poslovno pravo ii dio nova knjiga

Download POSLOVNO PRAVO II dio nova knjiga

If you can't read please download the document

Upload: agic007

Post on 29-Jun-2015

1.036 views

Category:

Documents


21 download

TRANSCRIPT

POSLOVNO PRAVODRUGA KNJIGA (2004)

SADRAJ

I UGOVORIUGOVORI.......................................................................................................................................3 1. UGOVOR O PRODAJI...............................................................................................................3 2. TRGOVINSKO POSREDOVANJE (MEETARENJE).............................................................40 3. TRGOVINSKO ZASTUPNITVO.............................................................................................43 4. KOMISION................................................................................................................................46 5. USKLADITENJE....................................................................................................................50 6. UGOVOR O PEDICIJI............................................................................................................54 7. UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM....................................................................59 8. UGOVOR O PREVOZU STVARI DRUMOM (CESTOM)..........................................................66 9. UGOVOR O LICENCI...............................................................................................................71 10. UGOVOR O GRAENJU..................................................................................................75 11. UGOVOR O OSIGURANJU...................................................................................................88 HOV-HARTIJE OD VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNI PAPIRI)....................................................100 PRAVO KONKURENCIJE..........................................................................................................109

UGOVORI 1. UGOVOR O PRODAJII POJAM UGOVORA O PRODAJI 1. Pojam prodaje 1. 1. Posao prodaje i ugovor o prodaji Prodaja predstavlja posao kojim se normativno odreuje i pod zatitu drave stavlja razmjena robe za novac. Posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmeni robe za novac. 1. 2. Definicija ugovora i njegove vrste Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se jedna od njih-prodavalacobavezuje da odreenu stvar povodom koje posao i nastaje preda, isporui drugoj strani-kupcu- i da mu prenese najjae svojinsko pravona njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odreenu sumu novca i da mu prenese najjae svojinsko pravo na njoj. Postoje TRI OSNOVNA TIPA UGOVORA O PRODAJI, a to su: Prodaja graanskog, poslovnog i meunarodnog poslovnog prava. 5Subjekti graanske prodaje su domaa i strana fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog ili trgovinskog prava i to kada oba djeluju izvan registrovanog predmeta svoga poslovanja. Graanska prodaja se stoga zakljuuje sporadino i neprofesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje upotrebnih vrijednosti objekta. Predmet ove prodaje mogu biti i nepokretne stvari. Teite regulative postavljeno je na prelaz svojine. 8Subjekti privredne prodaje su subjekti poslovnog odnosno trgovinskog prava. Da bi ugovor o prodaji zakljuen izmeu navedenih subjekata bio posao domaeg poslovnog prava, on mora da ispuni dva uslova: Prvi da je zakljuen u okviru registrovane djelatnosti bar jednog od njih Drugi da je do sklapanja ugovora dolo na podruju BiH Poslovnopravna prodaja se zakljuuje masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. Predmet prodaje poslovnog prava moe biti samo pokretna stvar. Ova vrsta ugovora se zakljuuje bilo zato da bi se prodala roba sopstvene proizvodnje, bilo zato da bi se izvrila dalja prodaja kupljenih stvari u preraenom ili nepreraenom stanju. Ugovori o prodaji se mogu svrstati u vie posebnih poslova a to su: fiksna prodaja, specifikaciona prodaja, prodaja po uzorku ili modelu, ugovor o isporuci, ugovor o isporuci investicione opreme, prodaja sa obronim otplatama cijene i berzanski poslovi. 10Prodaja meunarodnog poslovnog prava po svemu je ista kao i prodaja poslovnog prava osim to se zakljuuje na meunarodnom nivou a ne u okviru granica.

2. Osobine i dejstvo ugovora o prodaji 2. 1. Osobine ugovora Ugovor o prodaji je TERETAN, DVOSTRANO OBAVEZAN I KOMUTATIVAN. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja , tako da ugovor postoji i kad cijena nije odreena sporazumom stranaka. Komutativnost oznaava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka: ono to je obaveza jedne, pravo je druge stranke. Ugovor se zakljuuje sporazumom stranaka i konsenzualan je. Za njegov nastanak ili dejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora. Sporazum stranaka se u naelu postie u bilo kojoj formi. Izuzetno Zakon za pojedine vrste prodaje propisuje pisanu formu ugovora. Forma tada dobija svojstvo bitnog elementa. Nae pravo ne poznaje dokaznu formu. 2. 2. Dejstvo Ugovora Dejstvom ugovora nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obaveze na isporuku stvari. Ugovor o prodaji moe imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva. Prema dejstvu ugovora sve pravne sisteme dijelimo na tradicione, translativne i mjeovite. II ZAKLJUIVANJE UGOVORA 1. Primjena optih pravila Principi kojih se stranke moraju pridravati pri zakljuenju ugovora o prodaji sadrani su u Osnovnim naelima Z. O. O. A to su: Autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje, zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja. 2. Postupak zakljuivanja ugovora Postupak zakljuivanja ugovora obuhvata sljedee faze: -eventualne faze -nune faze -perfekciju ugovora -intervencija drave u domenu nastanka pojedinih ugovora -potpisivanje ugovora

1. U eventualne faze zakljuivanja ugovora ubrajamo najprije preliminarne kontakte. To su jednostrane, faktike, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili trai informacije radi donoenja odluke o otpoinjanju pregovora. Drugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasno izraenim ciljem da se otpone proces utvrivanja namjere uesnika u pogledu budueg ugovora. Pimeno pisana saglasnost strana do koje se doe u toku pregovora , a koja se tie pojedinih dijelova ugovora naziva se punktacija. Zavrnu treu etapu ini tkz. pripremni ugovor. On predstavlja projekat ugovora do koga se dolo pregovorima. Pripremni ugovor daje osnovu za upuivanje vrste ponude. 2. Nune faze zakljuivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Obje etape su sloene i meusobno povezane. Njihovu uslovljenost najbolje ilustruje institut kontarponude. PONUDA je jednostrani graansko pravni posao, nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioca se sastoji u tome da se unutar perioda oznaenog u ponudi ili ako toga nema u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Poto ponuda u naelu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac u ekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponuenog. Ti posebni postupci su: ofertalne licitacije, licitacije o podobnosti i prikupljanje ponuda. Sva tri postupka se kod sloenijih ugovora i ugovora vee vrijednosti obavljaju na osnovu prethodno izraenog tendera. Tender izrauje ili pribavlja lice koje je ponudilac u ekon. smislu a ponueni u pravnom znaenju rijei. Tender predstavlja veoma detaljno sainjen i obavezan obrazac ponude u kome su sadrani svi elementi koje ona mora da ima osim cijene. PRIHVAT-je izjava ili ponaanje ponuenog sa ponudom. Ugovor o prodaji moe biti zakljuen i utnjom. Poto utnja predstavlja pasivno dranje ponuenog, ona se moe smatrati prihvatom samo ako postoje sljedee pretpostavke: Stalna poslovna veza ponudioca i ponuenog i to u pogledu odreene, a ne bilo koje robe, i proputanje ponuenog da se u ostavljenom roku ili odmah izjavi da ponudu odbija. 3. Pod perfekcijom ugovora o prodaji podrazumjevaju se pravila koja odreuju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne ili su pak bile odsutne, kada je saglasnost postignuta. 4. Intervencija drave u domenu nastanka ugovora: Ova faza je pravilo kod meunarodne prodaje. 5. Potpisivanje Ugovora moe predstavljati etapu njegovog zakljuenja u tri sluaja: Prva dva obuhvataju situacije u kojima je prodaja po zakonu ili po sporazumu stranaka formalni pravni posao. Trei sluaj je: ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kada je postignuta saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovarae je u isto vrijeme nastala obaveza da

ugovoru dadnu predvienu formu. Forma moe biti zaovoljena zajednikim potpisom jednog ili odvojenim potpisom dva dokumenta identinog sadraja.

3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora 3. 1. Standardni ugovori Poslovnopravna prodaja se uvijek obavlja profesionalno, a njen najei predmet su pokretne stvari odreene po rodu. Standardni ugovori se primjenjuju jednako na sve uesnike u poslu. U njima se unaprijed daju tipizirani nebitni elementi ugovora. Bitni elementi se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Najee se posebno sporazumjeva o koliini kao odrednici predmeta i o iznosu cijene. 3. 2. Zakljunica To je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unaprijed utvrenom i odtampanom formularu ili na ad. hoc sastavljenom obrascu. Poto zakljunica ne predstavlja pismenu formu ugovora, on je punovaan i kada zakljunica nije izdatan tj. potpisana. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oni odreeni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. Sve to se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo u tekstu, bilo na margini obavezuje strake. Saadraj zakljunice u svemu mora odgovarati usmeno zakljuenom ugovoru. Svaka stranka moe od druge zahtjevati ispostavljanje ili potpisivanje zakljunice, sve dok druga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Zakljunica se sastavlja najmanje u dva ravnoglasna primjerka. Strana koja je sainila i potpisala dostavja je drugom partneru na potpis, sa zahtjevom da joj vrati jedan potpisan primjerak. Opte uzanse su za vraanje potpisane zakljunice predvidjele rok od 3 dana. Ako druga srtrana nee da potpie ili vrati zakljunicu, spor e se najprije rjeavati u mirnim putem. Ukoliko neda rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zakljunicu moe tubom traiti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadraj. 3. 3. Porudbina To je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliitim poloajem i funkcijama u postupku zakljuivanja i dokazivanja ugovora. Porudbina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenih informacija , njome izraava ozbiljnu namjeru da zakljui odreeni u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac alje porudbinu na osnovu ve pripremljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata. Takva porudbina mora biti u svemu saglasna sa ponudom. Postoje li u porudbini razlike u odnosu na ponuda ona ima pravna svojstva kontraponude. Kada je ugovor ve sklopljen, porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta. III BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI 1. Pojam i vrste Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na:

2. Predmet

propisane utana ene sporazumom stranaka

oni koji u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske sutine-po prirodi posla

Karakteristian predmet trgovake prodaje su pokretne stvari. To mogu biti : roba, energije i hartije od vrijednosti. Posebni pravni reimi predvieni su za prodaju energija. Prodaja hartija od vrijednosti vri se premapravilima predvienim za pojedine vrste. 1.1. Stvar kao predmet prodaje

Da bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu. Promet moe biti neogranien ili ogranien. Ogranienja prometa mogu biti trajna ili privremena. Prema kriteriju egzistencije predmet prodaje moe biti: propala, postojea i budua stvar. Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo ako je uasu njegovog zakljuenja stvar u kojoj je ugovor bila propala. Dejstvo djelomine propasti ovisi od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora ugroena ili ne. U principu kupac moe da bira da li e ugovor raskinuti ili e ostati pri njemu uz srazmjerno snienje cijene. No ugovor po sili zakona ostaje na snazi ako djelimina propast ne smeta postizanju svrhe ugovora ili ako za odreenu stvar postoji posl. obiaj koji zahtjeva ouvanje ugovora. Kupac tada ima pravo samo na snienje cijene. Nae pravo neposredno i posredno priznaje prodaju buduih stvari. Njenim zakljuivanjem prodavac na sebe preizima rizik zakanjenja ili nanastanka stvari u roku koji je predvien za isporuku. Stvar moe biti odreena po rodu (generike stvari) ili po svojim sopstvenim jedinstvenim osobinama (individualizirane stvari). Generiko definisanje predstavlja ujedno i minimalno kvalitativno odreivanje stvari. U koliinskom smislu. stvar moe biti precizno odrediva ili odreena. U ugovoru stvar koja je predmet prodaje mora biti opisan berem do mjere koja je ini odredivom. Predmetom prodaje moe biti vlastita ili tua stvar. Prodajom tue stvari prodavac na sebe preuzima obavezu da do vremena isporuke pribavi svojinsko pravo i da ga prenese na kupca. Ne uspije li u tome odgovara za kanjenje, odnosno raskid ugovora. Savjestan kupac, onaj koji nije, niti je morao znati da kupuje stvar od nevlasnika, moe raskinuti ugovor i traiti naknadu tete ako zbog pravnog nedostatka nije u stabju da ostvari svrhu ugovora. 1.2. Koli1.3. ina

Koliina predstavlja fiziko, prostorno i kvantitativno odreivanje stvari koja je predmet prodaje. Ona je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Naini odreivanja koliina:

2.numeriko preciziranje (broj komada, %, vagon. . . ) 4.priblino odreivanje koliina (cirka, od-do) 6.ugovorna koliina utvrena uvidom na odreenom lokalitetu (uture, vieno. . ) Da bi ugovor o prodaji postojao, koliina mora biti barem odrediva.

