poslovno pravo 2 parcijala

57
Sadržaj: Poslovno pravo , trgovačka / privredna društva 1. POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA 1.1. Pojam poslovnog prava 1.2. Izvori poslovnog prava 1. SUBJEKATI POSLOVNOG PRAVA 2.1. Sistem subjekata poslovnog prava 2.2. Individualni trgovac 1. Uopšte o trgovačkim /privrednim društvima 3.1. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću – d.n.o 3.2. Društvo sa ograničenom odgovornošću – d.o.o. 3.3. Komanditno društvo - k.d. 3.4. Komanditno društvo na dionice /akcije – k.d.d./k.d.a. 3.5. Akcionarsko/dioničko društvo - d.d. 1. STATUSNI OBLICI POVEZIVANJA DRUŠTVA 4.1. Holding 4.2. Poslovno udruženje 4.3. Pul 1. Promjene, prestanak,atributi poslovnih subjekata 5.1. Statusne promjene 5.2. Prestanak poslovnih subjekata 5.3. Pravni promet, zastupanje i predstavljanje 5.4. Atributi i registracija poslovnih subjekata 1 POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA 1.1 Pojam poslovnog prava Predmet poslovnog prava Predmet poslovnog prava u najširem smislu su svi odnosi koji se tiču trgovine u pravnom smislu te riječi, tj. svi oni odnosi koji nastaju u toku privređivanja ili su sa njim u neposrednoj funkcionalnoj vezi.Na toj osnovi trgovinsko pravo se može definisati kao “skup propisa koji se tiču trgovine”,a

Upload: jasmin-brkic

Post on 26-Oct-2014

161 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Sadržaj: Poslovno pravo , trgovačka / privredna društva

1. POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA

1.1.  Pojam poslovnog prava1.2.  Izvori poslovnog prava

1. SUBJEKATI POSLOVNOG PRAVA

2.1.  Sistem subjekata poslovnog prava2.2.  Individualni trgovac

1. Uopšte o trgovačkim /privrednim društvima

3.1.  Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću – d.n.o3.2.  Društvo sa ograničenom odgovornošću – d.o.o.3.3.  Komanditno društvo - k.d.3.4.  Komanditno društvo na dionice /akcije – k.d.d./k.d.a.3.5.  Akcionarsko/dioničko društvo - d.d.

1. STATUSNI OBLICI POVEZIVANJA DRUŠTVA

4.1.  Holding4.2.  Poslovno udruženje4.3.  Pul

1. Promjene, prestanak,atributi poslovnih subjekata

5.1.  Statusne promjene5.2.  Prestanak poslovnih subjekata5.3.  Pravni promet, zastupanje i predstavljanje5.4.  Atributi i registracija poslovnih subjekata

1       POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA1.1     Pojam poslovnog prava

Predmet poslovnog prava            Predmet poslovnog prava u najširem smislu su svi odnosi koji se tiču trgovine u pravnom smislu te riječi, tj. svi oni odnosi koji nastaju u toku privređivanja ili su sa njim u neposrednoj funkcionalnoj vezi.Na toj osnovi trgovinsko pravo se može definisati kao “skup propisa koji se tiču trgovine”,a poslovno pravo kao skup normi koje uređuju odnose u privrednom poslovanju.Predmet poslovnog prava je složena kategorija.On obuhvata status odnosa privrednih subjekata,odnose industijske svojine,dio pravila koja regulišu odnos privrednih subjekata i države,obligacione odnose – naročito u dijelu koji reguliše ugovore robnog i novčanog prometa,mjenično i čekovno pravo i pravila konkurentskog djelovanja na tržištu.

