postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
TRANSCRIPT
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
1/181
Postajanje majkomu vreme neoliberalnog kapitalizmaAna Vilenica (ur)
uz)bu))na)))
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
2/181
3
Knjiga Postajanje majkom sadri umetnike radove, interdisciplinarne
studije iz oblasti humanistikih i drutvenih nauka, kao i tekstove koji se
bave promiljanjem linog i aktivistikog iskustva i rada. Nastajala je u
procesu istraivanja koje je sprovedeno kako bi se preispitale instituciona-
lizovane prakse materinstva u savremenom drutvu, njihovi efekti u
svakodnevnom ivotu, kao i vidovi otpora i (radikalne) politike subjek-
tivizacije u odnosu na njih. Knjiga je usmerena na demistikaciju,
denaturalizaciju i reevaluaciju normi materinstva koje uvek ukazuju na
odnose u specinim materijalnim uslovima i okolnostima centriranja
ili decentriranja javne ili privatne moi ili drutvenosti. Bavi se materin-
stvom kao globalnim problemom, kroz analize i iskustva angamana upojedinim zemljama, ali ukazuje i na specinosti lokalnog konteksta,
kroz iskustva u pojedinim bivim jugoslovenskim republikama, to
predstavlja pokuaj povezivanja odreenih globalnih trendova sa posebno-
stima u lokalnoj sredini.
Namera ove knjige je da pokrene diskusiju o pitanjima mate-
rinstva i reproduktivnog rada u lokalnom kontekstu, kako u krugovima
feminizma tako i u krugovima levice, kako u polju teorije i politike
aktivistike prakse, tako i u polju umetnosti kao mestu proizvodnje politike
i znanja, uvoenjem perspektiva koje preispituju etablirane feministike
agende i proiruju postojee prakse politika emancipacije, uz ukazivanje
na potencijalne perspektive prevazilaenja i revolucionarizovanja uslova
svakodnevnog ivota u vreme globalnog neoliberalnog kapitalizma, nje-
govih paradigmi, politika, tehnika kontrole, uslova rada, migracijskih
reima, demokratije. Knjiga Postajanje majkom jeste poziv na radikalnu(klasnu) kritiku reima materinstva koji je na delu, i na konstantan rad na
proizvodnji drugaijih odnosa u polju reprodukcije svakodnevnog ivota, kroz
blie povezivanje teorijske, aktivistike i umetnike prakse u tim procesima.
A. V.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
3/181
5
Sadraj
9 Postajanje majkom: Od neoliberalnog reima
materinstva ka radikalnoj politikoj subjektivizaciji
Ana Vilenica
32 Kuni rad u kapitalizmu. Neplaeni rad majki
Sintia Lirondel
37 Nezadovoljna bela ena od dvostrukog do trostrukog
optereenja ili zatoenica dijalektike vicaKatja Kobolt
49 Super Mama
Elbieta Jabloiska
52 Bitka svih* majki (ili: Bez neovlaene reprodukcije)
Madam Tlank
79 Traimo pravu Meri Popins!
Mira Matar
86 Lejdi Roza od Luksemburga
Sanja Ivekovi
88 Lejdi Roza od Luksemburga, Sanje Ivekovi
Nataa Ili
91 Nacionalne populacione politike i konstrukcija
materinstva u post-socijalistikoj Srbiji
Tanja Vii
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
4/181
6 7
132 Raaj!
Sandra Duki
134 Bosanskohercegovako majinstvo na
razmeu nacionalnog i trinog reguliranja
Anela Hakalovi, Jasna Kovo
144 Uspavanka
Dejan Habiht
148 Tri majke i horFabrika pronaene odee
164 Kako proizvodimo naa tela?
Elena Marcevska
168 Tabula Rasa
Nabudu grupa
170 Izmeu krvi i brige
Darja Zavirek
200 udovinost transmaterinstva
Duan Maljkovi
217 Nereproduktivni futurizam
Nina Pauer
241 SmartMama
subRosa
250 Crtica Epiziotomija
Milica Gudovi
254 Urgentno odeljenje ginekoloko akuerske klinike NF
Marija Jankovi
259 Izai iz koe: o miljenju i politikama materinstva
Iva Neni i Adriana Zaharijevi
275 Dnevnik moje majke
Agnes Janih
281 Nove kuvarice
Lenka Zelenovi, kart, Ana Vilenica
295 Briga o starima
Silvija Federii
314 Oni to zovu ljubav...
Kler Fontejn
316 Humani trajk u polju libidinalne ekonomije
Kler Fontejn
326 Organizovanje unutar anarho-feministikogkolektiva za brigu o deci
CRAP! kolektiv
333 Oi svih devica na svetu napravljene su od stakla
Marina Vimit
341 Biograje
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
5/181
9
Postajanje majkom:Od neoliberalnog reima materinstva karadikalnoj politikoj subjektivizacijiAna Vilenica
O materinstvu se moe govoriti kao o skupu praksi nege i brige o deci, kao
o radu koji podrazumeva zatitu, panju, obuku i proizvodnju specinih
vidova spoznaje1, ali i kao o obliku drutvene kontrole i nainu regulacije
zakonom, dravom i kapitalom. Materinstvo je uvek odreeno specinim
istorijskim, kulturalnim, politikim i ekonomskim kontekstom, a domi-
nantni diskursi o materinstvu se kroz razliite institucionalne prakseuspostavljaju kao specini reimi. Reim materinstva podrazumeva oblik
drutvene kontrole u kome prostor (potencijalno kolektivne) brige postaje
mesto ostvarivanja interesa kapitala i nacionalne drave. Savremeni reimi
materinstva nastaju u uslovima specinih promena u drutvenim odno-
sima koje stvara aktuelni oblik kapitalizma neoliberalizam. Postajanje
majkom danas predstavlja ulazak u polje delovanja specinih neolibe-
ralnih drutvenih normi, ali i mogunost za radikalnu politiku subjekti-
vizaciju. Kada govorimo o postajanju majkom, u stvari govorimo o relacijama
koje uspostavljamo spram odnosa koji nas konstituiu.
U feministikoj teoriji napravljena je distinkcija izmeu pojma
materinstvo, kao drutveno-represivne institucije usmerene na odranje
patrijarhalnog sistema, i majinstvo, kao iskustva i potencijalno subve-
rzivnog odnosa prema biolokoj reprodukciji i brizi o deci pozicionirane
izvan odnosa moi.2 Meutim, i smo iskustvo majinstva uvek je kultu-ralizovano, politizovano i ekonomizovano promenljivim drutvenim
faktorima. S druge strane, feministike teoretiarke poststrukturalistike
1 SaraRuddick,Maternal Thinking: Toward a Politics of Peace,Beacon,Boston1995.
2 AdrienneRich,Of Woman Born: Motherhood as Experience and Institution ,Norton,NewYork1976;AndreaOReilly,From Motherhood to Mothering The Legacy of Adrienne Richs Of Woman Born,StateUniversityofNewYorkPress,NewYork2004.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
6/181
10 11
orijentacije su kritikovale svoje prethodnice i njihovu koncepciju esenci-
jalizovane i pasivne uloge majke, uvodei majinstvo kao subjektivnost i
praksu u konstantnom procesu, neprekidnom izvoenju i konstruisanju,
to je imalo za cilj da generie potencijal za remeenje fragmentarne i
neksirane prirode institucija.3 Jasno je da svaka mo provocira i stvara
mogunost otpora, meutim, kreui se u okviru zahteva reima moi i
uvoenjem diskontinuiteta koji konstantno proiruju sistem, nemogue je
ostvariti sutinske promene. Majinstvo je mogue posmatrati kao pote-
ncijalno mesto radikalne subjektivizacije u neoliberalizmu i, kao takvo,
ono uestvuje u stvaranju drutvenih odnosa izvan eksploatacije jedino
politizacijom koja se ne oslanja na romantini revolucionarni procep kojiga smeta izvan odnosa moi, niti se poziva na performativnost koja pro-
iruje sistem u saradnji s njim. Takav vid politizacije i postajanja majkom
zasniva se na radikalnoj klasnoj kritici aktuelnog i delujueg reima, i
konstantnom radu na proizvodnji drugaijih odnosa u polju reprodukcije
svakodnevnog ivota.
Neoliberalni reim materinstva
Adrijan Sobaru u decembru 2010. godine, tokom govora rumunskog pre-
mijera u skuptini, skae sa sedam metara visokog balkona u pokuaju
samoubistva, protestujui protiv smanjenja socijalnih davanja za roditelje
dece s invaliditetom kao posledice delovanja neoliberalnog reima. Nosio
je majicu s natpisom: Ubili ste budunost nae dece! Izreetali ste nas.Sloboda!4
3 EmilyJeremiah,MotherhoodtoMotheringandBeyondMaternityinRecentFeministThought,Journal of the Association for Research on Mothering,Vol8,br.12,2006,dostupnona:https://pi.library.yorku.ca/ojs/index.php/jarm/article/viewFile/5011/4205/
4 AdrianSobaru,RomanianElectrician,JumpsFromParliamentBalconyInNo-ConfidenceVoteProtest:dostupnoon-line:http://www.huffingtonpost.com/2010/12/23/adrian-sobaru-romanian-el_n_800691.html/
Neoliberalni reim materinstva jeste brutalni proces koji se moe sagledati
kroz niz globalnih tendencija s lokalnim specinostima. Taj reim na-
staje unutar ireg polja delovanja neoliberalnog naina vladavine usvim
segmentima drutva.5 Zasniva se na rekonstrukciji dravnih kompetencija
prema zahtevima razvoja globalnog trita i sveopte privatizacije. Fokus
neoliberalizma nije samo posredovanje u cilju razvoja slobodnog trita i
ostvarenja prota kapitalista, ve predstavlja i specinu politiku irenja
trinih vrednosti kroz razliite prakse i institucije u svim sferama sva-
kodnevnog ivota. Neoliberalni reim materinstva jeste rodno, klasno i
rasno zasnovan, odlikuje ga neokolonijalni odnos centra prema margini
(ili zemalja Prvog sveta prema zemljama Drugog i Treeg sveta), kao i sve-opte povlaenje drave i individualizacija odgovornosti za reprodukciju
svakodnevnog ivota i brizi o deci. Aktuelni reim materinstva proizvodi
se dravnim, medicinskim i socijalnim merama, uslovima rada, usposta-
vljanjem razlike izmeu produktivnog i neproduktivnog rada, te time
plaenog i neplaenog rada, komodikacijom nege, konzumerizmom,
razvojem i upotrebom novih tehnologija, ali i proizvodnjom odreenih
vrednosti u drutvu u odnosu na koje se denie ta znai biti dobra, a
ta loa majka.
Porodica, kao dominantni oblik organizacije reprodukcije svakodne-
vnog ivota i brige o deci, u savremenom drutvu doivela je odreene
transformacije. 6 Meutim, delimina transformacija moderne-tradicionalne
porodice (majka+otac+deca) i poveanje broja samohranih roditelja,
zdruenih porodica i neheteroseksualnih porodica ili zajednica, nije
dovela do sutinskih promena u njihovom socijalnom poloaju. Unutarneoliberalnog reima svi koji brinu o deci jednako su izloeni (manje ili
5 Oneoliberalizmuvidetivieu:DavidHarvey,A Brief History of Neoliberalism,OxfordUniversityPress,Oxford2005.iWendyBrown,Neoliberalizamikrajliberalnedemokracije,i: Up&Underground asopis za umjetnost, teoriju i aktivizam,br.2122,Zagreb2012.
6 Videtitekstuovojknjizi:DarjaZavirek,Izmeukrviibrige.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
7/181
12 13
vie) regulacijskim mehanizmima materinstva. Ipak, i pored ovih promena
bitno je naglasiti da i dalje najveu odgovornost za drutvenu reprodukciju
i brigu o deci u savremenom drutvu podnose ene.