3. Cijena 3. 1. Pojam, struktura i nain odreivanja cijene U pravnom smislu cijena je bitan element ugovora, koji predstavlja preteno novanu protivvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. Ugraanskoj prodaji cijena moe biti izraena veim djelom u novcu, a manjim u stvarima. Struktura cijene je veoma sloean. Ucijenu najprije ulazi novana protuvvrijednost neto teine robe, ukoliko ugovorom nije izriito predvieno da ona obuhvata i teinu ambalae (bruto). Poto je prema dispozitivnm pravilima pribavljanje ambalae obaveza prodavaca, to trokovi koje ona izaziva, takoe moraju biti ukljueni u cijenu. Ovo pravilo se nee primjeniti kada postoji izriit suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtjevaju osobine ambalae. Trokovi robnog prometa u uem smislu: porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku, uskladitenje itd. Po pravilu ulaze ucijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke. Ako se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da ukljui izvozne carine zajedno sa trokovima izvoznog carinjenja. Prodavac koji je ujedno i uvoznik robe u cijenu mora da ukalkulie uvozne carine i trokove uvoznog carinjenja. Ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije odreena cijena. Ona se tada konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera. Cijena u ugovoru mora biti odreena ili bar odrediva. Naini na koje se cijena odreuje su prinudni propisi, ugovor i dispozitivni propis. 3.2 Odreivanje cijene prinudnim aktom Preduzea u principu formiraju cijene slobodno prema uvjetima trita. Kada su ispunjeni zakonski uslovi, mjere neposredne kontrole cijena propisuje vlada. Ona moe odrediti: fiksne cijene, najvie cijene, strukturu najviih cijena, zadravanje cijena na zateenom odnosno odreenom nivou, te mare u trgovini. U ove mjere spada i mogunost Vlade da propie mogunost davanja saglasnosti na cijene ili da promjenu cijena uslovi prethodnim obavjetavanjem. Za pojedine poljoprivredne proizvode Vlada moe propisati i zatitne cijene bilo kao garantovane ili kao minimalno-otkupne. Ako je cijena propisana konkretno i precizno, odreenim iznosom, ne mora u ugovoru biti ni spomenuta. Utom sluaju vaie ona fiksna cijena koja je predviena aktom nadlenohg organa. Bude li ugovorena vea ili manja cijena, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Kada je odlukom Vlade utvrena najvia cijena ugovor e vaiti i bez sporazuma o cijeni. Tada e se smatrati da su stranke htjele najviu cijenu. Ugovaranje nie cijene je pravovaljanjo i kupac duguje samo ono na ta upuuje ugovor. Ista logika primjenit e se i u situaciji u kojoj je propisana minimalna cijena. Bude li cijena prinudnim propisom odreena u rasponu (od. . . . do), tada e biti valjana svaka cijena koja se nalazi unutar predvienih veliina. Ako stranke ugovore veu smatrat e se da su eljele maksimalnu, a ako predvide

ugovorom niu od minimalne pretpostavit e se da je ugovorena minimalna cijena.

3. 3. Odreivanje cijene ugovorom Odreivanje cijene ugovorom moe biti izriito ili preutno npr. Kupovinom robe po izloenoj cijeni. Cijena se u ugovor unosi kao odreena ili odrediva. Smatra se da je cijena odrediva kada ugovor sadri dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti. Cijena je odrediva i onda kada ju je mogue utvrditi prema okolnostima. Cijenu mogu odrediti i kupac i prodavac zajedno, zatim stranke mogu imenovati tree lice koje e odrediti cijenu. Razlike nastaju kada tree lice nee ili ne moe da odredi cijenu. U tom sluaju strankama se ostavlja mogunost da naknadno odrede cijenu. Ako to ne uine. a ne raskinu ugovor, smatrat e se da su ugovorili razumnu cijenu. Sporno je i pitanje da li cijenu moe odrediti samo jedna strana. U naem pravu se smatra da cijena nije ni ugovorena i da tada kupac duguje onu koju bi platio u sluaju kada cijena nije odreena. Postoje tri tehnike kojima se odreuje cijena: 1.Individualno ugovaranje cijene 3.Upotreba trgovakih termina 5.Obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku Prva se sastoji u njenom individualnom ugovoranju, bilo na osnovu procjene stranaka bilo na bazi metodologija koje su po zakonu obavezne. Drugi se sastoji u upotrebi trgovakih termina: B)tekua cijena C)cijena konkurencije D)cijena kotanja Tekua cijena-je cijena utvrena slubenom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijedi isporuka robe. Ne postoji li zvanina evidencija, cijena se utvruje na osnovu elemenata pomou kojih se prema obiajima trita utvruje cijena. Cijena konkurencije-podrazumjeva cijenu po kojoj istu robu prodaje lojalni konkurent Cijena kotanja- znai cijenu koja obuhvata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe bez uraunavanja dobiti. Trei metod jeste obraunavanje cijene prema IZVAENOM UZORKU. Vadi li se vie uzoraka, tada je za cijenu svake partije robe mjerodavan uzorak koji je iz nje izvaen, ukoliko nije izriito ugovoreno da se kao mjerodavan uzima prosjean kvalitet svih uzoraka za cijelu koliinu robe. 3. 4. Odreivanje cijene dispozitivnim propisom Ako cijena u ugovoru nije odreena, niti je odrediva, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora. Ako redovna prodaveva cijena ne postoji smatra se da je ugovorena razumna cijena.

Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora. Od tekue se razumna razlikuje po vremenu utvrivanja. Prva je vezana za vrijeme isporuke, a druga za vrijeme zakljuenja ugovora. Ako se ni razumna cijena ne moe utvrditi, onda se smatra da je ugovorna cijena ona koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. Poto sud ne moe djelovati po sopstvenoj incijativi, to znai da bi sud utvrdio cjenu, jedna ili obje strane moraju podnijeti sudu podnijeti zahtjev da to uini. Ako ni jedna stranka unutar rokova zastare prava ne pokrene, postupak za odreivanje cijene putem suda treba smatrati da ugovor ne postoji. 3. 5. Promjena cijene Pod promjenom cijene podrazumjevamo njeno naknadno, razliito odreivanje u odnosu na cijenu iz ugovora, Z. O. O. sadri dva instituta koji mogu na osnovu zahtjeva samo sa jedne strane da dovedu do promjene cijene. -Prvi je raskid ili izmjena ugovora zbog promjenjenih okolnosti -Drugi je prekomerno oteenje Stranke mogu u ugovoru unaprijed predvidjeti uslove pod kojima e se , kao i naine na koji e se mijenjati utvrena cijena. Prvi i najei nain jeste ugovaranje klizne skale. U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje izraditi i isporuiti odreene predmete moe se unijeti klauzula, kojom se u vidu matematske formule precizira uticaj izmjene pojedinih kalkulativnih elemenata cijene u odreeno vrijeme i na odreenom tritu na samu cijenu. Za pojedine vrste poslova, naroito za isporuku investicionih dobara postoje tipske ugovorne klauzule. Druga vrsta klauzula. kojima se revidira cijena su inedksne klauzule. U njima se promjena cijena vee za promjenu cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od strane ovlatene organizacije. Kao valorimetar mogu biti uzeti i trokovi radne snage ili ivota. Da bi se izbjegao pekulativni karakter ove klauzule, Zakon ih smatra dozvoljenim ako je izabrani index u neposrednoj ekonom. vezi sa predmetom ili kad je ova odredba unesena u ugovor radi osiguranja ivotnog standarda ugovorene strane. U protivnom odredba o inedeksnoj klauzuli smatra se nitavnom. IV NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI 1. Pojam i vrste Nebitni elementi su oni sastojci ugovora, koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla niti radi sainjavanja ugovora shodno kljunim ciljevima stranaka. Njima stranke postiu potpunu prilagoenost ugovora svojim potrebama. Osim bitnih elemenata prodaje svi ostali sastojci posla pravno imaju karakter nebitnih elemenata ve po pretpostavci. Suprotno moe biti propisano ili ugovoreno. Osnovni nebitni elementi ugovora o prodaji su : kvalitet, transportne klauzule i ambalaa. 2. Kvalitet

2. 1. Pojam kvaliteta Kvalitet je skup hemijskih, fizikih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobiajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proistiu iz ugovora ili okolnosti posla. Kvalitet je skup svojstava robe usljed kojih se ona moe korisno upotrijebiti. Kvalitet e predstavljati bitan elemenat posla. ako je tako propisano ili ugovoreno, ako na to ukazuje priroda stvari ili okolnost posla. U svim ostalim sluajevima kvalitet ima karakternebitnog elementa. Kvalitet moe biti odreen: prinudnim ili dispozitivnim propisima i ugovorom. 2. 2 Odreivanje kvaliteta prinudnim propisom Kvalitet se odreuje prinudnim propisom onda kada je od posebnog interesa za iru drutvenu zajednicu (zdravlje, sigurnost i sl). Kvalitet moe biti propisan zakonom ili podzakonskim aktima. Neposredno prinudno utvrivanje kvaliteta vri se propisima o kvalitetu proizvoda i robe. Njima se odreuju norme kvaliteta, postupci i metode obezbjeenja ispitivanje i kontrole kvaliteta, kao i uslovi izahtjevi za postizanje i ouvanje propisanog nivoa kvaliteta pojedinih proizvoda. U metode posrednog utvrivanja kvalitete ulaze propisi o tehnikim normativima i obaveznim proizvoakim specifikacijama. Njima se kvalitet robe determinie kroz nametanje postupaka projektovanja, izrade, kontrole, putanja u rad pogona i rukovanja. Bez obzira kako je odreen propisani kvalitet je obavezan, pa se ne mora ni ugovarati. Ukoliko su se stranke dogovorile o kvalitetu niem od fiksiranog smatrat e se da su htjele propisani odnosno najnii predvieni kvalitet. 2. 3. Odreivanje kvaliteta ugovorom Kvalitet se odreuje sporazumom stranaka i to na vie naina. Mogu se primjeniti samostalno ili kombinovano. Ugovorom se kvalitet moe odrediti i alternativno. Ako nije rjeeno kojoj strani pripada pravo izbora treba uzeti da ono postoji u korist prodavca kao dunika. Kod odreivanja kvaliteta OPISOMu ugovoru se rijeima/i ili crteima oznaavaju sve ili samo pojedine osobine stvari. Drugi nain je odreivanje kvaliteta po MUSTRI ili UZORKU ili MODELU. Mustra/uzorak je manja koliina stvari ijim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena koliina. Pri ovom nainu ugovaranja kvaliteta se mora voditi rauna o dreivanju i ouvanju identiteta mustre (uzorka). Posebnu sigurnost strankama prua autentian uzorak. AUTENTIAN UZORAK-je onaj koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka ili uzorak koji je jedna strana pod svojim peatom dala drugoj stranki, ili uzorak koji je posrednik izdvojio i zapeatio svojim peatom. Za neke artikle postoje i TIPSKE MUSTRE. Utvruju ih privredne asocijacije i ustanove esto pod posebnim komercijalnim nazivima. MODEL-je tijelo koje predstavlja osobine i dimenzije industrijskog ili zanatskog proizvoda odnosno njihovog dijela koji je predmet prodaje.

