poslovno pravo - imovina

IMOVINASeminarski rad

Predmet: Student: Mentor:

Poslovno pravo

Poslovno pravo - Imovina

1 UVODImovina je skup stvari i imovinskih prava koja pripadaju jednom licu. Imovinu jednog lica ine njegove stvari, stvarna prava (svojina, pravo zaloge i dr.), njegova potraivanja (obligaciona prava) i eventualno autorsko i pronalazako pravo. Imovinu jednog lica cine samo prava koja imaju imovinski karakter, koja se mogu izraziti u novcu. Obaveze lica ne ulaze u njegovu imovinu. Kod nas se esto rije "imovina" poistovjeuje sa rijeju "svojina", ali je ona ustvari puno iri pojam jer, pored svojine, obuhvata i ostala imovinska prava koja pripadaju jednom licu. Da bismo bolje razumijeli pojam imovine, potrebno je upoznati se sa elementima stvarnog prava, pravnim prometom i drugim odrednicama imovine.

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana 2


2 STVARNO PRAVOStvarno pravo je grana graanskog prava i pod njim podrazumijevamo skup pravila koja reguliu imovinsko pravne odnose meu fizikim licima koji imaju za predmet stvari. Pod stvarno pravo spadaju i pojedine pravne ustanove koje reguliu stvarno pravo, a to su slubenosti, svojina i zaloga. U rimskom pravu se susreemo sa stvarnim pravima (svojina, slubenost i zaloga). Svojinom se smatra potpuno pravo raspolaganja svojom stvari. Slubenost i zaloga su prava na tuoj stvari i pojavljuju se kao ogranienja prava svojine vlasnika u korist drugih lica.

2.1 STVARIPod stvarima podrazumijevamo one dijelove prirode koji mogu da zadovolje neku ljudsku potrebu i imaju neku vrijednost i nalaze se u neijoj vlasti. To su najese predmeti svakodnevne upotrebe. S obzirom na veliku raznovrsnost stvari i na injenicu da zadovoljavaju raznolike potrebe, pravo se ne odnosi prema njima jednako u pogledu sticanja, evidencije otuenja i zalaganja i dijele se prema odreenim specifinostima: Stvari u slobodnom prometu, stvari van prometa i stvari u ogranienom prometu Pokretne i nepokretne stvari Potrone i nepotrone stvari Individualno i po rodu odredjene stvari Zamjenljive i nezamjenljive stvari Djeljive i nedjeljive stvari Strana 3


Poslovno pravo - ImovinaProste i sloene stvari Glavne i sporedne stvari Plodovi Tjelesne i bestjelesne stvari

Novac se takoe ubraja u stvari. U pravu se novac tretira kao pokretna, zamjenljiva, potrona i po rodu odreena stvar. Novac moze da bude i individualno odreena stvar, ako se iz nekog razloga specijalno obiljei ili izdvoji. Ono sto je posebno znaajno, kada je novac u pitanju, je da se izvrenje novane obaveze ne moe proglasiti nemoguom usljed vie sile. Mogue je da dunik nema novanih sredstava da izmiri obaveze ali on nije u mogucnosti da se pravda da nema novca, jer tu okolnost pravo ne priznaje kao razlog za nemogucnost izvrenja obaveze. Hartije od vrijednosti su isprave o nekom imovinskom pravu, najee o isplati odreene sume novca, koje je tijesno povezano sa posjedovanjem isprave (hartije od vrijednosti). Hartije od vrijednosti dijelimo na: Hartije od vrijednosti na ime Hartije od vrijednosti na donosioca Hartije od vrijednosti po naredbi

Legitimacioni znaci predstavljaju razne kupone za pretplatu na hranu, pozorite i sl. i oni slue da se lice, koje je ovlateno da trazi neku uslugu ili radnju, moe pojaviti i legitimisati i zatim traiti izvrenje te usluge.

2.2 SVOJINASvojina je kompleksni pojam i moe biti predmet izuavanja i sa ekonomske i sa pravne take gledita. Tokom razvoja drustva transformisala se i svojina. U raznim vremenskim periodima svojina je mijenjala i oblik i sadrinu. S obzirom da je, ekonomski posmatrano, Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 4

Poslovno pravo - Imovinasvojina prisvajanje, onda proizilazi da je bilo toliko oblika svojine u dosadanjem razvitku drutva, koliko i naina prisvajanja. Poto je navedeno da svojina u ekonomskom smislu znai prisvajanje ekonomskih dobara, onda moemo rei da u pravnom pogledu ustanova svojine znai zbir onih pravila koja propisuju na koji nain se vrsi prisvajanje. S obzirom na to ko vrsi prisvajanje, da li kolektiv ili pojedinac, svojinu dijelimo na kolektivnu i privatnu. Svojina je najvanije stvarno pravo. U naoj pravnoj terminologiji upotrebaljavaju se uporedo termini svojina, sopstvenost i vlasnitvo kao sinonimi. Pod tim terminom se podrazumijeva potpuno pravo raspolaganja subjekta jednom stvari. To ovlatenje vlasnika karakterie jo rimsko pravo u sljedeem: Vlasnik ima pravo upotrebe, ius utendi Pravo pribiranja plodova, ius frutendi Pravo otuivanja i unitavanja, ius abutendi