U neoliberalnim uslovima globalne krize, majke su u jednom broju
sluajeva zbog otputanja s posla vraene u kuu, dok mukarac obezbe-
uje sredstva za ivot, to izaziva novi talas retradicionalizacije. Ovakvo
stanje podrava i ideologija intenzivnog majinstva isticanjem majke
kao glavne opskrbiteljke negom, uz insistiranje da su uloga i rad majke
vaniji od plaenog rada.7 S druge strane, veliki broj majki i staratelja
gurnut je na trite rada, to je poseban problem za samohrane roditelje i
staratelje na koje se vri pritisak da nau plaeni posao. Na tritu radamaterinstvo i briga o deci utiu u velikoj meri na radnu eksibilnost u
prekarnim radnim uslovima, koji podrazumevaju smenski rad, rad vi-
kendom, produeni radni dan, dolazak na posao po pozivu. Ovo dovodi do
brojnih problema kao to su diskriminacija na radnom mestu, otputanje
majki tokom trudnoe i nakon porodiljskog odsustva, prelazak majki i
staratelja s vie plaenih na manje plaene poslove s eksibilnijim radnim
vremenom, kao i na radna mesta na odreeno vreme i po ugovoru.
Zahtev za nalaenjem plaenog posla pojaava i ideologija emanci-
povane ene koja promovie dvostruku ulogu: kao one koja u isto vreme
brine o porodici, i one koja gradi karijeru. Majke koje pokuavaju da izba-
lansiraju dvostrukost ovog zahteva takoe su preputene sebi, to dovodi
do uvoenja novih klasnih odnosa prebacivanjem odgovornosti za brigu
o deci, starima i kui na jeftinu radnu snagu. U zemljama Prvog sveta u
pitanju je najee migrantska radna snaga iz zemalja Drugog i Treegsveta8, dok je u lokalnom kontekstu i dalje dominantan model angaovanja
lanova porodice, najee ena. Neoliberalni reim takoe funkcionie
i putem aproprijacije jezika komunizma i kolektiviteta kroz zahtev za
7 SheronHeys,The Cultural Contradictions of Motherhood,YaleUniversityPress,NewHaven,Connecticut1996.
8 Videtitekstobjavljenuovojpublikaciji:MiraMetr,TraimopravuMeriPopins!.
preduzetnikom samoorganizacijom roditelja i staratelja u pogledu brige
o deci, to dovodi do uveavanja optereenosti upoljavanjem njihovih
organizacionih kapaciteta.9
Reproduktivne sposobnosti ene kontroliu se medicinskim
praksama i politikama (na razliite naine u razliitim dravama), kroz
birokratizaciju i medicinsko nadgledanje radi se na tehnikama kontrole
trudnoe tinejderki, siromanih i manjinskih grupa, kontroli abortusa
i tehnikama uspostavljanja normalnosti kojima se spreava roenje
dece s anomalijama i onemoguava nelegitimno konzumiranje javnog
novca.10 Konstantno se redukuju trokovi zdravstvene zatite i socijalna
davanja, uslovi u bolnicama postaju sve gori, dok pristup boljim uslugamapostaje mogu samo za vie klase.11 Siromatvo roditelja i staratelja i
njihove dece, proizvedeno od reima, tretira se kao individualni problem
koji je potrebno izleiti najee edukacijom ili birokratski komplikovanom
procedurom, koja e same potraitelje najlake ukloniti iz registra, pa
time i iz zvanine evidencije siromanih.12 Sve ovo je posledica povlaenja
drave i mera tednje kao frontova odbrane krupnog kapitala, posebno
odraenih unutar polja drutvene reprodukcije, gde se svaki pojedinac
posmatra kao potencijalni parazit. Mere tednje vraaju odgovornosti u
okvire domainstva prebacujui je na pojedinca, dok se kao reenje nudi
mikrokreditiranje, to dovodi do zaduivanja graana, a samim tim i
poveanja stepena kontrole.
9 Vieoovomproblemuvidetitekst:KatjaKobolt,Nezadovoljnabelaenaoddvostrukekatrostrukojoptereenostiilizatoenicadijalektikevica.
10 Videtitekst:MadamTlank,Bitkasvih*majki(ili:Bezneovlaenereprodukcije).
11 OiskustvimauvezisaovimproblemomvidetitekstaktivistkinjeMiliceGudovi,CrticaEpiziotomijaiumetnikiradMarijeJankovi,Urgentnoodeljenje
ginekoloko-a kuerskeklin ikeNF.
12 Videtitekst:MadamTlank,Bitkasvih*majki(ili:Bezneovlaenereprodukcije).
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
8/181
14 15
ime postaju moan politiki i ekonomski instrument kontrole. Veliki
stepen regulisanosti i visoke cene ovih procedura u zemljama razvijenog
sveta dovode do razvoja reproduktivnog turizma i eksploatacije tela
siromanih ena, koje esto nemaju drugi izbor osim da se prinudno pro-
fesionalizuju kao reproduktivne radnice. Bioloka reprodukcija kroz
reproduktivne tehnologije postaje izvor kapitala, a reproduktivni kapaci-
teti ena rad na tritu. Tako, reproduktivne slobode ena iz Prvog sveta
optereuju ene u egzistencijalno tekim situacijama radom reprodukcije,
koji ukljuuje zdravstveno rizine procedure donacije jajnih elija, ali i
iznajmljivanje utrobe ena za proizvodnju dece u praksama surogat ma-
terinstva.Globalni reim materinstva obeleava i nelagodni konsenzus da
je vreme feministikih borbi zavreno.17 Ova situacija je proizvod sve-
opte mainstream-izacije feminizma i proirenja prava ena u velikom
broju zemalja, kojim je ostvaren odreeni potencijal za ravnopravnost.
Interiorizovanje odreenih zahteva koji su dolazili iz feminizma u dra-
vnu regulativu dovelo je do toga da se feminizam, posebno na Zapadu,
smatra prevladanim i zastarelim. Ipak, kao to je pokazano, situacija je
daleko od idealne, te postaje neophodno radikalizovati i preispitati femi-
nistike postulate i artikulisati nova polja borbe.
Neoliberalni tranzicijski reim materinstva
U Srbiji je 2012. godina proglaena Godinom beba. Prvog januara predsednikdrave pozdravio je graane i poruio: elim vam da imamo to vie beba.
U 2011. samo tokom jednog meseca u jednom gradu, u bolnici su zbog siro-
matva ostavljene etiri bebe.
17 AdrianaZaharijevi,WomensLiberation,etrdesetgodinakasnije,u:oreTomi,PetarAtanackovi(ur.),Drutvo u pokretu, Novi drutveni pokreti u Jugoslaviji od 1968. do danas,Cenzura,NoviSad2009,strana141157.
Aktuelnu situaciju takoe obeleava i starenje stanovnitva u zemljama
razvijenog sveta, ali i u zemljama biveg Istonog bloka i zemljama Treeg
sveta, to je delimino rezultat naslea feministikih borbi i odustajanja
od materinstva u procesu odbijanja tradicionalnih uloga i posveenja
politikom radu ili karijeri13, dok su u najveoj meri u pitanju ekonomski
razlozi ili sve vei trokovi podizanja dece. U uslovima neoliberalizma
odgovornost za brigu o starima postaje sve vei drutveni problem, naje-
e reavan prebacivanjem odgovornosti na njihovu decu, jer plaena
nega u institucijama, ili nega obezbeena od privatnih kompanija, postaje
nansijski nedostupna sve veem broju ljudi.14
Takoe, oblik proizvodnje aktuelnog reima materinstva pred-stavlja i potronja.15 Biti dobra majka znai biti dobra konzumentkinja s
odreenim stilom ivota. Konzumeristiko drutvo namee upotrebu
odreenih proizvoda na tritu koji istovremeno utiu na stvaranje soci-
jalnog identiteta i (samo)potovanja. Majke koje ne mogu da priute
sebi i svojoj deci odreenu robu smatraju se loim majkama. Naravno da
su u tom smislu najugroenije siromane majke, pripadnice manjinskih
grupa, majke dece s invaliditetom i sve one koje su na drutveno nenorma-
tivni nain majke ili starateljke.
Neoliberalni reim materinstva odreen je i sve veim tehnolo-
kim napretkom, upotrebom reproduktivnih tehnologija, i stvaranjem
reproduktivnih industrija u potpunosti zasnovanih na trinoj logici.16
Reproduktivne tehnologije iskljuuju siromane, ali esto i nehetero-
seksualne roditelje, i eksploatiu tela ena iz zemalja Drugog i Treeg sveta,
13 MariarosaDallaCosta,ReproductionandEmigrationiWomensAutonomy&RenumerationofCareWorku:The Commonerbroj15,temat:Care Work and the Commons,zima2012,dostupnoon-line:http://www.commoner.org.uk/wp-content/uploads/2012/01/commoner_issue-15.pdf/
14 Videtitekstuovojknjizi:SilvijaFederii,Brigaostarima.
15 Vieoovomproblemu:JanelleS.Taylor,DanielleF.Wozniak,Consuming Motherhood,RutgersUniversityPress,NewYork2004.
16 Videtiumetnikiraduovojknjizi:subRosa,SmartMama.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
9/181
16 17
proklamovanih vrednosti, ali do pokretanja ire drutvene akcije nikada
nije dolo.20 to je jo znaajnije, iako su pojedine komunistkinje, ak i
funkcionerke, ukazivale na taj problem, model represivne patrijarhalne
porodice i nevidljivog rada u kui21 nikada nije stavljen u fokus zvanine
politike i time doveden u pitanje.
Za uspostavljanje novog reima materinstva u Srbiji i pojedinim
bivim republikama Jugoslavije vana je politika odustajanja od ideje o
planiranju porodice,22 koja je podrazumevala suverenost svakog pojedin-
ca u odluivanju o tome da li, koliko i kada eli da ima decu, i uvoenje
etno-nacionalnih populacionih politika u okviru kojih je ena poeljnog
etniciteta i rase svedena na mainu za raanje u projektu reprodukcijenacije i stvaranja nove nacionalne drave, zasnovane na kapitalistikim
drutvenim odnosima tokom devedesetih godina.23 Ove procese je pratio
20 LjerkaKralj-Pejakovi,Bolovanjaibolestiutrudnoi:uena asopis za znanstvena, drutvena ikulturna pitanja o mestu i ulozi ene i porodice u drutvu,broj5,Zagreb1979,strana8387.
21 Nekolikodanaprezakazanogterminazatampanjeknjige,urazgovorusaJanjomBeNeumannsaznalasamzainicijativugrupegraankiizPanevausmerenunareavanjepitanjadomaica.Istraujuidalje,saznalasamdajeinicijativupokrenuladomaicaOlgaStepanovuzpodrku25enaizPaneva.Zahtevisuformulisaniupismukojejeposlato16.08.1973.SkuptiniSFRJ,Komisijizaustavnapitanja,predsednikuSRSrbije,SavezusindikataSFRJinizudnevnihnovinaiasopisauzemlji.Upismuse,povodomproradeUstavaSFRJ,traiunoenjedopunakojebidomaicamaomoguilesticanjepravaradnogovekaitretmanradaukuikaoslobodneprofesijekojabiimdalazakonskopravosindikalnogorganizovanjaizatitenjihovihprava,integritetaiinteresa,kaoiplaanjesocijalnihdoprinosa,imebisebiobezbedilepenziju.Inicijativajeimalaodjekujugoslovenskojjavnostipresvegapokretanjempolemikeutampi.
22 RadaDrezgi,Odplaniranjaporodicedopopulacionepolitikepromenevladajueparadigmeusrpskojdemografijikrajem20.veka,dostupnona:http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-5738/2008/0353-57380803181D.pdf/iTanjaVii,Nacionalnepopulacionepolitikeikonstrukcijamaterinstvaupost-socijalistikojSrbiji,uovojknjizi.
23 Ukljuunacionalizmainsistiranjenasmanjenjuipoveanjunatalitetaregulisanojeurazliitimtrenucimanarazliitenaine.Naprimer,tokomosamdesetihidevedesetihgodinaraanjeveegbrojadecealbanskenacionalnostiposluilojezaizvoenjetezeozaostalostikosovskihAlbanaca(oAlbankamasegovorilokaoomainamazaraanje),apromovisaosemodelporodicesadvojedece,doksedanaskodsrpskihmajkipromovieraanjeveegbrojadeceuciljupodizanjanatali-teta,toseposmatrakaoherojskiin.TokomdevedesetihvisoknatalitetkodAlbanaca,RomaiMuslimanajetumaenkaozaveraprotivsrpskognaroda.