Kvalitet se moe odrediti i specifikacijom. Pod specifikacijom se podrazumjeva Svaka odredba ugovora kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. Ukoliko su specifikacijom utvrena samo neka svojstva robe, osobine koje nisu predviene moraju da zadovolje 2 kriterija: da budu u skladui sa specifiranim svojstvima i da odgovaraju onome to je u prometu uobiajeno. Bude li sporazumom stranaka utanaeno da je kupac duan da nakon zakljuenja ugovora ispostavi specifikaciju postoji posebna vrsta ugovora-SPECIFIKACIONA PRODAJA. Kvalitet se moe odrediti i TIPOM. Tip je onaj skup svojstava pod kojim se jedna roba pojavljuje u prometu tako da je ona vie ili manje poznata irokom krugu potroaa. Tip se oznaava posebnim nazivom (npr. vlaiki sir). Od tipa treba razlikovati tehniku oznaku, koja je poznata samo uskom krugu strunjaka. Stranke mogu ugovarati kvalitet pozivima na standarde. STANDARDI su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje, te proizvodu kao njihovom rezultatu. Mogu biti meunarodni, nacionalni, granski i proizvoaki ili interni. Kvalitet se moe ugovoriti i primjenom posebnih tehnikih termina. Izraz uobiajeni kvalitet oznaava ona svojstva stvari koja se u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Ovdje se mora voditi rauna o dva znaajna momenta i to trenutak zakljuenja ugovora i pri definisanju svojstava stvari mora se voditi rauna o kliini. Termin kakva-takva znai da se roba sa odreenog mjesta ili iz odreene proizvodnje uzima bez prebiranja i izdvajanja dijelova boljeg odnosno loijeg kvaliteta. Termin vieno-odobreno gdje se smatra da je kupac prije zakljuenja ugovora robu pregledao i pristao na njen kvalitet. 2. 4. Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom Ako kvalitet nije ni propisan ni ugovoren, on e se odrediti dispozitivnim propisom. Ako prodavac ne zna namjenu generikih stvari duan je dati stvari srednje kakvoe, a prodavac koji zna namjenu za koju e kupac koristiti stvar duan je dati stvar odgovarajue kakvoe. 3. Ambalaa Ambalaa je stvar, sredstvo pakovanja, a time i imovinska vrijednost. Ona je zatitni omot robe. Moemo je podijeliti na potronu i nepotronu te obinu i orginalnu. Proizvodi u orginalnom pakovanju su oni koji su prije stavljanja u promet na tritu upakovani na nain koji osigurava da se sadraj pakovanja ne moe izmjeniti, utroiti odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili oteivanja pakovanja, a u cilju da se tako upakovan proizvod ponudi neposrednom potroau tj. korisniku. Ambalaa je bitan elemenat ugovora, ako je to propisano ili izriito ugovoreno. U svim ostalim sluajevima ona je nebitan elemenat. Obezbjeenje i pakovanje robe je po dispozitivnim propisima obaveza prodavca. Ambalaa moe biti odreena prinudnim propisima. Drugi izvor pravila o ambalai je konkretan ugovor. Stranke se o ambalai sporazumjevaju opisujui je, upotrebom tehnikih termina ili pozivom na posebne uzanse. Ukoliko ugovor uti o pitanju

ambalae, tada Opte uzanse zahtjevaju da prodavac obezbjedi uobiajenu ambalau. Tek ako ova nije predviena vait e dispozitivna norma Optih uzansi. Ambalaa najprije mora da robu uini sposobnom za prevoz bez oteenja. Ko mjerodavan se uzima ugovoreni nain prevoza, a ako nije predvien onda onaj kojim se roba po prirodi posla redovno transportuje izmeu mjesta otpreme i opredjeljenja u konkretnom sluaju. I drugo ambalaa mora biti takva da obezbjeuje primjenu najnieg podvoznog stava izabranim nainima transporta. Bude li u ugovor unesena neka od sljedeih klauzula: Fanco ambalaa, ambalaa izgubljena, ambalaa gratis, ona se ne mora ni platiti ni vratiti. Trajnu ambalau vee vrijednosti kupac je duan vratiti i kad nita posebno nije izmeu stranaka utanaeno. 4. Transportne klauzule Transportne klauzule su tehniki trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skraeni nain dogovaraju o organizaciji transporta, snoenju trokova isporuke i transporta, sklapanju ugovora o transportnom osiguranju i snoenju trokova tog osiguranja, te o prelasku rizika sa prodavca na kupca. Mogue je odrediti i plaanje carina, pribavljanje dozvola itd. . Meunarodna privredna komora u Parizu kodifikovala je najvanije transportne klauzule. Akt kojim je to uinjeno zove se INCOTERMS-to je dokumenat s univerzalnom primjenom. Incoterms sadri samo pravila o tumaenju pojedinih transportnih klauzula. Njihov sadraj moe biti ugovorom proiren ili suen. Ovo pravilo vai za meunarodnu prodaju. u domaem pravu ono moe biti sporno jer su Opte uzanse regulisale istu materiju. Incoterms i Opte uzanse sadre iste klauzule. Broj klauzula u Incotermsu je manji ali je njihov sadraj odreen daleko ire, njihove klauzule sadre po 10 obaveza za svaku stranu, dok to sa uzansama nije sluaj. Pojedine klauzule imaju razliita znaenja u ova dva akta. GLAVA DRUGA OBAVEZE PRODAVACA I Uopte o obavezama prodavaca 1. Vrste obaveza Obaveze prodavaca su dunosti izvravanja odreenih radnji koje za njega proistiu iz ugovora o prodaji. U osnovne dunosti ubrajaju se isporuka, garancija za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Sporedne obaveze vezane su za izvrenje glavnih obaveza i za reim odgovornosti prodavca i istiu se : uvanje stvari i obavjetavanje. II Isporuka 1. Pojam isporuke Isporuka je osnovna obaveza prodavca. Pod isporukom podrazumjevamo sistem faktikih i pravnih radnji koje prodavac mora izvriti prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao stei posjed stvari i svojine na njoj.

Isporuka se mora sastojati bar iz jedne faktike i jedne pravne radnje. Faktikim radnjama smatramo fizika i materijalna injenja ili neinjenja iji je cilj omoguavanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje. Neinjenje ili proputanje moe ali samo izuzetno da predstavlja radnju isporuke. To e biti u sluaju kada se stvar ve po nekom osnovu nalazi kod kupca (npr. po osnovu lizinga). Ovakva predaja naziva se fiktivnom. Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izriito ili preutno. Njihov znaaj je u tome to jednu materijalnu radnju koja moe imati razliita pravna znaenja kvalifikuju kao radnju isporuke. Zahvaljujui tome to isporuka uvijek predstavlja i akt volje, ona moe biti odreena i kao pomoni pravni posao. Isporuka je sloena obaveza, zbog toga ona ima vie modaliteta od kojih su najvaniji tipizirani. Modaliteti su pojam koji u sebe ukljuuje: vrste radnji koje ulaze u sistem isporuke, obiljeja tih radnji te nain na koji one moraju biti ispunjene. Vrste modaliteta su : predmet, mjesto, nain, vrijeme i dejstva isporuke. 2. Predmet isporuke Ako nije nita drugo ugovoreno ili ne proizilazi iz prirode posla, prodavac je duan kupcu predati stvar u ispravnom stanju zajedno sa njenim pripadcima (znai u stanju u kome je ugovoreno). Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od trenutka kada je prodavac bio duan da mu ih preda. 3. Mjesto isporuke 3. 1. Pojam mjesta isporuke Mjesto isporuke je geografska lokacija u kome sve, ili barem najvanije radnje isporuke moraju biti zavrene. Odreivanje lokacije jeste utvrivanje mjesta isporuke u irem a lokaliteta u uem smislu. Za mjesto isporuke se vezuju: razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova, prelazak rizika, prelazak svojinskih prava i neka dispozitivna pravila o nainu izvrenja ugovora. Prema mjestu isporuke prodaje (tip ugovora o prodaji) mogu biti: 1prodaje u mjestu (nedistancione)-prodavac i kupac u pravilu imaju sjedita u istom mjestu 2prodaje sa otpremom (distancione)-kad prodavac i kupac imaju sjedita u istom mjestu 4prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione)-kod kojih se mjesto isporuke nalazi u mjestu opredjeljenja i koje takoe pretpostavljaju postojanje razliitih sjedita stranaka. Mjesto isporuke i u irem i u uem smislu se odreuje prvenstveno ugovorom. Sporazum stranaka o tome moe biti izriit ili preutan. Izriito odreivanje se u pravilu vri transportnim klauzulama. Ako u ugovoru nije nita dogovoreno primjenit e se dispozitivna pravila. 3. 2. Mjesto isporuke u irem smislu

Odreivanje mjesta isporuke u irem smislu, prema dispozitivnim normama, zavisi od vrste stvari koja je predmet ugovora, a moe zavisiti i od okolnosti konkretnog posla. Ako je prodavac zakljuio ugovor u vrenju svoje redovne privredne djelatnosti, a radi se o robi odreenoj po rodu, mjesto isporuke je sjedite prodavca. U kom trenutkunije precizirano. U sluaju da prodavac u trenutku zakljuenja ugovora ima vie poslovnih jedinica, mjestom isporuke smatrate se ono iz koga je poslana ponuda ili u kome je prodavac dao prihvat, zavisno od okolnosti konkretnog ugovora, Bude li utanaeno da e se generike stvari uzeti sa odreenog stovarita ili koliine. mjesto isporuke bit e ono u kome se u trenutku zakljuenja ugovora nalazilo stovarite odnosno roba. Za individualizirane i budue stvari postoji alternativno rjeenje. Ako u vrijeme zakljuenja ugovora stranke znaju gdje se stvar nalazi odnosno gdje e biti proizvedena, ta lokacija je i mjesto isporuke. Ne znaju li stranke gdje se stvar nalazi, odnosno gdje e se proizvesti vae opta pravila. Kada na osnovu teksta ugovora postoji sumnja o tome da li su stranke eljele da mjesto isporuke bude mjesto otpreme ili opredjeljenja, uzanse se izjanjavaju za mjesto otpreme. Mjesto opredjeljenja se odreuje po podacima ugovora o prevozu.

3. 3. Mjesto isporuke u uem smislu Kod nedistancione prodaje mjesto isporuke u uem smislu je skladite prodavca. Ako prodavac ima vie skladita u istom mjestu, on odreuje sa kojeg od njih e isporuka biti izvrena. Ako se radi o distancionoj prodaji mjesto isporuke e biti transportni terminal ako je isti udaljen od skladita prodavca manje od 10 km, u suprotnom mjesto isporuke je skladite prodavca. 4. Nain isporuke 4. 1. Pojam i vrste Nain isporuke je pojam koji obuhvata sve vrste radnji (izdavanje, pregled, pakovanje, utovar i sl. ) i modalitete tih radnji. Prama nainu na koji se predmet stavlja na raspolaganje kupcu isporuka moe biti: 2simbolina 3dokumentarna 4realna -Pod simbolinom isporukom se smatra prodaja manjeg dijela predmeta isporuke, ili neke druge stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu cjelinu i koja je podobna da manifestuje stavljanje posjeda na raspolaganje kupcu, odnosno prenos posjeda sa prodavca na kupca (npr. predaja kljueva automobila itd). -Dokumentarna isporuka je ona koja se vri predajom papira koji kupcu omoguavaju efektivno raspolaganje prodatim stvarima. Isporuka se moe izvriti i uruenjem samih stvari koje su predmet ugovora. Sa uruenjem se izjednaava stavljanje stvari na raspolaganje kupcu. Takvu isporuku nazivamo realnom. Po vremenu predaje cijele ugovorene koliine nain isporuke moe biti kontinuelan i sukcesivan. U prvom sluaju postoji jednokratna isporuka. Ona se satoji u stavljanju kupcu na raspolaganje cijele ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, ali kontinuelno tj. Bez veih prekida. Sukcesicnom ili obronom isporukom nazivamo onu isporuku kod koje se ugovorena koliina stavlja na raspolaganje kupcu u manjim, relativno samostalnim djelovima izmeu ijeg uruenja postoji vremenski diskontinuitet. 4. 2. Realna jednokratna isporuka Kod nedistancione prodaje postoje tri naina isporuke na skladitu prodavca. Prvi se satoji u zajednikom izboru i izdavanju generike robe radi njene otpreme. Akteri odabira robe su prodavac i kupac. Drugi nain se realizuje ako uredno pozvani kupac ne doe radi odabira i izdvajanja robe. Tada prodavac ove radnje moe uiniti sam. I tree ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne moe bez njega da odabere i izdvoji robu, isporuka se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe da obavi sam.