Page 2: Poslovno Pravo 2 Parcijala

1.2     Izvori poslovnog prava             PropisiUstavPod ustavom se podrazumjevaju najvažnije radnje organizacije državnog aparata vlasti i pravnog poretka.Ustav u pravnom smislu je sistem općih pravnih akata ili jedan opći pravni akt koji sadrži političke i pravne norme i principe organizovanja monopola fizičke prinude i pravnog poretka u datom društvu i pravna načela organizovanja onih oblasti društvenog života na kojima nosioci monopola fizičke prinude sile posebno insistiraju.Ustav ne može sam da riješi sva pitanja koja su od bitnog interesa za vladajuću klasu i društvo u cjelini.Ona moraju biti uređena posebnim propisima.Odredbe tih propisa, zajedno sa odredbama ustava,sačinjavaju ustavno uređenje.ZakoniZakon se može definisati kao onaj pravni akt koji je donesen od zakonodavnog organa po proceduri i koji sadrži pravne norme bilo pojedinačne,bilo opće.Pravilo je da se zakon primjenjuje dok ne bude ukinut izričito,ili donošenjem novijeg zakona koji reguliše istu materiju.Oblik zakona je određen donosiocem,postupkom i materijalizacijom.Subjekat nadležan za donošenje zakona je uvijek najviše pradstavničko tijelo.Posupak donošenja se sastoji iz više faza.Najčešće se susreću sljedeće:inicijativa za donošenje zakona koja može biti politička i pravna,izrada nacrta i prijedloga,pretres prijedloga u stručnim tijelima i u domovima skupštine uz mogućnost obavljanja i javne rasprave,usvajanje prijedloga putem glasanja i eventualno usaglašavanje stavova nadležnih vijeća,proglašavanje zakona od strane poglavara države i objavljivanje u službenom glasilu.Među najvažnijim zakonima u oblasti poslovnog prava su oni koji uređuju status subjekata poslovnih odnosa:trgovaca,trgovačkih društava ili preduzeća.             Izvori autonomnog poslovnog prava Običaji(kao izvori poslovnog prava)Običaj kao izvor poslovnog prava ima daleko veću ulogu u poslovnom nego u građanskom pravu. Učesnici na tržištu su uglavnom profesionalci, koji razvijaju etičeke norme ponašanja koji nisu regulisani zakonima i to postaje praksa. Običaji kao ustaljena praksa pokazala se efikasna i djelotvorna i koje se pridržavaju subjekti. (Kod običaja nema sankcije oni su prihvaćeni iz razumnog razloga – zato što je to bolje).Sa naše zakonodavne prakse možemo razlikovati dvije vrste običaja:-          "Dobar poslovni običaj" – pravila poslovne etike izgrađeni od strane poslovnog svijeta-          "Trgovinski običaj" – komercijalna praksa (u privrednoj praksi stvoreno pravilo postupanja u određenoj struci)Dobar poslovni običaj – ZOO u članu 21. kaže "sudionici u obaveznim odnosima dužni su u pravnom prometu postupati u skladu sa dobrim

Page 3: Poslovno Pravo 2 Parcijala

poslovnim običajima". Dobri poslovni običaji su pravila poslovne etike. Privredne komore dužne su da prate, razvijaju i evidentiraju (?? finansiraju) dobre poslovne obićaje. One izdaju i potvrde o njihovom postojanju. Osnov primjene dobrog poslovnog običaja jesete izričita naredba zakonodavca (član 21. ZOO) Dobri poslovni običaji su pravila poslovne etike i obavezujući se na njihovo poštovanje zakonodavac je postavio jedan od korektiva strogosti i zloupotrebi propisa.Trgovinski poslovni običaji su poslovni običaji u užem,pravno-tehničkom smislu.To su norme koje nastaju kao rezultat pravne svijesti privrednika bilo neposredno,bilo udruženih u pojedina privredna tijela.Da bi u društvenoj praksi stvoreno pravilo moglo da bude izvor prava u oblasti privrede, potrebno je da ispuni slijedeće uslove:-          da bude razumno, izvjesno, očito i prihvaćeno od većine privrednika (određen u pravnotehnićkom smislu)-          dobar, odnosno u skladu sa pravilima poslovne etikeTrgovinski običaji mogu se podijeliti na:

1. na osnovu teritorijalne obuhvaćenosti – opšte, regionalne i lokalne2. prema strukama u kojima važe na – opšte (horizontalne – važe u svim

privrednim djelatnostima) i posebne (vertikalne – koje važe samo za pojedine poslove, u pojedinim djelatnostima)