Tranzicijski neoliberalni reim u mnogome nalikuje situaciji opisanoj u
prethodnom poglavlju, ali ima i svoje lokalne specinosti nastale usled
neto drugaijih okolnosti za njegovo uspostavljanje. U lokalnom kontekstu,
neoliberalizam se uspostavlja konstantnom reprodukcijom politikog,
ekonomskog i drutvenog stanja tranzicije, koje je zapoeto brutalnom pri-
mitivnom akumulacijom kapitala, ratom i dezintegracijom socijalistike
Jugoslavije. Novi neoliberalni reim materinstva uspostavljen je na ruevi-
nama pojedinih egalitaristikih praksi nastalih iz poetnog revolucionarnog
impulsa za stvaranje novih oblika drutvenih odnosa, koji su u najradikal-
nijim izrazima podrazumevali totalnu transformaciju porodinih odnosa,
promenu odnosa meu polovima, dezintegraciju porodice i uspostavljanjemodela kolektivnog domainstva i zajednike odgovornosti za decu.18
Ideoloki, zakonski i delimino ekonomski, socijalistika Jugosla-
vija podravala je emancipaciju ena. Sprovoene su brojne mere u vezi s
pravnim izjednaavanjem polova i socijalno-zdravstvenom zatitom majke
i deteta. Ipak, nakon nominalnog izjednaavanja prava mukaraca i ena
i poetnog entuzijazma, usledio je talas retradicionalizacije. ene su bile
prinuene da se vrate ulogama u patrijarhalnom domainstvu, dok su
uesnice u proizvodnji kroz plaeni rad trpele dvostruko optereenje. U
socijalizmu je dominirao princip zapoljavanja za stalno, to je omogua-
valo enama da odu na porodiljsko odsustvo bez straha od gubitka posla.
Zdravstvena i socijalna zatita dece je relativno dobro funkcionisala, a
kvalitetna hrana bila je jeftina.19 Majka-radnica bila je u fokusu dravne
brige. U socijalistikoj Jugoslaviji razmiljalo se o moguim modelima
drutvene solidarnosti sa zaposlenim majkama na nivou podele trokovabioloke reprodukcije. Trailo se njihovo ugraivanje u poreske sisteme,
sistem doprinosa i zdravstvenog osiguranja, kritikovalo se odstupanje od
18 AleksandraKollontaj,Komunizamiobitelj,u:ena asopis za znanstvena, drutvena i kulturnapitanja o mestu i ulozi ene i porodice u drutvu,broj5,Zagreb1979,strana3446.
19 JoannaZ.Mishtal,UnderstandingLowFertilityinPoland:DemographicConsequencesofGenderedDiscriminationinEmploymentandPostsocialistNeoliberalRestructuring,u:Demographic Research,br.21,oktobar2009,strana599626,dostupnona:http://www.demographic-research.org/Volumes/Vol21/20/DOI:10.4054/DemRes.2009.21.20/
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
10/181
18 19
za cilj obezbeivanje sredstava za nabavku inkubatora. Kroz militarizovan
renik vizuelnih komunikacija i javni govor promotera, kampanja je
reklamirana kao strateka, skoro-pa-vojna operacija usmerena na poveanje
nataliteta fokusiranjem na male heroje, to jest prevremeno roene bebe.
Proglaenje Godine beba predstavlja gest dravne podrke ovoj kampanji
i nastavak aktivne borbe za poveanje nataliteta u timu sa privatnim
kapitalom. Sprega privatnog i javnog ostvarena je preko organizacije
civilnog drutva (Fond B92), koja preuzima ulogu posrednika u servisi-
ranju interesa drave i kapitalista. Jasan efekat takvih procedura jeste
delegitimisanje drave i stvaranje prostora za legitimisanje onih koji su
se obogatili u procesu tranzicije zahvaljujui saradnji s politikim voa-ma i odsustvu mehanizama regulacija i kontrole u sticanju prota.
Ovakav gest drave i drutvenih dobrotvora iznova stavlja akcenat
na politike nacionalnog identiteta (bioloki opstanak nacije) koje imaju
mobilizacijsku funkciju u razbijanju socijalne kohezije, bez apsolutno
ikakavog znaaja za stvaranje adekvatne socijalne politike u zemlji.25 Da
je u pitanju instrumentalizacija na nivou dnevne politike, pokazuju i
injenice da se Srbija i dalje nalazi meu vodeim dravama po korupciji
u zdravstvu, otputanju trudnica s posla, injenici da je deji dodatak
najnii u zemljama u regionu, da se puni iznos plata za trudniko odsu-
stvo isplauje samo u Beogradu i Novom Sadu, a da se u ostalim delovima
zemlje isplauje 65 procenata, kao i da na tri stotine klijenata dolazi
jedan socijalni radnik.26
U trenutku proglaenja Godine beba, cena bebi-opreme u Srbiji bila
je najskuplja u regionu usled visokog PDV-a, ali je susret dobrotvora idrave opet pronaao mogui nivo saradnje i meusobnih procesa podrke
upravo na ovom problemu. Fond B92 je ve imao pripremljenu novu ka-
25 RadaDrezgi,Odplaniranjaporodicedopopulacionepolitikepromenevladajueparadigmeusrpskojdemografijikrajem20.veka,dostupnona:http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-5738/2008/0353-57380803181D.pdf/
26 ProglasiliGodinubebaaneedaobuzdajucenebebiopreme,Blic,05.02.2012.
rat, permanentna ekonomska kriza, rapidno osiromaenje, sveopta priva-
tizacija nekada javnih dobara i veliki procenat emigracije stanovnitva u
zemlje Prvog sveta, kao i jo brutalnija retradicionalizacija (pod velikim
uticajem crkve i morala koji ona promovie), koja je izmeu ostalog dovela
i do izraene homofobije i rasizma.
Reprodukovanje stanja veite tranzicije u Srbiji nastavljeno je
nakon dvehiljadite i takozvanih demokratskih promena. Uspostavljen je
kontinuitet s reavanjem ekonomskih i socijalnih problema agresivnim
trinim pristupom, u kome je mera demokratije postala radikalna
privatizacija i procvat trine ekonomije. Ovo stanje obeleava neokoloni-
jalni odnos EU (kroz konstantno tutorstvo i nadzor), permanentna krizai korupcija dravnog aparata koja se javlja kao sastavni deo tranzicijskog
ininjeringa. U tim prilikama, reim materinstva nastavlja da se usposta-
vlja u uslovima etno-nacionalne pronatalitetske politike, kolapsa sistema
zdravstveno- -socijalne zatite, korupcije u bolnicama i razvoja crnog
trita, nezaposlenosti, odsustva regulacija prilikom zapoljavanja i otpu-
tanja majki s posla, migracija u zemlje Prvog sveta i traenja posla u
oblasti nege i rada u kui, homofobije i iskljuivanja roditelja i staratelja
neheteroseksualne orijentacije, kao i rasistikog odnosa prema majkama
i deci romske nacionalnosti.
Ignoriui kompleksnost situacije, drava nastavlja da se bavi jedino
podsticanjem nataliteta, i to samo deklarativno. U javnom prostoru kon-
stantno se proizvodi moralna panika u vezi sa pojavom bele kuge koja
preti drutvenom poretku i nacionalnim interesima, a za pad nataliteta
okrivljuju se ene, njihova sebinost i agresivnost, abortusi, kao i usvajanjezapadnih obrazaca ponaanja. Umesto strukturnih napora za promenu
stanja, promoviu se modeli drutvenih dobrotvora, koji sad postaju pro-
vajderi onoga to je nekada bilo javno dobro.24 Primer za takvu praksu
jeste kampanja Bitka za bebe (Fond B92) pokrenuta 2011. godine, koja je imala
24 NebojaMiliki,Nevladinsektorijavnodobro,izlaganjenakonferencijiBorba za javno dobro:analize, strategije, perspektive,Centarzapolitikeemancipacija,7.i8.april2012,Beograd.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
11/181
20 21
portvovanoj majci (majci Jugovia), i obeleavaju kao agresivne, zle
i psihiki bolesne.29 Ovo stanje posebno se brutalno odraava na majke
Romkinje, koje su dvostruko obeleene i kao rasno druga ije i kao siro-
mane, i ija bioloka reprodukcija nije dobrodola; ali i na LGBT roditelje
i staratelje koji su predmet sveopte tabuizacije i zgraavanja. Pored
nacionalne i trine regulisanosti, reim majinstva u lokalnom kontekstu
artikulie se i rodnim politikama usvajanim pod pritiskom EU, na nivou
legislative. Na ovaj nain reim pokazuje vlastiti cinizam, doputanjem
nominalnog proirenja prava i uvoenja novih perspektiva, ali bez su-
tinskog preispitivanja inherentnih mehanizama neoliberalizma. Tako se
polje borbe ograniava na prostor unutar dominantne hegemone ideolo-gije, ime se normalizuju i prikrivaju neoliberalne agende i oteavaju
radikalizovaniji oblici otpora.
Postajanje majkom kao politika radikalizacija
ta znai postajanje majkom kao oblik politike subjektivizacije u doba
neoliberalnog kapitalizma, trinog fundamentalizma, sveopte krize,
sveprisutne eksploatacije, permanentnog rata i diskriminatorskih i nasi-
lnih reima seksizma, homofobije i rasizma, to jest drutveno-ekonomskih
relacija koje se pokazuju kao fundamentalno nepravedne? Kako govoriti
o postajanju majkom kao politikoj subjektivizaciji, a da se pri tome izbegnu
zamke koje postavljaju politike identiteta, i na koji nain nam razmi-
ljanje o majinstvu moe pomoi u razumevanju i proizvodnji prostorau kom se ne radi o naim zajednikim osobinama (i identitetima), ve o
zajednikim naporima u proizvodnji drugaijih i pravednijih uslova za
ivot i proizvodnji drutvenih odnosa koji nisu zasnovani na eksploataciji
i koji nas meusobno ne udaljavaju?
29 Naprimer:NemamajkeJugovia,DalisumajkeuSrbijiidaljeportvovaneilinasilne?,Veernje novosti,08.07.2012.
mpanju Glasaj za bebe, kojom je prikupljanjem potpisa izboreno usvajanje
amandmana Vlade Republike Srbije na zakon o porezu na dodatu vrednost,
kojim je omoguen povraaj poreza na opremu i hranu za bebe. Ipak, treba
biti svestan injenice da ovakav povraaj poreza pomae samo privilego-
vanoj klasi s viim prihodima jer ona moe priutiti kupovinu te (luksuzne)
opreme. Ovaj gest drave i dalje ostaje u sferi deklarativne borbe protiv
negativnog nataliteta, bez stvarnih poboljanja uslova ivota stanovnika,
potpunim ignorisanjem injenice direktne uslovljenosti fertiliteta socio-
-ekonomskim uslovima ivota. S druge strane, i u nazivima ovih kampanja
vrlo je evidentno da u fokusu nije briga o deci, ve sam in bioloke re-
produkcije i proizvodnja novih beba za naciju.Neoliberalni tranzicijski reim materinstva u Srbiji se usposta-
vlja u prostoru izmeu nacionalnog regulisanja i trinog regulisanja.27
Proizvodi se brutalna situacija u kojoj su oni koji brinu o deci, a koji ne
pripadaju odabranom krugu vie klase, gurnuti na granicu minimuma
uslova za ivot, a u ogromnom broju i ispod granice siromatva. Borba za
preivljavanje zbog egzistencijalnih problema dovodi do pojave sve veeg
procenta roditelja koji odluuju da prepuste brigu o deci institucijama
socijalne zatite, koje su i same u kolapsu! Ove nestabilne okolnosti po-
godovale su i uvoenju konzervativnih ideologija i promovisanju patri-
jarhalnih vrednosti, to je dovelo do poveanja nasilja u porodicama i
diskriminacije svih oblika nenormativnog roditeljstva i starateljstva.
Nastavljanjem kodikovanja porodice kapitalistikom i seksistikom
podelom rada, zasnovanom na neplaenom radu ene i jednostranom
promocijom vrednosti heteroseksualne patrijarhalne porodice, dravapostaje generator nasilja i diskriminacija. 28 Dnevna tampa je puna
lanaka u kojima se majke optuuju za odstupanje od mita o hrabroj i
27 Slinojeiudrugimbivimjugoslovenskimrepublikama.Videtitekstuovojknjizi:JasnaKovo,AnelaHakalovi,Bosanskohercegovakomajinstvonarazmeunacionalnogitrinogreguliranja.