U trenutku izvrenja posljednje radnje prodavca, rizik prelazi sa prodavca na kupca i onda kada stvar nije izdvojena iz mase, ako nije individualizirana. Kod distancione prodaje nain isporuke zavisi od toga da li je mjesto isporuke transportni terminal ili skladite prodavca. U prvom sluaju pravila koja vae za predaju robe na prevoz ujedno su i pravila i o nainu isporuke. Npr. Kod komadnih poiljki koje se prevoze eljeznicom nain isporuke e se sastojati u predaji poiljke sa popunjenim transportnim listom u eljezikom magacinu. Sloenija situacija je kada se isporuka vri na skladitu prodavca. Tada Se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo. Tek od tog trenutka rizil i trokovi prelaze na kupca. Ako vozar ili pediter zahtjevaju neto drugo, npr. slaganje robe na utovarnoj rampi skladita isporuka e biti izvrena traenim radnjama. 5. Vrijeme isporuke 5. 1. Pojam Vrijeme isporuke je trnutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu zavrene. Rok isporuke je u naelu nebitan element ugovora, ali iz sporazuma stranaka ili iz okolnosti posla moe proizii kvalifikacija roka kao bitnog elementa ugovora. 5. 2. Vrijeme jednokratne isporuke Vrijeme jednokratne isporuke utvruje se ugovorom. U njemu je to mogue uiniti na tri naina: oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i upotrebom tehnikih termina. Pod datumom se podrazumjeva bilo koji kalendarski datum. Na odreeni datum prodavac je duan da izvri isporuku do kraja radnog vremena. Period je protok vremena u kome sve radnje isporuke moraju biti zavrene. Odreuje se : danima, sedmicama, mjesecima, djelovima godina te godinama. Za svaki od njih postoji poseban nain raunanja. Ako su oznake vremena upotrebljene kombinovano, raunanje poinje od vee vremenske kategorije. Osnovno pravilo je da rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora. No, ako je izvrenje isporuke vezano za neku radnju prodavca : prethodnu isplatu cijene, otvaranje akreditiva ili slanje ambalae, tada rok isporuke poinje tei prvog radnog dana po izvrenju radnje kupca. Bude li u ugovor uneena klauzula po otvaranju plovidbe, po prestanku leda isl. rok isporuke poinje tei od dana slubenog obavjetenja da je plovni put otvoren, bez pbzira na to da li je objava tana ili ne. Ako je rok isporuke odreen datumom, koji u mjesto isporuke pada u nedelju ili dravni praznik, isporuka se ima izvriti prvi naredni radni dan. Ovo pravilo ne vrijedi za rok odreen periodom. Umjesto produenja vremena isporuke za jedan dan ono se skraije. Prodavac mora sve radnje isporuke da zavri najdalje na dan koji neposredno prethodi nedjelji ili prazniku. Kod distancione prodaje sa isporukom u mjestu opredjeljenja, vrijeme moe biti

produeno za vrijeme u kome traju saobraajne smetnje koje prodavac nije sam prouzrokaovao. O nastupanju i prestanku zapreka prevoza, prodavac mora bez odlaganja obavjestiti kupca. Prva grupa tehnikih termina koje uzanse preciziraju: ODMAH ili PROMPT-ovaj termin oznaava isporuku u roku od 8 dana od zakljuenja ugovora. Druga grupa termina se odnosi na izvrenje isporuke u toku kalendarskog mjeseca: poetkom, u prvoj polovini, sredinom, u drugoj polovini i krajem mjeseca. Treu grupu ine izrazi koji pokazuju da je u trenutku zakljuenja ugovora roba ve utovarena. To su : plivajua, u vonji, utovarena isl. Tada se isporuka smatra izvrenom ong asa kada roba stigne u mjesto opredjeljenja. Odreivanje vremena isporuke dispozitivnim propisom Ako vrijeme isporuke nije precizirano ugovorom, prodavac je duanda je izvri u razumnom roku. Razuman rok se uvijek posebno utvruje obzirom na okolnosti posla i prirodu stvari. I razuman rok poinje tei danom zakljuenja ugovora. Kupac dakle moe zahtijevati ispunjenje obaveze odmah, ali to prodavac ne mora uiniti prije isteka roka koji se smatra razumnim. 5. 3. Vrijeme sukcesivne isporuke Kada je rok isporuke cijele koliine 2 mj. Ili vie od toga, isporuka e se izvriti u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. Pri tome i razmak pojedinih obroka treba da bude priblino jednak. Bude li rok isporuke krai od 2 mjeseca isporuka e se izvriti u dva priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovorenog perioda. 5. 4. Istovremenost isporuke i plaanja Dispozitivno pravilo je da prodavac ne mora izvriti odreenu isporuku ako kupac istovremeno ne plati. ili nije spreman da plati ugovorenu cijenu. Da bi se ovo pravilo primjenilo mora biti ispunjeno nekolikopretpostavki. Prva je nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja. Druga pretpostavka se odnosi se na vrstu i modalitete prodaje, prodaju na kredit, prenumeracione (pretplatne)prodaje i klirinke prodaje nisu pogodne za primjenu ovog instituta. Istovremenim plaanjem smatra se ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i fakture. Ovaj rok je neophodno ostaviti kupcu kako bi on mogao da provjeri da li mu je isporueno ono to je ugovoreno te da li faktura odgovara isporuenoj robi. Kada se kod distancione prodaje isporuka izvri uruivanjem stvari prevozniku, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplatecijene ili poslati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njome u toku prevoza. Prodavac moe usloviti predaju stvari isplatom cijene u mjestu opredjeljenja. Pravni imstrument za to je unoenje klauzule o pouzeu u tovarni list onih vrsta prevoza koje ovaj institut poznaju. 6. Dejstvo isporuke: prelaz rizika

6. 1. Pojmovna odreenja Dejstva isporuke su njene pravne posljedice. Rizik se moe definisati kao mogunost nastupanja tete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara. Upravo zato tetne posljedice mora da snosi ona ugovorna strana na kojoj rizik poiva. tetna radnja ili dogaaj koji predstavljaju rizik moraju se desiti u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja. 6. 3. Prelaz rizika kad kupac nije u docnji Prelazak rizika sa prodavca na kupca kada kupac nije u docnji sa primjenom isporuke ili izvravanja radnji koje isporuku uslovljavaju, ureuje se prvenstveno ugovorom. U tom sluaju strankama stoje na raspolaganju dvije tehnike: Prva je da se stranke sprazumiju izriito, opisujui rjeenje koje ele, a druga je da stranke upotrijebe transportne klauzule (to se ee deava). Ukoliko ugovor ovo ne regulie primjenit e se dispozitivna pravila : do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja snosi prodavac, a predajom stvari rizik prelazi na kupca. Pod predajom stvari treba podrazumjevati isporuku koja odgovara uslovima konkretnog ugovora. Od opteg dispozitivnog pravila postoje dva izuzetka: 3Rizik ne prelazi na kupca isporukom kada je on zbog nedostataka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari. Rizik tada ostaje na prodavcu, a kupac ima obavezu da stvar uva. Kupac ima pravo na naknadu trokova izazvanih uvanjem stvari. 7Drugi izuzetak je onda kada prodavac koristei se svojim ovlatenjima u sluaju sumnje u ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu. Poto isporuka nije izvrena rizik se vraa prodavcu i to retroaktivno. 6. 3. Prelazak rizika kada je kupac u docnji Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje ruzik prelazi na kupca kada je doao u docnju. Pod predajom treba podrazumjevati isporuku a ne samo uruenje stvari. Sa kojim radnjama kupac moe biti u docnji? Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi sa prodavca na kupca u asu kada je doao u docnju Kada su predmet ugovora stvari odreene po rodu rizik prelazi na kupca u docnji ako je prodavac izdvojio stvari oigledno namjenjene za izvrenje i o tome odslao obavjest kupcu (obavjetenje se smatra izvrenim kada je odaslano). Ali ako su stvri odreene po rodu takve prirode da prodavac ne moe radnju izdvajanja izvriti sam, dovoljno je da izvri radnje koje su potrebne a koje moe sam izvriti kako bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslaoobavjest kupcu.

III Garancija za materijalne nedostatke 1. Pojam i vrste materijalnih nedostataka 1.1 Pojam materijalnih nedostataka Materijalnim nedostacima se moe smatrati svako odstupanje na loije od propisanih, redovnih odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predviena kao bitni elementi ugovora. Nedostatak postoji: 1Ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili promet 3Ako stvar nema svojstva za njezinu naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata 5Ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane 6Kada je prodavca predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu osim ako su uzorak ili model prikazani samo radi obavjesti 9Mogue su razliite teorijske definicije materijalnih nedostataka 1. 2. Vrste materijalnih nedostataka Nedostaci koji se odreuju prinudnim propisima redovnom praksom u prometu/i ili obiajima nazivaju se objektivnim. Oni koji postoje suprotno izriito ili preutno ugovorenim svojstvima predmeta prodaje, koji vrijeaju interese i ciljeve konkretnog kupca su subjektivni nedostaci Prema vrsti osobine koja ne odgovara ugovoru, nedostaci se dijelena kvalitativne i kvantitativne. Ukoliko je koliina bitan elemenat posla, onda nedostatak u koliini uvijek predstavlja i kvantitativnu manu. Prema mjerilu vidljivosti nedostaci se dijele na vidljive i skrivene. U prvu skupinu spadaju oni koji se mogu primjetiti ve pri prvom uobiajenom spoljnom pregledu stvari-na oigled. Skriveni nedostaci su oni za ije je utvrivanje potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihova upotreba. Otklonjivi nedostaci su oni ije je otklanjanje mogue bez bitnog umanjenja upotrebne ili prometne vrijednosti stvari. Neotklonjivi su oni kod kojih popravak ili nije mogu ili nema ek. smisla. Prema obimu nedostaci mogu biti znatni i neznatni. Znatni su oni koji dovode do ponitavanja ili umanjenja prometnih ili upotrebnih vrijednosti stvari. Neznatni ne umanjuju vrijednost stvari ni u kojem pogledu. Nedostaci mogu s obzirom na njihov uticaj na ugovor biti bitni ili nebitni. Bitni onemoguavaju ostvarivanje svrhe ugovora. Nebitni nedostaci mogu da prouzrokuju naknadu tete ali ne utiu na samo postojanje ugovora. 2. Garancija za materijalne nedotatke

2. 1. Pojam garancije Garancija za materijalne nedostatke je jamenje prodavca kupcu da prodata roba nema nikakvih fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu stvari. 2. 2 Uslovi za postojanje garancije Da bi garancija za materijalne nedostatke postojala moraju biti ispunjeni pravom predvieni uslovi. Oni imaju karakter: zakonskih odredbi, prinudni karakter, ugovorenih klauzula, jednostranih pravnih poslova i pravnih stanja. Svi uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno 3Nedostatak najprije mora postojati u asu prelaska rizika. Izuzetno, obaveza garancije, pa shodno tome i odgovornost postoji i onda kada se nedostatak pojavio nakon prelaska rizika, ako je on posljedica uzroka koji je postojao prije tog momenta. Npr. stoka je u momentu prelaska rizika ve bila zaraena, ali se bolest zbog perioda inkubacije pojavila nakon isporuke, Postojanje nedostataka ili uzroka nedostatka dokazuje kupac. 9Savjesnost kupca je drugi uslov za postojanje obaveze garancije, a to znai da u asu zakljuenja ugovora nedostaci nisu bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Ovaj uslov savjesnosti kupca odnosi se samo na svojstva potrebna za redovnu upotrebu ili za promet robe te na svojstva ili odlike koje su izriito ili preutno dogovorene odnosno propisane.