Osnov primjene trgovinskih običaja su različiti. Ukoliko on sadrži rješenje suprotno dispozitivnoj odredbi ZOO primjenjivaće se samo ukoliko je to izričito ugovoreno. ZakonodavacOsnov i način primjene običaja kao izvora prava

1. svijest o njegovoj cjelishodnosti i prihvaćenosti običaja2. zakonsko priznanje poslovnog običaja kao izvora prava, koje je sadržano u

materijalno pravnim propisima

U pogledu načina primjene običaja:

običaj se primjenjuje i bez obzira na to da li su stranke znale za njega ili ne  kada propis ne postoji ili nije dovoljan, a stranke u ugovoru nisu ni izričito

ni prećutno isključile primjenu običaja eventualno nepoznavanje običaja je pravno irelevantno, svako mora da

snosni rizik nepoznavanja običaja na teritoriju na kojem živi, u grupama u kojima se kreće i u poslovima kojima se bavi

Kao izvor poslovnog prava običaj se može pojaviti u dva svojstva:-          može djelovati primarno (samostalno) ako propis ne postoji  -          ukoliko propis postoji ili je zastario ima imperativno svojstvo, običaj tada dopunjuje zakon ili olakšava njegovo tumačenje Uzanse Pojam uzanseUzanse su dobri poslovni(trgovinski) običaji,sistematizovani u zbornike.Stvaranje uzansi teorijski znači konstatovanje postojećih običajnih normi i njihovo objavljivanje radi lakše primjene.

Page 4: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Zavisno od toga koji su običaji predmet sistematizacije,uzanse se mogu podijeliti na opšte – one koje važe za sve poslove u privredi,i posebne – one koje se primjenjuju samo u pojedinim strukama ili određenim vrstama poslova jedne struke.Osnov važenja uzansiDonosioci prava su ovlaštene javne privredne komore (npr. berze) i profesionalna udruženja (komore, udruženja industrijalaca).članstvo u organizaciji koja je stvorila uzanse podrazumijeva i pristanak na poslovanje po tim uzansama uvijek kada u međusobni odnos stupaju članovi te organizacije.Opšte uzanse-          se mogu primjeniti na ona pitanja koja su regulisana dispozitivnim pravilom ZOO, što zanači da se ne mogu primjeniti u onom dijelu koji je imperativno regulisan.-          one će se moći koristiti samo ako su to stranke izričito predvidjele ili ugovorile. Do donošenja ZOO bilo je usvojeno pravilo da se uzanse primjenjuju ukoliko ih stranke izričito ne isključe.-          opšte uzanse se primjenjuju i onda kada iz okolnosti proizilazi da su nihovu primjenu htjeliOpšte uzanse se odnose prvenstveno na ugovor o prodaji pokretnih stvari u robnom prometu.Posebne uzanse Važe samo za pojedine struke. Donosi ih nadležna komora ili drugi oblik udruživanja privrednika.

1. Lučke uzanse (1951) – važe u pomorstvu2. Za promet određene vrste robe (kamen, grah, soja) – 1960 i 19673. u ugostiteljstvu - 19634. u građevinarstvu – 1977

za jednu vrstu posla mogu postojati samo jedne posebne uzanse na području čitave države.Obligacioni odnos kao izvor poslovnog pravaObligacioni ugovor je dvostrani pravni posao – sporazum dva ili više lica po kome se u smislu njihovih međusobnih saglasnih izjava volja i zakonskih propisa jedna strana obavezuje da će drugoj strani nešto učiniti,dati,dopustiti ili propustiti,a ova to prihvata.Da bi obligacioni odnos bio posao poslovnog prava,potrebno je da njegove strane djeluju kao preduzeća ili individualni trgovci,i da radnja na koju se strane obavezuju spada u registrovanu privrednu djelatnost barem jedne od njih.Hijerahija izvora poslovnog prava