Znai, svojina je najire pravo raspolaganja sa stvarima. Ovakvo je pravo svojine shvaeno u najirem smislu rijei. Kao sto je ve reeno, u zavisnosti od toga ko ima pravo raspolaganja stvarima, dijelimo svojinu na kolektivnu, ako kolektivitet raspolae stvarima, i na privatnu svojinu, ako pravo raspolaganja pripada pojedincu. Privatna svojina je onaj oblik svojine kod koga je pojedinac nosilac prava (titular) da sa stvarima raspolae, pa on ima pravo upotrebe, pravo pribavljanja plodova i pravo otuenja. Svojina je najire ovlatenje i mogunost raspolaganja sa stvari, no tokom razvoja drutva shvatanje prava svojine u najirem smislu pretrpjelo je niz ogranienja, a ta su ogranienja privatne svojine uslijedila kao posljedica potreba opte sigurnosti, higijene, urbanizama pa i ekonomske intervencije drave. Naroito za vrijeme ratova i kriza, drava je primorana da, putem maksimizacije cijena, donoenja tarifnih zakona u pogledu minimalnih nadnica utie na slobodu ugovaranja i da vrsi organiavanja privatne svojine. Ova vrsta svojine javlja se i u sljedeim vidovima: susvojina, zajednika svojina i etana svojina. Susvojina postoji ako vie lica ima pravo svojine na jednoj stvari. Raspravljajui o svojini reeno je da je ona iskljuiva tj. da obuhvata pravo upotrebe, pribiranja plodova, otuenja i unitenja, pa se postavlja pitanje da li kod susvojine prednja ovlatenja pripadaju raznim licima. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 5

Poslovno pravo - ImovinaOdgovor na ovo pitanje je negativan. Susvojina ne znai da jednom vlasniku pripada pravo upotrebe, drugom pravo ubiranja plodova, a ostalim pravo otuenja, itd. Susvojina se upravo sastoji u tome da svim suvlasnicima pripadaju sva ovlatenja koja proistiu iz svojine i da oni vre ta ovlatenja na nekoj stvari u idealnim dijelovima npr. A u 1/2, B i C u 1/4 dijela. Terete i trokove u vezi sa tom stvari snosie u istom odnosu. U sluaju otuenja, podijelie kupovnu cijenu srazmjerno suvlasnikim dijelovima. Ako stvar sluajno djelomino propadne, na preostalom dijelu e suvlasniki odnosi biti isti kakvi su bili kada je stvar bila itava. Ako neko od suvlasnika ne eli vie da ostane u suvlasnikom odnosu, on moe svoji dio da otui ostalim suvlasnicima ili nekom drugom, a ako se pri tome ne postigne sporazum moze da trai putem suda prodaju cijele stvari, pa svaki od suvlasnika dobija od cijene srazmjerno svome suvlasnikom dijelu. Ovo je najesci slucaj suvlasnitva (sulvasnitvo po idealnim, alikvotnim dijelovima). Pored ovog postoji i suvlasnitvo po realnim dijelovima. To je sluaj kod "sloenih stvari" koje mogu da nastanu ako vie suvlasnika od svojih stvari sastave jednu stvar koja predstavlja mehaniku cjelinu i to tako da svako zadrava svojinu na svome dijelu. Zajednika svojina je slina susvojini ali se razlikuje od nje, kako po svom nainu nastanka, tako i po svojoj sadrini. Za razliku od susvojine, kod zajednike svojine se ne zna tano koliki je iji udio. Pod terminom zajednika svojina u nasem pravu podrazumijeva se imovina branih drugova. Zakon o braku navodi da ono to brani drugovi steknu radom za vrijeme trajanja braka, predstavlja njihovu zajedniku imovinu. Ovaj vid svojine pominje i propis o nasljeivanju istiui da nasljednici, dok ne podijele zaostavtinu, imaju na istoj zajedniku svojinu. Etana svojina je svojina pojedinog stana ili pojedine poslovne prostorije (lokala). Sama pojava etane svojine rezultat je nastanjivanja veceg broja ljudi u gradovima i njihove koncentracije na relativno malom prostoru. Nae zakonodavstvo je taj oblik svojine regulisalo posebnim propisima. Vlasnici pojedinih dijelova zgrade ili pojedinog sprata mogu da budu, kako fizika, tako i pravna lica. Kod etane svojine vlasnici pojedinog stana imaju puno pravo svojine, oni svoj dio mogu da zalau, da otuuju tj. da njime raspolau. Pored toga to etani vlasnici imaju pravo svojine nad svojim stanom ili dijelom zgrade, postoje i zajedniki dijelovi koji slue svim vlasnicima. Na ovim predmetima zajednike upotrebe susvojinu imaju svi vlasnici etanih stanova. Ova susvojina je naroite vrste i razlika izmeu nje i obine susvojine sastoji se u tome Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 6