On ne postoji kod subjektivnih mana i kod prodaja po uzorku ili modelu budui da se smatra da je kupac morao da ih uoi, da je svoju dunost provjere obavio kako treba. Bude li ugovor zakljuen sa klauzulo, vieno-odobreno, kakva takva ili nekom slinom, kupac se ne moe pozvati na nedostatke stvari osim u sluaju obmane od strane prodavca. 6Obaveza garancije se moe ugovorom iskljuiti ili samo ograniiti. Nepostojanje ovakve kaluzule trei je uslov za egzistenciju obaveze garancije. Obaveza garancije e postojati uprlkos ovakvoj klauzuli ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili ako ju je nametnuo koristei svoj poseban monopolski poloaj. 7etvrti uslov jeste da stvar nije prodata na prinudnoj prodaji 9Peti uslov ini uredna reklamacija na mat. nedostatke. IV Garancija za pravne nedostatke (zatita od evikcije) 1. Pojam i vrste pravnih nedostataka Pravo nekog lica koje pod odreenim uslovima iskljuuje ili ograniava bilo miran posjed, bilo nastanak ili vtenje najjaeg svojinskog prava na predmetu prodaje predstavlja pravni nedostatak ili pravnu manu. Pravni nedostaci se kao i materijalni mogu podjeliti prema vie kriterija: 4Polazei od titulara prava koje predstavlja nedostatak, oni se mogu svrstati u

nedostatke iji je subjekat prodavac i one kod kojih je nosilac prava tree lice tj. osoba van ugovornog odnosa 8Prema dejstvu nedostataka nedostaci se dijele na one koji iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju kupevo pravo 10Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine na njoj teorija dijeli pravne nedostatke na potpune i djelomine. 17Pravo koje sa stanovita kupca predstavlj manu moe biti javnopravne i privatnopravne prirode. Od privatnih imovinskuh prava najee se sreu stvarna prava (svojina, hipoteka, slubenost). U privrednim prodajama su izizetno znaajna ona koja imaju obligaciono porijeklo (zaloga) ili potiu iz prava intelektualne svojine. Za postojanje mane je bitno da je uznemiravanje pravno. Ono moe biti izvreno putem tube i u vidu prigovora, ali i isticanjem nekih prava treeg lica neposredno. 2. Pojam garancioje za pravne nedostatke i uslovi za njeno postojanje Garancija za pravne nedostatke je jemenje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvih nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili trajanje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili ograniavali upotrebu tog prava a time i miran posjed prodajne stvari. Po svojoj pravnoj prirodi, garancija za pravne nedostatke je prirodan sastojak ugovora, postoji uvijek kada sporazumom stranaka nije izriito ili preutno iskljuena. Odgovornost prodavca za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. Zbog toga zatita od evikcije u naem pravu ima ugovorni osnov. Za postojanje garancije za pravne nedostatke moraju biti kumulativno ispunjeni zakonski uslovi: 4Nedostatak mora postojati u asu prelaska svojinskog prava sa prodavca na kupca. To znai da je nuno da je stvarno pravo treeg nastalojo dok je stvar bila u dravini prenosioca. 10Drugi uslov je da je kupac svjestan. Savjesnost najprije postoji ako kupac nije bio obavjeten o postajanju pravnog nedostatka. Smatrat e se da je kupac savjestan ako je u asu sklapanja ugovora nije znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta ili da njegovo pravo bude umanjeno ili ogranieno. Kupac se smatra savjesnim i onada kada je znao za pravni nedostatak, ali nije pristao da uzme stvar optereenu tim pravom 18Rei uslov jeste da garancija nije ugovorom iskljuena ili ograniena. Da bi ovaj uslov postojao potrebno je da prodavac bude savjestan. Smatrat e se da on nije savjestan ako mu je nedostatak u vrijeme sklapanja ugovora bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Usluaju nesavjesnosti prodavca, klauzula o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za pravne nedostatke je nitavna. 21etvrti uslov je obavjetavanje prodavca o nedostatku tj. Reklamaciji. Za razliku od mat, nedostatka, reklamiranje pravnih nedostataka nije uvijek uslov za odravanje prodaveve obaveze garancije na snazi. Obaveza postoji i kad reklamacija nije izvrena ito u tri sluaja: Kupac ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu ve poznati. Reklamacija nije uslov za postojanje obaveze garancije ni onda kada se kupac upustio u sudski spor s treim licem i izgubio ga, Prodavac se tada moe

osloboditi odgovornosti ne dokazom da njegova obaveza garancije ne postoji, jer nije izvrio obavjestavanje. nego dokazom da je raspolagao sreedstvima da se odbije zahtjev tree osobe. Reklamacija nije uslov ni za sluaj u kome je pravo treeg oito osnovano. V Ispostavljanje fakture 1. Pojam i obaveza njenog ispostavljanja Faktura je pisani dokumet kojim prodavac od kupca zahtjeva plaanje cijene predviene ugovorom ili eventualno ostale izdatke koje je uinio u vezi sa ugovorom. Faktura pored zahtjeva za plaanje sadri i neke elemente ugovora: predmet, koliinu, jed. cijenu. transp. klauzulu i ukupan iznos cijene. Funkcije fakture su brojne. Ona najprije predstavlja zahtjev za isplatu cijene. To je njen osnovni zadatak. Zatim ona je i izuzetno vaan knjigovodstveni dokumet kao i dokazno sredstvo. Ona moe predstavljati ponudu za zakljuenje ugovora ili prihvat ponude. Moe biti sredstvo za oivljavanje ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. Ovu ulogu imat e u sluaju kada ugovor ne vai bez odreivanja cijene, a stranke se ocijeni nisu sporazumjele. Izdavanje fakture je obaveza prodavca, Od fakture treba razlikovati profakturu. Profaktura je pisani dokumet-po sadraju i obliku slina fakturi-kojim prodavac zahtjeva od kupca plaanje prema prethodnom obraunu cijena. 2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzula Faktura se uzdaje na osnovu ugovora. Uslovi plaanja i drugi uslovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako su kumulativno ispunjene tri obaveze: 1.jednostrano unesene klauzule moraju biti neophodne za izvrenje ugovora 2.razmatrane klauzule moaraju biti u skladu sa ostalim odredbama ugovora. 3.nuno je da kupac nije u kratkom roku po prijemu fakture prigovorio jednostranim klauzulama. Kada kupac prigovori samo nekim stavkama fakture, ne moe odbiti isplatu iznosa na koji nije uloio prigovor. U praksi se formiralo miljenje da jewdnostrano unesene klauzule obavezuju prodavca ako oteavaju njegov poloaj. GLAVA TREA OBAVEZE KUPCA I UOPTE O OBAVEZAMA KUPCA 1. Vrsta obaveza Osnovne obaveze kupca u naem pravu su: pregled robe ( provjera da li roba ima materijalnih nedostataka), prijem isporuke, plaanje cijene i obavjetavanje o materijalnom nedostatku (reklamacija), ako on postoji. Sporednih obaveza kupca takoe ima vie. Od onih koje su zasnovane na dispozitivnim odredbama ZOO treba istai obavezu uvanja stvari. Ona lei na kupcu kada mu je stvar uruena, a on eli da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka, bilo zbog raskida ugovora. Sadraj obaveza je isti kao i kod prodaveve istovrsne dunosti.

2. Karakter obaveza kupca Obaveze kupca su njegove dunosti izvrenja radnji koje proistiu iz ugovora o prodaji. Osnov obaveza kupca i faktori koji uslovljavaju njihov pojedinani izgled, u naeli, su isti kao kod obaveza prodavca. Ali postoji i jedan dodatni elemenat, a to je injenica da je kupacpovjerilac za karakteristinu obavezu isporuke i ujedno i aktuelni ili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. Uporedno posmatrano, ova varijabla dovodi do razliite kvalifikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovni subjekat preduzima. Najkarakteristiniji primjeri su pregled robe i obavjetavanje o nedostatcima Opte karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine dunosti prodavca. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. One: 3.predstavljaju komplemenarne pojmove povezeane i sadrinski ( isporuka prijem isporuke) i funkcijonalno (isporuka plaanje uz potovanje neela istovremenosti) 6.sankcija za izvrenje osnovnih obaveza neisu uvijek precizne. esto se sastoje u gubitku nekih kupevih prava. Odgovornost za neizvrenje sporednih obaveza je u velikoj mjeri izjednaena sa optim reimom odgovornosti za neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora. II PREGLED ROBE 1. Pojam pregleda 1.1. Pojam provjere materijalnih nedostataka Postupak provjere materijalnih naedostataka u zakonodavstvu se najee naziva "pregled". U praksi se koriste i izrazi: provjera, kontrola i "kvalitativni" odnosno "kvantitativni prijem". Pravni pojam pregleda se u propisima ne odreuje izriito, nego posredno. Zbog toga derinicija pregleda mora da ima teorijski karakter. Pregled robe radi provjere postojanja ili nepostojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje treba preduzeti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relativnog stava o tome da li isporuena roba po svojim osobinama odgovara onome to je predvieno ugovorom. Prema lanu 481. ZOO "kupac je duan primljenu stvar na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled". U naem je pravu provjera materijalnih nedostataka obaveza kupca. Pregled robe sastoji se iz niza povezanih faktikih radnji, koje prate izriite ili preutne izjave volja vezane za izvrenje pojedinih postupaka i ocjenu njihovih rezultata. Zbog toga se pregled robe moe kvalifikovati i kao pomoni pravni posao. Znaaj pregleda robe radi utvrivanja (ne)postajanja materijalnih nedostataka je ogromen. U ekonomskom smislu njime kupac provjerava da li dobiva ono to prema ugovoru treba da plati. Pravno gledano, pregled robe je nezamjenljivo sredstvo vjerodostojnog konstatovanja injenica vezano za saobraznost isporuke robe prema uslovima iz ugovora, te za obezbjeenje dokaza o tim faktorima. Postoje etri osnovna modaliteta pregleda:

1.subjekti pregleda robe 2.mjesto pregleda robe 3.vrijeme pregleda robe 5.nain pregleda robe 1.2. Pojam provjere pravnih nedostataka Provjera materijalnih nedostataka se moe definisati analogno provjeri materijalnih nedostataka kao sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje se preduzimaju radi toga da bi se dolo do relativno sigurnog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji i da li se moe upotrebljavati na nain predvien ugovorom. Postoji vie razloga zbog kojih se provjeri pravnih nedostataka ne posveuje panja koja bi odgovarala kontroli rada: 2.U uporednom pravu je opte prihvaeno da prodavac mora obavjestiti kupca ukoliko zna za nedostatke. 5.Ukoliko se pravni nedostatak sastoji u pravu treeg lica, onda je tree lice duno da dokae postojenje svojih ovlatenja 9.Poto se privredna prodaja obavlja na mjestima i izmeu lica za koja je to uobiajeno, kupac je na pretpostavci savjestan, a to znai da moe i od nevlasnika stei svojinu. Priroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni valjano reklamiraju i kad nisu posebno provjerene osobine prenesenog prava. 2. Subjekti pregleda robe

Subjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja napostojanja ili postojanja materijalnih nedostataka. To mogu biti subjekti javne vlasti ili lica poslovnog prava. Subjekti javne vlasti su nadleni inspekcijski organi. Kontrola koju oni vre zasnovana je na imperativnim normama i ima obavezan karakter. Ova vrsta preglaeda robe najee se sree kod onih proizvoda kod kojih je propisan minimalan kvalitet. Stranke u ugovoru o prodaji mogu, mogu ali ne moraju prihvatiti rezultate ove kontrole kao jedino mjerodavne za njihove meusobne odnose. Lica koja mogu izvriti kontrolu ima vie. Odreivanje subjekata pregleda u konkretnom ugovoru zavisi prvenstveno od sporazuma stranaka. Tek ukoliko one nita ne utanine, primjenit e se rjeenje dispozitivnog zakonodavca. 5.pregled robe najprije moe izvriti sam prodavac. Ovo rjeenje karakteristino je za SAD. U teoriji je ono sporno, budui da se prodavac ve vezao ugovornom garancijom da roba nema materijelnih nedostataka, mana. Pregledu koji vri prodavac pridaje se znaej terk onda kada nema drugih kontrola. 6.drugi subjekat je kupac. Prema kontinentalnom i naem pravu pregled je njegova dunost. Od uslova ugovora zavisi vjerodostojnost rezultata do kojih je on doao. 12.potreba da rezultat pregleda bude taam i upotrebljiv kako prema drugoj

strani, tako i pred sudom, dovela je do toga da prodavac ili kupac rijetko potpuno sami vre pregled robe. Oni to ine zajedno sa nekim treim licemprevoznikom (vozarom) i pediterom najee, ili sa komisijom. 17.pregled najee vre zajedno prodavac i kupac. U interesu prometa ovo je najbolje rijeenje, jer je strankama odmah omogueno da rijee eventualna sporna pitanja vezana za svojstva i stanje robe. Upravo zbog toga se naziva i "kontradiktorni nain", odnosno kontradiktorni pregled. 21.subjekat preglaeda moe biti i tree lice. Ono to svojstvo stie najprije na osnovu sporazuma stranaka. Tada su mogue dvije situacije: ugovorom moe biti predvieno da je nalaz tre- eg lica isklju- ivi obavezni dokaz o stanju robe. i

Stranke se mogu sporazumjeti tako da pregled koji tre- e lice slui dobijanju robnog dokumenta pogodnog za dalju upotrebu, s tim da ono ne sprijava dalje dokazivanje materijalnih nedostataka.

Tree lice moe biti subjekat pregleda i na osnovu odluke jedne ugovorne stranke. 3. Mjesto pregleda robe

Mjesto pregleda je geografska lokacija ili lokalitet na kome sve radnje pregleda moraju biti izvrene. Moe se kao mjesto isporuke posmatrati u irem i uem smislu. Odreivanje mjesta provjere materijalnih nedostataka vri se, najprije, ugovorom, a potom dispozitivnim propisima. Zakonodavna rjeenja zavise dijelom od vrste robe (individualizirana ili generika), a dijelom od tipa prodaje (nedistanciona ili distanciona). Obezbjeenje mjesta provjere materijelnih nedostataka vri se u ugovoru izriito ili transportnim klauzulama. Bez obzira kako mjesto provjere bilo ugovoreno, ono mora biti potovano. Mjerodavan je samo onaj nalaz o stanju robe koji je dobijen na ugovorenom mjestu pregleda. Ako su obje stranke prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke mogue izvriti i pregled, mjesto isporuke u irem i uem smislu je ujedno i mjesto pregleda. Ne pozove li prodavac kupca da prisustvuje isporuci, kao i onda kada prisutne stranke ne mogu da izvre pregled prilikom isporuke bez svoje krivice, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to prema redovnom toku stvari mogue uiniti. Redovan tok stvari je pravni standard koji se shvata objektivno, tj. nezavisno od individualnih osobina konkretnog kupca. Koliina e se najee provjeriti u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovarajuim mjernim instrumentima, a kvalitet u skladitu kupca. Kod distancionih prodaja generikih stvari mjesto provjere e biti idemtino mjestu isporuke. No, postoji li dilema oko toga da li je kao mjesto isporuke i pregleda odreeno mjesto otpreme ili mjesto opredjeljenja, uzee se da je mjesto pregleda jednako mjestu otpreme. Kao mjesto pregleda u uem smislu valja uzeti transportni terminal (uzansa 74.). Odreivanje mjesta provjere kod reekspedicije predstavlja poseban problem.Da bi "reekspedicija" kao poseban institut postojala, prema uporednoim i naem pravu potrebno je ispunjenje nekoliko uslova: 1.mora postojati ugovor izmeu kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe 2.potrebno je da kupac robu elje u novo mjesto opredjeljenja bez pretovara

4.zahtjev da se prodavcu "pri sklapanju ugovora bila popznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme" Budu li ispiunjeni ovi uslovi, mjesto provjere moe biti i mjesto novog opredjeljenja. Mjesto utvrenja skrivenih nedostataka nije niim odreeno. Ono zavisi ili od volje kupca ili od okolnosti sluaja. 4. Vrijeme isporuke Vrijeme pregleda je trenutak ili vremenski period u kojem sve radnje koje sainjkavaju pregled robe moraju biti izvrene. Pravno, ovo je najsloeniji modalitet postupka provjere (ne)postojanja materijalnih nedostataka. Odreuje se ugovorom na isti nain kao i mjesto, te dispozitivnim propisima. Rjeenja dispozitivnim propisima uopte, pa i naeg ZOO zavisiod vrste robe, tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu reklamacije. Ona se mogu posmatrati prema tome da li je prodavac bio nesvjestan ili svjestan nedostataka. Ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat (lan 485. ZOO), vrijeme reklamacije, pa prema tome i vrijeme utvrivanja nedostataka nije niim ogranieno. Kada je prodavac bio savjestan, vrijeme pregleda zavisi od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Budu li obje stranke prisutne isporuci i pregled se moe izvriti prilikom isporuke; stranke ili drugi subjekti pregleda, ga moraju obaviti odmah. Ovo rjeenje zasniva se na pravilima o reklamaciji. Izvrenje pregleda "odmah" je pravni standard. Jasno je da se vrijeme isporuke i vrijrme pregleda ne mora potpuno podudariti. Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje i pregledu, ili ako pregled ne bude mogue izvreiti prilikom isporuke bez krivice stranaka, kupac ga mora obaviti im je to prema redovnom toku stvari mogue; to znai da mora bez nepotrebnih odlaganja pristupiti pregledu u roku u kome bi to uinilo i drugo lice njegovog poloaja. Sadraj pravnih standarda zavisi od vrste robe. Konaan izgled u pogledu vremena provjere zavisie i od toga da li je u pitanju provjera koliine ili kvaliteta. Kod distancione prodaje generikih stvari princip je da se vrijeme pregleda vee za vrijeme isporuka. Zbog toga je u uporednom, a i u naem pravu gotovo opte prihvaeno pravilo da se u ovakvim sluajevima kontrola robe vri prije predaje robe vozaru. U sluaju reekspedicije pregled stvari moe biti odreen do njezina prispjea u novo odredino mjeso. Kupac ili kupev kupac imaju pravo pregled izvre i ranije. Navedeni rokovi za pregled robe mogu biti produeni u dva sluaja: 1.zbog popravke stvari rokovi teku od predaje popravljene stvari 3.ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao, poetak roka se predlae do predaje dokumenta. Ako su u pitanju skriveni nedostatci krajni rok za pregled je prekluzivni rok od est mjeseci. 5. Nain pregleda robe Nain pregleda robe obuhvata sve radnje i nihove modalitete koje subjekat pregleda

treba da obavi da bi dolo do relativno sigurnog stava o tome da li materijalni nedostatci postoje ili ne. Prema cilju nain pregleda se dijeli na: nain pregleda usmjeren na koliinu nain pregleda usmjeren na kvalitet Prema obimu, nain pregleda moe biti potpun i djelimian to esto ne ovisi od volje stranaka, ve od prirode robe koja je u pitanju Nain pregleda je sloena pojava. Moe se posmatrati kao: 6. tehnoloki proces (utvrivanje koliine robe se vri prema ugovoru; vaganjem, mjerenjemili prebrojavanjem); treba sa budu sprovedeni najprije kako je ugovorom izriito ugovoreno.Sutinski zahtjev u pogledu kvaliteta jeste da primjenjeni nain bude vjerodostojan. Ako se roba isporuuje u orginalnim pakovanjima, tehnoloki postupci se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalae. 8. komercijalna procedura (sporazum stranaka; prema obiajima u tom mjestu). 13. pravni postupak: se koristi kada postoji spor u pogledu koliine izmeu peditera i jedne od stranaka kao i kad jedna strana vri pregled robe. Komisiju formira strana koja vri pregled, a to ini svojim rjeenjem. Poeljno je da komisiju sainjavaju sudska lica tj. vjetaci. O svim radnjama vode se zabiljeke i na kraju se sastavlja komisijski zapisnik. Snoenje trokova obavezuje se ugovorom, a ako nije ugovoreno primjenit e se pravilo Optih uzansi predvienih za trokove utvrivanja kvaliteta: ako se provjera vri na skladitu prodavca on plaa sve trokove u svim drugim sluajevima trokove snosi kupac izuzev ako su prilikom pregleda robe otkrivene mane za koje je kriv prodavac. III PRIJEM ISPORUKE 1. Pojam Pojam isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac, prema ugovoru, mora da izvri da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Isporuka i prijem isporuke su komplementarni pojmovi, ali u praksi oni ne moraju biti ukljueni u jedinstven proces primopredaje. Kao i isporuka i prijem se sastoji najmanje iz jedne pravne radnje. 2. Sadraj obaveze prijema isporuke Obaveza prijema isporuke je sloena. Preuzimanje stvari se sastoji u preuzimanju potrebnih radnji da bi prodaja bila mogua, te u odnoenju stvari. Broj inidbi kupca vei je to je posao komplikovaniji; bie ih vie kod distancione nego kod prodaje u mjestu; vie kod sukcesivne nego jednokratne isporuke. Druga vrsta radnje kojom se izvrava obaveza prijema predstavlja odnoenje stvari. Odnoenje stvari nee znaiti radnju prijema ako se stvar ve nalazi kod kupca. Treba imati u vidu da utnja kupca znai fiktivni prijem isporuke. Potrebno je da on izriito izjavi da prima robu koja je kod njuega ili da preuzme radnje iz kojih se moe na siguran nain utvrditi da je on robu htio da zadri.

