djela 16,16-34

»esto se postavlja pitanje: “Zaπto Bog dopuπta da se loπe stvari dogaajudobrim ljudima?” Biblijska knjiga Djela apostolska redom biljeæi mnoge prigodeu kojima su se ljudi mogli s pravom pitati: “Zaπto ja?” Od utamniËenja do batinaili brodoloma, ili Ëak prijetnji smrÊu zbog πirenja Boæje rijeËi, njihov æivot bioje izloæen ozbiljnoj opasnosti.

Rimsko Carstvo bilo je na vrhuncu moÊi. Vladali su povoljni uvjeti za πirenjeEvanelja. Na poËetku je nova vjera imala koristi od povezanosti s judaizmom.Meutim, kako se poloæaj judaizma pogorπavao, situacija za prve krπÊane bivalaje sve opasnija. Kad je u Rimu izbio poæar 64. godine, krπÊanska zajednicapostala je ærtveni jarac, a straπno progonstvo koje je uslijedilo bilo je prvanajava sliËnih dogaanja tijekom kasnijih stoljeÊa. Prva Crkva stradavala jeteπko i dugo, a ipak je donijela rod koji je prisutan joπ i danas.

Prva Crkva podnijela je dugo razdoblje progona, nakon Ëega su se u njuuvukli laæni krπÊani. U pokuπaju da zaustavi krπÊanstvo, Sotona je izazvaoprogonstvo Boæjeg naroda od 64. do 313. godine. Tijela krπÊana pretvarana suu buktinje, bacana su lavovima u areni i bila koriπtena u medicinskim i vojnimeksperimentima. Meutim, takvi pokuπaji samo su potaknuli ljubav i æelju Cr-kve da i dalje raste. Boæji narod koji je ustrajao u toj eri progona, imao je vjerupoput Pavla i Sile. Oni su hvalili Boga Ëak i u plamenu.

Nakon razdoblja progonstva, Sotona je shvatio da broj Boæjih sljedbenikaneprestano raste. Stoga je promijenio strategiju, i taj novi radikalni pristupvidljiv je i danas. UËinio je da svetkovanje subote postane teret. Godine 313.Konstantin je donio zakon kojim je ozakonjeno krπÊansko bogosluæje. Ali to jebila samo prijevara. –avao je primijenio svoj lukavi plan da bezbolno spojikrπÊanstvo i poganstvo, obiljeæeno poganskim πtovanjem dana Sunca — nedje-lje. To je uzrokovalo da velik dio prvih vjernika Crkve odbaci Kristov nauk iprihvati poganske obiËaje.

Moramo shvatiti da bitka, mada je veÊ dobivena, joπ nije gotova. Kao ËlanoviBoæje crkve ostatka, moæemo pronaÊi utjehu u spoznaji da je On ljubav i da jeomoguÊio da svi ljudi mogu biti spaπeni preko Njegovog Sina Isusa Krista (Ivan14,6).

ODGOVORITE1. Koji su joπ dogaaji u razdoblju progonstva bili dokaz o odvijanju velike

borbe?2. Koje sliËnosti postoje danas kad je rijeË o proganjanju krπÊana?

Shekor Tobitt, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

82


Pobijedit Êemo

PRIMJENADjela 2,38

Nikada nemojte zaboraviti da je Sotona vaπ neprijatelj i da namjerava uniπtitisav ljudski rod. Zanemarite pomisao da je on komiËni avolak u crvenim Ëara-pama koji veselo maπe repom, ima jareÊu bradicu, rogove i vile u ruci. Naprotiv,on je moÊno biÊe koje predvodi vojsku izuzetno organiziranih palih anela. Onje simbol svega πto je zlo, a najviπe od svega mrzi Boga i Njegovu Crkvu. Isusje upozorio Petra: “Pazi, sotona je dobio dopuπtenje da vas moæe reπetati kaopπenicu. Ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malakπe.” (Luka 22,31.32)

S obzirom na takvo stanje, upozoreni smo da se ne borimo “protiv krvi itijela, nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnogsvijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima”. Prema tome,bitno je da ostanemo na oprezu dok se borimo protiv avola i njegovih anela.

Neprijatelja moæemo pobijediti na sljedeÊe naËine:

Krπtenjem u Janjetovoj krvi. Prolivπi svoju dragocjenu krv da bi nasspasio, Isus je slomio okove u kojima je Sotona dræao ljudski rod. Mi smovezani grijehom, roeni i odrasli u nepravdi. Ali Isus nas svojom krvlju oslobaaod ropstva grijehu kad se pokajemo i krstimo.

PokazujuÊi ljubav prema Bogu. Kada se krstimo, mi viπe nismo svoji.Krist nas je otkupio. BuduÊi da smo Njegova djeca, On traæi da otvoreno izja-vimo da Ga volimo. SvjedoËeÊi o Kristovoj ljubavi svojim æivotom, duhovnoÊemo se joπ viπe povezati s Njim. Trebamo prouËavati Boæju rijeË i svakoga jedana primjenjivati u praksi. Njegova RijeË u naπem srcu bit Êe moÊno oruæjeprotiv Sotone (2. Timoteju 2,15).

Potpunim posveÊenjem Kristu. Da bi se avao povukao, vjernici morajusvoj æivot u potpunosti posvetiti Kristu. Pavao kaæe: “Jadan ti sam ja Ëovjek!Tko Êe me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela? Hvala Bogu po Isusu Kristu,Gospodinu naπemu!” (Rimljanima 7,24.25)

ODGOVORITEObjasnite svojim rijeËima zaπto trebamo prouËavati Boæju rijeË kako bismo

se pripremili za borbu protiv neprijatelja.

Kad se krstimo, mi viπe nismo svoji.

Charisse Pigott, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

83


Tko, ja? Jesam li ja dio ostatka?

MI©LJENJE1.Samuelova 16,7; Djela 10,2.12-29.34-48; 1. Ivanova 1,9

Kao adventisti sedmoga dana, Ëesto se suoËavamo s dilemom kad je rijeË opripadnosti Boæjem narodu ostatka. Ova se misao Ëesto tumaËi kao da smo miskupina greπnika koja uæiva u velikom Boæjem svjetlu da zaboravlja da je Nje-gova milost dar. Doπli smo do toga da na Boæju ljubav i na djelo koje je Isusobavljao dok je bio na Zemlji gledamo kao na neku vrstu uroenog prava kojepripada samo nama.

Kao uËenici u prvoj Crkvi, mi sebiËno Ëuvamo Boæju ljubav za sebe. U Djeli-ma 10, Petar dobiva vienje od Boga koje ga zbunjuje i potresa do sræi. Kada muje prikazan prizor mnoπtva neËistih æivotinja i kad mu je reËeno da ih pokoljei jede, on je nepopustljivo rekao NE, zato πto je upotreba takvih æivotinja za jelobila protivna strogim æidovskim zakonima o hrani. Ipak, Bog je u svojoj mudro-sti pripremao Petra da se susretne s Kornelijem, Rimljaninom i poganinom, kojije predano slijedio Isusov nauk.

»ak i danas dijelimo ljude praveÊi jasne razlike zasnovane na pripadnostiodreenoj denominaciji i bogosluænoj praksi. »esto se ne brinemo iskreno oljudima niti o spaπavanju duπa za Boæje kraljevstvo. Viπe smo opsjednuti for-malnostima svojega doba i uzdizanjem ljudskih predaja i vjerske prakse, kaonekada Æidovi.

Deseto poglavlje Djela vaæno je zato πto ukazuje na kontrast izmeu vrlorazliËitih ljudi. Jedan je smatran Boæjim izabranikom, a drugi odbaËenim. Me-utim, Kornelije, odbaËeni, nije dovodio u pitanje vijest koju je primio od Boga.Spremno ju je posluπao. Mi bismo takoer morali odluËno slijediti vodstvo DuhaSvetoga bez postavljanja pitanja.

Probudimo se! Otvorimo srce i um da bismo shvatili da se velika borbaizmeu dobra i zla trenutaËno odvija i u naπem srcu. Trebamo iÊi naprijed kaoBoæji ostatak. Trebamo æivjeti kao ostatak. SliËno Petru, i mi se trebamo pro-mijeniti. Trebamo svesrdno ispuniti Boæju namjeru za nas, Njegovu djecu.

ODGOVORITE1. Je li vam Bog ikada dao neke upute koje niste bili voljni slijediti zato πto

se nisu uklapale u vaπe vienje stvari ili postojeÊe okolnosti? Jesu li teupute bile jednostavno preteπke, ili je to zbog toga πto nisu odgovaralaonome πto ste vi imali na umu?

2. Ako veliku borbu promatrate iz takve perspektive, koje se emocije javljajuu vama, i zaπto?

Lauricia Henry, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

84

Petak, 26. veljaËe

Preuzimanje boæanskih strategija

ISTRAÆIVANJEJeremija 17,7-10; Djela 2,42-47; Efeæanima 6,10-20

ZAKLJU»AKSotona je na ljudska biÊa prenio grijeh postavljanja sebe iznad drugih. Tako

je i poËeo rat izmeu Boga i njega. “Sotona je u glavu naπih dalekih predakastavio misao da bi mogli biti ‘kao bogovi’ ... i pronaÊi neku vrstu sreÊe izvanBoga, odvojeno od Njega. I iz tog beznadnog pokuπaja proisteklo je sve ono πtonazivamo ljudskom povijeπÊu — novac, siromaπtvo, pohlepa, rat, prostitucija,druπtvene podjele, kraljevstva, ropstvo — duga straπna priËa o Ëovjeku kojipokuπava pronaÊi neπto izvan Boga πto bi ga usreÊilo.” (C. S. Lewis, MereChrstianity, str. 49) Upravo zato je svijet u takvom kaosu i zato sebiËnost muËii nas i Crkvu naruπavajuÊi naπu sposobnost da donosimo rod za Krista u ovomsvijetu. Meutim, Krist Êe zajedno sa svojom Crkvom zauvijek sruπiti Sotonu.

RAZMOTRITEu Napiπite Ëlanak o tome kako vaπa mjesna crkva utjeËe na æivot svojih Ëlanova

i kako dopire do svojih sugraana. Razgovarajte o tome sa svojim pastoromi ostalima u crkvi kako biste dobili vjerodostojne podatke. Usporedite svojËlanak s izvjeπtajem iz prvog stoljeÊa u Djelima 2,42-47; 4,32-36; 5,12-16.

u ProËitajte Djela 2—4 i navedite kvalitete i aktivnosti Ëlanova Crkve u prvomstoljeÊu.

u Olakπajte razgovor u svojoj skupini za prouËavanje tako πto Êete iznijetistrategije koje vaπa crkva treba primijeniti u ratu protiv Sotone. PozivajuÊise na biblijske tekstove iz pouke za ovaj tjedan, ne zaboravite porazgovaratio oruæju koje nam je Bog dao za duhovnu borbu (Efeæanima 6,10-20).

u Organizirajte molitvu u crkvi, a zatim se dogovorite kako Êete objavljivatiEvanelje u neposrednom okruæenju vaπe mjesne crkve. Zatraæite miπljenjesvojeg pastora o tome kako pobuditi zanimanje za zajedniËku molitvu, ikako pozvati nekog Ëlana druπtvene zajednice da govori Ëlanovima crkve opotrebama druπtvene zajednice. Razgovarajte o tome kako crkva moæezadovoljiti te potrebe, s tim da u æariπtu ipak zadræi duhovni evangelizam.

u Napravite kolaæ crkve koja se koristi oruæjem navedenim u Efeæanima 6,10-20.

POVEÆITEPostanak 3.Seventh-day Adventists Believe..., 2. izd., str. 113—120.E. M. Bounds, Guide to Spiritual Warfare, “Weapons That Work”.

Jean Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

85


Pouka 1027. veljaËe—5. oæujka 2016.

Pavao i pobuna

“A kad se ovo raspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu iovo smrtno tijelo besmrtnoπÊu, tada Êe se ispuniti pisana

rijeË: Pobjeda proguta smrt.” (1. KorinÊanima 15,54)

86


Postavljanje temelja

UVOD1. KorinÊanima 12,29-31

“Ne znam πto da radim!” Henry je bespomoÊno podigao ruke gledajuÊi usvojeg brata Johna. “HoÊu reÊi, znam kako da ga postavim, ali pojma nemamkako bih izmjerio kutove.”

John je gledao u komad zemlje gdje je Henry, profesionalni izvoaË radova,namjeravao postaviti temelj za geodetsku kupolu. Temelj je trebao imati desetkutova. Henry je lako mogao ugraditi temelj, ali nije imao dovoljno matematiË-kog znanja da toËno izraËuna kutove i dijagonale.

“Mogu ti ja izraËunati kutove”, ponudio se John.Henry se iznenaeno okrenuo: “Moæeπ?”“Da, ali ti Êeπ morati izliti beton. To je neπto πto ja ne znam.”“Nema problema”, rekao je Henry. “Potrebna mi je samo pomoÊ oko izra-

Ëunavanja veliËine kutova i duæine dijagonala. Kad to budem znao, dalje neÊebiti problema.”

I tako je John brzo uzeo svoj kalkulator i poËeo izraËunavati kutove idijagonale za temelj. SljedeÊeg dana doπao je k Henryju na gradiliπte s gotovimdimenzijama. DræeÊi se izraËuna, briæljivo su oznaËili poloæaje svih kutova istrana. Kad su obiljeæili posljednju stranu, ona se savrπeno povezivala s prvimkutom koji su oznaËili. Johnov izraËun bio je toËan.

“A sada moæemo izliti beton!” uskliknuo je Henry uzbueno. Ubrzo je ugra-en beton i temelj je bio gotov. “Hvala ti na pomoÊi, Johne, ne bih to mogaonapraviti bez tebe”, pohvalio je Henry svojeg brata.

Pavao kaæe u 1. KorinÊanima 12 da je Boæja crkva tijelo i da svaka osoba ucrkvi ima poseban dar koji pomaæe da crkva funkcionira. Kad bi svi imali istitalent, crkva bi radila kao tijelo koje se sastoji samo od jednog organa — ne biuopÊe radila.

Baπ kao πto su Henry i John radili zajedno, i Boæji narod treba raditi kaojedno tijelo. KoristeÊi zajedniËki svoje individualne talente i snagu sa zajedniË-kim ciljem, postajemo Boæje ruke i noge dok odlazimo u svijet govoriti ljudimao Kristu i kako da se zaπtite od Sotoninih napada. Dok oko nas bjesni velikaborba izmeu dobra i zla, mi imamo sredstva i sposobnosti kojima formiramovojsku kojom zapovijeda Bog. Ako ostanemo u Kristu, naπem temelju, stajatÊemo zajedno kao tijelo, i s Bogom kao zapovjednikom konaËno Êemo porazitii posljednjeg neprijatelja — smrt.

“Sada moæemo izliti beton!” uskliknuo je Henry uzbueno.