1. Ustav2. međunarodni ugovori3. zakon4. drugi obavezni opšti akti zakonodavnih organa5. podzakonski akti upravnih organa6. opšti akti privrednih subjekata

Page 5: Poslovno Pravo 2 Parcijala

7. ugovori8. običaji9. uzanse10. građansko pravo

11.  odluke upravnih i sudskih organa

2       SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA 2.1          Sistem subjekta poslovnog prava2.1.1      ODREĐIVANJE I SISTEMATIZACIJA SUBJEKATA Određivanje subjekata poslovnog prava            Subjekt poslovnog prava je svako lice koje ima sposobnost (moć) da bude nosilac prava i obaveza. Kao subjekti prava pojavljuju se fizička i pravna lica.Kritreriji za određivanje subjekata poslovnog prava:

1. Objektivni-(Francusko pravo iz 1807, Napoleon), po kome su subjekti PP sva ona lica (bilo fizička ili pravna ) koja zaključe objektivni tj. trgovački posao. Zakon određuje koji su to trgovački poslovi (bankarski, izdavanje mjenice, čeka – apsolutni trgovački posao određen zakonom). Svako ko vodi ovakav posao (transakciju) smatra se trgovcem u tom poslu i na njega se primjenjuje ugovor o trgovačkom pravu

2. Subjektivni (Njemačko pravo  od 1897) uzima u obzir svojstvo lica, a ne prirodu posla koji obavlja (trgovac po zanimanju). Zanimanje se registruje u javne registre

3. Mješoviti (Anglosaksonski) to su lica koja posluju na tržištu sa robom, obavljaju poslove u vidu zanimanja (profesije) ili u vidu profesije i zaposlenja (broker, agent, posrednik).

Upravu FbiH važe slijedeći kriteriji–              Cilj radi koga se osniva i postoji određeno lice(lukrativan-profitabilan cilj)–              Registracija kod nadležnog državnog organa (sud ili organ uprave)–              Obavlja registrovanu djelatnost u vidu zanimanja (profesije) i način obavljanja djelatnosti (individualni trgovac,obrtnik)–              Priroda poslova kojima se određeni subjekat bavi(puni i nepuni trgovac)Sistematizacija subjekata poslovnog prava1. Individualni trgovac (samostalni privrednik,poduzetnik)2. Privredna / trgovačka društva (profitne organizacije)

1. društva lica (personalnog tipa)2. društva lica i kapitala3. društva kapitala

3. Statusni oblici povezivanja društva

Page 6: Poslovno Pravo 2 Parcijala

1. na bazi učešća u kapitalu2. na bazi strukovnog povezivanja3. na bazi tržišnog povezivanja

4. Institucije tržišta kapitala

1. banke i druge finansijske organizacije2. osiguravajuća i reosiguravajuća društva3. društva za upravljanje fondovima4. fondovi,kao institucionalizovani oblici kapitala

5. Organizovana i uređena javna tržišta kapitala6. Javna preduzeća / kompanije7. Zadruge,zadružne organizacije i savezi8. Privredne komore,komorske asocijacije,udruženja i drugi oblici9. Ostala pravna lica (neprofitne organizacije)a)    udruženja građana i druge asocijacije         b)    fondacije i zadužbine

2.2          INDIVIDUALNI TRGOVAC (SAMOSTALNI PRIVREDNIK)     2.2.1          Terminologija i pojam Individualni trgovac je može definisati kao fizičko lice koje,pod svojim imenom,u vidu zanimanja obavlja registrovanu poslovnu djalatnost radi ostvarenja ekonomskih ciljeva,koji upravlja poslovima i za obaveze u prometu odgovara cjelokupnom imovinom.Postoje dvije vrste samostalnih trgovaca:1.samostalni privrednik kome je registrovana poslovna djelatnost osnovno zanimanje;2.samostalni privrednik koji registrovanu djelatnost vrši kao dopunsko zanimanje.Sa stanovišta poreza,individualni trgovci se razvrstavaju prema vrsti djelatnosti koju obavljaju: ugostiteljstvo,turizam,prijevoz i dr.2.2.2          Pravni položaj individualnog trgovcaDeterminante pravnog položaja individualnog trgovca su:

1. firma – sadrži:lično ime individualnog trgovca,predmet poslovanja i sjedište;

2. sjedište;3. odobrenje i registracija – odobrenje,u formi rješenja,se upisuje u registar

koji vodi nadležni organ uprave;4. obavljanje djelatnosti;5. posjedovanje poslovnog prostora;6. imovina i odgovornost.