Poslovno pravo - Imovinasto ova susvojina nije dijeljiva. Obaveza etanih vlasnika je da u srazmjeri sa svojim vlasnikim dijelom uestvuju, kako u podnoenju zajednikih trokova opravki, odravanja i uprave zgrade, tako i da sudjeluju u plaanju poreza i osiguranja. Vlasnici su, kod etane svojine, vlasnici realnog dijela zgrade, tj odreenog stana, a pojedini stan moe da bude i u susvojini.

2.3 OBLICI STICANJA PRAVA SVOJINESvojina kao subjektivno pravo stie se na osnovu odreenih injenica. Jo je rimsko pravo, ija shvatanja su u tom pogledu prihvatila savremena zakonodavstva, grupisalo sve injenice na osnovu kojih se svojina stie na dva naina: na derivatni nain sticanja svojine na originarni nain sticanja svojine

2.3.1 DERIVATNI NAIN STICANJA SVOJINEDerivatni nain sastoji se u tome da svojina proistie iz ranije svojine prethodnika, npr. svojina kupca zasniva se na svojini prodavca. Da bi svojina mogla biti punovana i zakonita preduslov je postojanje dva momenta. Prvi momenat je pravni osnov (iustus titulus), a drugi je zakonit nain sticanja (modus aquirendi). Pravni osnov je osnov priznat zakonom po kome jedno lice moe prenijeti svojinu na drugo, npr. kupoprodajom, poklonom, zamjenom, dakle ugovorom meu stranama, a taj osnov moe biti i sudska presuda ili zakon, npr. kod zakonskog nasljeivanja. Nain sticanja nam pokazuje kako je izvren prenos stvari sa ranijeg na sadanjeg vlasnika. Prema propisima mnogih drava, usvojeno je da se prenos pokretnih stvari vri predajom iz jedne ruke u drugu, a prenos nepokretnih stvari vri se na osnovu pismenog ugovora i upisom u zemljinu knjigu. Predaja stvari moe da bude izvrena na vie naina. Tako razlikujemo faktiku i fiktivnu predaju. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 7

Poslovno pravo - ImovinaFaktika predaja se takoe javlja u dva vida, u obliku fizike i simbolike predaje.Fizika predaja bi bila ako, npr. kupimo u knjiari knjigu pa nam istu prodavac preda. Slucaj simblike predaje je kada se kod promjene vlasnitva ne predaje sama stvar nego sredstvo putem kojeg se stvar moze neposredno korisiti, npr. prodajam amac prijatelju, pa poto se amac nalazi na moru predam mu kljuc katanca kojim je amac privren na odreenom mjestu na pristanistu. Ova dva naina predaje, fizika i simbolika, nazivaju se zajednikim imenom faktika predaja. Od faktike teba razlikovati fiktivnu predaju. Takva predaja postoji kada se neposredna predaja stvari nije izvrila, a strane smatraju da je izvrena jer je sporazumom strana prenijeta ekonomska vlast nad stvari. Ovdje strane, iako fiziki nisu predaju izvrile, pretpostavljaju kao da su je stvarno izvrili zato se to i naziva fiktivnom predajom. Postoji nekoliko naina te predaje i oni su poznati u rimskom pravu pa su se i otuda zadrali termini koji su karakteristini za takve naine predaje. Vidovi te predaje su sljedei: Traditio brevi manu (sluaj ako vlasnik daje neku svoju stvar drugom licu, pa naknadno na to lice prenese i pravo svojine) Constitutum possessorium (slucaj kada vlasnik otui stvar ali je ne preda nego i dalje zadri po nekom pravnom osnovu, ali ne kao vlasnik nego, npr. kao zakupac) Cessio vindicationis (sluaj kada se prenosi svojina na stvari koja se nalazi privremeno kod treeg lica)

2.3.2 ORIGINARNI NAIN STICANJA PRAVA SVOJINEOvaj nain sticanja prava svojine postoji kada se svojina ne nadovezuje na pravo svojine prethodnika nego nastaje na osnovu zakonom priznatih injenica. Kao originarni nain sticanja svojine smatraju se sljedei sluajevi: Sticanje od nevlasnika Odraj Okupacija Strana 8