Katie Turk, Lincoln, Nebraska, SAD

87


Boæja milost upuÊuje izazov grijehu

DOKAZMi smo roeni u grijehu, od tijela i krvi (Rimljanima 5,12). Prema tome, naπa

pobjeda dolazi kad se nanovo rodimo: “Zaista, zaista kaæem ti: ako se tkoponovno ne rodi, ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3 — ©ariÊ) Izraz“ponovno ne rodi” potjeËe od grËke rijeËi gennao, koja znaËi “biti roen” (Strong’sConcordance, vidi “gennao“), i anothen, u znaËenju “odozgo, s visokog mjesta”(The NAS New Testament Greek Lexicon, vidi “anothen”).

Kad je Mojsije primio Boæji zakon na Sinaju i zatim ga dao Izraelcima, onisu bili u stanju shvatiti posljedice grijeha. Otada pratimo tijek dogaaja kojivode do kriæa, uz velike duhovne pouke koje primamo Boæjom miloπÊu. UpravozahvaljujuÊi Njegovoj milosti, mi moæemo izbjeÊi zamke svjetovnih razornihnavika koje nas udaljuju od Njega i novog Jeruzalema. “Znate kad ste bilipogani, da ste bivali vuËeni, kao i tjerani k nijemim idolima.” (1. KorinÊanima12,2)

Sotona i dalje æeli sprijeËiti Boæji narod da ue u kraljevstvo, baπ kao πto jeto radio preko knjiæevnika i farizeja u Isusove dane: “Jao vama, knjiæevnici ifarizeji, licemjeri jedni, koji pred ljudima zatvarate vrata kraljevstva nebeskoga:vi sami ne ulazite u njega, a ne dopuπtate ni da uu oni koji bi htjeli!” (Matej23,13)

Pavao nam govori o ovim predmetima da bismo i mi danas mogli uÊi u Boæjekraljevstvo. “Prema tome, kao πto po jednom Ëovjeku ue grijeh u svijet a pogrijehu smrt, tako smrt prijee na sve ljude.” (Rimljanima 5,12) Otad su grijehi smrt doprli do svakog kutka na ovom svijetu. Meutim, Pavao nas takoerpodsjeÊa da usprkos snaænom uporiπtu koje grijeh i smrt imaju na naπem pla-netu, mi ne trebamo biti obeshrabreni. Boæja milost pobjeuje grijeh. “Mnogo seobilnije izlila na sve milost Boæja i dar dan miloπÊu jednoga Ëovjeka, IsusaKrista.” (redak 15) “Tako nam je omoguÊeno da pruæimo otpor zlu izazvanomAdamovim padom.” (The Seventh-day Adventist Bible Commenary, 2. izd., sv. 6,str. 533)

ODGOVORITEKako nas joπ Novi zavjet obavjeπtava o Sotoninim prijevarama i o “ponovnom

roenju”?

Boæja milost pobjeuje grijeh.

Amanda Jane Berg, Lincoln, Nebraska SAD

88


Krist, crkva i vi

LOGOSMatej 7,24-27; Rimljanima 5; 1. KorinÊanima 3,4-17; 6,15-20; 12; 15

Adam i Isus (Rimljanima 5)Kad je stvarao svijet, Bog je najprije stvorio muπkarca. Nazvao ga je Adam

i dao mu vlast nad cijelom Zemljom (Postanak 1,26). Kao prvi u svojem rodu,Adam je bio “sin Boæji” (Luka 3,38). Usprkos predivnim prednostima svojegrajskog doma, Adam i njegova æena Eva nisu posluπali Boæju zapovijed u vezi sazabranjenim drvetom. Stoga su istjerani iz Edenskog vrta. Otada se svako ljud-sko biÊe nalazi pod prokletstvom grijeha. Joπ je David izjavio: “Evo, greπan samveÊ roen, u grijehu me zaËe majka moja.” (Psalam 51,7) Pavao se koristi timkontekstom kako bi svojim Ëitateljima ukazao na ulogu koju Isus ima u njiho-vom spasenju. Kao πto je prvi grijeh donio smrt ljudskom rodu, tako Isusovpravedni æivot donosi slobodu i spasenje. Adam, Eva i Isus æivjeli su æivotomkoji je duboko utjecao na ljudski rod. KonaËno, Isus je uspio tamo gdje suAdam i Eva pali. Boæji Sin je prvina meu spaπenima svojim uskrsnuÊem (1.KorinÊanima 15,23).

Crkva kao graevina (Matej 7,24-27; 1. KorinÊanima 3,4-17; 6,15-20)Pavao je Ëesto upotrebljavao ilustracije kako bi pomogao svojim sluπateljima

da bolje razumiju njegovu vijest. Prvi Kristovi sljedbenici poistovjeÊivali su sesa svojim duhovnim voom. Pavao je govorio protiv toga, naglaπavajuÊi zajedniË-ke osobine ljudskih biÊa i ulogu Crkve u spasenju. Svaka osoba ima svojuulogu. Meutim, upravo Bog konaËno osigurava rast biljke (1. KorinÊanima 3,6.7).SliËno tome, bitno je imati na umu da smo mi samo Boæja orua u procesuspasenja i da naπa odanost i ljubav pripadaju Bogu, a ne drugim ljudima iliustanovama.

Pavao takoer istiËe znaËenje æivota za Krista i to usporeuje s gradnjomkuÊe. Da bi se kuÊa valjano sazidala, potrebno je najprije postaviti Ëvrst temelj.Tek nakon toga mogu se zidati gornji dijelovi graevine. Neizbjeæno Êe doÊioluje, i samo jak temelj ima potrebnu snagu kojom moæe nositi gornje dijelovegraevine. SliËno tome, Isus je naπ jedini siguran i pouzdan temelj koji nampomaæe da preæivimo u æivotnim olujama.

Napokon, Pavao objaπnjava znaËenje ljudskog tijela kao stana Duha Svetoga.Kao πto je ©ator sastanka bio prebivaliπte svemoÊnog Boga, tako je i naπe tijelomjesto gdje prebiva Duh Sveti. Stoga Duh Sveti zasluæuje naπe najdublje po-πtovanje (1. KorinÊanima 3,16.17).

Crkva kao tijelo (1. KorinÊanima 12)U 1. KorinÊanima 12 Pavao dublje zalazi u jedinstvo i organizaciju koju Bog

æeli za svoju crkvu. Raznolikost duhovnih darova i talenata u crkvi mogla bi

89

postati izvor sukoba i razjedinjenosti. Pavao stoga poËinje tako πto podsjeÊasvoje sluπatelje da je Duh Sveti objedinjujuÊi Ëimbenik u crkvenom tijelu, dajuÊicrkvi talente i duhovne darove kako On smatra da je najbolje (1. KorinÊanima12,11).

Duh isto tako olakπava suradnju u Boæjoj crkvi. Baπ kao ljudsko tijelo, icrkva je sastavljena iz mnogo razliËitih dijelova, pri Ëemu svaki dio ima posebnufunkciju. Snaga tijela leæi u njegovoj specijalizaciji i jedinstvenosti. Isto seodnosi i na crkvu (redci 17-26). Kako bi ispunili Boæju namjeru za crkvu, njeziniËlanovi moraju biti ujedinjeni i organizirani posredovanjem Duha Svetoga radeÊizajedno, dok istodobno prepoznaju i veliËaju Bogom dane darove svih.

Boæji oklop (Psalam 1,5; Ivan 1,14.17; 4,24; 8,31.32; 14,6;Efeæanima 6,11-17; Otkrivenje 1,5.6; 2,10)

Pavao dalje objaπnjava vaænost pripravnosti u duhovnom ratu s kojim seBoæji sljedbenici moraju suoËiti. Kao πto vojnik neÊe iÊi u bitku bez oklopa ioruæja, tako i Boæji narod ne smije iÊi kroz æivot a da ne prepozna stvarnostduhovnog rata i da se za njega ne pripremi. U Efeæanima 6 Pavao naglaπavaznaËenje istine, pravednosti, Evanelja, vjere, spasenja i RijeËi Boæje u vjerniko-voj borbi protiv duhovnih stvarnosti. Pavao takoer odreuje kontekst duhovnograta, podsjeÊajuÊi svoje sluπatelje da se oni ne bore protiv ljudi, nego protiv siladuhovne tame (Efeæanima 6,12).

Posljednji neprijatelj (1. KorinÊanima 15,1-18.23-26.45-53)Joπ od trenutka kad su Adam i Eva pokazali neposluπnost prema Bogu, smrt

je postala neizbjeæna stvarnost ljudskog roda. David izraæava svoju frustracijuu Psalmu 49, uzvikujuÊi: “Svi vide gdje umiru kao i neznalica i bezumnik πtoginu, i ostavljaju drugima imanje svoje.” (redak 10) U 1. KorinÊanima 15 Pavaoraspravlja o Isusovom uskrsnuÊu i njegovom znaËenju za vjernike. On naspodsjeÊa na Kristovu konaËnu trijumfalnu pobjedu kad Êe se svaka sila pokoritiNjemu, Ëak i smrt. Vidimo kako se taj prizor ponavlja i u Otkrivenju, gdje susmrt i pakao (had) posljednji baËeni u ognjeno jezero (Otkrivenje 20,14). Pavaohrabri svoje Ëitatelje obeÊanjem o Isusovoj pobjedi, njihovom uskrsnuÊu o Nje-govom drugom dolasku i konaËnom uniπtenju smrti.

ODGOVORITE1. ©to znaËi æivjeti u duhovnoj pripravnosti — nositi Boæji oklop?2. Kako moæete znati da je Isus temelj vaπeg æivota? Ako nije, kako Ga moæete

uËiniti svojim temeljem?3. Koji su dijelovi crkvenog tijela u suvremeno doba? Je li to neπto drugaËije

u odnosu na duhovne darove opisane u 1. KorinÊanima 12? Ako jest, zaπtoi kako?

Svaka sila pokorit Êe se Njemu, Ëak i smrt.

David Deemer, Lincoln, Nebraska, SAD

90

Utorak, 1. oæujka

Otkupljenje: naπa misijska izjava

SVJEDO»ANSTVOGalaÊanima 1,22.23

“Svaki pravi propovjednik osjeÊa ozbiljnu odgovornost za duhovni napredakvjernika povjerenih njegovoj brizi i silnu æelju da budu Boæji suradnici. On znada o vjernom obavljanju posla povjerenog od Boga u velikoj mjeri ovisi dobrobitCrkve. Ozbiljno i neumorno nastoji nadahnuti vjernike æeljom da zadobivajuduπe za Krista, dræeÊi na umu da svatko tko pristupi Crkvi treba biti joπ jednosredstvo za provoenje plana otkupljenja.” (Ellen G. White, Djela apostolska,str. 131)

“Sada, dok je dijelio sudbinu suænja Pavla, razumio je (Marko) bolje negoikad prije da je beskonaËno veliki dobitak zadobiti Krista, a beskonaËno velikigubitak zadobiti svijet i izgubiti duπu za koju je prolivena Kristova otkupiteljskakrv. UnatoË ozbiljnim kuπnjama i teπkoÊama, Marko je ostao Ëvrst, mudar ivoljeni apostolov pomagaË.” (Isto, str. 286)

“Svojim sluπateljima (Pavao) ukazuje na ærtvu prinesenu za pali ljudski rod.Izjavljuje da je za Ëovjekovo otkupljenje plaÊena beskonaËna cijena. Da su zanjega odreeni uvjeti pod kojima moæe stati pred Boæje prijestolje.” (Isto, str.312)

Pavao je mogao podnijeti okove, batine i smrt zato πto je bio motiviranotkupljenjem. Otkupljenje ga je takoer pokretalo da drugima govori o Kristu.ZahvaljujuÊi njegovim naporima, otkupljenje je postalo misijska izjava prve Cr-kve. Krist, i to raspeti, postao je himna prve Crkve.

Kao adventistiËki krπÊani, vjerujemo da imamo mnogo dragocjenih biblij-skih istina koje moramo odnijeti svijetu. Zaπto? Sve se svodi na plan spasenja.Bez tog plana ne bi bilo ni Zakona, ni milosti, ni spasenja, ni nade ni praved-nosti.

Stoga, kad pouËavate istinu ili dovodite nekog pred Boæje prijestolje, moratese zapitati: “©to me pokreÊe? Je li otkupljenje moja misijska izjava?” Ako jest,Krist vas moæe beskrajno iskoristiti. “Krist, nebeski trgovac koji traæi skupo-cjeni biser, vidio je u izgubljenom ËovjeËanstvu biser velike vrijednosti. U Ëo-vjeku, uprljanom i uniπtenom grijehom, vidio je moguÊnost otkupljenja.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 75)

ODGOVORITEKako moæemo doæivjeti otkupljenje u naπem svakidaπnjem æivotu?

“Krist je vidio u izgubljenom ËovjeËanstvu biser velike vrijednosti.”

J-Fiah Reeves, Houston, Teksas, SAD

91

Srijeda, 2. oæujka

Ovo je rat!

PRIMJENAJoπua 10,8; 1. KorinÊanima 12,12-26; Efeæanima, 11-24

“Samo mi reci da ne trebam zapaliti ovu cigaretu!” preklinjala me je mojaprijateljica, dok je u njoj bjesnjela borba. Da. Mi æivimo u ratnoj zoni, a neprija-telj se ne bori Ëasno. Kad klonemo, on nas nagovara da svoju tugu utopimo unekoj svojoj slabosti. Kad se podignemo, on Êe u mjeπavinu ubaciti neka svjetovnazadovoljstva. Kad je naπa zajednica s Kristom uspjeπna, pokuπat Êe nas navestida pomislimo kako je Biblija obiËna fantazija. Mi iz iskustva znamo da je borbastvarna. A buduÊi da Sotona zna da se rat bliæi kraju, on ne preza ni od Ëega.Meutim, ni Krist se ne predaje. On u Bibliji nudi strategiju za postizanje po-bjede.

Sva ratna oprema. Bez bilo kojeg dijela te opreme mi smo ranjivi u odnosuna Sotonino oruæje. Pojas istine je na prvom mjestu, zato πto je to temelj. Onsve dræi zajedno. Ako svakoga dana ne hodamo u istini, nema izgleda da Êemopobijediti.

Oklop pravednosti. Oklop je πtitio vojnikovo srce. Oklop pravednosti “Ëuvaæivot vjernika i πtiti ‘vitalne organe’ duhovnog æivota”.

ObuÊa Evanelja. U ratu je bojiπte prekriveno opasnim preprekama. Stogaje prava obuÊa nuænost. Evanelje nam daje snagu da idemo naprijed, usprkosSotoninim pokuπajima da nas obeshrabri.

©tit vjere. On πtiti od Sotoninih strelica. Sumnje pogaaju naπe pouzdanjeu Boga, ali naπa vjera nas πtiti.

Kaciga spasenja / maË Duha. Kaciga spasenja odbija loπe stvari, a Ëuvadobre. Kad imamo sumnje, moramo se dræati obeÊanja o spasenju i uzeti maËda bismo se borili protiv njih. MaË simbolizira Boæju rijeË. To je jedino ofenzivnooruæje koje imamo.

Kristovo Tijelo (Crkva). Ovo “oruæje” nam daje snagu da nastavimo bitku.Ono nam pruæa nadu kad nas sve ostalo iznevjeri. Ti i ja smo Kristovo Tijelo isvaËija je uloga bitna.