28 Vieoulozidraveupodravanjunasiljanadenamavideti:GiovannaFrancaDellaCosta,The Work of Love The Role of Unpaid Housework as a Condition of Poverty and Violence at the Dawn ofthe 21st Century,Autonomedia,NewYork2008.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
12/181
22 23
ene s porodicom i decom, sentimentalizuje odnos majke i deteta ne
preispitujui patrijarhalne odnose, ime zadrava rad brige u domenu
privatnog, i iskljuuje mukarce i iru drutvenu odgovornost. Ova per-
spektiva razvila se poetkom 20. veka u Sjedinjenim Dravama i danas je
prisutna irom globalnog sveta. Tokom svog razvoja i implementacije
doprinela je brojnim promenama u okviru drave blagostanja, koje su
imale znaajne efekte za pojedine majke i njihovu decu.32 Danas je
maternalizam prisutan kako u konzervativizmu na desnici, tako i na levici,
i uspostavlja se jednako u globalnom i u lokalnom kontekstu, kako u zva-
ninim krugovima realpolitike, tako i u sektoru civilnog drutva.
Takoe, o maternalizmu se moe govoriti kao o dravnom mater-nalizmu, maternalizmu radnike klase, patriotskom maternalizmu,
ali i mirovnom maternalizmu. Tokom devedesetih godina u Srbiji je
bila vrlo izraena patriotska maternalistika pozicija sa isticanjem bli-
skog odnosa majke i nacije. Kroz ovu ideologiju majka je bila promovisana
kao herojka koja raa sinove i obezbeuje vojnu snagu za odbranu nacio-
nalnih ciljeva, i kao ona koja zastupa tradicionalne moralne vrednosti.
Slina etnocentrina ideologija se i danas reprodukuje na dravnom nivou.
S druge strane, maternalizam je u pojedinim situacijama i kontekstima
sluio kao nain politike subjektivizacije majki u mirovnom i antiratnom
kljuu. Maternalistiki pristup antiratnoj politici razvile su do najveeg
stepenaMajke s Majskog trga u Argentini, borei se za istinu o svojoj nesta-
loj deci tokom diktatorskog reima Horhea Rafaela Videle. Ovde bismo
mogli govoriti o upotrebi stratekog esencijalizma33 u pojedinim ekstrem-
nim situacijama kao moguem prelaznom reenju. Ali, kada govorimo oneoliberalnom reimu materinstva i maternalistikoj politikoj subjekti-
vizaciji, vano je primetiti da u svojoj sutini maternalizam perpetuira
duboke nejednakosti izmeu mukaraca i ena, proglaavajui enu najade-
32 Maternalistkinjesuestokaopripadnicebelesrednjeklaseizlagalesvojezahtevepatologizujui,infantilizujuiirasizujuisiromanemajkeimajkeizradnikeklase.
33 KonceptjerazvilaGajatriakravortiSpivak(GayatriChakravortySpivak).
Pitanje postajanja majkom u radikalnom politikom smislu jeste pitanje
odbijanja da se postane i da se bude ono to se od nas zahteva. Ipak,
postajanje majkom nije samo reeks odbijanja, ve konstantan rad na
promeni sebe i aktivno uestvovanje u postajanju politikim subjektima
i promenama drutvenih odnosa u svetu u kome ivimo. Otpor domi-
nantnim reimima materinstva, ili pojedinim njihovim pojavnostima ili
efektima, najee su formulisani pristupima na liniji majizam, liberalni
feminizam, nadnice za (i protiv) reproduktivnog rada30 (i iz toga izvedeni
humani trajk) i podrutvljavanje i kolektivizacija brige o deci.
Maternalizam je vieznaan i kompleksan pojam31, koji bi se u
jednom svom aspektu mogao odrediti kao specina enska politikaaktivnost i vid politike subjektivizacije majki. U fokusu maternalisti-
kih politika nalaze se zahtevi u vezi s dobrobiti, zdravljem i sigurnou
deteta i majke, podravanjem majinske nege u kui, ohrabrivanjem
majki da nau plaeni posao, insistiranjem na eksibilnosti radnih uslova
za majke, uslovima za ostvarenje prava za porodiljsko odsustvo, pomoi
u sluajevima siromatva. Ovaj pristup vrednuje enu kao najbolju i naja-
dekvatniju opskrbiteljku brigom i negom dece i porodice, i esencijalizuje
odreene osobine koje pripisuje eni-majci promoviui ih kao izvor po-
nosa i moralnosti. Jezik maternalizama jeste jezik morala i saoseanja
formulisan idealizacijom majinske ljubavi kao transformativnog poten-
cijala drutva. Takoe, maternalizam se moe opisati i kao ideologija,
koja iako eli da pomogne majkama i izbori se za odreenu drutvenu
promenu, radi to slavei emocionalnu i drutvenu vrednost povezanosti
30 Slinapodelaizvedenajeutekstu:JudithStadtmanTucker,MotherhoodandItsDiscontents,The Political and Ideological Grounding of the 21st Century Mothers Movement,izlaganjenakonferenciji
Materinstvo i feminizam,Asocijacijazaistraivanjemajinstva,YorkUniversityToronto,Ontario,23.oktobar,2004,dostupnona:http://www.mothersmovement.org/features/Copy/jst_arm_presentation_10-04.pdf/
31 Vieotomevideti:MarianvanderKlein,RebeccaJoPlant,NicholeSanders,LoriWeintrob,Maternalism Reconsidered: Motherhood, Welfare and Social Policy in the Twentieth Century,BerghahnBooks,NewYork2012;CorneliaT.L.Pillard,NaomiMezey,RethinkingtheNewMaternalism,dostupnona:http://works.bepress.com/naomi_mezey/2/
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
13/181
24 25
nizam zastupa ideal individualnih drutvenih prava i odgovornosti i upo-
trebljava pojmove kao to su pravda i jednakost, ija retorika ima za
cilj osnaivanje majki i njihovu emancipaciju. Jedna od centralnih oko-
snica u ovom pristupu je kritika patrijarhata radi ukazivanja na nejednaku
distribuciju prava i diskriminaciju majki nejednakom distribucijom na-
dnica, kao i na probleme rodno zasnovanog nasilja u porodici. Liberalni
feminizam ukazuje na nedovoljno dobro delovanje sistema (drava treba
da bude nosilac odgovornosti za jednaka prava i bolje uslove za ivot),
usmeren je na kritiku i reforme dominantnih reima materinstva, dok se
dominantni sistem proizvodnje kapitalizma ne propituje. Pojedini libe-
ralno-feministiki zahtevi imali su odreenog uspeha u promeni legislative,ali su radikalne implikacije uglavnom izostajale, pa je problem liberalnog
feminizma to to ne dovodi u pitanje dominantni sistem ekonomske
reprodukcije i idealizuje dravu kao opskrbitelja pravima, kao i to nagla-
avajui kulturnu kritiku, u velikoj meri zanemaruje kritiku politike
ekonomije. Tokom devedesetih godina lokalne feministkinje bavile su se
goruim pitanjima nasilja, silovanja ena u ratu i pomoi enama i
majkama u ratnim uslovima kao najvanijim problemima u vanrednoj
situaciji. Meutim, nakon dvehiljaditih su svoje aktivnosti u velikoj
meri mainstream-izovale i NGO-izovale sledei zahteve nansijera i prila-
goavajui se liberalnom zahtevu za uspostavljanjem civilnog drutva u
trenutku njegove transformacije. Takoe, bavei se materinstvom, nisu
povezale kritiku nacionalizma i patrijarhata sa kritikom politike eko-
nomije, i time su delimino propustile da reaguju na uspostavljanje neo-
liberalnog reima materinstva i potiskivanje seanja na socijalniegalitarizam.
Kao odgovor na ovakvo stanje u drutvu, ali i u polju politike
subjektivizacije, kao mogua alternativa artikulisana je borba za nadnice
protiv reproduktivnog rada, koja se uspostavlja nasuprot dominantnim
reimima materinstva. Ova perspektiva se razvila u krugovima italijanskog
autonomistikog feminizma sedamdesetih godina, odakle se proirila na
ostale delove Evrope i sveta, dok je u lokalnom kontekstu ostala neprepo-
kvatnijom starateljkom, to jest standardom nedostinim kako za oca, tako i
za komunalne institucije. Ovaj pristup u sutini ne propituje dominant-
ne patrijarhalne odnose, niti dominantne ekonomske drutvene odnose
koji proizvode aktuelne diskriminatorske reime materinstva, i tako se u
najveoj meri prilagoava dominantnim reimima materinstva pokuava-
jui da deluje unutar njih. Maternalizam eli rodno zasnovanu politiku
identiteta, ali esto bez feminizma s kojim je najee u konstantnom ili
latentnom sukobu, ili ga u potpunosti odbacuje. Ipak, povremeni susreti
ova dva vida politike subjektivizacije odigravaju se u prostoru etike brige.34
Iz obe perspektive, ene se pozicioniraju kao drugaije od mukaraca u
odnosu na prakse brige, iako ne postoji konsenzus kako u tom smisluposmatrati pol i rod.35
Za razliku od maternalizma, liberalne feministkinje koncentrisane
na propitivanje dominantne ideologije materinstva, kritikovale su ulogu
majke kao primarne i najbolje opskrbiteljke brigom insistirajui na uspo-
stavljanju jednakih odgovornosti roditelja u odnosu na brigu o deci; ukazi-
vale su na probleme ogranienja linih sloboda majki i opcija za plaeno
zapoljavanje i diskriminaciju u odnosu na visinu nadnice i insistirale
su na obavezama i odgovornosti drave u obezbeivanju odreenih insti-
tucionalnih mehanizama u pitanjima zatite majki i dece; kritikovale
su rodno zasnovanu socijalizaciju dece insistiranjem na rodno neutralnom
vaspitanju, kao i ograniavanje reproduktivnih izbora insistiranjem na
legalnim, dostupnim i pristupanim reproduktivnim uslugama.36 Pitanje
identiteta jeste najvanije mesto delovanja liberalnog feminizma i formu-
lisano je kroz identitetske politike koje su povezane s idejom da su ene,a posebno majke, objekti drutvene i kulturalne represije. Liberalni femi-
34 JudithStadtmanTucker,RockingtheBoat:FeminismandtheIdeologicalGroundingoftheTwenty-FirstCenturyMothersMovement,u:AnderaOReilly,Feminist Mothering,StateUniversityofNewYorkPress,NewYork2008.