Poslovno pravo - ImovinaPlod linog rada Nalaz stvari

Sticanje od nevlasnika je nain sticanja svojine koji je uveden radi pravne sigurnosti. Ima situacija kada kupac kupuje stvar od lica za koje moze osnovano pretpostaviti da je ono vlasnik stvari ili bar da je punomonik ili zakonski zastupnik vlasnika, odnosno da je lice koje je ovlateno da stvari otui, npr. ako neko kupuje stvari na javnoj prodaji ili ako je kupuje od lica koje ima ovlastenja da takvu stvar izrauje. Tu spada i sluaj kada neko kupuje stvari od trgovca u njegovoj radnji kao i sluaj da neko kupi stvar od lica kome je sam vlasnik povjerio tu stvar. Bilo bi koenje brzine i usporavanje efikasnosti pravnog prometa da se prilikom svakog pribavljanja stvari trae detaljni dokazi o pravu vlasnitva prodavca. Ti razlozi su naveli zakonodavca da regulie mogunost sticanja svojine od nevlasnika. Odraj (usucapio) je sluaj kada neko due vremena posjeduje neku stvar do koje je doao od nevlasnika, ali na zakonit nain i savjesno, tj. u uvjerenju da je stvar stekao od vlasnika pa mu poslije izvjesnog vremenskog roka zakon priznaje pravo svojine. Rokovi su razliiti za pokretne i neporketne stvari. Opravdanost ove ustanove se obrazlae potrebama pravne sigurnosti. Ovdje se usljed proteka vremena jedno faktiko stanje pretvara u pravno stanje. Za razliku od ustanove zasterjelosti, gdje se usljed nevrenja jednog prava kroz dui period ono gubi, ovdje se, usljed vrenja prava (pod odreenim okolnostima - savjesno pribavljanje) i kroz odreeni vremenski period, pravo stie. Okupacija ili zauzimanje niijih stvari (stvari bez vlasnika) imala je neki znaaj u ranijim periodima, dok je bilo nezauzete zemlje i ume dok danas praktino nema znaaja. Plod linog rada (akumulacija) je takoe originaran nacin sticanja svojine i to upravo najei, npr. seljaku pripada prinos sa njegove njive ili voe iz njegovog vonjaka. Vlasniku materijala pripada ono to je svojim radom od svog materijala stvorio, a pripada mu i ono sto mu je stvorio od tog materijala neki majstor ili radnik sa kojim je prethodno sklopio ugovor. Nalaz stvari je predvien kao poseban nain sticanja na naenim stvarima.


Strana 9

Poslovno pravo - Imovina 2.4 OBLICI NASTANKA DRAVNE SVOJINE (KOD NAS)Konfiskacija predstavlja oduzimanje imovine zbog postupka koji sa sobom povlai odreenu kaznu. Iako je konfiskacija danas sporedna kazna kojom se osueniku oduzima imovina djelimino ili u cjelini, postoje sluajevi u kojima se konfiskacija koristi i kao glavna kazna. To su slucajevi administrativnih prekraja zbog nepotovanja finansijskih, sanitarnih i carinskih propisa. Nacionalizacija je proces prelaska privatne svojine u drzavnu i ona se odnosi na jednu odreenu privrednu granu. To je jedna privredno - politika mjera koja nije usmjerena protiv vlasnika jer, za razliku od konfiskacije, prilikom nacionalizacije ukljuena je i odreena naknada za nacionalizovanu imovinu subjekta. Eksproprijacija je mjera kojom se, uz odgovarajuu naknadu, oduzimaju stvari u interesu drustvene zajednice. Ono to je karakteristino za ovaj proces je to da se prvo mora utvrditi opti interes da neka nepokretna stvar pree u dravnu svojinu. Arondacija je mjera koja je ranije nazivana zaokruivanje jer se primjenjivala u svrhu grupisanja razbacanih posjeda zadruga i poljoprivrednih dobara. Komasacija je slina arondaciji i vrila se kako bi se, stvaranjem veih i pravilnijih zemljisnih parcela omoguila ekonomina obrada poljoprivrednih zemljita. Ostavnina bez nasljednika predstavlja imovinu koja prelazi u dravno vlasnitvo jer je fiziko lice, koje je bilo vlasnik imovine, preminulo i nije imalo nasljednika niti je testamentom regulisana raspodjela imovine.

2.5 ZATITA SVOJINEPoto svojina predstavlja apsolutno stvarno pravo, nosilac prava moe zahtijevati da svako potuje to pravo i da ga ne ometa. Ako doe do ometanja tog prava ili ak oduzimanja stvari, vlasnik moe da trai od dravnih organa zatitu. Ova zatita se ostvaruje podnoenjem tubi sudu. S obzirom da imaju za cilj da zatite svojinu, ove tube se nazivaju svojinskim tubama i u njih spadaju: Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 10

Poslovno pravo - ImovinaTuba za povraaj svojine Publicijanska tuba Negatorna tuba Izluna tuba