Obaveza prijema isporuke postoji samo ako je roba isporuena saglasno ugovoru. Tada e prijem biti potpun. Kupeva obaveza prijema e biti djelimina onda kada se vri sukcesivna predaja pojedinih obroka i onda kada samo dio robe ima materijalnih nedostataka, a koliina ne predstavlja bitan elemenat ugovora. Izvrenje prijema ne znai gubitak prava na popravljanje tete izazvane postojanjem skrivenih nedostataka. IV PLAANJE CIJENE 1. Pojam obaveze plaanja 1.1. Definicija i kvalifikacija obaveza Plaanje ili isplata je osnovna i najvanija obaveza kupca. Njeno izvrenje predstavlja glavni razlog zbog koje prodavac zakljuuje ugovor. Analogno isporuci moe se definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora da izvri prema svim relevantnim izvorima da bi prodavcu predao ugovorom odreenu koliinu novca i prenio mu najjae, svoinsko pravo na njoj. I ako se sastoji u predaji novca, dunost plaanja je sloena. Plaanje cijene je ugovorna obaveza kupca. Pored toga ona se s obzirom na pravni reim cijene u prodaji poslovnog prava moe odrediti i kao prirodnio sastojak ugovora. Izvori prava kojim se ureuje obaveza plaanja su brojni. Obaveza plaanja se regulie na osnovu: prinudni propis ( predmet regulisanja: naovani, kreditni i devizni sistem ) ugovor o prodaji dispozitivni propisi ( u naoj zemlji to su ZOO i Opte uzanse ) Rjeavanje ugovora i dispozitivnih propisa dopunjava se prinudnim normama pojedinih specijalnih zakona. 1.2. Sadraj obaveze plaanja Obaveza plaanja, po pravilu je vea od same cijene budui da u nju ulaze i drugi izdatci, prvenstveno razliiti trokovi robnog prometa. Cijena je osnovni ali ne i jedine elemenat kalkulacije. Ako nita nije ugovoreno plaa se neto teina robe bez skonta. Ako je u ugovor unesena klauzula "bruto za neto" kupac plaa i ambalau po cijeni robe. Trokove robnog prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke kupac plaa samo izuzetno. Ovakva dunost mora biti ugovorena ili predviena uzansama. Tako kupac snosi uvozne carine, ostale uvozne dabine, trokove carinjenja, bez obzira na to to je mjesto isporuke eventualno u zemlji, a ne na samoj granici. Kupac snosi i trokove plaanja. Izuzetci os ovog pravila posebno su utvreni i odnose se na one trokove koji nastanu usljed peomjene mjesta plaanja izazvane postupcima prodavca.. Uz troak kupac snosi i rizik plaanja. Smatra se da se taj rizik odnosi na sve sluajeve koji ometaju urednu isplatu, a ne samo na sigurnost novca. Kod prodaje na kredit stvari koje daju plodove ili druge koristi, kupac plaa i kamatu na dugovanu cijenu od dana prijema stvari. 1.3. Primjena optih pravila o novanim obavezama Plaanje cijene je po svojoj prirodi, novana obaveza. Zbog toga je ona u ZOO

regulisana najprije optim pravilima o ovoj vrsti ugovornih dunosti, a potom i specifinim normama koje vrijede samo za ugovor o prodaji. Plaanje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnog nominalizma: "kada obaveza za predmet ima svotu novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev ako zakon odreuje to drugo". Princip monetarnog nominalizma moe normalno funkcionisati samo u uslovima relativno niske inflacije. Sljedea grupa optih pravila tie se naina ispunjenja obaveza. Obavezu izvrava kupac lino ili preko zastupnika. Plaanje se vri prodavcu, licu koje on odredi ili subjektu kojeg odredi sud. Valjano je ispunjenje treem licu koje nije predhodno odreeno, ako to prodavac izriito ili preutno odobri. Poto su novane obaveze djeljive, prodavac je duan da primi i djeliminu isplatu. Naredna grupa pravila tie se mjesta i vremena isplate. Ona se primjenjuje neposredno na plaanje kupovne cijene. Kupac svoje obaveze uvijek moe izmiriti prije dospjelosti. Tada je ovlaten da od svog duga dobije eskontni iznos, ako to proizilazi iz ugovora ili oboaja. Kada izmeu istog prodavca i kupca postoji vie ugovora i vie obaveza koje su dospjele, akupac ne moe da ih sve izmiri, redosljed namirenja najprije zavisi, najprije, od sporazuma dunika i povjerioca. Ukoliko on ne bude postignut, primjenite se zakonski rad uraunavanja. 2. Nain plaanja 2.1. Uopte o nainu plaanja Pod nainom plaanja podrazumjevamo instrumente plaanja i radnje koje se u vezi sa njima poduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac treba da uini da bi svoju dunost isplate izvrio u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskim propisom. Od naina plaanja treba razlikovati obezbjeenje plaanja. Ono se sastoji u davanju prodavcu finansijskih instrumenata podobnih za brzu i sigurnu naplatu ili u pruanju stvarnih obezbjeenja sa istim svojstvima. Obezbjeenje plaanja moe se izvriti predajom mjenice, eka, bankarske garancije, uraunavanjem akceptnog naloga sa upisanim datumom dospjea ili na drugi nain u skladu sa ZOO. Nain plaanja i nain obezbjeenja plaanja preputeni su ugovoru. 2.2. Instrumenti plaanja Instrumenti plaanja su sredstva kojima se, u skladu sa propisima o plaanju i poslovanju hartijama od vrijednosti, vre izmirenje novanih obaveza. Osim instrumenata plaanja, privredni subjekt moe plaati meusobne obaveze prebijanjem, cesiom i asignaciom u skladu sa zakonom kojim se ureujeu ovi odnosi. Uzansa 188. kao prvi nain palaanja predvia polaganje iznosa na tekui raun povjerioca kod banke koja je u zemlji. U Zakonu o finansijskom poslovanju, meutim gotov novac nema poloaj prvenstvenog instrumenta plaanja, budui da su privredni subjekti duni da obavljaju novani promet preko rauna ( lan 9. ZFP ) Drugu veliku grupu instrumenata plaanja ine tzv. Instrumenti dotnake. ZEF na prvo mjesto stavlja nalog za prenos, kojim se banci nalae da izvri doznaku raunu prodavca. Treu znaajnu skupinu instrumenata plaanja ine hartije od vrijednosti. Ureeni su rokovi za plaanje bilo kojom vrstom trgovakog efekta i bjanko mjenicom. Takse i trokove za izdavanje HOV kao instrumenta plaanja ili obezbjeenja plaanja snosi

kupac. etvrto, plaanje se moe izvriti i akreditivom. Akreditiv je apstraktan prevni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem obavezuje da e korisniku tj. prodavcu isplatiti odreenu novanu svotu ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditivima. Treba napomenuti tri stvari za akreditiv: kupac je duan da sa bankom sklopi ugovor o otvaranju akreditiva prema ualo0vima iz ugovora o prodaji banka preuzima jednostranim apstraktnim pravnim poslom obavezu prema prodavcu prodavevo pravo je uslovljeno ispunjenjem uslova koji su navedeni u akreditivu, ne nuno i u ugovoru o prodaji Peto, plaanje se moe izvriti i instrumentima obrauna. ZFP spominje samo prebijanje ili kompenzaciju ali nisu iskljueni ni ostali: cesija i asignacija. 2.3. Tipovi naina plaanja Prema razliitim osobinama ugovora o prodaji i specifinim obiljeima same obaveye plaanja mogu se utvrditi etiri karakteristina tipa ili modaliteta naina plaanja. 4. Kod jednokratne isporuke isplata se vri odjednom. U sluaju uzastopnih isporuka kupac plaa cijenu za svaku isporuku u asu njena preuzimanja. 8.Plaanje cijene nakon pregleda robe, izuzev ako je ugovoreno plaanje uz predaju dokumenata (plaanje uz dokumenta i dokumentarni akreditiv kod meunarodne prodaje) 12.Plaanjem pouzeem kupac stie pravo da preuzme robu tek nakon to je poti ili prevozniku platio cijenu itrokove robnog prometa koje on sam snosi. 16.Kupac koji ima prigovore na neke stavke iz fakture( spora o cijeni ), mora platita nesporne iznose. Prodavac ne moe odbiti prijem tih iznosa. Ako je prodavac odbio pregovor na pojedine stavke ili cijeli iznos fakture, kupac je ovlaten da odmah po prijemu tog rjeenja sporni iznos deponuje kod suda (sudski depozit). Depozit traje do izvrenja spora, bez obzira na naina na koji e to biti utvreno. Deponovanjem novca se smatra izvrenim do visine poloenog iznosa pa. Zbog toga kupac za njega ne duguje kamatu ni u sluaju da izgubi spor. 3.Vrijeme izvrenja isplate 3.1.Vrijeme plaanja To je trenutak ili period u kome sve radnje plaanja moraju biti izvrene. U naem pravu vrijeme plaanja se najprije odreuje ugovorom. Ako je odreeno datumom plaanje mora biti izvreno do kraja radnog dana institucije kod koje se vri plaanje. Ukoliko je odreen rokom, njegove granice utvruju se optim pravilima. Irzlikuje se tri situacije naina plaanja: 4.Plaanje prije isporuke, unaprijed ( po pravilu se ugovara izriito i precizno; ako rok nije ugovoren onda je to 8 dana od zakljuenja ugovora)

7.Istovremenost isporuke i plaanja ( rijetko se izriito ugovara jer je osnovno dispozitivno pravilo. ) 13.Plaanje unazad (na osnovu izriitog ili preutnog sporazuma stranaka. U ovom sluaju prodavac kreditira kupca i trai obezbjeenje ovakvog kredita, odnosno obezbjeenje plaanja) Ako vrijeme isporuke nije ugovoreno ravna se prema dispozitivnim propisima. Plaanje treba izvriti u roku od 8 dana od dana prijema robe ili fakture. 3.2. Vrijeme isplate Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno; zavisi od naina i instrumenata plaanja. Plaanje gotovim novcem je izvreno kada kupac urui prodavcu dugovanu sumu novca ili je poloi na njegov tekui raun Ako se radi o instrumentima doznake prko banke ( nalog za prenos i obraunski ek ili virman ) plaanje je izvreno kada su to stranke dogovorile. U sluaju da sporazuma stranaka nema, dug je namiren kada banci ili drugom subjektu kod koga se vodi raun prodavca stigne novana doznaka u korist vjerovnika ili nalog dunikove banke Plaanje preko pote ako je ugovoreno isplata je onda kada dunik uplati iznos poti, a ako nije ugovorena onda je to kada prodavac primi novanu doznaku Plaanje hartijama od vrijednosti se smatra uslovno izvrenim kada se one prenesu prodavcu na nain na koji je dogovoreno i koji mora biti u skladu sa pravilima prenosa odgovarajueg trgovakog efekta. Ukoliko se ne prenesu u roku, a ni dva dana po prijemu prodaveve opomene, prodavac moe traiti plaanje u novcu. Plaanje akreditivom se smatra izvrenim kada je banka otvorila akreditiv u skladu sa uslovima iz ugovora Vrijeme isplate kod izmirenja obaveza kompenzaciom, cesiom i asignaciom utvruje se prema pravilima obligacionog prava. Trenutak u kome je isplata izvrena je onaj u kome je prodavac postao povjerilac po trabini, odnosno onaj u kojem je njegova obaveza prema kupcu prestala da postoji ili se smanjila. 4. Mjesto plaanja 4.1. odreivanje mjesta plaanja To je lokacija ili lokalitet na kome sve radnje koje ulaze u obavezu plaanja moraju biti izvrene. Mjesto plaanja moe se posmatrati u irem ili u uem smislu, ali ta podjela nema poseban pravni znaaj. Postoje tri principa kojima donosimo pravila o mjestu plaanja: 6. Novane obaveze treba da su donosive u mjesto isplate tj. da se ispunjavaju u sjeditu povjerioca. Kod plaanja virmanom mjesto plaanja je sjedite prodaveve organizacije gdje se vode njegova novana sredstva (banka isl.). 2. Mjesto isplate nalazi se pod snanim uticajem ugovora ( Nae pravo slijedi kontinentalne sisteme. Cijena se najprije mora platiti u mjestu koje je odreeno ugovoro )