35 Zahvaljujemseenamaucrnomnaukazivanjunapojedinetekstovevezanezaproblematikuetikebrige.
36 JudithLorber,Gender Inequality, Feminist Theories and Politics,OxfordUniversityPress,NewYork2012.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
14/181
26 27
(u kapitalizmu reproduktivni rad ne moe biti plaen jer bi njegovo
plaanje skupo kotalo sam sistem) sa ciljem da se ostvari fundamentalno
preispitivanje i zahtev za promenom statusa quo. S druge strane, ovakav
zahtev stvara uslove za iru drutvenu solidarnost u polju borbe najee
voene kroz kritiku i zahteve u polju plaenog rada. Zahtev za generalnim
trajkom, koji je dolazio s levice, nikada nije ukljuivao neplaeni rad, i
time je iskljuivao sve one koji ga vre. Iz tog razloga, kao kritika ovakvog
oblika delovanja, feministkinje insistiraju na uvoenju neplaenog rada
u polje borbe kroz transformisani zahtev za trajkom humanim trajkom
koji obuhvata sve aspekte proizvodnje ivota, i koji kritikuje sve ono to
je reakcionarno, pa i reakcionarno unutar same pobune.38esto je pristup u polju borbi za nadnicu protiv reproduktivnog
rada razvijan u pravcima zahteva za podrutvljavanjem i kolektivizacijom
brige, kao mogueg odgovora izvan etabliranih odnosa materocentrine
i roditeljocentrine brige. Taj pristup zasnovan je na kritici odreenih
pokuaja koji su sprovoeni u prolosti, kao to je, na primer, projekat
podrutvljavanja brige u Sovjetskom Savezu, Maovoj Kini i drugim ze-
mljama Istonog bloka. Model podrutvljavanja reproduktivnog rada,
koji je tekao zajedno sa samoupravnim modelom upravljanja fabrikama,
u Istonom bloku kritikovan je kao uvoenje fabrike u porodice insisti-
ranjem na poveanju ekasnosti i produktivnosti kunog rada i uvoenju
porodice u fabrike kao vee identikacije s radom i vee odgovornosti,
koja se kao takva ne razlikuje mnogo od dugo eljenog utopijskog sna
kapitalizma.39 Kao mikrostrategija, ovakav nain kolektivizacije brige
prepoznaje se u razliitim praksama, najee nastalim u akutnim uslovi-ma siromatva i nebrige javnih institucija, ili praksama ve decenijama
38 Videtitekstuovojknjizi:KlerFontejn,HumanitrajkiMariarosaDallaCosta,WomenandtheSubversionoftheCommunity,OnTheGeneralStrike,u:The Commonerbroj15,temat:Care Workand the Commons,zima2012,dostupnoon-line:http://www.commoner.org.uk/wp-content/uploads/2012/01/commoner_issue-15.pdf/
39 NicoleCox,SilviaFederici,CapitalandtheLeft,FallingWallPress,Bristol1975,dostupnona:http://caringlabor.wordpress.com/
znata. Artikulisana je kroz feministiku teoriju o reproduktivnom radu37,
koji ukljuuje kompleksne aktivnosti brige o deci i starima, rad u kui,
kao i seksualni rad. Nisu u pitanju samo afektivni odnosi i emotivno inve-
stiranje u intimnost, sluanje, teenje, ve i ogromne koliine materijalnog
rada, usisavanje, pranje, kuvanje itd. U ovom pristupu insistira se na tome
da je reproduktivni rad upravo onaj rad koji proizvodi i reprodukuje radnu
snagu, i koji se na taj nain pojavljuje kao kljuan za kapitalistiku aku-
mulaciju. Kao takav, konstituie se napredovanjem kapitalizma, i razdva-
janjem privatne sfere u industrijskom drutvu, kao neproduktivne sfere,
od sfere produktivnog rada iji proizvodi imaju prepoznatu vrednost.
Time se pokazuje da se kapitalizam utemeljio na ogromnim koliinamaneplaenog rada koji nastavlja da eksploatie. Materinstvo se u kontekstu
reproduktivnog rada posmatra kao oblik proizvodnog rada sa drutvenom i
ekonomskom vrednou, a koji se kroz dominantan reim sentimentalizuje
zajedno sa celokupnim radom u kui, kao rad ljubavi koji se vri instink-
tivno i nagonski, te tako postaje potpuno prirodno da takav rad nije potrebno
dodatno vrednovati.
U okviru teorija i politika reproduktivnog rada, o brizi se govori
kao o zajednikom ili javnom dobru, ime se znaaj brige proiruje na sve
aspekte ivota i drutva. Zahtevi u odnosu na reproduktivni rad kretali
su se od zahteva za nadnicom do predlaganja humanog trajka kao odbi-
janja ovakvog vida rada. Zahtev za nadnicom protiv reproduktivnog rada
predstavlja politiku strategiju postavljanja nemogueg zahteva sistemu
37 Oreproduktivnomraduvidetivieutekstovima:NensiFolbre,Dobrotvorni rad,deointervjua,duinatrajanja:20minuta,snimljenouAmherstu,SAD,2003,u:RePublicArt ,temat:AlternativeEconomics, Alternative Societies(projekatOliveraReslera),avgust2005;SilviaFederici,TheReproductionOfLabour-PowerIntheGlobalEconomy,MarxistTheoryandtheUnfinishedFeministRevolution,izlaganjenaseminaruTheCrisisofSocialReproductionandFeministStruggle,UCSantaCruz,januar2009;SilviaFederici,PrecariousLaborandReproductiveWork,predavanje2006;MariarosaDallaCosta,WomensAutonomyandRemunerationforCareWorkintheNewEmergencies, The Commoner,oktobar2010;SilviaFederici,WagesAgainstHousework,PowerofWomenCollectiveandFallingWallPress,1975;StevphenShukaitis,QuestionsforAeffectiveResistance,u: Imaginal Machines: Autonomy & Self-Organization in theRevolutions of Everyday Life,Autonomedia,2009;MarinaVishmidt,HumanCapitalorToxicAsset:AftertheWage,Reartikulacija,2010,dostupnona:http://caringlabor.wordpress.com/.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
15/181
28 29
nikada nije omoguilo, niti e omoguiti njihovo puno ostvarenje, jer u
svojoj sutini predstavlja lano obeanje. Liberalne strategije danas se
esto artikuliu kroz krivicu i aljenje zbog gubitka liberalne demokratije
i povlastica koje je obezbeivala drava blagostanja, to vodi gubljenju
kritike otrice, odbranom kapitalistike drave koja se mnogo puta
pokazala kao lo partner u procesima pregovaranja.
S druge strane, uvoenje majinskog rada javlja se kao potencijalno
mesto koje moe da dovede do remeenja odomaenih ekonomskih i poli-
tikih razumevanja rada i kapitalistike proizvodnje i reprodukcije.
Ipak, postavlja se pitanje da li je pristup koji namee logiku robe jedini
mogui put ka njenoj eliminaciji? Sigurno je da stavljanje odnosa majke ideteta izvan kapitalistikih odnosa u romantino-revolucionarni procep
ne vodi nikuda. Romantizacija odnosa majke i deteta vodi individualiza-
ciji odgovornosti i onemoguava revolucionarizovanje meusobnih odno-
sa izvan privatizovane egzistencije, privatnog vlasnitva, eksploatacije i
njihovog prevoenja u polje zajednikog ili relacijskog, s potencijalom
da proizvede i revolucionarizuje postojee kapitalistike odnose. Pitanje
postajanja majkom jeste zahtevno i trai kompleksan pristup kako bi se
menjao dominantan reim. Neophodno je obuhvatiti sve aspekte poti-
njavanja i eksploatacije: od kritike klasnih odnosa, neplaenog rada,
patrijarhata, do etnikih, rasnih, polnih i seksualnih diskriminatorskih
odnosa. Takoe, kljuno je i sprovoenje kritike dominantnog modela
odnosa prema deci-kao-materijalu koji se odgojem oblikuje, autoritarnim
programima, za opsluivanje drave i kapitalizma, bez gotovo ikakvog
prava glasa, i njihovo ukljuivanje u polje borbe42. Na tom putu neophodnoje da uskladimo dugorone ciljeve s mogunostima koje se otvaraju u
sadanjosti, to zahteva konstantnu reeksiju i preispitivanje postavljenih
principa i stvaranje prostora za ukljuivanje vanih problema sa kojima
se susreemo, a koji su vani (posredno ili neposredno) za ivot svih nas.
42 Videtitekstuovojknjizi:CRAP!Kolektiv,Organizovanjeunutaranarho-feministikogkolektivazabriguodeci.
prisutnim u razliitim kulturama kao vid samopomoi, ali i u dugoj istoriji
samoorganizacije ena i kolektivizacije kunog rada kroz eksperimente
utopijskog socijalizma i materijalistikih feministkinja u 19. i 20. veku.40
Kolektivizacija brige podrazumeva kolektivizaciju i socijalizaciju celog
polja reprodukcije i reproduktivnog rada, uzetih kao javno i zajedniko
dobro. Kao odgovor na privatizaciju reprodukcije nudi se kolektivizacija,
koja podrazumeva zajednicu zasnovanu na kvalitetu odnosa, principu
kooperacije i odgovornosti, a ne na ekskluzivnim interesima, ograivanju
i identitetima. U idealnom smislu, majinstvo bi u ovako nastajuoj
zajednici predstavljalo funkciju koju moe da vri svako kroz podelu
odgovornosti, koju bi trebalo da snose podjednako svi lanovi drutva.41
Ka revolucionarizovanju svih odnosa
Kao to je pokazano, materinska subjektivnost nije prirodna i bioloka
injenica ve specian drutveni odnos koji nastaje u polju ekonomske,
politike i kulturalne proizvodnje. Perspektive postajanja majkom otvo-
rene maternalistikim strategijama ostaju u velikoj meri konzervativne
i patrijarhalne, iako ulau znaajne napore u ostvarenju boljih uslova za
ivot majki i dece u zadatim odnosima moi. Strategijom prilagoavanja
dominantnoj ideologiji perpetuiraju se reimi na vlasti i ne nudi se pe-
rspektiva omoguavanja sutinskih i dugoronih promena. Radikalizacija
perspektiva u odnosu na materinstvo takoe se u velikoj meri izgubila i u
pohodu na jednaka prava artikulisana liberalnim feminizmom. Iako sudugogodinja zalaganja za promene unutar legislative izborila odreene
formalne promene, funkcionisanje neoliberalnog reima materinstva
40 SilviaFederii,Feminizamipolitikazajednikog,uz)bu))na))) urnal za umetnost, politiku,teoriju i aktivizam,br.1,temat:Razgovori o novom feminizmu i umetnosti ,2011,dostupnoon -line:http://www.uzbuna.org/yu/%C5%BEurnal/razgovori-o-novom-feminizmu-i-umetnosti/feminizam-i-politika-zajedni%C4%8Dkog/
41 Videtitekstuovojknjizi:MarinaVimit,Oisvihdevicanasvetunapravljenesuodstakla.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
16/181
30 31
laganju esto su jai od solidarnosti i doslednog politikog delovanja, pa
proizvode oportunizam i servilnost, a esto vode i ka uvoenju eksploata-
torskih odnosa, dok se u pojedinim krugovima vie ceni ekasnost od
meusobne brige i razumevanja. Problemi materinstva i brige o deci ni u
kom obliku nisu na agendi lokalne levice i zato nastavljaju da tavore u
domenu privatnog. Pojedine retke feministike organizacije rade ve dugo
na razvijanju podrke onima koji se brinu o deci kada su u pitanju pro-
grami koje organizuju. Meutim, dokle god se ovi problemi ne budu stavili
u agendu sistematske kritike i delovanja, razgraivanje kapitalistikih
odnosa nee biti mogue. Neophodno je da shvatimo da briga o deci nije
iskljuivo lini problem, kao i da se ponuena pomo ne treba shvatatikao lini angaman, ve kao deo politikog rada. Ovo podrazumeva i ve-
liki rad na promeni naih subjektivnosti, uz rad na proirenju vlastitih
kapaciteta za stvaranje senzibilnijih odnosa.
U tom smislu, nikako ne smemo da zaboravimo vaan aspekt ra-
zvijanja kapaciteta za brigu i solidarnost u feministikim krugovima koji
se pokazao na delu tokom ratova devedesetih. Razvijanje te vrste odnosa,
mora biti referenca u delovanju i radu na proizvodnji novih struktura u
samoreprodukciji (budueg) pokreta. Ukoliko elimo korenite promene, a
ne samo jo jedan konformistiki prevrat, neophodno je konstantno raditi
na revolucionarizovanju svakog trenutka naih ivota i naih meusobnih
odnosa u zajednikoj borbi. Pitanje postajanja majkom je pitanje svih
nas, a naa sopstvena reprodukcija je politiko pitanje. Postajanje majkom
jeste pitanje uvoenja novih relacija i funkcija u revolucionarne procese
i stvaranje novih oblika kolektivne reprodukcije svakodnevnog ivota isocijalizovanje odgovornosti, ako nam je cilj da eljeno novo drutvo kome
se nadamo bude zasnovano na jednakim mogunostima za sve, izvan
osvedoenih modela savremene podele rada i represivnih, diskrimina-
torskih i eksploatatorskih reima.44
44 Optanapomena:literaturaiizvorikojisuvecitiraniuokviruodreenogtekstaneebitiponovonavoeninakrajusvakogtekstaubibliografiji.(Prim. ur.)