Tuzba za povraaj svojine (reivindikacija) ima za cilj da vlasniku, kojem je oduzeta stvar i nije u mogunosti da se njome koristi, vrati vlast nad odreenom stvari tj. da je moe korisiti. Tubu podie vlasnik na osnovu prava svojine i, ako je tuba opravdana i ako se usvoji, vlasnik ima pravo da trai vraanje stvari kao i plodove te stvari nastale za vrijeme otuenja. Publicijanska tuba je dobila svoj naziv po pretoru Publiciju koji ju je uveo. Iako ima isti cilj kao i reivindikciona tuba postoje razlike u samom procesu. Naime, ona uvodi neke olakice prilikom dokazivanja. Kako je u reivindikacionoj tubi potrebno dokazati ne samo svoje pravo svojine ve i pravo svojine prethodnika, vlasnik se esto stavlja u lo poloaj jer je to esto teko dokazati. Kod publicijanske tube potrebno je dokazati samo da tuilac ima pree (jae) pravo svojine na stvar od onoga kod koga se stvar nalazi. Negatorna tuba je tuba koja se pokree od strane vlasnika kojem se osporava pravo svojine nad odreenom stvari od strane drugog lica. Jednostavnije reeno, ova tuba se pokree od strane vlasnika kada mu neko smeta da mirno uiva u pravima svojine. Izluna tuba se pokree od strane vlasnika kada je stvar, usljed nekih okolnosti, dospijela meu stvari koje su zaplijenjene od strane povjerioca nekog dunika usljed izvrnog ili steajnog postupka.

2.6 PRESTANAK SVOJINERazlozi prestanka svojine mogu se podijeliti u dvije kategorije. Prva kategorija predstavlja prestanak svojine za svakoga jer predmet svojine vie ne postoji u fizikom smislu. To se moe desiti usljed poara ili dotrajalosti. Takoe svojina moe da prestane u sluaju da je vlasnik napustio stvar, a niko je nije prosvojio. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 11

Poslovno pravo - ImovinaDruga kategorija predstavlja situacije kada pravo svojine prestaje samo za vlasnika, dok svojina prelazi na drugog pravnim poslom, tj. jednim od naina koje smo nazvali derivatnim sticanjem prava svojine. Ovdje podrazumijevamo i prelazak iz privatnog vlasnitva u dravnu svojinu bilo kojim putem.

2.7 SLUBENOSTISlubenosti su, kao i svojina, apsolutna stvarna prava. Razlika je u tome sto se slubenosti odnose na tuu stvar, za razliku od svojine koja se odnosi na svoju, tako da slubenost ustvari predstavlja ogranienje prava svojine vlasnika.

2.7.1 STVARNE SLUBENOSTIStvarne slubenosti se javljaju kada je u pitanju nepokretna imovina. Npr. vlasnik jednog zemljita mora da dozvoli prolaz preko tog zemljita vlasniku drugog zemljita jer ne postoji drugi nain da se doe do tog zemljita. U ovoj situaciji prvo zemljite se naziva posluno, a drugo se naziva povlasno. Stvarne slubenosti mogu nastati ugovorom izmeu vlasnika povlasnog i poslunog dobra, na osnovu sudske presude ili po zakonu i odrajem (dugom upotrebom , ako je uz to postojanje slubenosti ekonomski opravdano kao nuno i neophodno). Stvarne slubenosti se jo dijele na poljske i gradske slubenosti, s obzirom da li se radi o zemljitu ili zgradama. Takoe ih jo moemo podijeliti i na pozitivne i negativne slubenosti.

2.7.2 LINE SLUBENOSTILine slubenosti su vezane za odreenu linost i, kao takve, ne mogu se prenositi na drugog. Postoje tri vrste line slubenosti: Plodouivanje Upotreba Pravo stanovanja Strana 12


Poslovno pravo - ImovinaPlodouivanje je najira lina slubenost. Titular (plodouivalac) moe da koristi dobro po svom linom nahoenju, da uiva u plodovima, ali su njegova prava ua od vlasnikovih jer titular mora da odrava predmet plodouivanja u ispravnom stanju i ne smije da promijeni karakter dobra. Vlasnikovo pravo je uveliko ogranieno dok plodouivanje traje. On ne moe da koristi ovaj predmet, ali ga moe otuiti ili opteretiti zalogom, ali ni novi vlasnik ne moze koristiti stvar dok traje plodouivanje. Upotreba je lina slubenost koja se ne razlikuje sutinski od prava plodouivanja. Jedina razlika je u tome sto je pravo upotrebe ue od prava plodouivanja. Upotreba podrazumijeva koritenje stvari samo za line (porodine) potrebe dok plodouivalac moe da izda u zakup taj predmet s tim da se sauva njegova sutina. Pravo stanovanja je lina slubenost koja se koristi tako to osoba koja ima to pravo moe da za svoje potrebe zauzme odreene dijelove zgrade ili kue. Karakteristika svih linih slubenosti je u tome to uveliko ograniavaju pravo vlasnika dok traju.