Ratovi se ne vode samostalno. Kristova namjera nije bila da se mi samiborimo protiv neprijatelja. BraÊo i sestre, rat je æestok. Ali kao πto je obeÊanoratniku Joπui, i nama je obeÊana pobjeda. “Ne boj se! Ja sam ih predao u tvojeruke, i nijedan od njih neÊe se odræati pred tobom.” (Joπua 10,8)

Evanelje nam daje snagu da idemo naprijed.

Natalie Bruzon, Altamonte Springs, Florida, SAD

92

»etvrtak, 3. oæujka

PriËe iz svemira

MI©LJENJEIzaija 25,8.9

Kao 22-godiπnja studentica koledæa, joπ mnogo toga moram nauËiti o æivotu.Tek trebam raditi puno radno vrijeme i plaÊati sve svoje raËune. Tek trebamdoæivjeti gubitak nekoga tko mi je blizak ili spoznati blaæenstvo (i agoniju)braka. Ne znam πto znaËi æivjeti u ratu, u krajnjem siromaπtvu ili u kulturi ukojoj svojim etniËkim podrijetlom i jezikom ne pripadam veÊinskom stanovni-πtvu. Ne znam kako je imati novac u banci ili πto znaËi biti nevjerojatno uzbuenzbog besplatnog obroka (a na neki naËin i ovisan o njemu). ShvaÊam da imamvelike moguÊnosti, a da sam joπ uvijek kao novoroenËe u πumi, to jest u naπemsvemiru.

Meutim, iskustvo koje nosim u sebi ima svoju teæinu i vrijednost. Voljelasam i bila voljena. Lagala sam i meni su lagali. Doæivljavala sam neuspjehe iuspjehe, bio mi je potreban oprost i praπtala sam. Osjetila sam otkucaje Boæjegsrca, Ëula πapate Duha i potpuno zanemarivala njihove poticaje. Bunila sam sei opet Êu to Ëiniti. Bila sam otkupljena i doæivljavat Êu otkupljenje uvijek iznova.Svi mi imamo priËe o svojim pobunama i uskrsnuÊima. Vaæno je da Ëujemo tepriËe baπ kao πto su nam potrebni Ëista voda i toplo sunËevo svjetlo. »ovjeËan-stvo napreduje u zajedniπtvu i skladu, ali umire u odvojenosti. Ipak, moj æivotse i dalje odvija. Znam da on neÊe zavrπiti u pobuni, veÊ otkupljenjem. Molimse Bogu da i vaπa æivotna priËa zavrπi na takav naËin.

Svi mi imamo priËe o svojim pobunama i uskrsnuÊima.

Sarah Ventura, Lincoln, Nebraska, SAD

93

Petak, 4. oæujka

Crkva je...

ISTRAÆIVANJE2. KorinÊanima 11,2; Efeæanima 5,27; 1. Petrova 2,9

ZAKLJU»AKApostol Pavao brojnim metaforama opisuje razne aspekte krπÊanskog æivota.

Sve te metafore zasnovane su na temelju Kristove pobjede u naπu korist. PoNjemu smo mi spaπeni od grijeha i posljedica Adamove pobune. BuduÊi da smootkupljeni, moæemo zajedno raditi kao “Tijelo Kristovo”. Isus nam osiguravaduhovni oklop, a Njegovo uskrsnuÊe pruæa sigurnost da Êe smrt biti poraæena.On nas poziva da prednosti otkupljenja postanu dio nas, da ih iskusimo, a zatimda objavimo i drugima Radosnu vijest o Njegovoj spasiteljskoj misiji.

RAZMOTRITEu ProuËite jedan dio tijela ili organ (npr. stopalo ili æivËani sustav) i proπirite

metaforu o “Tijelu Kristovom”. Kako razliËite uloge ili darovi mogu biti nalikna razliËite dijelove tijela?

u Napravite crteæ ili plakat koji pokazuje kako je svako podruËje vaπeg æivotasazidano na temelju Krista i Njegovog otkupiteljskog djela.

u Napravite u skupini listu stavova koji mogu izazvati napetosti ili podjele u“Tijelu Kristovom”. Kako je svaka od tih stvari povezana s pobunom? Kakose sve to moæe preobraziti zahvaljujuÊi otkupljenju?

u Prelistajte pjesmaricu s krπÊanskim himnama da biste ustanovili koliko sepjesama odnosi na pojmove o kojima se raspravlja u pouci za ovaj tjedan.Posluπajte (ili otpjevajte ili odsvirajte) nekoliko svojih omiljenih pjesama.

u Objasnite nekom prijatelju koji nije krπÊanin pojam “Tijela Kristovog”. Pitaj-te ga u kolikoj mjeri prema njegovom miπljenju krπÊani æive prema tomidealu, i kako bi bilo postati dio jedne zajednice koja tako æivi.

u Napiπite esej ili kratku priËu zasnovanu na jednoj od metafora iznesenih upouci za ovaj tjedan.

u Odaberite neki sport ili drugu aktivnost koja iziskuje zaπtitnu opremu. Na-pravite igrokaz ili napiπite monolog u kojem Êe ta oprema liËiti na Pavlovumetaforu “sve oruæje Boæje”.

POVEÆITEPsalam 84,12; 2. KorinÊanima 12,10; Efeæanima 2,8.9.Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje “Pozvani da prihvate viπa duhovna

mjerila”.Matt Chandler, Recovering Redemption: How Christ Changes Everything

(Lifeway Christian Resources, 2014.); C. S. Lewis, Mere Christianity, knjiga 3,poglavlje “Christian Behaviour”; A. W. Tozer, The Pursuit of God.

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

94


Pouka 115.—12. oæujka 2016.

Petrovo razumijevanje velike borbe

“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, svetipuk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite

slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divnosvjetlo.” (1. Petrova 2,9)

95

Subota, 5. oæujka

Prosvijetljeni

UVOD1. Petrova 4,1-9Ono πto moæemo pouzdano reÊi o Petru ËitajuÊi njegove poslanice jest da je

konaËno razumio. Nakon πto je proveo skoro tri godine s Isusom ne razumije-vajuÊi, sada vidimo da je konaËno shvatio. Osloboen je od svojeg uskog gleda-nja na veliku borbu kao na vladavinu Rima nad Judejom, i od miπljenja da jeIsus doπao na Zemlju kako bi donio politiËku slobodu. Isus mu je otvorio umda ne bi pao u zamku da pomisli kako bogatstvo ili “dobrota” donosi ulaznicuza raj. Petar je bio osloboen i od svojih straπnih predrasuda prema strancima,æenama, djeci i greπnicima. Zbog toga je morao proæivjeti neke od svojih naj-neugodnijih trenutaka u æivotu.

ProuËavanje Petrovog svjedoËanstva u tekstovima predvienim za ovaj tjedanbit Êe kao udisanje svjeæeg zraka nakon πto ste kilometrima vozili iza starogkamiona koji ispuπta zaguπljive ispuπne plinove. On ima hrabrosti da kaæe, naprimjer, da smo mi koji nismo bogati, koji smo slabi i zauzimamo nizak dru-πtveni poloæaj u svijetu, zapravo Boæji poseban narod. Mi smo prosvijetljeni,pravo plemstvo u ovom svijetu. To je taj Ëisti zrak.

Kada nas Bog preobrazi, On nam ne daje svjetovno bogatstvo i silu zato πtonam to nije ni potrebno niti æelimo. On nas ne pretvara u superzvijezde koje supune sebe, veÊ Njegovom miloπÊu postajemo svjetlo svijetu, izvor uzajamnetopline, prenositelji Njegove ljubavi drugima.

Mogli bismo reÊi da je Petar jasno sagledao mraËnu stranu svemira. On jepostao potpuno svjestan povijesti grijeha, Ëinjenice da se grijeh zaËeo u Luciferuna Nebu prije postanka ljudskih biÊa i da se proπirio na Zemlju kuπanjem ipadom Adama i Eve. Razumio je kako se Isusova prisutnost na Zemlji, koju jeon imao prednost promatrati vlastitim oËima, uklapa u tijek velike borbe. I πtoje najbolje, Petar je shvatio da spaπeni krπÊanin doæivljava potpunu preobrazbu.Spaπeni krπÊanin je plodonosan — ispunjen Boæjim Duhom Svetim, oporavljenod posljedica grijeha tako da postaje vjeran, dobar, pouËljiv, suzdræljiv, ustrajan,poboæan i pun ljubavi.

Naravno, uvijek ima rugaËa. Oni se prepuπtaju kuπnji da sumnjaju, da iznalazemane, da se rugaju napredovanju (ili prividnom nenapredovanju) Boæjeg plana.Ne idite tamo, kaæe Petar. Budite spremni dati odgovor onima koji vam sepodsmjehuju.

Od Petra saznajemo kako velika borba djeluje na nas: prije nismo imaliniπta, a sada imamo sve.

Spaπeni krπÊanin doæivljava potpunu preobrazbu.

Tim Lale, Hagerstown, Maryland, SAD

96

Nedjelja, 6. oæujka

Boriti se protiv zla rastenjem u milosti

LOGOSGalaÊanima 5,22.23; 2. Petrova 1,3—8.10

S kojim smo ciljem spaπeni? (2. Petrova 1,3.4)Mi dobro znamo od Ëega smo spaπeni, ali lako zaboravimo zbog Ëega smo

spaπeni. Prema 2. Petrovoj 1,3, spaπeni smo za poboæan æivot. Kako dobivamopristup tom æivotu poboænosti? U njega stupamo na osnovi dara boæanske silekoja nam se daje stjecanjem znanja o Bogu. Petar je naglaπavao Ëinjenicu da,buduÊi da smo spaπeni, moæemo i moramo uzeti udjela u boæanskoj naravisilom Boæje slave.

Kada postanemo dionici boæanske naravi, Bog obeÊava da Êe uËiniti da viπeliËimo na Njega, a manje na ljude iskvarene grijehom. Kada smo u bliskomodnosu s Njim, On nas oslobaa od greπnih æelja, pokvarenosti i svega πto nijenalik na Boga. On nas prihvaÊa takve kakvi jesmo, ali nas ne ostavlja tu gdjejesmo. Kad uspostavimo odnos s Bogom, naπ Êe se æivot potpuno promijeniti.

Ljestve poboænosti (2. Petrova 1,5-8)»injenica da rast u poboænosti primamo kao dar milosti ne znaËi da mi sa

svoje strane ne trebamo uloæiti nikakav napor. “Milost nije u opreci s trudom,ona je u opreci sa zaradom.” (Dallas Willard, The Great Omission: ReclaimingJesus’s Essential Teachings on Discipleship, str. 61) Ne trebamo se plaπiti daÊemo biti legalisti zbog svojih “djela” dokle god ih Ëinimo s pravim razlogom.»initi dobro da bismo zaradili spasenje uzaludan je posao. To se ne moæe postiÊi.Ali prema Petru, raditi da bismo postali sliËniji Bogu, djelo je koje ima velikuvrijednost. On kaæe da moramo uloæiti svaki napor da bismo, korak po korak,Boæjom miloπÊu, dodali poboæne osobine svojem æivotu, poËinjuÊi od onog os-novnog i nastojeÊi postiÊi ono najsloæenije.

PoËinjemo vjerom da nam je Isus veÊ dao dar spasenja, da imamo osiguranvjeËni æivot zahvaljujuÊi Njegovoj ærtvi i zaslugama. GradeÊi na toj osnovi, mo-ramo se svojski potruditi da svojoj vjeri dodamo dobrotu. Dok stjeËemo dobro-tu, mi joj dodajemo znanje koje nas osposobljava da sagledamo kako moæemojoπ viπe rasti u dobroti i vjeri.

Tada svojem rastu u znanju moramo dodati suzdræljivost, samokontrolu.»esto znamo πto trebamo Ëiniti, ali nam nedostaje samokontrola da bismo todoista i proveli u djelo. Kada svojem znanju dodamo suzdræljivost, to nam omo-guÊava da dalje rastemo u dobroti i vjeri.

Suzdræljivosti moramo dodati postojanost time πto Êemo trpjeti teπkoÊe ikuπnje kojima nas neprijatelj okruæuje kako bi osujetio naπ rast u poboænosti.A postojanost pomaæe prethodnim vrlinama da ojaËaju i sazru.

A onda moramo dodati poboænost. Moramo teæiti cilju da postanemo sliËnijiBogu. Tada Êemo Ga upoznati na mnogo dublji naËin. I to takoer pomaæe

97

prethodnim vrlinama da ojaËaju i rastu. Takvoj zreloj poboænosti moramo dodatibratsku ljubav. I konaËno, bratskoj ljubavi dodajemo Ëistu ljubav agapé. Takvaljubav je vrhunac poboænosti, vrh ljestava. Ta ljubav je osnova Boæje vladavineu svemiru. Kada se Boæjom silom trudimo sve to postiÊi, mi ne stjeËemo teosobine odjednom, veÊ postupno, u sve veÊoj mjeri. A kada ih steknemo i onepoËnu u nama rasti, mi donosimo rod za Boga. Tada Êemo biti uspjeπni i plodniu radu za UËitelja. Naπa rastuÊa zrelost donijet Êe rezultate.

Rast je dokaz spasenja (2. Petrova 1,10)Ako ikad posumnjamo da smo spaπeni, rast je dokaz koji Êe nas u to ponov-

no uvjeriti. Ako vidimo dokaze rasta na ljestvama poboænosti, ne trebamo dovo-diti u pitanje svoj poziv i izbor. Na dobrom smo putu! Ipak, to nije rezultat naπegtruda i zasluga, veÊ dokaz da smo dopustili Boæjoj milosti da ostvari svoj utjecaju naπem æivotu.

Rod je rezultat rasta (GalaÊanima 5,22.23)Rezultat naπe suradnje s Bogom u penjanju ljestvama prema zrelosti bit Êe

rod Duha u svakidaπnjem æivotu. Pavlova lista (GalaÊanima 5,22.23) razlikuje seod Petrove po tome πto plodove Duha ne prikazuje kao neπto πto primamo uuzastopnom nizu niti kao da dobivamo neki poseban, “specijalizirani” rod Duha.Plodovi Duha su zbirni i univerzalni. Kada smo ispunjeni Boæjim Duhom, sve teosobine djeluju u naπem preobraæenom æivotu. Onaj tko ima ljubav, ima i ra-dost, mir, strpljenje, dobrotu, vjernost, blagost i suzdræljivost. Sve to skupadobivamo kada dopustimo Boæjoj milosti da raste u nama.

ODGOVORITE1. Kako to da nam rast u poboænosti u osobnom æivotu omoguÊuje da se

borimo na Boæjoj strani u velikoj borbi? Postoji li ijedan drugi naËin da sekrπÊanin uspjeπno bori? Objasnite svoj odgovor.

2. Koja su “djela” prikladna u duhovnom æivotu, a koja nisu, i zaπto?3. Kada se udubite u Pavlovu i u Petrovu listu, πto moæete zakljuËiti o vlasti-

tom duhovnom rastu?