                  2.2.3    Uslovi za registraciju individualnog trgovca1. Formalni uslovi

1. pismeni zahtjev2. dokazi o ispunjenju materijalnih uslova

Page 7: Poslovno Pravo 2 Parcijala

2. Opći materijalni uslovi

1. puna poslovna sposobnost2. nepostojanje zabrane za obavljanje te djelatnosti

3. Dopunski materijalni uslovi,određeni posebnim propisima za pojedine vrste djelatnosti

1. posjedovanje poslovnog prostora (lokala),vlastitog ili iznajmljenog i drugih sredstava rada (opreme)

2. stručna sprema i / ili radno iskustvo individualnog trgovca ili lica koje se zaposli

3. opća zdravstvena sposobnost

3       UOPŠTE O PRIVREDNIM / TRGOVAČKIM DRUŠTVIMAPojam privradnog / trgovačkog društvaPrivredno / trgovačko društvo je poslovna organizacija koja predstavlja:zajednicu stvorenu ugovorom, po pravilu dva ili više lica (pravnih i / ili fizičkih),sa statusom pravnog lica,u koju ona ulažu kapital i rad da pod zajedničkim imenom (firmom) obavljaju registrovanu djelatnost i iz nje izvuku zaradu,a dobit / profit podijele.Elementi opće definicije trgovačkog društva su sljedeći:

1. cilj privrednog društva:ostvarivanje zarade iz koje formira dobit,koja se dijeli između članova društva

2. pravni status:pravo priznaje društvu svojstvo pravnog lica,može tužiti i biti tuženo

3. pravni osnov nastajanja:ugovor između osnivača4. osnivači:dva ili više lica5. registracija:kod suda6. imovinskopravna odgovornost:za svoje obaveze u prometu društvo

odgovara cjelokupnom imovinom,kao pravno lice

 Tipovi privrednih / trgovačkih društava1. Društva lica (personalnog tipa)

1. društvo sa neograničenom solidarnom odgovornosti članova (dno),ili javno društvo,javni ortakluk ili opće partnerstvo

2. komanditno društvo (kd) ili mješoviti ortakluk ili specijalno (limitirano) partnerstvo

2. Društva lica i kapitala (društva mješovite pravne prirode)

1. komanditno društvo na dionice / akcije (kdd / kad)2. društvo sa ograničenom odgovornosti (doo)

društvo jednog lica (djl)

3. Društva kapitala (društva kapitalnog tipa)

Page 8: Poslovno Pravo 2 Parcijala

1. dioničko / akcionarsko društvo (dd / ad)

SISTEMI OSNIVANJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVASistem osnivanja predstavlja skup pravnih pravila koja određuju način i uslove osnivanja TD. Pod osnivanjem podrazumjevamo skup pravnih i faktičkih radnji osnivača i državnog organa, preduzetih po zakonu predviđenom postupku u cilju dobijanja samostalnog pravnog subjektiviteta od strane pravnog poretka, odnosno dobijanja statusa pravnog lica (TD).Postoje tri osnovna sistema po kojima se osniva trgovačko društvo:-          sistem koncesije (dozvole)-          normativni sistem (sistem prijave)-          sistem zakona ili upravnog akta3.1.      Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3.1.1.      POJAM,KARAKTERISTIKE I OSNIVANJEPojam javnog trgovačkog društva            Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova postoji onda kada se na osnovu ugovora dva ili više lica udruže,da pod zajedničkim imenom (personalnom firmom) obavljaju određenu poslovnu djelatnost,i svaki član društva može da učestvuje u upravljanju,a za obaveze društva svaki član odgovara, po zakonu, neograničeno cjelokupnom svojom imovinom. Ovaj tip društva je pogodan za vođenje malog biznisa.Karakteristike javnog trgovačkog društva

1. Društvo posluje i vodi se pod personalnom firmom,sadrži imena svih članova ili više njih ili samo jednog ,uz obaveznu oznaku “i ostali”.Obavezno sadrži oznaku društva u vidu skraćenice “dno”.