2.7.3 POSTANAK, PRESTANAK I ZATITA SLUBENOSTILine slubenosti nastaju na osnovu ugovora, zakona i sudske odluke. Kada je u pitanju zatita slubenosti, vae pravila koja su iznijeta prilikom zatite svojine, tj. tuba sudu je sredstvo kojim se titi slubenost. Slubenost moe da prestane ugovorom (saglasnost), nestajanjem ekonomskog interesa postojanja slubenosti ili smru nosioca prava line slubenosti poto se ne mogu prenositi na druga lica.

2.8 ZALOGAZaloga je predmet koji dunik daje povjeriocu kao garanciju da e dug biti vraen u dogovorenom roku. Dunik koji daje zalogu je zalogodavac, a povjerilac koji uzima zalogu je zalogoprimac. Iz toga moemo zakljuiti da je pravo zaloge pravo pomou kojeg povjerilac Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 13

Poslovno pravo - Imovinamoe namiriti svoje potraivanje iz stvari koju mu je dunik zaloio. On se moe namiriti iz zaloene stvari samo ako se dug ne podmiri na vrijeme. Zalono pravo je sporedno pravo koje postoji dok god postoji glavno pravo, tj. potraivanje za ije je obezbijeenje data zaloga. Meutim, zalono pravo takoe moemo posmatrati i kao stvarno pravo, jer je apsolutno i djeluje prema svakome, to predstavlja slinost sa pravom svojine. Razlika je u tome to je zaloga pravo na tuoj stvari, dok je svojina pravo na svojoj stvari. Onaj kome pripada pravo zaloge ima ograniena prava prema predmetu zaloge. Zaloga takoe ima slinosti sa slubenou jer oba prava predstavljaju ograniena prava svojine i predstavljaju prava u pogledu na tue stvari. Razlika izmeu njih je ta to je slubenost samostalno pravo, dok je pravo zaloge zavisno od nekog drugog (obligacionog) prava i slui samo kao garancija da e glavno potraivanje biti na vrijeme plaeno. Ako dunik ne plati na vrijeme svoj dug, povjerilac je ovlaten da se namiri iz predmeta zaloge s tim da, ako ta vrijednost ne bude dovoljna za podmirenje duga, dunik mu ostatak duga mora nadoknaditi. Meutim, ako stvar bude prodata po vioj cijeni nego sto je iznos duga, povjerilac je obavezan da viak novca stavi duniku na raspolaganje. Vrste zaloga zavise od predmeta koji zalaemo. Kao podloga za za podjelu zaloga posluila je podjela stvari na pokretne i nepokretne, pa tako imamo: Runu zalogu Hipoteku

2.8.1 RUNA ZALOGARuna zaloga je zaloga koja podrazumijeva pokretni predmet zaloge koji je nepotroan i individualno odreen. Kod ove vrste zaloge je potrebno znati da se predmet zaloge mora predati povjeriocu da bi postojalo pravo zaloge, a sve dok se ne preda postoji samo obligaciono pravo da e se predmet predati. Dok je stvar u zalogu, na nju se gleda kao da je van prometa jer se vlasnik (zaloni dunik) ne moze njome koristiti, kao ni zaloni povjerilac. Ako se dug ne isplati,


Strana 14

Poslovno pravo - Imovinapovjerilac ne moe zadrati zaloni predmet za sebe, niti ga moe prodati na svoju ruku, ve to moe uraditi samo putem suda.

2.8.2 HIPOTEKAHipoteka (intabulacija) postoji kada je predmet zaloge nepokretna stvar. Za razliku od rune zaloge, kod hipoteke vlasnik zaloene stvari i dalje ostaje u posjedu iste. Vlasnik nekretnine moe zaloenu nekretninu otuiti, meutim novi vlasnik e odgovarati za dug prethodnika, a povjerilac ima pravo da trai namirenje svojih potraivanja prodajom nekretnine. Za hipoteke je vano vrijeme kada je ona uknjiena na nekretninu, jer se moe desiti da postoji vie hipoteka na istu nekretninu, pa se u tom sluaju povjerioci namiruju po hronolokom redu tih knjienja.

2.8.3 POSTANAK, PRESTANAK I ZATITA PRAVA ZALOGEZalono pravo je sporedno pravo koje zavisi od postojanja glavnog prava - potrazivanja, i ne moe nastati samostalno, ve samo kao garancija drugog prava. Zaloga najee nastaje kao ugovor meu stranama i to se naziva ugovorna zaloga. Meutim, postoji i zakonska zaloga koja predstavlja npr. pravo zaloge drave na imovini poreskog obveznika u visini poreza. Takoe postoji i sudska zaloga koja nastaje na osnovu odluke suda u parninom, tj. izvnom postupku. Prestanak prava zaloge nastupa ako prestane dug za ije je obezbijeenje data zaloga ili usljed sporazuma. Takoe moe da prestane konfuzijom (sjedinjenje linosti dunika i povjerioca, npr. naslijeem) ili propau predmeta zaloga ili sudskom prodajom zaloge.