Plodovi Duha su zbirni i univerzalni.

Jeff Scoggins, Brainerd, Minnesota, SAD

98

Ponedjeljak, 7. oæujka

Nemojte pokleknuti

SVJEDO»ANSTVO2. Petrova 1,5-11

“Naπi napori, naπe samoodricanje i naπa ustrajnost moraju biti razmjernibeskrajnoj vrijednosti cilja koji æelimo dostiÊi. Vijenac æivota zadobit Êemo je-dino ako pobijedimo kao πto je Krist pobijedio.

NajveÊa opasnost za Ëovjeka sastoji se u samoobmani i pretjeranomsamopouzdanju, πto dovodi do odvajanja od Boga, izvora njegove snage.” (EllenG. White, Testimonies for the Church, sv. 8, str. 315)

“Ima onih koji se pokuπavaju uspeti ljestvama krπÊanskog napredovanja, alikad krenu, poËnu se uzdati u ljudsku snagu i ubrzo iz vida gube Isusa, ZaËet-nika i Zavrπitelja vjere. Posljedica je neuspjeh — gubitak svega πto su postigli.Æalosno je stanje onih koji, umorni od puta, dopuπtaju neprijatelju duπa da imotme krπÊanske kreposti koje su se razvijale u njihovom srcu i æivotu. ‘A tkotoga nema,’ izjavljuje apostol, ‘slijep je, kratkovidan; zaboravio je da je oËiπÊenod svojih prijaπnjih grijeha.’” (2. Petrova 1,9)

“Gdje god se nalazili, bit Êemo izloæeni kuπnjama. Ali ako pokleknemonagovaranju neprijatelja, izgubit Êemo bitku. Moæemo li sebi dopustiti da sepokorimo velikom varalici? O, ne! Trebamo se obratiti za pomoÊ i izbavljenjeOnome ‘koji nas po velikom svom milosru uskrsnuÊem Isusa Krista od mrtvihponovo rodi za æivu nadu’ (1. Petrova 1,3), za nadu u vjeËno naslijee namije-njeno onima ‘koje snaga Boæja po vjeri Ëuva za spasenje’ (1. Petrova 1,5)”. (EllenG. White, Pacific Union Recorder, “Be of Good Cheer”, 26. prosinca 1912.)

“PosveÊenje Crkve Boæji je cilj u Njegovom cjelokupnom postupanju spripadnicima svojeg naroda. On ih je izabrao od vjeËnosti da bi mogli biti sveti.On je dao svojeg Sina da umre za njih da bi se mogli posvetiti posluπnoπÊuistini, osloboeni svake sebiËnosti. Od njih zahtijeva osobni rad, osobnu pre-daju. Oni koji tvrde da vjeruju u Boga, poπtuju Ga samo ako su usklaeni sNjegovom slikom i pod nadzorom Njegovog Duha. Tada mogu kao svjedoci zaSpasitelja objaviti πto je boæanska milost uËinila za njih.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 352)

ODGOVORITEZa Ëim toliko teæite da to æelite ostvariti po svaku cijenu? Koliko vam znaËi

vijenac æivota?

“PosveÊenje Crkve Boæji je cilj u Njegovom cjelokupnom postupanju spripadnicima svojeg naroda.”

JoAlyce Waugh, Inwood, Zapadna Virginija, SAD

99

Utorak, 8. oæujka

Putovi ovoga svijeta

DOKAZ1. Petrova 4,3-5

Pogledajmo kulturno okruæenje u Rimskom Carstvu u prvom stoljeÊu dabismo razumjeli Petrov naËin razmiπljanja u prvoj Crkvi. Kao dijete, Petar jenajvjerojatnije pohaao πkolu u sinagogi. Iako je odrastao u obitelji ribara, bioje upoznat sa æidovskim svetim spisima, kao i svaki dobro odgojen æidovskidjeËak. Bio je odluËan u namjeri da sazna svu istinu, ali mu je tek Isusovasluæba u njegovoj zreloj dobi pomogla da razumije to πto je veÊ znao.

S obzirom na to da su Æidovi u mnogoËemu bili odvojeni od svijeta, Petarvjerojatno nije znao mnogo, Ëak ni kao Isusov uËenik, o kulturi i razvratnimobiËajima Rimljana: o nedoliËnim kazaliπnim predstavama, utrkama dvokolica,borbama gladijatora do smrti, predavanju ljudi da ih rastrgaju divlje zvijeri, oorgijama i drugim oblicima raskalaπenog ponaπanja, o pijankama i gozbamaposveÊenim sebiËnim zadovoljstvima. Ali poslije, kao apostol prve Crkve, on jesigurno vidio viπe svijeta i nauËio daleko viπe o razliËitim Sotoninim zamkama.Ne zato πto je teæio svjetovnom obrazovanju, veÊ zato πto je u svojoj sluæbikulturu Carstva doæivio mnogo πire.

Je li mu to pomoglo? Jest, zato πto je bio u boljem poloæaju da upozori ljudena opasnosti koje ih okruæuju. Ako je Petar iπta nauËio u Kristovoj πkoli, ondaje to bilo da se nemoral ne svodi samo na izvanjske oblike ponaπanja. Sve takveaktivnosti odraæavale su Sotonin mraËan utjecaj na ljudski um. Isus je pouËioPetra kako treba razmiπljati o velikoj borbi, kako promatrati πto se zbiva nesamo na podruËju svjetovne kulture, veÊ i u okviru nevidljivog duhovnog ratakoji se odvija “u zraku” u borbi za ljudski um.

U Petrovim poslanicama vidimo da je on proces spasenja sagledavao u svjetluvelike borbe. Sada kada je shvatio Isusovo poslanje na Zemlji, kojem je sam biosvjedok, znao je zaπto je vaæna obnova uma. On nije jednostavno pozivao ljudeda prestanu Ëiniti zlo i da se ne odaju neumjerenosti. Pozivao ih je da postanuoliËenje Ëiste ljubavi kao Bog, tako da sve πto Ëine dolazi iz izvora ljubavi kojise nalazi u njima.

Petar je objasnio πto podrazumijeva ta potpuna preobrazba. Svatko tko izsvojeg uma ukloni stare zle odlike svoje kulture, izgubit Êe svaku sliËnost sljudima koji su joπ uvijek u njoj. To neÊe biti nimalo lako, ali je i te kakovrijedno truda.

Petar je proces spasenja sagledavao u svjetlu velike borbe.

Paige Tournier, Hagerstown, Maryland, SAD

100

Srijeda, 9. oæujka

Pritisak da se svemu udovolji

PRIMJENA1. Petrova 4,1-9Lako moæemo postati zaokupljeni svakidaπnjim æivotnim sitnicama. Petar

nas, meutim, upozorava da pozornost moramo skrenuti s prolaznih stvarnostii usmjeriti je na vjeËnost s Bogom.

Sotona nas pokuπava zadiviti svim onim πto ovaj svijet nudi — i on to radivrlo vjeπto. “Jer niπta od onoga πto je u svijetu — poæuda tijela, poæuda oËiju,oholost zbog imetka — ne dolazi od Oca, nego dolazi od svijeta.” (1. Ivanova2,16) S najveÊom se budnoπÊu moramo usmjeriti na izvrπavanje Boæje volje —i samo Njegove volje. Petar nam savjetuje kako to moæemo uËiniti.

Budite spremni trpjeti kao πto je Isus trpio. Moæe nam izgledati Ëudno,ali to je kljuË naπeg uspjeha. U 1. Petrovoj 3 apostol opisuje Isusov stav — Onje bio odluËan u namjeri da ËovjeËanstvo oslobodi od grijeha iako je sam moraotrpjeti zbog toga.

A u 4. poglavlju Petar nam kaæe da moæemo ostati usmjereni na ono πto jeBoæje ako budemo imali stav kakav je Isus imao. Ako se opredijelimo zapoærtvovnost, naπ um Êe se usmjeriti na ono πto dolazi od Duha Svetoga.

Ne vraÊajte se pokvarenim obiËajima svijeta. Sada kada skoro svakaosoba na planetu Zemlji ima televizor, telefon, a na veÊini mjesta i internet, uzradijske i tiskane vijesti, skoro je nemoguÊe ne doÊi u dodir sa svjetovnimutjecajima pogubnim po duπu. Ali umjesto da provedemo æivot krijuÊi se odsvega, moæemo dopustiti Boæjem Duhu da nas ojaËa i zaπtiti od kuπnji koje nasopsjedaju. Tako se nikad neÊemo vratiti natrag.

Ne plaπite se suda. Kada apostoli govore o Boæjem izbavljenju, oni govorei o Njegovom sudu. Petar jasno istiËe da se ljudi koji uporno ustrajavaju usvojim poæudama i greπnoj pobuni, trebaju bojati suda. Kada se predajemo Boguda nas opere od grijeha, izvjeπtaj o nama je potpuno Ëist, a sud postaje svje-doËanstvo o naπoj pobjedi u Isusu.

Aktivno pokazujte ljubav prema ljudima. Nije dovoljno prestati sËinjenjem onoga πto je loπe. Tada tek poËinjemo Ëiniti dobro. Petar kaæe daËiniti dobro znaËi, izmeu ostalog, biti gostoljubiv (ljubazan i susretljiv) premasvima.

ODGOVORITE1. Jeste li ikada doæivjeli da vas ljudi “vrijeaju” (1. Petrova 4,4) zato πto ste

odluËili posluπati Boga, a oni nisu? Kako ste se zbog toga osjeÊali? Kako stereagirali?

2. Zaπto je, prema vaπem miπljenju, Petrov zahtjev da prema drugima pokazuje-mo srdaËnu gostoljubivost bez gunanja toliko bitan u danaπnjoj uæurbanojkulturi druπtvenih medija i virtualne stvarnosti?

Omar Miranda, Plainville, SAD

101


»uvene posljednje rijeËi

MI©LJENJEPsalam 145,18.19; Matej 26,41; 1. Petrova 5,8Meu posljednjim rijeËima koje je Isus uputio svojim uËenicima bile su:

“Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman, ali je tijelo slabo.”(Matej 26,41) Pitam se jesu li te rijeËi joπ uvijek odzvanjale u Petrovim uπimakada se, samo nekoliko sati poslije, triput odrekao Isusa. A vatreno je tvrdio:“Ako se doista i svi pokolebaju zbog tebe, ja se neÊu nikada pokolebati.” (Matej26,33.35)

Sigurno ga je muËilo to prijaπnje razmetanje hrabroπÊu dok se zaklinjao dane samo πto nije jedan od Isusovih uËenika, veÊ da Ga Ëak ni ne poznaje. Je lionda Ëudno πto je poslije, daleko mudriji i ispunjen Duhom Svetim, upozoravaoprve vjernike: “Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kao riËuÊilav, traæeÊi koga da proædere!” (1. Petrova 5,8) On se osobno suoËio s tim lavom.

Mi lako zapadamo u pretjeranu samouvjerenost ili se, sasvim suprotno, uli-jenimo i zaboravimo “bdjeti i moliti se”. Moæemo biti utvreni na svojim putovimai obavljati niz duhovnih “duænosti” da bismo saËuvali status dobrog krπÊanina.

Moæemo biti uvuËeni u crkvenu politiku, u teπke odnose ili se prepirati okositnica, smetnuvπi u potpunosti s uma da smo mi sudionici u velikoj borbi.Moæda ne primjeÊujemo da rat bjesni, ali lav nas je u svakom sluËaju πËepao zavrat. Petar je sasvim opravdano usporedio Sotonu s lavom koji tumara unaokolo.Sa svojim razmjerno malim srcem i pluÊima, lavovi nemaju brzinu ni izdrælji-vost. BuduÊi da ne mogu stiÊi plijen, oni mu se prikradaju ËekajuÊi povoljantrenutak kada Êe njihova ærtva biti rastrojena, bespomoÊna, obeshrabrena ilizavarana pretjeranim samopouzdanjem. Tada se oni bacaju na nju.

Kako mi je drago πto znam da je “blizu Jahve svima koji ga prizivlju, svimakoji ga zazivaju iskreno. On ispunja æelje πtovatelja svojih, sluπa njihove vapajei spasava ih.” (Psalam 145,18.19) Molite se da Duh otvori vaπe uπi da biste Ëulikako se lav pribliæava, a ako vas on ikada πËepa za vrat, molite se Bogu zaizbavljenje jer vas On æeli spasiti.

ODGOVORITE1. Moæete li se sjetiti nekog praktiËnog naËina kako moæete “bdjeti i moliti

se”?2. Je li vam Duh Sveti otvorio oËi da u æivotu prepoznate neke “lavove” koji

tumaraju unaokolo upravo sada, i ako jeste, πto Êete poduzeti?

Moæda ne primjeÊujemo da rat bjesni, ali lav nas je u svakom sluËajuπËepao za vrat.

Céleste Perrino-Walker, Rutland, Vermont, SAD

102

Petak, 11. oæujka

Kada postane teπko…

ISTRAÆIVANJE1. Petrova 4,12.13

ZAKLJU»AKKoja je svrha patnji? Kako vi reagirate kada naiu patnje? To su dvije velike

teme kojima se Petar bavi u svojim dvjema kratkim biblijskim knjigama. Onjasno istiËe da mu patnja nije strana i da krπÊani trebaju oËekivati da Êe ih onasustiÊi. On opisuje kako patnja zahtijeva od krπÊanina da bude ustrajan, danastavi æivjeti u vjeri, nadi i ljubavi odajuÊi sve vrijeme slavu Bogu, svjestan dapatnje neÊe trajati zauvijek.

RAZMOTRITEu Pronaite i proËitajte priËe o ljudima koji su stradali za Boga, kao πto je

knjiga D. C. Talka Jesus Freaks: Stories of Those Who Stood for Jesus.u Sluπajte ohrabrujuÊe pjesme kao πto je “Stronger” s albuma Mandise What

If We Were Real, ili “Until My Heart Caves In” s albuma skupine AudioAdrenaline Until My Heart Caves In.

u Napiπite i poπaljite pismo nekome tko se nalazi u zatvoru zato πto je krπÊanin.Posjetite web-stranicu Voice of the Martyrs: http://www.persecution.com.

u Zapisujte molitve u kojima izraæavate svoje osjeÊaje kada stradate za Boga.u »itajte psalme o patnji, posebno Psalam 9, 22 i 73.

POVEÆITEEllen G. White, Isusov æivot, str. 385,386.John Donne, “Meditation XVII”; C. S. Lewis, The Problem of Pain; Philip

Yancey, Where Is God When It Hurts?

Kris Coffin Stevenson, Sidney, Britanska Kolumbija, Kanada

103


Pouka 1212.—19. oæujka 2016.

Borbena Crkva

“Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas iotvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa

mnom.” (Otkrivenje 3,19.20)

104

Subota, 12. oæujka

“Pobjedniku Êu dati...”