2. Svi članovi ravnopravno upravljaju društvom.Osnovni zakonski princip jeste isti tretman članova kod upravljanja.Ugovorom o osnivanju upravljanje se može povjeriti jednom ili nekolicini članova,što je rijetkost zbog imovinske odgovornosti.

3. Ulozi i udjeli članova društva su jednaki.4. Svi članovi podjednako učestvuju u podjeli dobiti,snošenju poslovnih rizika

i pokrivanju gubitaka.5. Za obaveze prema povjeriocima odgovara društvo svojom imovinom,ali i

svaki njegov član neograničeno solidarno svojom cjelokupnom imovinom.

  Osnivanje javnog trgovačkog društva            Ovakav tip društva se ne može formirati u oblasti bankarstva,osiguranja i institucionalnih oblika kapitala,gdje je potrebna dozvola.Najmanji broj osnivača je dva,a maksimalan broj nije određen.To mogu biti i fizička i pravna lica.Akt o osnivanju društva je ugovor o osnivanju koji zaključuju osnivači i za njega se ne traži ovjera od državnog organa.Obligatni sastojci ugovora o osnivanju su:imena osnivača,firma i sjedište društva,predmet poslovanja ili djelatnost,osnovna glavnica i pojedinačni ulozi osnivača,udjeli članova društva i raspolaganje

Page 9: Poslovno Pravo 2 Parcijala

udjelima,naročito limitacije u raspolaganju,troškovi osnivanja društva,pravne posljedice neuspjelog osnivanja,podjela dobiti,snošenje pravnih rizika i pokrivanje gubitaka u poslovanju, upravljanje društvom i vođenje poslovanja,kontrola i obavještavanje,zastupanje i predstavljanje društva, statusne promjene,promjene oblika i prest anak društva.Pored ovih obaveznih,ugovor može sadržavati i fakultativne elemente za koje se osnivači usaglase.Drugi uslov je uplata,tj. unošenje osnivačkog uloga svakog člana i to u cjelini.Treći uslov je upis društva u sudski registar kada ono stiče pravnu i poslovnu sposobnost.Za društva personalnog tipa ugovor je važan jer je ugovor jedini pravni akt koji reguliše odnose između osnivača (partnera), a i odnos između društva i trećih lica. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA / PARTNERA Osnovna / temeljna glavnica javnog trgovačkog društva            Osnovna / temeljna glavnica javnog trgovačkog društva predstavlja imovinu utvrđenu ugovorom o osnivanju društva izraženu u novčanoj vrijednosti koja se formira od jednakih uloga i podjeljenja je na jednake udjele.Učešće svakog člana društva se mjeri njegovim učešćem u osnovnoj glavnici,a ne u ukupnoj imovini društva.Kod ovog tipa društva zakon nije odredio minimalni iznos osnovne glavnice,niti minimalni iznos pojedinačnih uloga . Ulozi članova u javno trgovačko društvo            Ulozi predstavljaju jednake i trajne prinose koje osnivači unose u društvo radi formiranja osnovne glavnice.Prinosi su imovinske koristi i mogu biti u novcu,stvarima i pravima.Ulozi u stvarima mogu biti u vidu pokretnih i nepokretnih stvari.Uplata uloga u novcu vrši se gotovinom,a može biti i u hartijama od vrijednosti (mjenica,dionica,obveznica).Ulozi u stvarima i pravime se izražavaju u novcu i moraju biti procijenjeni od osnivača ili ovlaštenih procijenitelja.Članovi društva mogu u toku poslovanja povećati osnovnu glavnicu dodatnim ulaganjima (reinvestiranje), a osnovna glavnica može biti uvećana i ulaskom novih članova u društvo.Raspolaganje udjelima kod javnog trgovačkog društvaUdio predstavlja skup prava i obaveze koje jedan član ima u društvu.Udio člana ima trajan karakter jer ga nakon određenog vremena član društva može ustupiti,prodati,pokloniti…Svaki član ima istu vrstu i obim prava u društvu,bilo da se radi o imovinskim ili pravima na upravljanje. Prava ličnog karaktera su,po zakonu,neprenosiva.Prava imovinskog karaktera,koja čine udio člana u društvu,mogu se prenositi.Postoje interni i eksterni prenosi prava.Udio se jedino može prenijeti u cjelini i prenos mora biti izvršen istovremeno na sve postojeće članove i u jednakom obimu (interni prenos).Zakon ne isključuje prenos udjela,dijela ili cjeline na treća lica,ali predviđa određena ograničenja(eksterni prenos). Učešće u dobiti javnog trgovačkog društvaCilj osnivanja i poslovanja je obavljanje poslovne aktivnosti i sticanje dobiti.Svaki član društva ima svoj lični račun ili konto koji se vodi u društvu.Na njemu se evidentira:ulog,isplaćena dobit,podignuti avansi,