U kontekstu savremenog otpora artikulisanog na levici protiv aktuelne
krize, koja rapidno degradira uslove svakodnevnog ivota i globalno i
lokalno, na znaaju je dobila ideja javnog dobra. U trenutku povlaenja
drave i proizvodnje socijalnog genocida, insistiranje na kontroli raspodele
javnog novca pokazuje odreene mobilizacijske kapacitete koje je vano
iskoristiti. U aktuelnoj krizi reprodukcija svakodnevnog ivota mogla bi
da postane okosnica borbe, koncentrisanjem na obezbeivanje trokova
ivota i reprodukcije i dostupnosti resursa esencijalnih za reprodukciju.
Aktuelnoj borbi doprinelo bi stvaranje stratekog saveza na liniji plaeni
rad borba za socijalna davanja, koja bi se taktiki mogla shvatiti kao
socijalna plata za reproduktivni rad.43 To bi podrazumevalo i ravnopravnoukljuivanje zahteva vezanih za brigu o deci u procese nastajanja nove
javnosti.
Meutim, s druge strane, savremene pokrete odlikuje esto ne-
jednaka distribucija moi, diskriminatorsko ponaanje, homofobija, rasi-
zam, seksizam i ignorisanje vanih problema u vezi sa reprodukcijom
svakodnevnog ivota. Leviarska marksistika kritika i dalje se zasniva
na kritici robne proizvodnje, dok najee zanemaruje neplaeni rad,
iako je jasno da je pitanje reprodukcije centralno za svaku borbu i stvara-
nje alternative ivotu pod kapitalizmom, i da je nemogue razdvajati
politiku borbu od reprodukcije svakodnevnog ivota.
Naa levica vrlo je glasna u kritici mainstream-izacije lokalnih
feministkinja i feministikih organizacija koje slue kao deurni krivci,
i ispunjavaju potrebu za bavljenje feminizmom i ukljuivanjem feminizma
u zajedniku borbu. To onemoguava postavljanje pitanja s pozicija levogfeminizma, koja se tiu celokupnog drutva i svih odnosa u njemu, na
kojima poiva kapitalizam i bez kojih sutinske promene nisu mogue.
Ni leviarska ni feministika scena danas nisu operisane od kapital-odnosa
u svojim redovima. Kompetitivni odnosi za minimum fondova na raspo-
43 CamilleBarbagallo,NicholasBeuret,StartingFromtheSocialWage,u:The Commonerbroj15,temat:Care Work and the Commons,zima2012,dostupnoon-line:http://www.commoner.org.uk/wp-content/uploads/2012/01/commoner_issue-15.pdf/
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
17/181
32 33
Kuni rad u kapitalizmu.Neplaeni rad majkiSintia Lirondel
Bavila sam se batovanstvom, farbala automobile, prodavala krofne i pe-
kla pljeskavice. Takoe, ivela sam i oseala se kao da sam nevidljiva dok
sam bila samo mama. Nita se ne moe uporediti sa stresom uvanja
male dece, kuvanja za njih i ienja za njima. Kuni rad je nepriznat,
bez statusa, i to je posao koji me je istroio vie od svih drugih poslova
koje sam radila.
Meutim, kuni rad je vien kao dosadan, a ignoriu ga ak i pro-gresivne grupe. Plaeni rad je priznat; to je pravi rad. Najprisutniji,
iscrpljujui i zamoran rad jo uvek se obavlja besplatno, a nevidljiv je i
onima koji se bore za socijalnu pravdu, protiv kapitalizma. Kao antikapi-
talistika aktivistkinja, uestvovala sam na bezbroj skupova i protesta,
proitala gomilu alternativnih asopisa ali bila sam nesvesna uloge
koju kuni rad igra na irem planu ekonomije.
Svoju prvu knjigu na ovu temu pronala sam na rasprodaji povo-
dom zatvaranja feministike knjiare na Viktoriji, pre nekoliko godina.
Bila je to najjeftinija knjiga na stolu sa knjigama do jedan dolar. Knjiga
Vie od rada ljubavi (More Than a Labor of Love), Meg Lakston (Meg Luxton),
istraivala je tri generacije domaica u Flin Flonu u Manitobi. Iako sam
lino bila upoznata i esto iscrpljena kunim radom (ja sam samohrana
majka troje dece), nikada nisam razumela njegov znaaj. Kapitalizam je
izgraen na pleima neplaenog rada radnika irom sveta. Veina nepla-enih radnika su ene, a najvei deo neplaenog rada odvija se kod kue.
Kuni rad ini dve stvari: reprodukuje ljudska bia a time i
radnu snagu i svakodnevno priprema radnike za odlazak na posao.
Kanada je 1994. procenila da bi vrednost kunog rada, da je plaen, iznosila
318 milijardi dolara. Raznovrsnost poslova koje morate da radite brinui
o kui i deci je beskonana: kuvanje, spremanje, pranje i peglanje vea,
briga o zdravlju, medijacija, pomo u uenju, savetovanje, sekretarski
poslovi, transport dece i kunih potreptina i tako dalje, a sav taj rad se
odvija tiho, neherojski. Mnoge ene koje rintaju bez novane nadoknade,
uz ziki napor podizanja dece, dok se bore protiv bede, bolesti i siroma-
tva, sebi prerano kopaju grob.
Ali mi verovatno mislimo o sebi kao radnicama jedino kad radimo
izvan kue. To je postalo oigledno tokom intervjua koji je vodila istori-
arka Suzan Staser (Susan Stasser) za svoju novu knjigu Nikada zavreno
(Never Done). Osamdesetosmogodinja ena rekla je u tom intervjuu da ne
moe da veruje da njen neplaeni rad (nasuprot njenim poslovima) moe
imati bilo kakav znaaj za jednu istoriarku.Jedna od prvih ena koja je dovela u pitanje gledite da kuni rad
nije produktivan rad je Marijaroza Dala Kosta (Mariarosa Dalla Costa),
koja je u Italiji 1972. pisala da su domaica i njen rad osnova procesa aku-
mulacije kapitala. Kapital upravlja neplaenim radom domaice, kao i
plaenim radnikom. Dala Kosta je porodicu videla kao koloniju kojom
dominira kapital i drava. Ona je odbila vetaki stvorenu podelu na rad
za i rad bez nadnice, rekavi da se ne moe razumeti eksploatacija nadni-
arskog, dok se ne razume eksploatacija neplaenog rada.
Druge feministike autorke kritikovale su to gledite zbog toga
to ono ne priznaje da mukarci imaju direktne koristi od rada ena u
kui. Hajdi Hartman (Heidi Hartmann) pie u ene i revolucija (Women &
Revolution) da su sindikati belih mukaraca poetkom 19. veka zahtevali
da se ene, deca i ne-belci iskljue iz radne snage jer je njihovo uee
smanjivalo nadnice. Traili su dovoljno visoke plate za mukarce da binjihove ene mogle da priute da ostanu kod kue i brinu o deci i kui.
Hajdi Hartman to vidi kao tajni dogovor izmeu radnika i kapitalista.
Na taj nain su beli mukarci zadravali enu kod kue iz svoje line kori-
sti, dok su gazde, koje su shvatile da domaice proizvode buduu radnu
snagu i odravaju zdravije radnike, dobile posluniju radnu snagu. Dakle,
porodina plata je uvrstila partnerstvo izmeu patrijarhata i kapitalizma.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
18/181
34 35
Tradicija da ene rade u kui besplatno, a mukarci izvan kue za platu,
se izmenila. Veina mukaraca nije bila dovoljno plaena za izdravanje
porodice. Veliki broj ena danas ima plaeno zaposlenje.
Ali, kao to Rut varc Kaun (Ruth Schvartz Kauen) primeuje u
svojoj knjizi Vie posla za majku (More Work for Mother), dok su se zadaci koje
ene izvravaju u kui promenili, vreme provedeno u kunom radu nije.
To je delom rezultat toga to radnice u kui danas odravaju vie standarde
istoe, imaju vie aparata za ienje, provode vie vremena kao potroa-
ice (oko osam asova nedeljno u kupovini i prevozu robe koja je ranije
bila dostavljana), suoavaju se sa veim pritiskom da obezbede pozitivna
iskustva za svoju decu, imaju manje pomoi od odraslih roaka, a nipriblino dovoljno pomoi od svojih partnera mukaraca. U situaciji kada
oba partnera u domainstvu imaju stalno zaposlenje, ena jo uvek radi
kune poslove znatno vie nego mukarac 15 sati vie nedeljno, ukupno
jo jedan dodatni mesec od dvadesetetvoroasovnog dana svake godine.
Kao samohrana majka pokuavam da pomirim dva nespojiva
zahteva od strane drutva: 1) da budem dobra majka, i 2) da ne budem
parazit, zaraujui za ivot. Tako radim obe stvari na kompromisan na-
in. Izuzetno je teko biti dobra majka kada nemate dovoljno novca da
obavite posao. Izuzetno je teko da zaraujete za ivot kada pokuavate
da kompetentno podignete zdravu decu.
U Feministikim pitanjima (Feminist Issues, jesen 1992), Riva Landau (Reva
Landau) upozorava ene ukazivanjem na posledice naputanja plaenog rada
na nekoliko godina zbog staranja o deci, kao na dugogodinje ekonomsko
kanjavanje kroz proputene mogunosti za obuku, unapreenje i penzionedoprinose. Mukarci koji imaju partnerku koja radi u kui su u nepravednoj
prednosti nad enama na istom radnom mestu, koje nemaju slobodnog rad-
nika kod kue da brine o njihovim potrebama. Ako mukarci odbiju da rade
svoj deo domaeg rada, ene moraju da stupe u trajk. Ovo je ideja u osnovi
Globalnog enskog trajka (Global Womens Strike) koji je poeo 8. marta
2000. (www.globalwomenstrike.net). Procenjeno je da ene ine 52% odraslih
na planeti i obavljaju 75% potrebnog rada za odravanje 100% populacije.
Organizatorke Globalnog enskog trajka tvrde da ko god obavlja sav taj
rad ima stvarnu mo da utie na promenu. Ali, kao to Marija Mis (Maria
Mies) pie u svojoj knjizi Patrijarhat i akumulacija na svetskom nivou (Patriarchy
and Accumulation on a World Scale), mora postojati solidarnost izmeu ena
u visoko razvijenim i nerazvijenim zemljama ako elimo da napravimo
ovu promenu: Ako jedna grupa ena pokuava da pobolja svoje materi-
jalno stanje kao najamnih radnica ili kao potroaica, a ne kao ljudskih
bia, kapital e pokuati da nadoknadi eventualne gubitke pritiskanjem
druge grupe ena.
Naalost, izgleda da je osnovni motiv pojedinih feministikih
knjiga da 1) ene treba da imaju pravo da eksploatiu druge radnike,postajui preplaene kapitalistkinje, i da bi 2) deca trebalo da budu ma-
sovno proizvedena u obdanitima. Dati i mukarcima i enama jednaku
ansu da budu tlaitelji nije reenje. Skladitenje dece tako da roditelji
mogu da rade poslove koji eksploatiu druge ljude nije reenje.
ene koje ine svu tu besplatnu radnu snagu u kapitalistikom
sistemu u kome nita drugo nije besplatno, moraju prestati da budu tako
ne. To nas ini umornim. A logina posledica toga to smo suvie umorne
je da nema dodatnog truda u kui i volontiranja u koli. Moda svi volonte-
ri treba da prestanu da rade besplatno, to bi bila logina posledica ivota
pod vrednosnim sistemom kojim dominira trite. Jedini besplatan rad
trebalo bi da je revolucionarni rad. To ukljuuje i podizanje svesne dece.
Svaki drugi besplatan rad samo jaa sistem koji ubija i nas i planetu.
Oni koji su najpotlaeniji pravilima i upravljaima treba da rade
da bi upravljali radei najmanje mogue neplaenog rada, a zatim datrajkuju.
U Britanskoj Kolumbiji organizujemo niz enskih trajkova na
osnovu nekih od ciljeva Globalnog enskog trajka, sa zahtevom da se
prekine sa kanjavajuim i izgladnjujuim nivoom sistema socijalne
pomoi i da se on zameni univerzalno garantovanim prihodima (pogle-
dajte lanak na ovu temu http://paciccoast.net/ ~ swag/guaranteed-
income.htm/).