UVODOtkrivenje 1,20

Boæja ljubav proæima Njegovo OtkrivenjeVjerujem da Bog u Otkrivenju svima nama poruËuje neπto vaæno, posebno u

tekstovima koji se odnose na sedam crkava. A to neπto jest sljedeÊe: Bog vasvoli i ima plan za vas. Prvo poglavlje poprima oblik poslanice; Ivan je dobiovienje i reËeno mu je da prenese ono πto je vidio. Poslanica je upuÊena sedme-rim crkvama u Maloj Aziji. Ali buduÊi da se u tom poglavlju koriste i simboli —aneli i svijeÊnjaci — vidimo da su te crkve simboliËke isto koliko i doslovne.

To nas dovodi do Ëetiri glavna glediπta u tumaËenju onoga πto Êe biti reËenoposlije u Otkrivenju: preteristiËkog, historicistiËkog (koje zastupaju adventistisedmoga dana i drugi), futuristiËkog i idealistiËkog. Prva tri glediπta usredoto-Ëuju se na vremensko razdoblje koje je obuhvaÊeno sljedeÊim izrazom uOtkrivenju 1,19: “Ono πto jest, i πto se ima dogoditi poslije”. Preteristi zastupajuglediπte da su se dogaaji opisani u Otkrivenju odigrali tijekom Ivanovog æivotaili neposredno nakon toga. Prema historicistima, neki od opisanih dogaajamogli su se dogoditi tijekom autorovog æivota, ali mnogi su se ispunjavali tije-kom nadolazeÊih desetljeÊa i stoljeÊa, a neki se tek trebaju ispuniti. HistoricistiÊe, stoga, razmatrati i druga poglavlja u Otkrivenju i marljivo raditi na tome daprepoznaju aktualna povijesna zbivanja koja se mogu primijeniti na ono πto Ivanopisuje. Zatim Êe pokuπati protumaËiti koji se dogaaji tek trebaju ispuniti. Zatakve tumaËe Ëak i sedam crkava imaju doslovnu i simboliËku vrijednost.

Futuristi smatraju da se svi dogaaji opisani u Otkrivenju trebaju odigrati unekom buduÊem vremenu, neposredno prije Kristovog drugog dolaska. Kona-Ëno, idealisti predlaæu da svaki naraπtaj ljudi moæe imati koristi od Otkrivenjau cjelini — svako doba ima svojeg antikrista, svaki naraπtaj mora ostati vjerani tako dalje.

Ima mnogo moguÊih tumaËenja! Kao adventistiËki krπÊani, mi smatramo dasu Ivanova pisma crkvama bila znaËajna u njegovo vrijeme kao πto su znaËajnai u naπe. Njegove pohvale i opomene svakoj crkvi moæemo primijeniti i na nasdanas. Bez obzira na zamrπenost Otkrivenja, glavna je tema te knjige takojednostavna da je svi, pa Ëak i djeca, mogu razumjeti. Nadam se da Êete, dokbudete prouËavali pouku za ovaj tjedan, neprekidno imati na umu obeÊanje izOtkrivenja 2,7: “Pobjedniku Êu dati da jede od stabla æivota koje se nalazi uBoæjem raju.”

Da. Bog vas voli i æeli da budete s Njim kroz svu vjeËnost.

Renard K. Doneskey, Keene, Teksas, SAD

105


Gostoljubivost i posluπnost

DOKAZOtkrivenje 3,2.3.20U starom Izraelu pustinjska klima i opasan nomadski naËin æivota zahtije-

vao je gostoljubivost. Umorni putnik koji kuca na vrata bio bi doËekan raπirenihruku, bez ikakvih pitanja. (“Manners & Customs: Hospitality in the AncientWorld”, Bible History Online) Hebrejska rijeË mitzvah opisuje neko ljubaznodjelo, posebno kada se radi o pomaganju siromaπnima. I kada je izraelskacivilizacija od niza nomadskih plemena prerasla u prepoznatljivu silu, gostolju-bivost je ostala vaæan dio njezine kulture. Apostol Pavao je osnovao devet crkavatijekom prvih 60 godina po Kristu. U vrijeme kada je Ivan pisao Otkrivenje, triod tih crkava bile su uniπtene u potresu, a samo je Laodiceja ponovno sazidana.U to vrijeme na svijetu je postojalo samo sedam krπÊanskih crkava. Te crkve suza svoj opstanak ovisile jedna o drugoj. (“Dating the Book of Revelation”,Ecclesia.org)

Kakve veze ima gostoljubivost s Otkrivenjem? Slika Isusa koji kuca na vrata(Otkrivenje 3,20) navodi nas da se zapitamo hoÊe li uslijediti odgovor na tokucanje. Meutim, u æidovskoj kulturi sporno pitanje nije bilo hoÊe li se vrataotvoriti, veÊ hoÊe li Ëovjek Ëuti Isusov glas da bi ih mogao otvoriti. Ivan podsjeÊaËlanove crkve u Sardu da se probude kako bi mogli Ëuti Boæji glas i pripremitise za Kristov dolazak. Zapravo svih sedam crkava u Otkrivenju imaju problemkoji se moæe rijeπiti sluπanjem Boga i posluπnoπÊu Njemu. Svijet je preplavljenprizorima i zvucima koji ometaju komunikaciju s Bogom. Zvonjava mobilnogtelefona skreÊe misli s molitve ili prouËavanja Biblije. U samo jednom danuprosjeËna osoba doÊi Êe u dodir s 5.000 oglasa, od kojih veÊina nema veze saSpasiteljem (Louise Story, “Anywhere the Eye Can See, It’s Likely to See an Ad”,New York Times, 15. sijeËnja 2007.).

Kada Ëitaju Otkrivenje, ljudi se uglavnom usredotoËuju na zastraπujuÊaapokaliptiËka proroËanstva. Meutim, Otkrivenje je viπe od toga. Ono nas opo-minje da sluπamo Boæji glas kako bismo bili spremni otvoriti vrata kada Isuspokuca. “Tko ima uho, neka Ëuje πto Duh poruËuje crkvama.” (Otkrivenje 3,6)Nije dovoljno samo Ëitati proroËanstva. Moramo i sluπati glas Duha ako æelimorazumjeti proroπtvo.

Nije dovoljno samo Ëitati proroËanstva.

Makala Coleman, Keene, Teksas, SAD

106


Napuπtanje prve ljubavi

LOGOSOtkrivenje 2,1-7

Krist se predstavlja crkvi u Efezu (Otkrivenje 2,1)Crkva u Efezu prva je od sedam crkava kojoj se Ivan obraÊa. Njegov doku-

ment “viπe nalikuje na neki pamflet nego na pismo i vjerojatno je trebao posluæitikao cirkularno pismo koje se Ëitalo u kuÊnim crkvama u Efezu i zapadnoj MalojAziji (zapadni dio danaπnje Turske)”. (Ralph S. Wilson, “Introduction to Paul’sLetter to the Ephesians”, JesusWalk Bible Study Series)

Zajedno, te su crkve kao jedno tijelo i Krist ih ne promatra izdaleka. ©toviπe,On je usred njih. Izraz koji se upotrebljava u izvornom tekstu moæe se prevestikao “meu njima”, ili “posred njih” (Maurice A. Robinson, ur., Greek InterlinearBible (NT), vidi “Revelation 2”) U nekim se prijevodima koristi izraz “usrednjih”. Dakle, vidimo da se Isus pribliæio crkvama. Prema tome, On ih poznaje izato iznosi svoja zapaæanja o njima.

Crkve su prikazane kao sedam zvijezda koje Isus dræi u svojoj desnoj ruci.To πto ih dræi u svojoj ruci, govori nam da je On Bog. Kao πto nas odsjek zasubotu podsjeÊa, On nas voli i æeli da provodimo vjeËnost s Njim.

Postojanost (Otkrivenje 2,1-3)Crkva u Efezu prepoznala je koji su ljudi zli. Provjerila je one koji su tvrdili

da su apostoli. Dok su se Ëvrsto dræali Krista, vjernici su podnijeli mnogo toga.Zato ih Bog pohvaljuje. Bili su postojani u nastojanju da Ëine ono πto je pravo.ObraÊajuÊi se tim ljudima, Krist, koji je bio svjedok njihovih djela, pohvaljujeih zbog njihove odanosti i postojanosti.

Zamjerka (Otkrivenje 2,4)U Otkrivenju 2,4 Ëitamo o onome πto se tiËe srca. Krist je vidio sva dobra

djela koja su Ëinili Ëlanovi crkve u Efezu. Vidio je ljubav koju su oni u poËetkuimali jedni prema drugima. Meutim, isto tako je vidio i da su ostavili tu ljubav.RijeË “ljubav” u izvornom tekstu je agape. To je ljubav kakvu Bog ima premaËovjeËanstvu (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 8, str.682). Ista rijeË upotrijebljena je kad se opisuje ljubav koja je naπeg Spasiteljaodvela na kriæ. Crkva u Efezu Ëinila je Boæja djela, ali bez Boæje ljubavi u srcu.To joj Krist zamjera. On je bio njezina prva ljubav i Onaj koji je prvi zavolio nju.Posljedica ostavljanja Boæje ljubavi bila je neuspjeh.

Pokaj se ili snosi posljedice (Otkrivenje 2,5.6)Isus je æelio da se krπÊani u Efezu sjete da je Bog bio njihova prva ljubav.

Æelio je da se sjeÊaju svoje prve ljubavi prema Njemu. U 5. retku znaËajna je

107

rijeË “pao” i ne treba je zanemariti. Ona podrazumijeva da su se oni nalazili naviπem stupnju, ali da su spali na niæi. Krist æeli da se Njegov narod vrati u toprijaπnje stanje, kada su imali Boæju ljubav u srcu. Meutim, ponueno im jepokajanje kao izbor. Krist im je ukazao na njihov nedostatak, ali su Ëlanovicrkve sami morali promijeniti svoju odluku. Trebali su se vratiti onome πto suËinili kada su prvi put zavoljeli Isusa. Ako to ne uËine, izgubit Êe Boæju slavu.

Isus zavrπava svoju poruku u pozitivnom tonu. U Otkrivenju 2,6 Bog i crkvadoπli su do istog zakljuËka o nikolaitima. Ti ljudi ne samo πto su bili kamenspoticanja, veÊ su slijedili i Bileamov primjer. Nikolaiti su jeli meso æivotinjaærtvovanih idolima. Osim toga, odavali su se bludu. Takvo ponaπanje bilo jemrsko i Bogu i krπÊanima u Efezu.

ObeÊanje (Otkrivenje 2,7)Krist je donio nadu svojem narodu u Efezu i “u posebnom smislu svim

‘crkvama’ u apostolsko doba, koje su prikazane crkvom u Efezu. Iako se odnosiposebno na njih, ona se moæe primijeniti na vjernike u svim vremenima.” (Isto,sv. 7, str. 745)

Kada im se pruæila prilika da se vrate Gospodinu, krπÊani u Efezu su to iuËinili. Boæja ljubav joπ jedanput je zapalila njihova srca. Tek kada su se vratiliBogu, mogli su ponovno jesti s drveta æivota. Umjesto da se potpuno udalji odnjih, Gospodin ih je blagoslovio svojom prisutnoπÊu.

U Poslanici Efeæanima saznajemo da se otkupljenje daje ljudima koji odba-cuju svoj pokvareni naËin æivota i vraÊaju se Bogu. To obeÊanje o spasenjuupuÊeno je i danas svima koji sluπaju Boga. On æeli da budemo s Njim vjeËno.Nitko Ëije srce nije ispunjeno Boæjom ljubavlju neÊe moÊi æivjeti u Njegovomkraljevstvu. Naπ cilj je da budemo takvi pobjednici. Da bismo ga postigli, mora-mo Mu dopustiti da ue u naπ æivot, moramo se sjediniti s Njim.

ODGOVORITE1. Kako moæete znati jesu li vaπa dobra djela nadahnuta ljubavlju prema Bogu,

ili vaπim sebiËnim æeljama?2. Moæete li stajati uspravno za Krista Ëak i kad vaπa braÊa i sestre u crkvi

posrÊu? Objasnite svoj odgovor.

Nitko Ëije srce nije ispunjeno Boæjom ljubavlju neÊe moÊi æivjeti uNjegovom kraljevstvu.

Kelsey D’Ann Laue, San Antonio, Teksas, SAD

108

Utorak, 15. oæujka

Rob grijeha ili Boæji sluga?

SVJEDO»ANSTVOEfeæanima 6,12; Otkrivenje 2,8-17Otkrivenje 1—3 govori o razliËitim crkvama od kojih se svaka borila s

odreenim problemima. Crkva u Smirni kao da nije imala neki odreeni pro-blem, veÊ se njezinom anelu savjetuje: “Budi vjeran do smrti.” (Otkrivenje 2,10)“Ako Ëvrsto dræiπ svoju volju u skladu s Gospodnjom, tvoji osjeÊaji bit Êe poko-reni Kristovoj volji. Tada Êe tvoja stopala biti utvrena na Stijeni. Katkad Êe sezahtijevati sva snaga tvoje volje, ali Bog Êe raditi za tebe i On Êe te izgraditi daMu budeπ sud za Ëast. ... Ne stupaj na neprijateljsko tlo i Gospodin Êe biti tvojPomoÊnik.” (Ellen G. White, Messages to Young People, str. 153) Da, Bog Êe nampomoÊi u borbi.

Vjernici u Pergamu poËeli su πiriti laæni nauk. “U to je vrijeme Izrael biovjeran Bogu i dokle god je bio posluπan Njegovom Zakonu, nije ga mogla nad-vladati nijedna zemaljska ni paklena sila. Ali prokletstvo πto ga Bileam nijeuspio izgovoriti protiv Boæjeg naroda uspio je na koncu ipak navesti na njihkada ih je zaveo u grijeh. Kad su prekrπili Boæje zapovijedi, odvojili su se odNjega pa su morali osjetiti razornu silu neprijatelja.” (Ellen G. White, Velikaborba, str. 418)

“Sotona nastoji izmamiti vojnike kriæa iz njihove jake utvrde. … Mi moæemobiti sigurni samo ako se ponizno oslanjamo na Boga i ako smo posluπni svimNjegovim zapovijedima.” (Isto, str. 418)

To je opomena da dræimo Njegove zapovijedi i podsjetnik da postoji samojedan Bog. Postaviti neπto drugo iznad Boga protivi se Njegovoj volji.

Ellen G. White daje nam znaËajan uvid u borbu izmeu grijeha i ljudskeæelje. Na temelju Efeæanima 6,12 ona odreuje naπ poloæaj u velikoj borbi izakljuËuje: “KrπÊanski æivot je ratovanje. ... Samo boæanska pomoÊ moæe namosigurati pobjedu u borbi pravednosti protiv nepravednosti.” (Ellen G. White,Messages to Young People, str. 55)

ODGOVORITESotona nas neprekidno nastoji zavesti kada je rijeË o naπem razumijevanju

Boga i svega πto je pravedno. Sjetite se neËega u Ëemu se svijet razilazi sBoæjom rijeËju.

“KrπÊanski æivot je ratovanje.”