2.9 AUTORSKO PRAVOPravo autora, kao stvaraoca autorskog djela, regulisano je pravnim pravilima autorskog prava. Predmet autorskog prava su intelektualni proizvodi (djela u oblasti nauke, knjievnosti, grana umjetnosti, arhitekture i sl.). Objektivno posmatrano, autorsko pravo predstavlja skup Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 15

Poslovno pravo - Imovinanormi kojima se reguliu odnosi nastali povodom intelektualnog stvaralatva odnosno autorskih djela u napomenutim oblastima. Autorsko pravo se takoe moe gledati kao apsolutno pravo koje se sastoji od linopravnih i imovinsko-pravnih ovlatenja koja pripadaju autoru. Lino-pravna ovlatenja predstavljaju pravo autora da bude oznaen kao stvaralac djela kao i da odluuje o sadrini djela. Imovinsko-pravna ovlatenja ogledaju se u pravu autora da dobija naknadu za iskoritavanje svog djela. Autorsko pravo je prenosivo pravnim poslovima meu ivima, ali i pravnim poslovima u sluaju smrti. U sluaju smrti autora, prenose se sva imovinsko-pravna ovlatenja na nasljednika, dok se lino-pravna ovlatenja prenose djelimino. Pravo autora da bude oznaen kao stvaralac djela je najizraenije lino-pravno ovlatenje koje se ne moe prenijeti na nasljednika. Moemo razlikovati tri komponente autorskog djela, a to su: Ideja Forma Materijalna podloga

Ideja i materijalna podloga nisu predmet autorskog prava, ve samo forma koja predstavlja opredmeenje ideje i izraava se rijeju, slikom, zvukom i sl. Pravna zatita se daje samo toj komponenti autorskog djela. Autorska imovinska prava ine prava autora na imovinsko iskoritavanje djela. Meutim, pored imovinske komponente, postoji i lino-pravna komponenta koja predstavlja moralna prava autora. Ta moralna prava su: Pravo paterniteta (sastoji se u iskljuivom pravu autora da mu se prizna autorstvo nad djelom) Pravo na naznaenje imena (autorovo ime mora biti naznaeno na svakom primjerku djela, tj. navedeno prilikom svakog javnog izvoenja)


Strana 16

Poslovno pravo - ImovinaPravo objavljivanja (autor ima iskljuivo pravo da objavi svoje djelo i odredi nain na koji e djelo biti objavljeno) Pravo na zatitu integriteta Pravo na suprostavljanje nedostojnom iskoritavanju djela

2.10PRAVA INDUSTRIJSKE SVOJINEIndustrijska svojina je proizvod ljudskog uma u oblasti tehnike i tehnologije koji je primjenjiv u industrijskoj proizvodnji ili nalazi svoju primjenu u u privrednim djelatnostima. Prava koja imaju stvaraoci ovih objekata ragulisana su pravnim normama objektivnog prava, tzv. prava industrijske svojine. Objekti industrijske svojine su:

-

Patenti Tehniko znanje, iskustvo i unapreenja Uzorci i modeli igovi i oznake geografskog porijekla robe i sl.

Pravo industrijske svojine takodje ima lino-pravnu i imovinsko-pravnu komponentu. Moralno pravo vlasnika industrijske svojine je da bude oznaen kao stvaralac odreenog objekta, a imovinsko obuhvata njegovo pravo da svoju tvorevinu koristi i sa njome da raspolae ostvarujui pravo na naknadu i sticanje dobiti.


Strana 17


3 PRAVNI PROMETImovinsko pravni promet je prenos subjektivnih imovinskih prava od jednog lica na drugo lice na osnovu njihovog sporazuma, tj. saglanou volje tih lica. Neka subjektivna prava se ne mogu prenostiti i ne mogu biti predmet pravnog prometa (lina prava, porodina prava i sl.). Moramo razlikovati pravni promet i ekonomski promet koji predstavlja prenos dobara sa jednog na drugo lice. On se sastoji u faktikom prenosu dobara, pa se stie faktika vlast lica nad stvarima. Za imovinsko pravni promet je karakteristian prenos prava, koja mogu biti za objekte i stvari. Glavni instrumenet imovinsko pravnog prometa su pravni poslovi.

3.1 PRAVNI POSLOVIUniverzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 18

Poslovno pravo - ImovinaPravni posao je izjava volje lica usmjerena na stvaranje, izmjenu ili ukidanje nekog pravnog odnosa. Izjava volje je neophodna za nastanak pravnog posla. Volja mora biti izjavljena, jer se o postojanju volje moe tek zakljuivati na osnovu izjave. Svaki pravni posao ima vie elemenata kojima se odreuje sadrina posla, tj. prava i obaveze strana u pravnom poslu. Elementi pravnog posla se mogu podijeliti na bitne, prirodne i sluajne. Bitni elementi su oni elementi koji moraju postojati da bi pravni posao uopte nastao, tj. da bi dolo do zakljuenja posla. Prirodni elementi su oni koji po svojoj sadrini predstavljaju najea, uobiajena i tipina rjeenja, pa ta rjeenja odgovaraju onim koja daju i dispozitivni pravni propisi. Sluajni elementi su oni elementi koji odstupaju od sadrine dispozitivnih pravnih propisa i vae samo ako su ih strane tano predvidjele ugovorom.