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
19/181
36 37
Neplaeni rad je tabu tema zbog priznavanja da e potkopati jedan od
najvanijih ideolokih temelja kapitalizma. Vlasnika klasa ne eli da
prizna da je jedini nain za njen prosperitet neplaanje 75 odsto istinskog
rada na planeti.
izvor: Cindy LHirondelle,
Housework Under Capitalism: The Unpaid Labor of Mothers,
Off Our Backs The Feminist Newsjournal, januar februar 2004.
prevela sa engleskog jezika: Tanja Markovi
Nezadovoljna bela ena od dvostrukogdo trostrukog optereenjaili zatoenica dijalektike vicaKatja Kobolt
Da li, zapravo, rodi decu i eka da negde odu, da bi mogla opet
da radi? Da li rodi decu da bi ekala da se opet vrate? Da li
rodi decu da bi u sebi nosila jo i njihove strahove? Ili rodi decu
da bi mogla posle da se bori za opstanak.
MaruaKrese,Svi moji Boii1
Ovaj tekst je pokuaj teorijskog obrauna sa svakodnevicom koju autorka
visoko obrazovana ena u srednjim tridesetim godinama, samozaposlena
kulturna radnica i teoretiarka/predavaica, udata majka dvogodinjeg
deteta ivi izmeu bavarske i slovenake prestonice. Uprkos svesti da
iskustvo nipoto nije neto samorazumljivo niti neposredno, ve je uvek
sporno i predmet je borbe za smisao, a to je uvek i politiko2, tekst i nje-
gova autorka su optereeni bar dvostrukom nemogunou, to autorkinom
pisanju unapred uskrauje legitimnost.
Autorka je, prvo, zbog svoje svakodnevnice gurnuta u situaciju u
kojoj su vanost teorijskih razmiljanja i produbljeno itanje (teorijske)
literature vremenski luksuz, odnosno, redukovani su na slobodnovre-
mensku aktivnost. Ona ivi u drutvu koje vie ne garantuje uvanje dece
i u kome je, istovremeno, njen intelektualni rad u veini sluajeva ne-
plaen ili, u najboljem sluaju, manje plaen. Drugo, u postfeministikomdrutvu jednakih mogunosti, rizika i prekarnosti, koje se temelji na
pervertiranoj poststrukturalistikoj paradigmi slobodnog izbora uidnih
identiteta, autorka se suoava sa antipolitikim diskursima partikulari-
zacije. Ti diskursi se, izmeu ostalog, materijalizuju kroz smanjenje
1 MaruaKrese,Vsi moji boii,Mladinskaknjiga,Ljubljana2006,strana17.
2 JoanScott,TheEvidenceofExperience,Critical Inquiry,17/4,1991,strana797.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
20/181
38 39
socijalnih prava stanovnika neke drave, odnosno socijalnih dunosti od
strane drave. Ovde se autorka usredsreuje, pre svega, na ne vie podra-
zumevano pravo na uvanje dece kao javno zagarantovanog servisa.3
Premda proces raspada socijalne drave stvarno zakorauje u ivote i
utie na biograje irokih skupina subjekata, u isto vreme dominantni
diskursi neoliberalizacije tim subjektima odriu pravo na politiku arti-
kulaciju njihovih problema i interesa. Njihovi ivotni putevi se, naime,
prema modelu jednakih mogunosti, guraju u sferu privatnosti i tumae
se kao line odluke, ime se toj irokoj skupini subjekata odrie svakovrsna
mogunost politizacije, pa se njihovi interesi odreuju kao privatni i time
partikularni. Politiko je, pak, oduvek moglo biti samo to to se artikuliekao opte.4
Ako je feministika kritika socijalistikog ureenja polova napa-
dala injenicu da su enska prava u socijalizmu ostala ograniena na so-
cijalna prava i enama nisu garantovala politike moi,5 u drutvugender
monitoring-a zagarantovani postotak ena u parlamentu smo platile cenom
smanjenja socijalnih prava. Autorka ovog teksta ivi u zemlji evropske
ekonomske velesile, gde trenutno 32% mesta u parlamentu zauzimaju
ene, i u mestu u kojem oko 25% dece ispod tri godine ima garantovano
uvanje van porodice. U skadu sa narednom neoliberalistikom maksi-
mom, to jest sa mobilnou (intelektualnog) proletarijata, na moje pro-
blematizovanje uvanja dece u bavarskoj prestonici mnogi mi odgovaraju
neto kao: pa zato ivi ba u tom mestu koje je optereeno katolikom
3 Neoliberalizamoznaava,opirno,izekonomskesamoregulacijeitritaproizilazeeureenjeirazvojniplan.Temeljisenapodreivanjuirihdrutvenihpodrujaprevlastitrita,tenauskomograniavanjuzadatkadrave.Dravabitrebalodasepodreditrinimmoimaigarantujesamookvirneuslove,priemusuuprvomplanu,presvega,zatitaprivatnesvojineiugovornaprava.(GabrieleMichalitsch, Die neoliberale Domestifizierung des Subjekts. Von Leidenschaften zum Kalkl,CampusVerlag,Frankfurt,NewYork2006,strana49).
4 Slavojiek,ALeftistPleaForEurocentrism,Critical Inquiry,24:4(1998),strana9881009.
5 VlastaJalui,ZurckindenNaturzustand?DesintegrationJugoslawiensundihreFolgenfrdieFrauen,Feministische Studien,92/9(1992),strana922.
tradicijom, u Berlinu je, na primer, dovoljno mesta u vrtiu. Kad autorka
sagovorniku opie da ne ivimo samo u vremenu mobilnog proletarijata,
ve u realnosti takozvanih patchwork porodica u kojoj je mobilnost ograni-
ena, i u kojoj i ona sama ivi, ispadne da i onako njeni argumenti teraju
vodu na mlin paradigme pogrene line odluke.
Ipak, nije li (bio) upravo feminizam taj koji uvek iznova upozora-
va da je lino politiko? ak su i dominantni diskursi jednakih mogu-
nosti ovu maksimu uzeli kao svoju, ali smo naalost svedoci evakuacije
itavog niza problema i interesa. Naime, dok nas sa svih strana i svake
godine poduavaju kako nasilje nad enama i nasilje u porodici ne odgo-
varaju naem civilizacijskom stupnju, ostaje itav niz problema, na primerproblem uvanja dece, koji je iskljuen iz javne rasprave. Time nikako ne
mislim kako kampanje protiv nasilja nad enama nisu bitne. ivot u ne-
nasilnom okruenju, naalost, jo uvek se ne podrazumeva. Veliki broj
ena (naravno, i mukaraca) je jo uvek izloen nasilju u porodici, pa i u
drutvu uopte (u priblino trideset drava sveta trenutno se odvija rat,
odnosno naoruani napadi su svakodnevica).6 Ipak su te kampanje ma
sa dve otrice. Dvosekle su jer se, ako u to jo ubrojimo i gender monitoring,
u veini sluajeva feministiki lobbying, kakav praktikuje veina vladinih
i nevladinih organizacija, na toj taki se zaustavlja.7 Tako nama enama,
koje imamo sree da nas (do sada) nisu pretukli, poruuju pre svega jedno:
Draga, moe biti super zadovoljna to te niko nije prebio, zato zatvori
svoja uobraena i privilegovana malograanska ustaca, i uivaj u svojoj
srei. Piem, dakle, iz zlatnog kaveza o sebi i drugima koje, spolja gleda-
no, odgovaraju idealu bele ene.
6 Uporedi:UpsalaConflictDataProgram:http://www.pcr.uu.se/research/UCDP/.
7 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja, ProFemina asopis za ensku knjievnosti kulturu, specijalnibroj Feminizam politika jednakosti za sve,Beograd,zima/prolee2011,strana2746.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
21/181
40 41
... zavodljiva, ali ne kurvasta, dobro udata, ali ne pritenjena uz
zid, zaposlena, a ne preterano uspena da ne bi frustrirala svog
tipa, vitka, ali ne panii u pogledu ishrane, uvek neodreene
mladosti, ne mora dati plastinom hirurgu da je unakazi, stoplje-
na sa svojom majinskom ulogom, a da ipak, pri tome, ne misli
samo na pelene i na kolske zadatke, dobra gazdarica, a nikakva
klasina kuna matrona, posve kultivisana, ali nikakva stvarna
konkurencija svom muu, tu srenu belu enu koju nam stalno
poturaju pod nos i koju bi svim snagama morale kopirati, iako se
ona bez nekog posebnog razloga na smrt dosauje, nikad jo nisam
srela. ak verujem da ona uopte ne postoji.8
Kao to je opte poznato, ali naalost uvek iznova zloupotrebljivano,gender
reimi nisu nikakve aistorijske tvorevine. Buroaska revolucija i kapitali-
stiki naini proizvodnje su u prvom redu omoguiligender reime kakve
danas u Evropi, uglavnom, poznajemo.9 Takoe je opte poznato da su
popravke proleterske revolucije 20. stolea bile samo do odreene mere
strukturalne prirode, odnosno da su se, u najboljem sluaju, ograniile
samo na podruje socijalnih prava.10 Patrijarhalni odnosi su, kako na
porodinom, tako i na irem drutveno-ekonomskom nivou u okviru soci-
jalizma ostali uglavnom nerevidirani. Takoe, i graanski feministiki
pokreti su, pored ve pomenutoggender monitoring-a, ostavili trag pre svega
na onim podrujima u kojima nisu potrebne temeljne i ire drutvene
promene. Zato je ivot bele ene u zlatnom kavezu, naalost (jo uvek ili
ponovo), vrlo slian ivotu idealne ene kako ga je opisao vic koji je nedavno
8 VirginieDespentes,King Kong Theorie,BerlinVerlag,Berlin2007,strana12.(prevelasaengleskognaslovenaki:KatjaKobolt).
9 RenataSalecl,The Spoils of Freeedom. Psychoanalysis and Feminism After the Fall of Socialism,Routledge,London1994,strana112118.
10 VlastaJalui,ZurckindenNaturzustand?DesintegrationJugoslawiensundihreFolgenfrdieFrauen,Feministische Studien,92/9(1992),strana922.
kruio na internetu. Vic sa naslovom Iz dnevnika idealne ene je zabavna ilu-
stracija esto kritikovane dvostruke optereenosti ena, naime, injenice
da ene, pored posla, veinom najvie vode brigu za domainstvo i decu.
Probudila sam se. Umila se brzo, pomuzla krave, dala kokoima i
zeevima da jedu, isterala koze i krave na pau. Probudila sam
decu, napravila im doruak, spakovala ih za kolu, odvezla ih u
kolu, pokosila travu. Otila sam na posao, posvaala se sa efom,
izbacila ga iz kancelarije, obraunavala putne naloge, zaraivala
novac za rmu, zaradila platu. Dola sam kui, iscepala metar
drva, skuvala ruak, dovela decu iz kole, nahranila ih, prijavilaporez na dobit, ila u polje da okopam kupus i krompir do mra-
ka, stigla do frizera. Vratila sam se kui, uterala krave i koze u
talu, spremila veeru, obnovila osiguranje za auto. Nahranila
decu, okupala ih, stavila ih u krevet, oprala mainu vea, platila
raune putem interneta, pregledala potu, obesila ve, pojela
koru hleba sa puterom i medom. Kada sam se konano spremila
za spavanje, pade mi na pamet: AJME UASA! Moj mu! Ceo dan
lei na kauu nepojeban!
Ono to u primeru sa vicem nedostaje (svako)dnevno autorki, a verovatno
i u danima veine ena postindustrijskih urbanih drutava, je delimino
autarkino izdravanje domainstva. I za zadovoljenje (muke) seksualnosti
uglavnom nedostaje vremena. Vicu nedostaje mukarac upregnut u dru-
tveno-ekonomsku i porodinu maineriju. Inae, dani idealne ene izvica i ene iz zlatnog kaveza su slini po tome to je jedina aktivnost, koja
se doputa, teleoloka. Mi, to jest subjekti repatrijarhaliziranog neolibe-
ralizma, ivimo ivot instrumentalno. U vicu drava (jo uvek) garantuje
staranje o deci, dok drutveni kontekst podrazumeva izuzimanje muka-
raca iz domainstva i brige o deci, kao i (tranzicijsku?) nezaposlenost.