Kylie Kurth, Indianola, Iowa, SAD

109

Srijeda, 16. oæujka

Ljubavno pismo s pohvalom

PRIMJENAIzaija 60,14; Otkrivenje 3,7-12Svaka crkva opisana u Otkrivenju ima svoje dobre i loπe strane. Otkrivenje

se ne svodi samo na proroËanstva. Ona govori i o primjeni njezinih istina unaπem svakidaπnjem æivotu. Mnogi tvrde da smo mi laodicejska crkva za kojuje Isus rekao: “Poznam tvoja djela: niti si student niti vruÊ! Oh kad bi biostudent ili vruÊ!” (Otkrivenje 3,15) Stoga, ako ne æelimo biti kao Laodiceja,trebamo pogledati πto je to filadelfijska crkva radila tako dobro, buduÊi da je tacrkva od svih sedam dobila najviπe pohvala.

Crkva u Filadelfiji oËuvala je Boæju rijeË (Otkrivenje 3,8). Zamisliteda ste dobili pismo od nekoga koga volite od sveg srca. Zar ga ne biste Ëitaliiznova i iznova, uËeÊi napamet omiljene dijelove? Ne biste Ëak izrezali ni onedijelove koji vam se baπ ne sviaju. SaËuvali biste ga cijelo pamteÊi svaku rijeËgodinama. ©to je najvaænije, slijedili biste svaki savjet koji bi vam u tom pismubio upuÊen. Na isti naËin mi trebamo slijediti Boæju rijeË.

Crkva u Filadelfiji nije se odrekla Boæjeg imena (Otkrivenje 3,8).Isto tako, ne biste nijekali da poznajete nekoga koga volite. UËinili biste biupravo suprotno. Puno biste priËali o toj osobi. Kada upoznamo Boga, kadadoæivimo Njegovu ljubav i milost, naÊi Êemo naËina da govorimo o Njemu svojimprijateljima, susjedima i kolegama.

Crkva u Filadelfiji oËuvala je rijeË o postojanosti (Otkrivenje 3,10).Kada nekoga volite, dajete sve od sebe ne biste li rijeπili probleme koji se jave.Kada se prvi put posvaate s nekim koga volite, vi ne odustajete odmah. Na istinaËin trebali biste Ëitati Boæju rijeË i kad vam u æivotu ne ide baπ najbolje. Kristje filadelfijskoj crkvi dao prekrasna obeÊanja (Otkrivenje 3,8-12). Ta obeÊanjamoæemo primijeniti na svoj æivot. Trebamo se radovati Njegovom drugom dola-sku. Stoga posluπajmo rijeËi: “Dræi Ëvrsto ono πto imaπ, da ti nitko ne ugrabivijenca!” (11. redak)

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno sagledati i dobre i loπe strane svake crkve u Otkrivenju?2. Bog obeÊava da Êe crkvi u Filadelfiji donijeti veliku nagradu kada ponovno

doe. ©to je po vama najveÊa nagrada i zaπto?3. Je li vaænije razmiπljati o nagradi ili o onome πto treba uËiniti da bismo

mogli primiti nagradu? Objasnite svoj odgovor.

Krist je filadelfijskoj crkvi dao prekrasna obeÊanja.

Kerstie Joy Macomber, Keene, Teksas, SAD

110


Mlakost i otupjelost

MI©LJENJEOtkrivenje 3,14-22U pouci za srijedu dotaknuli smo se usporedbe s Laodicejom. Mnogi od nas

baπ i ne gore za Evanelje. Mnogi su od nas hladni ili mlaki kada je rijeË onaπem odnosu s Kristom. Mi æivimo onako kako nam odgovara, bez obzira nato odobrava li Bog takav naËin æivota ili ne.

Kao adventistiËki krπÊanin, Ëesto Ëujem izraz “pretvaranje” u propovijedimao Laodiceji. Stoga na poruku Laodiceji gledam kao na neki stereotip u naπojcrkvi. Ne mogu se oteti dojmu da nas ta poruka, kad god se iznosi, umjesto danas potakne da budemo vruÊi, samo joπ viπe otupljuje buduÊi da je toliko putaponovljena. Svjestan sam svoje obrambene reakcije kada Ëujem poruku Laodi-ceji. Oglaπavanje alarma je jedno, ali sasvim je neπto drugo kad mi netko kaæeda sam uzrok tog alarmiranja ja, da sam odgovoran za to πto Isus kaæe: “IzbacitÊu te iz svojih usta.” (Otkrivenje 3,16)

Da, to jest ukor. Ali ja pronalazim utjehu u 19. retku, gdje Isus kaæe: “Jakorim i karam sve koje ljubim. Prema tome, budi revan i obrati se!” Ipak, nitkotko Ëuje da je bolje biti hladan ili vruÊ, neÊe ustati i reÊi: “E, pa, onda Êu bitihladan!” Svi mi æelimo poæeti nagradu koja proizlazi iz odnosa s Isusom. Dakle,jedini pravi izbor za onoga koji sluπa jest da bude vruÊ. Meutim, pitanje kojemi pada na um glasi: “Kako mogu znati jesam li dovoljno vruÊ?”

Znam da to zvuËi sebiËno i moæda samo ponovno naglaπava ono o Ëemu tajredak i govori, ali je veliko optereÊenje pitati se stalno jesam li “dovoljno dobar”za Isusa. Znam da ja nisam Pavao. A nisam ni kao Marija koja je spremnoprihvatila Boæji poziv da bude Spasiteljeva zemaljska majka (Luka 1,26-38). Jasam samo obiËan student koji pohaa predavanja i brine se o ovozemaljskimstvarima u æivotu. ZnaËi li to da nisam vruÊ? Katkad izgleda da je odgovorpotvrdan iako Ëinim sve πto je u mojoj moÊi da bih bio onakav kakav Bog æelida budem. Tada se obeshrabrim. ToËno je, ta se poruka mora propovijedati, alina naËin koji ohrabruje sluπatelje umjesto da ih otupljuje.

ODGOVORITE1. Smatrate li da se o poruci Laodiceji previπe propovijeda? Zaπto?2. Jeste li se kada osjetili obeshrabrenim zbog poruke Laodiceji? Ako jeste,

zaπto?3. ©to bi se moglo uËiniti da sluπatelji reagiraju pozitivno na ukore sadræane

u toj poruci?

Veliko je optereÊenje stalno se pitati jesam li “dovoljno dobar” za Isusa.

Andre Doneskey, Keene, Teksas, SAD

111

Petak, 18. oæujka

Pobijediti laodicejsko stanje

ISTRAÆIVANJEMatej 24,13

ZAKLJU»AKIvan je bio posljednji preæivjeli od dvanaestorice apostola. Osim Evanelja i

poslanica koje nose njegovo ime, napisao je i knjigu Otkrivenje, koja umnogomedoprinosi razumijevanju velike borbe. Sedam crkava koje Ivan opisuje bore sesa svojim identitetom, baπ kao πto se i mi borimo danas. Staju li Ëlanovi crkvejasno na Isusovu stranu i odazivaju se Njegovom pozivu da svjedoËe umiruÊemsvijetu? Ili “hramlju na obje strane” pokuπavajuÊi izgledati kao krπÊani, dok seprivatno mnogo komotnije osjeÊaju u prisutnosti sila tame? Iako mi sebe vidimokao posljednju od ovih crkava, jasno je da se, koliko god su okolnosti razliËite,na mnogo naËina suoËavamo s nekim izazovima s kojima se Crkva suoËavalastoljeÊima.

RAZMOTRITEu Navedite neke izazove s kojima se suoËavate, a koji su bili karakteristiËni

za sedam crkava. S kojim se od tih izazova vi najviπe borite i zaπto?u PomoÊu crteæa ili fotografije ilustrirajte neki izazov s kojim se suoËava vaπa

mjesna crkva. Razgovarajte sa svojim pastorom ili voom mladih kako semoæete suoËiti s tim izazovom.

u Razmiπljajte o razliËitim osobinama sedam crkava. Koje osobine vi pokazujeteu svojem æivotu? Za koje vam je osobine potrebna pomoÊ da biste ih razvili?

u Iziite u prirodu sa svojim subotnjoπkolskim razredom ili nekim prijateljem.Koje pozitivne primjere primjeÊujete u prirodi i kako ti primjeri nadahnjujuvas i ostale u vaπoj skupini da odgovorite na izazove s kojima se suoËavate?

u Sluπajte ili pjevajte stare adventistiËke pjesme. Mnoge od tih pjesama bile sunapisane kao odgovor na razoËaranje koje su vjernici doæivjeli zato πto seIsus nije vratio 22. listopada 1844. godine, kako su se oni nadali.

POVEÆITEDaniel 12,1; Djela 20,29.30; Efeæanima 6,12; 1. Timoteju 4,1.©to adventisti vjeruju..., “Crkva kao vojska — borbena i pobjedniËka”, str.

141.Wikipedia, vidi “Annie R. Smith”, http://en.wikipedia.org/wiki/Annie_R._Smith.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD

112


Pouka 1319.—26. oæujka 2016.

Otkupljenje

“On Êe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari

svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

113

Subota, 19. oæujka

Otkupljen! Otkupljen! Volim to objavljivati!

UVODOtkrivenje 21,4

Zamislite da viπe nema tuge, patnje ni bolesti. Æivimo u svijetu kaosa i smrti,ali Bog ima dom za svakog od nas. Dom gdje Êemo moÊi vidjeti Isusa licem klicu i pridruæiti se anelima dok pjevaju hvalospjeve Bogu. Dom gdje Êe strahi sumnja biti zamijenjeni mirom i sigurnoπÊu. Gdje stres i zabrinutost viπe neÊezagorËavati svaki dan naπeg postojanja.

Kao djeca vjerovali smo da nas Ëeka jedno takvo mjesto, ali kako starimo,tereti ovog svijeta liπavaju nas nekih naπih vjerovanja. Neki ljudi gube iz vidaono πto je bitno i veæu se za prolazno. Ne razmiπljaju o vjeËnosti i zaboravljajuda Êemo uskoro poÊi kuÊi.

Neki je Ëovjek otiπao na trænicu robova i bio ganut patnjom mlade robinjekoju je tamo vidio. Primijetio je da ona nije spremna za tako teæak æivot iuplaπio se da bi mogla postati robinja nekog nasilnog gospodara. Raspitao se zacijenu, platio, a zatim joj je dao povelju o slobodi. Rekao joj je moæe iÊi kuÊii da je slobodna. Djevojka u prvom trenutku nije razumjela, ali je uskoro potr-Ëala za svojim otkupiteljem uzvikujuÊi: “Otkupio me je! Otkupio me je!” A zatimga je pitala: “HoÊete li mi dopustiti da budem vaπa sluπkinja?” (http://www.mo-reillustrations.com/Illustrations/redemption.html)

Kada ste vi posljednji put uzviknuli: “Otkupio me je”? Moæete li se sjetiti zaπto ste se molili posljednji put? Neki se ljudi moæda uopÊe ne mogu sjetiti kadasu se posljednji put molili. Isus je velik dio æivota na Zemlji proveo u molitvi.On je bio savrπeni Sin Boæji. Zaπto onda mi mislimo da nam je dovoljna kratkamolitva ujutro i joπ jedna prije odlaska u krevet, i oËekujemo da Êe se naπ æivotpromijeniti preko noÊi? Mi se oslanjamo na sebe, a zaboravljamo se osloniti naIstinskog Otkupitelja. VeÊina nas ne odlazi baπ u tu krajnost, ali u biti je tako.

Pavao nam kaæe: “Bez prestanka molite!” (1. Solunjanima 5,18) Molimo se,dakle, da nitko od nas ne skrene pogled s onog πto je bitno zbog onoga πto nudisvijet. Niπta na Zemlji ne moæe se usporediti s onim πto Isus priprema za nas.

Kada ste vi posljednji put uzviknuli: “Otkupio me je”?

Chad Zalabak, Clear Lake, Wisconsin, SAD

114


Saga o pronalaæenju lijeka za grijeh

LOGOSOtkrivenje 1,1; 14,4

Posebna skupina ljudi (Otkrivenje 1,1; 14,1-5)U Otkrivenju je rijeË o “otkrivenju Isusa Krista” (Otkrivenje 1,1). Govori se

i o tome kako Êe Krist okonËati grijeh i zlo koje on izaziva. KljuËni opis kojipokazuje kako Êe to izgledati, posebno za one koji oËekuju boæansko rjeπenjeza grijeh, nalazi se u Otkrivenju 14,4. Sasvim je jednostavno — “oni prateJaganjca [Isusa] kamo god on poe.” Tu je sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe opisanokao skupina ljudi koji nestrpljivo oËekuju Isusov povratak. Oni slijede Janjezato πto imaju “napisano na svojim Ëelima njegovo ime i ime njegova Oca” (1.redak), i zato πto su donijeli svjesnu odluku da Ga slijede. Oni svoju radostizraæavaju u oboæavanju, pjevajuÊi “novu pjesmu” (3. redak). Sto Ëetrdeset iËetiri tisuÊe su “prvine” (4. redak). Oni su donijeli mudru odluku kada je rijeËo kuπnjama i “u njihovim se ustima ne nae laæ” (5. redak). Oni su iskreni,Ëestiti i Ëisti.

Rat protiv Janjeta (Otkrivenje 14,4; 17,14)Naæalost, ratova Êe biti sve dok Bog tome ne uËini kraj. Ali prije nego πto to

uËini, On “dopuπta uspostavljanje svjetskog vjersko-politiËkog saveza Ëiji je ciljuniπtenje Boæjeg naroda. Takav je plan On joπ od babilonske kule dræao podnadzorom ... ali sada povlaËi svoju ruku koja zadræava zlo.” (The Seventh-dayAdventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 7, str. 857)

Dok se to ne dogodi, svjedoci smo uæasne “Ëovjekove nehumanosti premaËovjeku”. »ak i u Bibliji, kad se govori o tome kako se pribliæava naπe otkuplje-nje, govori se i o ratu. RijeË “oni” u Otkrivenju 17,14 odnosi se na poticateljetog rata, koji su opisani kao zli. Dakle, u Otkrivenju postoje dvije skupine ljudi— oni koji slijede Janje kamo god Ono poe i oni koji potiËu na rat protivJanjeta.

Meutim, sljedeÊi dio 14. retka daje nam nadu: “Ali Êe ih Janje zajedno sasvojim pozvanima, izabranima i vjernima pobijediti, jer je ono Gospodar gospodarai Kralj kraljeva.” Da! Janje pobjeuje!

Iako do rata mora doÊi, mi bar znamo ishod! A evo i najboljeg dijela retka:“I koji su s njim, jesu pozvani i izabrani i vjerni.” Ne pobjeuju poticatelji rata,veÊ odani sljedbenici Janjeta. Kada slijedite Janje kamo god Ono poe, vi po-bjeujete!

Ivan je naveo tri osobine tih sljedbenika. Oni su “pozvani i izabrani i vjerni”.Prve dvije uopÊe ne ovise o nama! On nas je pozvao i On nas je izabrao. Prematome, od te tri osobine dvije su nam dane, i joπ ako smo vjerni Janjetu, pobjedanam je zajamËena. To je sve πto Bog zahtijeva od nas. On ulazi u rat i pobjeuje.