3.2 VRSTE PRAVNIH POSLOVAPrema svojoj sadrini, pravni poslovi mogu biti: jednostrani ili dvostrani pravni poslovi Teretni i dobroini pravni poslovi Formalni i neformalni pravni poslovi

Jednostrani pravni poslovi su oni za iji je nastanak potrebna izjava volje jednog lica ili jedne strane u pravnom odnosu, dok dvostrani pravni poslovi zahtijevaju izjavu volje minimalno dvije strane pravnog odnosa. Teretni pravni poslovi su oni koji obavezuju jednu stranu u pravnom odnosu da neto da ili uini u zamjenu za korist koju dobija od druge strane. Dobroin pravni poslovi su takvi


Strana 19

Poslovno pravo - Imovinaposlovi na osnovu kojih jedna strana nije obavezna da da neku naknadu za ono to dobija od druge strane. Formalni poslovi su oni koji zahtijevaju izjavu volje u formalnom obliku, dok se za neformalne poslove ne trazi formalna izjava.

4 ZAKLJUAKKad ima vlastitu zemlju, vlastitog konja, ili koju bilo drugu stvar kojoj si vlasnik, svak je duan to tvoje pravo vlatine priznati, potovati i ostaviti te da, u zakonitim granicama, mirno i u potpunoj slobodi uiva. Isto tako kad ima neko pravo na tuoj stvari, kao: da prelazi preko neije zemlje, ili da stvar neiju u zalozi dri, svak, pa i sam vlasnik treba da to tvoje pravo potuje i da te pusti da ga na njegovoj stvari potpuno i mirno vri1 Pravo koje ima: da ti neko stvar kakvu dade, ili da za to neko djelo ili radnju izvri, ili da neto radi tebe i tvoje udobnosti propusti ili ti dopusti, pa sve, razumje se, pripada, kao i1

lan 870 Opteg imovinskog zakonika za Crnu Goru


Strana 20

Poslovno pravo - Imovinastvarna prava, tvojoj imovini. Ali, ba da je stvar kojoj ti dunik duguje i stvarna po sebi, ona e tek onda u istini tvoja vlatina biti kad se dug namiri, i stvar pod tvoje ruke u vlast doe. Dok god dug namiren nije, meu tobom i stvarju koja ti je na dugu nalazi se kod dunika, njegova volja hoe li ili nee izvriti to je dunik. Dunik moe biti tuen za stvar. I kad presudu dobije jo ne znai da e postati vlanik stvari (dunik moe umrijeti, otii u daleke zemlje)2

5 LITERATURAKasagi Rajko, prof. dr, Poslovno pravo, 2005. god. Ekonomski fakultet, Banja Luka

Luki D. Radomir, Kouti P. Budimir, Uvod u pravo, 2003. Slubeni list SCG, Beograd

2

lan 871 Opteg imovinskog zakonika za Crnu Goru


Strana 21


6 SADRAJIMOVINA.......................................................................................................1 1 UVOD.........................................................................................................2 2 STVARNO PRAVO...................................................................................32.1 Stvari.................................................................................................................3 2.2 Svojina...............................................................................................................4 2.3 Oblici sticanja prava svojine..............................................................................7


Strana 22

Poslovno pravo - Imovina2.3.1 Derivatni nain sticanja svojine...................................................................7 2.3.2 Originarni nain sticanja prava svojine........................................................8 2.4 Oblici nastanka dravne svojine (kod nas)......................................................10 2.5 Zatita svojine.................................................................................................10 2.6 Prestanak svojine............................................................................................11 2.7 Slubenosti......................................................................................................12 2.7.1 Stvarne slubenosti...................................................................................12 2.7.2 Line slubenosti.......................................................................................12 2.7.3 Postanak, prestanak i zatita slubenosti..................................................13 2.8 Zaloga............................................................................................................. 13 2.8.1 Runa zaloga.............................................................................................14 2.8.2 Hipoteka....................................................................................................15 2.8.3 Postanak, prestanak i zatita prava zaloge...............................................15 2.9 Autorsko pravo................................................................................................15 2.10 Prava industrijske svojine..............................................................................17

3 PRAVNI PROMET...................................................................................183.1 Pravni poslovi..................................................................................................18 3.2 Vrste pravnih poslova......................................................................................19

4 ZAKLJUAK...........................................................................................20 5 LITERATURA..........................................................................................21 6 SADRAJ.................................................................................................22


Strana 23

poslovno pravo - imovina

Documents