Moj primer, primer ene iz zlatnog kaveza, je malo komplikovaniji. Kom-
plikovan je ve zato to, kako je gore opisano, to nije samo moj problem,
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
22/181
42 43
a ipak se dominantno interpretira kao problem moje line pogrene odlu-
ke. Odgovornost za sprovoenje jednakih mogunosti iwork-life ravnotee
porodinog ivota se, naime, prenosi sa ireg sistemskog ureenja u sferu
privatnosti. Autorkin pogled na feministiku literaturu koja se usredsre-
uje na socioloke, kulturoloke i antropoloke aspekte neoliberalnog
drutva je bio slian reavanju psiholokog testa iz enskog asopisa.
Da li ste visoko obrazovani u okviru sociolokih studija?11
Da li ste aktivni u projektnim, privremenim poslovima na neo-
dreeno radno vreme?12
Da li va heteroseksualni partner ima visoko tehniko obrazovanjei da li je zaposlen puno radno vreme na radnom mestu sa nepisa-
nim pravilom prisustva i preko odreenih osam sati radnog dana?13
ak i ako ste zaposleni puno radno vreme, da li va posao donosi
manju zaradu nego posao vaeg heteroseksualnog partnera?14
ak i ako se va heteroseksualni partner, koliko mu posao doputa,
angauje u domainstvu i brizi oko dece, da li je ta briga, napo-
sletku, prvenstveno va posao?15
Da li sami preuzimate odgovornost da se, nakon porodiljskog,
ponovo ukljuite u profesionalni svet?16
11 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja,strana2746.
12 Ibid.
13 Ibid.
14 Ibid,IrisNowak,VonmutigenMnnernunderfolgreichenFrauen.Work-Life-Balanceinprekari-siertenVerhltnissen,u:ChristinaKaindl(ur),Subjekte im Neoliberalismus,BdWi-Verlag,Marburg2007,strana5974.
15 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja,strana246.iIrisNowak,VonmutigenMnnernunderfolgreichenFrauen.Work-Life-BalanceinprekarisiertenVerhltnissen,strana5974.
16 IrisNowak,VonmutigenMnnernunderfolgreichenFrauen.Work-Life-Balanceinprekarisierten
Prebacujete brigu o deci na slabo plaenu (migrantsku i, pre svega,
ensku) radnu snagu?17
Na sva ta pitanja autorka je morala odgovoriti potvrdno i tako je vie nego
pozitivno reila test o visokoj razini repatrijarhalizacije i neoliberalizaci-
je polno odreenog modernog enskog subjekta. Stoga jer je autorkino
dete, za svoje skromne dve godine ivota, dobilo oko dvadeset odbijanja
od strane javnih i privatnih vrtia, njegovi roditelji su se, umesto da
iskoriste rad na crno manje privilegovanih ena, prikljuili grupi drugih
roditelja sa istim problemom i osnovali su neprotno drutvo, takozvanu
roditelj-dete inicijativu. Takve inicijative su nain na koji nemaka dra-va reava problem uvanja dece. Recept se temelji na takozvanom nepla-
enom out sourcing-u, koji ukljuuje dobrovoljni rad roditelja i time
umanjuje teret javnih budeta. Gradske vlasti takvoj inicijativi, koja
mora zadovoljiti hrpu normi, dotiraju priblino 80% trokova za zaposlene
vaspitae (koji su, inae, legalno zaposleni ali, prema platama u javnom
sektoru, mizerno plaeni) i za trokove iznajmljivanja prostora. Sve osta-
le trokove snose sami roditelji, pored toga to aktivno sudeluju u voe-
nju i odravanju vrtia. Trokovi za ovakvo uvanje su za roditelje vei
nego u javnim vrtiima organizovanim od strane drave (u kojima ima
katastrofalno premalo mesta), ali su jo uvek manji nego u privatnim
ustanovama. Izbor vaspitaa, pedagokog koncepta, ishrane i tako dalje
je, dodue, usklaen sa javnim normama, ali je u velikoj meri preputen
roditeljima. A ta sloboda ima, naravno, svoju cenu naime, pored mese-
nih doprinosa roditelji se moraju u slobodno vreme prilino angaovati:od koordinacije vaspitaa, roditelja, voenja nansija, komunikacije i
usklaivanja sa javnim slubama i vlastima, ienja, renoviranja, zamene
Verhltnissen,strana5974.iGabrieleMichalitsch,DieneoliberaleDomestifizierungdesSubjekts.VonLeidenschaftenzumKalkl,strana49.
17 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja,strana2746.iIrisNowak,VonmutigenMnnernunderfolgreichenFrauen.Work-life-BalanceinprekarisiertenVerhltnissen,strana5974.
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
23/181
44 45
u uvanju u sluaju bolesti vaspitaa i tako dalje. Na raun volontiranja
roditelja se stvaraju mesta za decu u vrtiu, a dravu, koja ta mesta ponosno
ubraja u statistiku, takvo uvanje kota daleko manje nego to bi je kotalo
kada bi toj deci osigurala uvanje prema javno zagarantovanom reenju.
I pored glasnog (eugenikog) poziva za podizanje stope nataliteta, odgo-
vornost za uvanje dece i usklaivanje profesionalnog i porodinog ivota
se prenosi na plea roditelja. Time se premeta, kako pie Iris Novak (Iris
Nowak), i ostvarenje jednakih mogunosti u podruje pojedinane odgo-
vornosti, gde ih sam pojedinac i u saradnji sa partnerom ostvaruje.
Oba pola bi tako trebalo da postanu visoko komunikativni poje-dinci, sposobni za reavanje konikata. Visoke socijalne kompe-
tencije trebalo bi da ih osposobe za to da uvek iznova nau
eksibilna reenja za organizaciju uvanja dece. Tome primere-
no, trebalo bi pomou odgovarajuih tehnologija jastva potpuno
obnoviti polne identitete, koji su u vezi sa razliitim oblicima
rada. Ukoliko to uspe i mukarcima, onda su to novi junaci koji
poseduju (graansku) hrabrost. enama se naelno priznaje pravo
na ravnopravno sudelovanje u drutvu. Nadalje, one se predsta-
vljaju kao bia ije su mogunosti stvarnog (samo)oblikovanja
ivota potpuno zavisne od toga da li je njihovim mukarcima uspe-
lo da se promene. Cilj pravinog odnosa izmeu polova se tako
upotrebljava kao sredstvo za to da se sudbina ena, u zaotre-
nom obliku, vee za emocionalni sukob sa vlastitim mogunosti-
ma i za istovremeno utvrivanje novih oblika neoliberalnogdiskursa o linoj odgovornosti. Heteroseksualni par se misli kao
jedinica kojoj, uz dovoljno napora (pored prerade meusobnih
konikata i u samopreobraaju) uspeva da se na idealan nain
pobrine za linu sreu. Problemi uvanja dece se reavaju pomo-
u uspene organizacije vremena unutar porodice. Takav par je
upregnut u revalorizovane odnose (u odnos trenera i preduzea
sa menadmentom diverziteta) i u porodici (u liku bake/dadilje
kojoj uvanje dece postaje deo partnerskog menadmenta). Izvan
toga ne postoji nikakav oblik kolektiva ili drutvenosti iji bi se
spreavajui i podstiui znaaj morao uzimati u obzir u unutra-
njim procesima (samo)preobraaja.18
Ako su nae mame, one koje su veinu svog reproduktivno aktivnog ivota
ivele u socijalizmu, nosile takozvani teret dvostruke optereenosti, mi,
nova generacija emancipovanih ena i sa nama, delimino, nai partne-
ri, usled procesa neoliberalizacije radne snage i socijalne drave sve vie
nosimo trostruki teret. Neoliberalizacija trita radne snage znai, nai-
me, i njenu mobilnost, zato je sve manje (homosocijalne) pomoi koja jebila znaajna za ivot u manje-vie rairenim oblicima porodice u socija-
lizmu (itaj: mama je pomagala erki u brizi za njenu decu). Jo uvek smo
mi ene te koje uglavnom preuzimamo poslove u domainstvu, brinemo
se za decu i za starije, nemone lanove porodice. Da bi mogle slediti svoj
profesionalni put i biti zaposlene, za garantovano uvanje dece kao
javni servis , sve vie se moramo same snalaziti. Pomo u brizi za decu
traimo ili (na crno), najee od loije ekonomski i drutveno stojeih
nego to smo mi same,19 ili plaamo astronomsko visoke mesene doprinose
za privatne vrtie, zbog kojih se na posao isplati samo u smislu drutvenog
prestia, a ne ekonomski20. Ili ivimo, kao autorka i njen partner, u skladu
18 IrisNowak,VonmutigenMnnernunderfolgreichenFrauen.Work-life-BalanceinprekarisiertenVerhltnissen,strana67.
19 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja,strana2746.
20 Ionakoslabijezaradeenauodnosunazaradenjihovihheteroseksualnihpartneradodatnosumanjeunekimzemljama,kaonaprimeruNemakoj,zbogzastarelefiskalnepolitike(tapolitikanikadanijebilanapredna!).TakozvaniEhegattensplittingseodnosinaprocenuporezanadobitizdelatnostiipredviadasezakonskipartneritretirajukaozajednica.Zakonskiivotbidravatrebaloporeskinagraditizakonskipartneribitrebalodaplaajumanjiporez.Ipak,ovauredba
jedvosekla.Samojedanodpartneramoeostvaritiporeskeprednostiinajeejetoonajkojizasluujevie,dakle,uveinisluajevazakonskihheteroseksualnihzajednicasutomukarci.Natajnainbiseisocijalnoslabijimporodicamaomoguilodaeneostajukodkueiliukui,buduidamukarcidonosevienovcaukuu.ZatonekiEhegattensplittingnazivajuiporet-
-
7/29/2019 Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu
24/181
46 47
s visokom normom eksibilnosti i, u slobodno vreme, preuzimamo veliki
stepen odgovornosti i organizujemo nekakve samoupravne vrtie da bi
drava mogla tedeti. Hvala za cvee!
Reenje te situacije ne moemo traiti samo na podruju privatnog,
do reenja nas ne mogu dovesti nikakvi treninzi tehnologija samopreo-
braaja nas samih ili naih partnera. Dosta nam je multikulturalistike
politike korektnosti nedostatak uvanja dece je opti problem. To je
politiki problem, povezan je sa sistemskom nejednakou mukaraca i
ena na tritu radne snage te se, naime, deli na muki ili vie vredno-
vani i stoga bolje plaeni sektor drutva znanja i informatike i (enski)
devalorizovani i proireni podsektor starateljskih i drugih snabdevako-uinkovitih i podizvoakih servisa21. Zato, pre nego to se moje dete
probudi iz popodnevnog sna, umesto zakljuka, zajedno sa Verdinii
Despentes (Verginie Despentes) viem feminizam ne moe i ne sme biti
samo nekakavlife style ili statistikigender monitoring, feminizam se mora
izboriti (ponovo) za kolektivno!
Feminizam je revolucija, a ne neko novo ureenje odreenih
marketinkih uputstava, nije neka loe denisana reklama za
felacio ili promenu partnera, takoe se ne radi o nekakvom poku-
aju poboljanja dodatne zarade. Feminizam je kolektivna pusto-
lovina, za ene, za mukarce i za druge. On je nain gledanja na
svet, pogled na svet, svesna odluka. Pri tome se ne radi o merenju
malih pogodnosti koje su priznate enama u odnosu na mala do-
stignua mukaraca, nego o tome da se stvarno ceo sistem srui.22
-premija.Ipak,usluajudasuobapartnerazaposlena,taporeskanagradadraveizostaje,ilidokjedanodpar tnerauivapo reskupogodnost, drugomeodbij ajuastronomsk iporez,to manjeplaeneeneodvraaodzaposlenja.
21 LilijanaBurcar,Post-feminizmivslubineoliberalnegahumanizma:obstranjenjekritinerefleksijeindelegitimacijadrubeno-politinegaboja,strana2746.
22 Virgini e Despentes, King Kong Theorie,BerlinVerlag,Berlin2007.[Prvoizdanje:VirginieDespentes,King Kong Thorie,BernardGrasset,Paris2006]
izvor: Katja Kobolt, Nezadovoljna bela enska od dvojne k tr