115

Svakidaπnji okrπaji (Otkrivenje 18,4)U æivotu svih koji “prate Jaganjca kamo god ono poe” ima mnogo

svakidaπnjih okrπaja. Rat je uvijek ruæan, a i æivot je katkada ruæan. Meutim,radosna je vijest da pobjeda ili poraz u ratu izmeu Boga i Sotone uopÊe neovise o nama. Sotona je zapoËeo taj rat. Janje Êe ga dovrπiti. Ipak Êemo mi umeuvremenu biti ranjavani. Ali sve dok budemo vjerno slijedili Janje, neÊemobiti poraæeni.

Dok svojim “pozvanima i izabranima” nastoji osigurati povoljan ishod rata,Janje upuÊuje joπ jedan usrdan poziv: “Iziite iz nje, moj narode.” (Otkrivenje18,4) Ako se Janje obraÊa nama, onda “ona” mora biti Babilon. Svojim posljed-njim pozivom Janje u osnovi poruËuje: “Uskoro Êu pobijediti u ovom ratu iokonËati ga jednom zauvijek. Narode moj, izii iz Babilona! Iziite dok joπmoæete.” Jedini dio te priËe koji se tek treba ostvariti jest proslava!

U ovom se trenutku moje srce poËinje odazivati i osjeÊam neodoljivu potre-bu da ponovim Janjetov poziv svima koji ovo Ëitaju: “Izii iz nje, moja crkvenaobitelji! Iziite, moji mladi prijatelji!” Iziite iz svega πto ne podrazumijeva ho-danje za Janjetom kamo god Ono poe. A zaπto? Kao πto ostatak 4. retka kaæe,“da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala” (4.retka).

Ne znam πto bi “izlaæenje iz Babilona” moglo znaËiti za vas u ovom trenutkuvaπeg æivota. To prepuπtam Bogu i vama. Prema rijeËima Joπue od prije viπetisuÊa godina, dosljedna uloga Boæjeg naroda u sagi o spasenju glasi: “Danasizaberite kome Êete sluæiti.” (Joπua 24,15)

PraktiËna strana moje osobnosti kaæe: “Ne trudi se toliko da ‘izieπ iz nje’,veÊ koliko da slijediπ Njega!” “Ne dopusti da te svlada zlo, veÊ zlo svladaj dobrom!”(Rimljanima 12,21) Gledajte na Janje. Slijedite Janje. Zadræite svoj pogled naNjemu. Kako god okrenete, uvijek se sve svodi na to da se opredijelite za Janje.Ne opredijeliti se znaËi opredijeliti se za protivniËku stranu. Ne moæete jedno-stavno plutati. Morate plivati.

To se ne dogaa po automatizmu. To je svjesna ukljuËenost i posveÊenostcilju u oËekivanju proslavljanja. Lijek za grijeh podrazumijeva vjerno hodanje zaJanjetom.

ODGOVORITE1. Iz Ëega “vjerni sljedbenici” trebaju iziÊi?2. Kako biste mogli prikazati obiljeæja Janjetovih sljedbenika, a da to ima

smisla u vaπoj kulturi i/ili u vaπim okolnostima?3. ©to za vas znaËi biti vjerni sljedbenik Janjeta?4. Kako izgleda vjerni sljedbenik?

Ne moæete jednostavno plutati. Morate plivati.

Rich Carlson, Lincoln, Nebraska, SAD

116


Grijeha i æalosti neÊe biti

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 21,3-5

Patnja. Æalost. Sramota. Jad. To je neπto πto ne moæe doÊi na Nebo. To tamojednostavno ne moæe postojati. “Tamo nema razoËaranja, nema tuge, nema gri-jeha, nema nikoga tko bi rekao: Bolestan sam! Tamo nema pogrebne povorke,nema plaËa, nema smrti, nema razdvajanja, nema slomljenih srca; Isus je tamo,tamo je mir. ... U Njegovoj prisutnosti je obilje radosti, kraj Njegove desne rukeje obilje zadovoljstva.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 353) ©toviπe, svrhapatnji u naπem æivotu ovdje na Zemlji postat Êe jasna.

“Tada Êe biti objaπnjene sve teπkoÊe u æivotnom iskustvu. Tamo gdje smogledali samo zbrku i razoËaranje, osujeÊene namjere i izjalovljene planove, vidjetÊe se velika, vrhunska, pobjedonosna namjera, boæanski sklad. Tamo Êe svi kojisu nesebiËno radili, gledati plodove svoga rada. Tamo Êe se vidjeti ishod svakogpravog naËela i plemenitog djela. Neπto od toga vidimo veÊ ovdje. Ali kako malorezultata svoga rada vidi u ovom æivotu onaj koji obavlja najplemenitije djelo usvijetu!” (Ellen G. White, Odgoj, str. 270,271)

“I kako odmiËu, godine vjeËnosti donosit Êe sve bogatija i slavnija otkrivenjao Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako Êe rasti ljubav, πtovanje i sreÊa.©to ljudi viπe nauËe o Bogu, to Êe biti veÊe njihovo divljenje prema Njegovomkarakteru. Kako Isus pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujuÊadostignuÊa u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snaænijompredajom i s joπ veÊim ushitom diraju strune zlatnih harfi, a tisuÊe se tisuÊa inebrojeno mnogo glasova udruæuje i prerasta u silan zbor hvale.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 533)

“Veliki sukob je zavrπen. Grijeha i greπnika viπe nema. Cijeli je svemir Ëist.Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. Od Njega koji jesve stvorio teËe æivot, svjetlost i radost kroz prostranstva beskrajnog svemira.Od najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve — æivo i neæivo, u svojoj nepomu-Êenoj ljepoti i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav.” (Isto, str. 534)

ODGOVORITEO kojoj biste zbunjujuÊoj pojedinosti æeljeli dobiti objaπnjenje na Nebu?

“Grijeha i greπnika viπe nema.”

Emily Carlson, Berrien Springs, Michigan, SAD

117

Utorak, 22. oæujka

Viπe od tisuÊu godina mira

DOKAZOtkrivenje 19—21

Vjerojatno najkontroverzniji aspekt teme za ovaj tjedan jest milenij, tisu-Êugodiπnje razdoblje koje se spominje u 20. poglavlju Otkrivenja. Jedna odglavnih polemika u vezi s milenijem tiËe se “tajnog uznesenja”. Oni koji zastupajutu misao vjeruju da Êe na poËetku sedmogodiπnjeg vremena nevolje sveti bitiuzneseni ili uzeti na Nebo, kako bi izbjegli stradanje koje Êe uslijediti.

Nakon toga Êe se Krist vratiti na Zemlju, zajedno s uznesenim krπÊanima.Potom Êe nastupiti tisuÊugodiπnje razdoblje mira na Zemlji s Kristom kaovladarom. To razdoblje naziva se milenij (http://www.bibleinfo.com/en/questions/what-does-bible-teach-about-secret-rapture). To je verzija “premilenarizma”, ukoji spada svako tumaËenje prema kojem drugi dolazak prethodi mileniju.

AdventistiËko tumaËenje milenija potpuno je drugaËije. U Otkrivenju 19,11-21 Krist se vraÊa kao kralj koji pobjeuje i uniπtava grijeh jednom zauvijek.(Usporedite ratnu analogiju u Otkrivenju 19,11-21 s 1. Solunjanima 4,16 i 2.Solunjanima 1,6-10.) Zatim u 20,1-5 Ëitamo da je Sotona svezan u bezdanu natisuÊu godina. Prema tome, zakljuËujemo da je Kristov drugi dolazak dogaajkojim otpoËinje milenij. Tijekom milenija, sveti zajedno s Kristom vladaju i sude(4. redak). Na kraju milenija “ostali mrtvaci” uskrπavaju (5. redak), a Sotona bivaosloboen (7. redak). On joπ jednom pokuπava zavarati narode i zaratiti protivBoga, ali konaËno biva “baËen u ognjeno i sumporno jezero” (10. redak).

Dolazi do konaËnog preispitivanja presuda, nakon Ëega grijeh i smrt bivajuuklonjeni. I napokon, u 21. poglavlju vidimo kako se spuπta novi Jeruzalem,vidimo obnovljenu Zemlju, a suze Êe konaËno biti obrisane s naπih oËiju. To jepuno ljepπa slika otkupljenja od one koju nude zagovornici tajnog uznesenja.Utjeπno je znati da Êe svatko dobiti priliku da uvidi koliko je Bog poπten usvojem postupanju prema grijehu. Nitko neÊe moÊi dovesti u pitanje zaπto jejedna osoba “uspjela”, a druga nije. Grijeh, smrt, æalost i bol bit Êe zauvijekizbrisani i zavladat Êe vjeËni mir — nakon milenija, kad Zemlja bude obnovljena.

ODGOVORITE1. Zaπto se svetima “dade sud“?2. Kako biste mogli s puno obzira opovrgnuti ideju o tajnom uznesenju u koju

netko od vaπih prijatelja moæda vjeruje?

Grijeh, smrt, æalost i bol bit Êe zauvijek izbrisani.

Rachelle Nelson, Lincoln, Nebraska, SAD

118

Srijeda, 23. oæujka

Priprema za naπe otkupljenje

PRIMJENA1. Solunjanima 4,16

Isus nam je osigurao spasenje kada je umiruÊi na kriæu, prolio svoju krv zanas. Kada prihvatimo Njegovu ærtvu, spaπeni smo od grijeha da bismo æivjeli ivladali s Njim u vjeËnosti. Meutim, mi se joπ uvijek moramo pripremati zaNjegov skori dolazak. Ali kako da to uËinimo kad nitko ne zna ni dan ni satNjegovog povratka (Matej 24,36)? U nastavku se nalazi nekoliko preporuka:

Provodite vrijeme s Bogom da biste razumjeli Njegovu volju. Uopasnosti smo da donosimo vlastiti sud o tome πto se treba dogoditi ili kako sestvari trebaju odvijati prije Isusovog drugog dolaska. Meutim, Bog nas upozoravada ni o Ëemu ne sudimo prije vremena. A zaπto? Zato πto je On taj koji Êe“osvijetliti πto je sakriveno u tami i objaviti nakane srdaca” (1. KorinÊanima4,5). Kao ljudi, moramo se osloniti na Boga i na Njegovo vjeËno znanje. Kadaprovodimo vrijeme s Njim u Njegovoj RijeËi, postajemo Mu bliæi i upoznajemoNjegov naËin rada.

Pokorite se Bogu. Kao πto Êemo se pokloniti Bogu u posljednji dan kadase svako koljeno bude savilo pred Njim i svaki Ga jezik priznao (Filipljanima2,9.11), tako Mu se moramo pokoriti veÊ sada. On je “graditelj i tvorac” (Hebrejima11,10) ne samo vjeËnog grada, veÊ i naπeg æivota. Ako Mu dopustimo da nasoblikuje, i mi Êemo imati Ëvrste temelje.

Æivite Njemu po volji. U 2. Timoteju Pavao potiËe u nama osjeÊaj æurnostida ostanemo usredotoËeni na Isusa Krista. »ak i kad moramo stradati, “rijeËBoæja nije okovana” (2. Timoteju 2,9). To nam govori da smo slobodni u Kristuzato πto je On platio naπe dugove. Zato kad gledamo u Njega, shvaÊamo da smoslobodni u Njegovoj sili.

»lanovi prve Crkve Ëesto su pozdravljali jedni druge rijeËju maranatha, πtomoæe znaËiti: “Gospodin je doπao”, “Doi, Gospodine” ili “Gospodin dolazi”(Strong’s Concordance, vidi “maranatha”, Biblehub.com, http://biblehub.com/greek/3134.htm). Ta rijeË, kao i Njegova RijeË Biblija, moæe nam dati nadu uteπkim trenucima. Dok se pripremamo za zavrπni Ëin otkupljenja, pronaimonadu u Kristovoj slobodi i Njegovom obeÊanju da Êe se vratiti.

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno provoditi vrijeme s Bogom Ëak i kad nam nije do toga?2. ©to za vas osobno znaËi pokoriti se Bogu?3. Iako mi ne znamo toËno kada Êe se Krist vratiti, Biblija nam daje neke

naznake. Koji su to znaci?

Mi smo slobodni u Kristu zato πto je On platio naπe dugove.

Emily Wood, Platte City, Missouri, SAD

119


Umirati svakog dana

MI©LJENJE1. KorinÊanima 15,31

Bila je to samo Ëokoladica s mentom, ali moja utroba se uskomeπala kao dasam popila arsen. Leæala sam u krevetu i gledala u ventilator na stropu osjeÊa-juÊi straπnu muËninu zbog tog jednog komadiÊa Ëokolade. Uzela sam tu Ëoko-ladicu a da nisam prvo pitala smijem li. KonaËno viπe nisam mogla izdræati.Dovukla sam se do kuhinje gdje je moja majka sjedila radeÊi za stolom. Drhtavihusana i s oËima punim suza, priznala sam πto sam uËinila.

Kada sam zavrπila jedva se suzdræavajuÊi da ne zajecam, ona je rekla sosmijehom: “Znam. Molila sam se da shvatiπ πto si uËinila i da ne moæeπ zaspatidok mi ne kaæeπ istinu. I æelim da znaπ da te volim i da ti opraπtam.”

Nikad neÊu zaboraviti krivnju koja me je muËila u tom trenutku, kao niosjeÊaj olakπanja koji je uslijedio nakon πto mi je majka oprostila. Kada raz-miπljam o onome πto se poslije dogaalo u mojem æivotu, sjeÊam se mnogihtrenutaka kada sam priπla Bogu optereÊena krivnjom, osjeÊajuÊi potrebu da mibude oproπteno. A zatim sam si, ne vjerujuÊi da mi je oproπteno, nastavilapredbacivati. I dalje sam se osjeÊala kao prljavo, nedostojno ljudsko biÊe. Zatobih uvijek iznova preklinjala za oprost, smatrajuÊi da jedanput nije dovoljno.Kako mi je Bog mogao oprostiti? Tako sam straπno greπna. Morat Êu se ponovnoposvetiti i krstiti i...

Nemojte me pogreπno shvatiti, ponovno posveÊenje vaπeg æivota Gospodinunije niπta loπe. To je ono πto kaæe Pavao: “Iz dana u dan mrem.” (1. KorinÊanima15,31) Drugim rijeËima, svakog dana se borimo s grijehom i svakog dana mora-mo uz pomoÊ Duha Svetoga potisnuti nagon da ne grijeπimo. Svakog se danamoramo iznova posvetiti æivotu kakav Bog oËekuje od nas. Meutim, Ëesto Ëujemmlade ljude kako pitaju: “©to ako mi nije oproπteno?” “©to ako nisam spaπen?”

©to raditi kada nas muËe takve sumnje? Trebamo se sjetiti da otkupljenjepodrazumijeva potpuno spasenje, osloboenje, izbavljenje, osamostaljenje i obra-Êenje koje dolazi po Isusu. Kako je Ëudesno to πto moæemo pristupiti izravnonaπem nebeskom Ocu i iskusiti Njegovu otkupiteljsku ljubav i milost zahvalju-juÊi tome πto su nam grijesi oproπteni. Izmeu sadaπnjosti i vjeËnosti ispunjeneradoπÊu moæemo svakog dana æivjeti sa spoznajom da smo otkupljeni.