3. Mjesto plaanja odreeno je mjestom isporuke (princip uzajamnosti) 4. Ako se cijena mora platiti u asu prodaje, plaanje se obavlja u prebivalitu, odnosno sjeditu prodavca ( Ako povjerilac ima vie sjedita, plaanje se vri u sjeditu koje je poslalo ponudu, odnosno izvrilo prihvat ) 4.2. Promjena mjesta plaanja Stranke uvijek mogu sporazumno promjeniti mjesto plaanja. Povjerilac moe sam promjeniti mjesto plaanja. Cilj usvojenih rjeenja jeste zatita opravdanih interesa kupca. Ako je prodavac promjenio sjedite u periodu izmeu zakljuenja ugovora i dospjea ima pravo da trai isplatu u novo sjeditu. Poveanje trokova plaanja u ovom sluaju pada na teret povjerioca. Ako povjerilac naloi plaanje na raun nekog treg lica utede u trkovima plaanja idu na raun prodavca. GLAVA ETVRTA PRIGOVORI I UOPTE O PRIGOVORIMA 1. Pojam prigovora Prigovorima se, u najirem smislu, mogu smatrati izjave kupca ili prodavca kojima on ukazuje na injenicu da ugovor ne smatra izvrenim ili pak uredno izvrenim. Prigovori i u naim i u uporednim pravimase jo nazivaju i reklamacije, odnosno obavjetavanje o nedostatcima. Prigovori su usmjereni na: vjerodostojno konstatovanje injenice, poticanje dunika da sam izvri obavezu ili da je izvri uredno, ouvanje prava na popravljanje tete ( najvanija funkcija) i na vansudsko rjeavanje sporova. Prigovori imaju tri osnovne pravne kvalifikacije: 4.oni spadaju u optu obavezu obavjetavanja o relevantnim injenicama i stoga su zasnovani na naelu potenja i savjesnosti ( lan12. ZOO ) 6.prigovori se ponekad kvalifikuju kao pravo, a nekad kao obaveza ( s obzirom na ekonomsku poziciju povjerioca, logino je prvo rjeenje ) 8.svaki prigovor se moe odrediti kao pomoni i pravni posao ( s obzirom da predstavlja izjavu volje )

2. Vrste prigovora Prigovor neispunjenja ili neurednog ispunjenja povodom povrede svake obaveze. Prigovarati mogu i kupci i prodavci. Najznaajniji prigovori koje daje kupac su: docnje sa isporukom, nepotivanje garancije za pravne i materijalne nedostatke. II REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE 1. Pojam reklamacije Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena roba ima, po njegovim nalazima i miljenju, konkretan materijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Drugim rijeima, to je obavjetenje prodavca o neizvrenoj obavezi garancije da stvar nema materijalnih nedostataka. Ona predstavlja obavezu kupca i uslov je za ouvanje prava za naknadu tete. Iako je prirodan sastojak ugovora stranke je mogu iz njega iskljuiti. Modaliteti reklamacije su nain, mjesto i vrijeme. 2. Nain raklamacije Reklamaciju daje kupac neposredno ili preko svog ovlatenog punomonik. Reklamacija se upuuje prodavcu ili njegovom punomoniku. Sadraj reklamacije je veoma sloen. Sadraj reklamacije se moe podijeliti na bitne i nebitne elemente. 1.Prvi bitan element je potanji opis nedostatka ( opis mora biti konkretan i jasan ) 2.Drugi bitan element je poziv prodavcu da bi se uvjerio u nedostatak i da se uvjeri da je reklamacija zaista opravdana Svi ostali elementi su nebitni i veinom su tipizirani. Najprije, sudovi stoje na stanovitu da se iz reklamacije mora da vidi da je kupac podnosi sa namjerom da se koristi jednim od prava koja mu se priznaju u vezi sa nesaobraznom robom. Reklamaciji se pridodaju dokumenti kojima kupac raspolae, ali se ne predaju nikada originalni dokumenti ve kopije. Nain slanja reklamacije odreuje se ugovorom. Ukoliko to ugovorom nije ureeno onda se reklamacija alje pismom ili telegramom. 3. Mjesto rklamiranja Mjesto u kome treba izvriti reklamaciju nije posebno regulisano u izvorima prava, preputeno je optim pravilima. Mjesto reklamiranja moe biti ugovoreno, bie pravovaljn samo onaj prigovor koji je u to mjesto i upuen. Ukoliko to nije sluaj dispozitivno rjeenje mora se izvui iz optih pravila iz regulative naina slnja reklamacije. Poto je usvojena teorija prijema, jasno je da je sjedite prodavca ujedno i mjesto reklamacije. Ako ima vie poslovnih jedinica onda je mjesto reklamacije zapravo mjesto iz kojeg se izvrava ugovor. Ako se ni to ne zna onda je to mjesto iz koga je uinjena ponuda ili prihvat. Ako su obje stranke prisustvovale pregledu i uoile vidljiv nedostatak mjesto reklamacije je na mjestu pregleda. 4. Vrijeme reklamiranja To je trenutak ili period unutar koga sve radnje obavjetavanja prodavca o nedostatku moraju biti zavrene. Njegovo odreivanje zavisi od: savjesnosti prodavca, vrste nedostatka, vremena kontrole, urednosti isporuke. Stranke mogu vrijeme reklamacije utvrditi ugovorom. Ne bude li to uinjeno vaie odredbe ZOO.

Ako je prodavac bio nesvjestan (nedostatak mu je bio poznat) kupac ima neogranieno vrijeme da izvri reklamaciju, ak ni prekluzivni rok od 6 mjeseci ne gasi kupevo pravo na reklamaciju. Kada je prodavac bio savjestan, vrijeme reklamiranja zavisi od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Ako su obje stranke prisustvovale isporuci i ako je pregled tada izvren, a nedostatak je bio vidljiv kupac je duansvoje primjedbezbog vidljivih nedostataka reklamirati odmah, inae gubi pravo na reklamaciju. Ne bude li pregled mogu pri isporuci ili kada prodavac ne pozove kupca da prisustvuje isporuci i pregledu, kupac je duan sa u privrednoj prodaji reklamaciju izvri bez odlaganja, poevi od trenutka kada je prema redovnom toku stvari utvrdio ili mogao da utvrdi postojanje materijalnih nedostataka. Poseban sluaj je reekspedicija gdje je kupac duan obavjestiti prodavca o nedostatku im je njegov kupac u redovnom roku stvari saznao za nedostatak. Ako je nedostatak skriven reklamacija je odreena objektivnim i subjektivnim rokom. Subjektivni rok poinje tei od dana otkrivanja nedostatka, dok objektivni rok ( prkluzivni rok ) poinje tei od dana isporuke i traje 6 mjeseci. Nakon isteka ovog roka gasi se pravo kupca na reklamaciju, on ne moe biti produen subjektivnim rokom. III REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE 1. Pojam reklamacije Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavjetava prodavca da preneseno pravo nije uopte konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na nain predvien ugovorom i kojom mu daj do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Reklamacijom na pravne nedostatke kupac opominje prodavca na neizvrenje obaveza garancije za osobine prenesenog svoinskog prava. U principu ovaj prigovor predstavlja obavezu kupca. Ako se prigovor mora dati da bi kupac sauvao svoja prava, reklamacija predstavlja i prirodni sastojak ugovora. Modaliteti na reklamacije na pravne nedostatke su isti kao i kod prigovora za materijalne nedostatke. 2. Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke Prvo odstupanje reima reklamacije na pravne od pravila o prigovoru na materijalne nedostatke lei u sadraju reklamacije. Prirod pravnih nedostataka je takva da njihovo dokazivanje redovno vri trei, onaj ko tvrdi da ima jae pravo na prodajnoj stvari nego kupac. Zbog toga je dunost kupca u pogledu preciziranja pravnih nedostataka stroija. Kupac mora da obavjesti prodavca barem o zahtjevu treeg i to u cjelini. Druga karakteristika tie se naina davanja reklamacije. Poto u ovom sluaju nema posebnih pravila o nainu obavjetavanja, treba uzeti da je reklamacija na pravne nedostatke uvijek uinjena kada je postala, a ne kada ju je prodavac primio. Ova solucija poveava potrebu da kupac svoju izjavu uputi na siguran nain.. Vrijeme reklamacije moe biti odreeno ugovorom. Ako to nije uinjeno, rokovi se moraju tumaenjem pravila o prekluziji prava na naknadu tete, budui da ZOO nema posebnih pravila o ovom pitanju.

GLAVA PETA ODGOVORNOST PRODAVCA I ODGOVORNOST ZA DOCNJU SA ISPORUKOM 1.Pojam docnje i odgovornosti za docnju sa isporukom 1.2. Pojam docnje sa isporukom Docnje prodavca sa isporukom je pravni oblik docnje ugovornog dunika. Za njeno odreivanje vae pravila obligacionog prava. Dunik dolazi u zakanjenje kada ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje. Docnje sa isporukom je injenica neizvrenja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme koje je utvreno ugovorm. Docnje sa isporukom pravno se moe kvalifikovati kao tetna radnja povrede ugovora. Nesumnjivo je da docnje sa isporukom spada u duniku docnju i to sa neispunjenjem novanih obaveza. Zavisno od mjere neispunjenja isporuke, docnje prodavca u ovom sluaju moe biti potpuna ili djelimina. Pored toga moraju biti primjenjivi i vrijedonosni kriterij. Prema njima se procjena posljedica djeliminog ispunjenja vri shodno cilju radi kojeg je druga strana zakljuila ugovor ( subjektivni kriterij ). Najvei i za docnje za isporuku najvaniji problem problem predstavlja kvalifikacija docnje po njenom osnovu. Praktian znaaj razlike izmeu objektivnog i subjektivnog shvatanja docnje naroito dolazi do izraaja pri prolaznoj nemogunosti izvrenja za koje prodavac nije kriv ( npr. poar, rat, trajk...) 1.2. Pojam odgovornosti docnje sa isporukom Odgovornost za docnje sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos iji je predmet radnja popravljanje tete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je teta posljedica docnje. S obzirom da se krivica prodavca za docnju pretpostavlja ( lan 263. ZOO ), ova vrsta odgovornosti se moe kvalifikovati kao subjektivna. Ova odgovornost ureena je ZOO i ine je etiri grupe pravila: 1.opta rjeenja o odgovornosti ugovornih dunika 2.opta pravila o posljedicama neispunjenja ugovora 3.raskid ugovora zbog neispunjenja 5.posebna pravila o naknadi tete u sluaju raskida prodaje Zajednika karakteristika izvora jeste u tome da se kod fiksnih ugovora insistira na odravanju ugovora na snazi i na njegovom realnom ispunjenju. 2.Odgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukom 2.1. odgovornosti kod nefiksni poslova Pravo BIH predvia dvije osnovne posljedice zadocnjenje prodavca sa izvrenjem realne jednokratne isporuke kod nefiksnih oaslova: 2.odravanje ugovora na snazi uz prodavevu naknadu tete 4.raskid ugovora uz prodavevu nadoknadu tete

Prodavac koji je u docnji moe da izvri isporuku sve dok mu kupac ne poalje obavjetenje o raskidu ugovora. Pravo na raskid ugovora ima samo kupac, ali prije toga on mora ostaviti duniku (prodavcu) primjeran naknadni rok za ispunjenje isporuke, ako i on protekne tek tada kupac ima pravo na raskid ugovora. Naknadni primjerni rok se daje za ispunjenje u skladu sa ugovorom, a ako nije odreen njegova duina se utvruje prema faktikim okolnostima. Iako kupac da naknadni rok on i dalje ima pravo na naknadu tete. Dakle, kupac koji eli da odri ugovor, ima tri opcije: 3.moe pasivno da eka da prodavac izvri isporuku ( prodavac samoincijativno oisti docnju ) 4.ovlaten je da trai ispunjenje bez naknadnog roka 7.ovlaten je da trai ispunjenje uz naknadni rok ( pravo na davanje novih primjernih rokova nije niim ogranieno) Kupac moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka i to u tri sluaja: 2.onda kada prodavac isporuku nee izvriti ni u naknadnom roku 3.ako je iz okolnosti vidljivo da prodava