ODGOVORITE1. Zaπto katkad gledamo na oprost kao na izgovor da nastavimo grijeπiti?2. Do kakve promjene srca dolazi kad povjerujemo da smo otkupljeni?

Nikad neÊu zaboraviti krivnju koja me je obuzela u tom trenutku.

Kelli Vigil, Hutchinson, Minnesota, SAD

120

Petak, 25. oæujka

Otkupiteljska ljubav

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 21,4

ZAKLJU»AKLjudi Ëesto pitaju zaπto se pojavilo zlo. Odgovor je istinska moralna sloboda,

jer ako je netko slobodan, mora imati moguÊnost da Ëini i ono πto je pogreπno.ObiËno slijedi pitanje zaπto Bog nije jednostavno uklonio one koji su prvi sa-grijeπili i poπtedio nas ostale straπnih posljedica pobune?

Odgovor seæe do same sræi velike borbe. Gospodin je uspostavio neku vrstu“otvorene” vladavine. Premda je mnogo toga o Njemu i Njegovom naËinu postu-panja za nas nedokuËivo, ono πto znamo jest da Êe On rijeπiti veliku borbu takoπto Êemo dobiti odgovore na sva pitanja o Njegovom samoodricanju, dobroti,pravdi, ljubavi i Zakonu. Nakon drugog dolaska otkupljeni Êe tisuÊu godinaæivjeti i vladati s Kristom. I πto je joπ Ëudesnije, imat Êe aktivnu ulogu u sue-nju. Time Êe se okonËati dugotrajna drama velike borbe.

RAZMOTRITEu ProËitajte Otkrivenje 21,4 i zamislite Nebo kao mjesto bez suza, patnje,

ruænih uspomena, krivnje, mjesto gdje moæemo provoditi vrijeme s Isusomlicem k licu. Odvojite nekoliko trenutaka i zapiπite πto biste æeljeli reÊisvojem Spasitelju kada se sretnete s Njim.

u Napravite kratko dramsko uprizorenje o velikoj stvarnost spasenja. Uzmiteu obzir neke poznate biblijske priËe o otkupljenju kao πto je priËa o Ruti,Boazu i roaku “skrbniku” (Ruta 4,1-12).

u Gledajte vijesti za ljude koji se smatraju krπÊanima. Na koji naËin onidokazuju da “prate Jaganjca kamo god poe” (Otkrivenje 14,4)? Na kojinaËin mi i ostali u naπoj crkvi pokazujemo svoju odanost Janjetu?

u Sluπajte pjesmu “Blessed Redeemer” skupine Casting Crowns. To je pjesmao pobjedi. Dok je budete pjevuπili, razmiπljajte o naπem dragom Spasitelju:https://www.youtube.com/watch?v=GUP3iNSw1kU.

u Gledajte film Kronike iz Narnije, 1. dio, i potraæite u njemu pozvane, izabra-ne i vjerne kakvi su opisani u pouci za ovaj tjedan.

u Usporedite Boæji narod sa stanovnicima Babilona opisanima u 14. i 18.poglavlju Otkrivenja.

POVEÆITERimljanima 8,31-39.Ellen G. White, Velika borba, “Sukob je zavrπen”.Max Lucado, In the Grip of Grace (Thomas Nelson, 2004.), “What We Really

Want to Know”.

Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Manitoba, Kanada

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 P 1. Ivanova 4,16 Bog je ljubav02 S Postanak 1,31 Novo stvaranje

03 N Ezekiel 28,15 Savrπen na svojim putovima04 P Ivan 8,44 TragiËna promjena05 U Ezekiel 28,17 Nema izgovora za grijeh06 S Izaija 14,12 Razotkrivanje Sotonine taktike07 » Izreke 16,25 Naπe odluke odreuju naπu sudbinu08 P Matej 7,20 Po njihovim rodovima09 S Matej 4,10 Poklonite se Stvoritelju i Otkupitelju

10 N Ezekiel 28,18 Odbacivanje boæanskog autoriteta11 P Ezekiel 28,16 Osvrt na Veliku borbu12 U Postanak 2,1.2 ZnaËenje subote13 S Izaija 45,12 Prvi grijeh je neoprostiv14 » Postanak 2,17 Rad je bio potreban Ëak i u Edenu15 P Postanak 3,1 Zadovoljstvo je katkad preruπena kuπnja16 S Postanak 3,5 Sotona nas potiËe da se oslanjamo na sebe

17 N Postanak 3,6 Opomena protiv laænog znanja18 P Rimljanima 5,19 Vaæno je usporediti Eden i Getsmani19 U Postanak 3,13 Posljedice protivljenja Boæjim planovima20 S Sefanija 3,17 Bog je u tvojoj sredini21 » Postanak 3,16.17 Grijeh je nametnuo promjenu...22 P Postanak 3,15 Bog je Sotonu izvijestio o svemu23 S Postanak 3,15 Neprijateljstvo izmeu Krista i Sotone

24 N 1. Petrova 1,18.19 Jedino je Krist mogao okajati grijeh25 P Hebrejima 1,14 Aneli se Ëude Boæjem planu spasenja26 U 2. KorinÊanima 5,17 Pali ljudi mogu postati jedno s Bogom27 S Postanak 3,22 Ne traæite znanje bezumnih28 » GalaÊanima 4,4.5 Nada je odgoena, ali ne i ukinuta29 P Postanak 4,4.5 Vjernost Bogu izaziva gnjev zlih30 S Postanak 4,6.7 Abelov prinos je prikazivao Kristovu ærtvu

31 N Postanak 4,5 GorËina vodi u nevjerovanje

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2016.Sukob na Nebu i u prvoj obitelji

123

01 P Postanak 4,25—5,3 Bog je poËeo iznova sa ©etom02 U Postanak 4,26 ©etovi potomci ...03 S Rimljanima 1,21 Vrijeme duhovnih moguÊnosti04 » Amos 3,3 S kim se druæite?05 P Hebrejima 2,11 Moæemo imati iskustvo kao i Henok06 S Psalam 119,18 Kako je Henok æivio

07 N 2. Petrova 1,4 Henokov primjer je izazov08 P 2. Petrova 1,4 ProtoËnici Boæje milosti09 U Juda 21 Osobna poboænost i sluæba drugima10 S Otkrivenje 3,4 Svuda treba iÊi s Bogom11 » Juda 14 Henokova vjera uvijek je bila vidljiva11 P 1. Solunjanima 1,3 Uvijek nastojte biti u dobrom okruæenju12 S Ivan 17,22.23 Isus u srcu

14 N Postanak 6,5 Henok je vrπio Boæji zakon15 P Efeæanima 5,8 Stupiti u Kristovu prisutnost16 U Filipljanima 2,12.13 Potrebna nam je vjera koja stalno raste17 S Luka 11,13 Vrijednost æive vjere18 » Postanak 7,1 Noa je imao istinsku vjeru19 P Postanak 6,13 Dvije vrste ljudi i jedna sigurna korablja20 S Postanak 7,5 HoÊe li se naπa vjera odræati u kuπnji?

21 N Izaija 51,4 Posljedice prestupanja Boæjeg zakona22 P Jakov 1,25 Branitelji Boæjeg zakona23 U Jakov 2,19 Potrebno je viπe od vjerovanja24 S Postanak 7,11 HoÊemo li sigurnost potraæiti prekasno?25 » 2. KorinÊanima 6,17 U svijetu, ali ne od svijeta26 P Hebrejima 13,8 Isus, nepromjenjiv kroz Ëitavu vjeËnost27 S Matej 6,22 »iste namjere

28 N Otkrivenje 7,14 Pripadati viπe Nebu, a manje sebi29 P Izaija 55,1 KrπÊani su Boæji predstavnici

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2016.Sukob prije potopa

124

01 U Psalam 37,18-22 Karakter pravi razliku u æivotu02 S Postanak 9,25 Loπ karakter vodi u otpad03 » Postanak 11,4 Neki ulaæu napore da bi pobjegli od Boga04 P Psalam 33,10.11 Graditelji Babilona joπ uvijek postoje05 S Postanak 12,2 Abrahamova vjera je stavljena na ispit

06 N Postanak 13,9 Rezultat osobnog izbora07 P Postanak 13,11 Lotovo iskustvo sluæi kao opomena08 U Postanak 13,10 Kako biramo mjesto stanovanja?09 S Postanak 18,23 Bog Ëuje naπe posredniËke molitve10 » Postanak 19,1 Aneli su ograniËeni u onom πto mogu Ëiniti11 P 1. Ivanova 2,4 Posluπnost iz ljubavi12 S 1. Ivanova 5,3 Traæiti biblijsku istinu po svaku cijenu

13 N Hebrejima 3,15 Ne odupirite se pozivu za spasenje14 P Matej 11,23 Teæite za nebeskom baπtinom15 U Postanak 18,19 Pazimo da ne izgubimo vezu s Bogom16 S Postanak 21,14 Abrahamov nedostatak vjere kao opomena17 » Postanak 22,2 NajveÊi ispit Abrahamove vjere18 P Postanak 25,23 Jakovljev i Ezavov karakter19 S Postanak 25,30-34 Nikad ne ærtvujte svoje poπtenje

20 N Postanak 28,16 U beznau potraæite nebeske ljestve21 P Ivan 10,9 Istina nas pribliæava Nebu22 U Postanak 28,12.13 Naπe jedine ljestve do Neba23 S Postanak 32,26 Vrijedne pouke iz Jakovljevog iskustva24 » Psalam 27,3 Ljubav prema Bogu donosi nam sigurnost25 P Postanak 37,3 Naπ se karakter Ëesto otkriva u naπoj djeci26 S Postanak 37,26.27 Reakcija na okolnosti otkriva pravi karakter

27 N Postanak 49,10 Istina Êe konaËno pobijediti28 P Postanak 39,3.4 Prava veliËina je u dobroti29 U Postanak 39,5.6 Nama ne smiju upravljati okolnosti30 S Postanak 39,7-9 Karakter se otkriva u djelima31 » Postanak 39,20.21 Porok neÊe trijumfirati nad vrlinom

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2016.Sukob nakon potopa

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

126

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 4.3. 11.3. 18.3. 25.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2016.

127

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 4.3. 11.3. 18.3. 25.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2016.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

128

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.

03. Psalam 3.04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.

10. Psalam 10.11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.

17. Psalam 17.18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.

24. Psalam 23,17-31.25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.

31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-28

07. Psalam 36.08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.

14. Psalam 42.15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.

21. Psalam 48.22. Psalam 49.23. Psalam 50.24. Psalam 51.25. Psalam 52.26. Psalam 53.27. Psalam 54.

28. Psalam 55,1-1529. Psalam 55,16-24

OÆUJAK

01. Psalam 56.

02. Psalam 57.03. Psalam 58.04. Psalam 59.05. Psalam 60.06. Psalam 61.07. Psalam 62.08. Psalam 63.

09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-13

16. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-28

23. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-55

30. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

129

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-7

03. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-30

10. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-4

17. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-27

24. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-10

31. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 10-1202. Joπua 13-1503. Joπua 16-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-24

06. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-4

13. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-25

20. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-18

27. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-7

07. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-30

14. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-16

21. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-3

28. Joπua 4-629. Joπua 7-9

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Ponov. zakon 2102. Ponov. zakon 22

03. Ponov. zakon 2304. Ponov. zakon 2405. Ponov. zakon 2506. Ponov. zakon 2607. Ponov. zakon 2708. Ponov. zakon 2809. Ponov. zakon 29

10. Ponov. zakon 3011. Ponov. zakon 3112. Ponov. zakon 3213. Ponov. zakon 3314. Ponov. zakon 3415. Joπua 116. Joπua 2

17. Joπua 318. Joπua 419. Joπua 520. Joπua 621. Joπua 722. Joπua 823. Joπua 9

24. Joπua 1025. Joπua 1126. Joπua 1227. Joπua 1328. Joπua 1429. Joπua 1530. Joπua 16

31. Joπua 17

OÆUJAK

01. Ruta 202. Ruta 303. Ruta 404. 1. Samuelova 105. 1. Samuelova 2

06. 1. Samuelova 307. 1. Samuelova 408. 1. Samuelova 509. 1. Samuelova 610. 1. Samuelova 711. 1. Samuelova 812. 1. Samuelova 9



27. 1. Samuelova 2428. 1. Samuelova 2529. 1. Samuelova 2630. 1. Samuelova 2731. 1. Samuelova 28

VELJA»A

01. Joπua 1802. Joπua 1903. Joπua 2004. Joπua 2105. Joπua 2206. Joπua 23

07. Joπua 2408. Suci 109. Suci 210. Suci 311. Suci 412. Suci 513. Suci 6

14. Suci 715. Suci 816. Suci 917. Suci 1018. Suci 1119. Suci 1220. Suci 13

21. Suci 1422. Suci 1523. Suci 1624. Suci 1725. Suci 1826. Suci 1927. Suci 20

28. Suci 2129. Ruta 1

131

KOLUMBIJA

Tihi ocean

ARGENTINA

Brasilija

Atlantski ocean

»ILE

BRAZILPERU

EKVADOR

VENEZUELA

BOLIVIJA

PARAGVAJ

URUGVAJ Unije Crkve Skupine Vjernika StanovnikaArgentinska 567 434 106.192 41.267.000Bolivijska 347 707 98.403 11.020.000Srediπnja brazilska 1.069 738 229.359 41.569.040»ileanska 670 375 109.062 17.560.000IstoËna brazilska 905 1.341 185.105 15.348.870Ekvadorska 235 416 59.031 15.789.000Sjeverna brazilska 1.426 1.263 233.206 14.293.024Sjeverna peruanska 1.169 1.674 205.601 13.637.563SI brazilska 823 1.303 198.893 36.113.837SZ brazilska 838 680 140.374 6.315.522Paragvajska 61 70 12.823 6.798.000Juæna brazilska 1.001 1.058 183.575 27.608.412Juæna peruanska 1.055 1.486 214.286 16.837.437JI brazilska 1.160 1.082 180.115 38.616.582Urugvajska 54 34 7.986 3.392.000Z. srediπnja brazilska 606 702 107.578 15.661.713Ukupno 11.986 13.363 2.271.589 321.828.000

Misijski projekti1. Dvije ploveÊe crkve/klinike na Amazoni i Solimoisu2. Crkva Trasamazonske akademije, Altamira-Itaituba3. Osnivanje crkve u Asuncionu, Paragvaj4. Srediπte utjecaja u Sajoniji, Asuncion, Paragvaj5. Srediπte utjecaja u La Teji, Montevideo, Urugvaj6. Osnivanje crkve u Goesu, Montevideo, Urugvaj

Viπe: www.AdventistMission.org

Asuncion

MontevideoBuenos Aires

Santiago

Quito

Lima

La Paz

Sucre

JuænoameriËka divizija

pouke iz biblije ¥ izdanje za mlade · 2018-12-20 · 5 subota, 26. prosinca izabrati i ostati u...

Documents