Page 10: Poslovno Pravo 2 Parcijala

učešće u podmirenju gubitka.članovi društva podjednako učestvuju u podjeli dobiti.Isplata se vrši u vrijeme i na način koji je određen ugovorom o osnivanju. Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društvaKao što ima pravo učešća u podjeli dobiti,svaki član ima i obavezu da učestvuje u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva.Postojanje gubitka se može izmiriti na dva načina:prvi,iz dijela dobiti koja pripada svakom članu društva,i drugi,umanjenjem uloga svakog člana kada dolazi i do smanjenja osnovne glavnice društva.U drugom slučaju se dobit neće dijeliti sve dok se u cjelini ne namiri iznos osnovne glavnice. Zabrana konkurencije članovima društvaU uporednim pravima je predviđena zabrana konkurencije članova ovog tipa društva,vodili oni poslove ili ne.Tako se predviđa:da član društva ne može istovremeno preduzimati poslove u istoj djelatnosti u kojoj posluje društvo čiji je on član,ne može biti član drugog javnog trgovačkog društva niti lično odgovorni drugar (komplementar) komanditnog društva,ne može voditi drugo društvo ili biti član organa upravljanja drugog društva,pa čak ne može biti ni namještenik u drugom društvu koje pravi ili može praviti konkurenciju. UPRAVLJANJE U DRUŠTVU I VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA Upravljanje u javnom trgovačkom društvuUpravljanje u javnom trgovačkom društvu vrše ulagači,tj. članovi.Svi članovi,u principu,učestviju zajedno i ravnopravno u donošenju odluka.Ugovorom o osnivanju može biti predviđeno da se odluke donose jednoglasno,a samo za određena pitanja manje važnosti prostom većinom.Vođenje poslova javnog trgovačkog društvaVođenje poslova društva obuhvata:organizovanje procesa rada,rukovođenje radom i poslovanjem u društvu,zastupanje i predstavljanje i odgovornost za zakonitost rada društva.Za društva personalnog tipa vrijede ovi osnovni principi:

1. vođenje poslova društva,tj. vršenje funkcije poslovodstva,mora biti organizovano jer to zahtijeva sama priroda trgovačkog društva kao pravnog lica;

2. poslovodni organ može činiti lice ili lica koja nisu članovi društva.

1. pravno,funkcija poslovodstva može biti spojena sa vršenjem funkcije upravljanja,ali i ne mora;

Poslovodni organ je inokosan ako funkciju poslovodstva obavlja samo jedno lice,a kolegijalni poslovodni organ je onda kada funkciju vođenja društva vrši istovremeno i ravnopravno više lica.

PRAVNI ODNOSI DRUŠTVA I ČLANOVA  PREMA TREĆIM LICIMA U PROMETU Zastupanje i predstavljanje javnog trgovačkog društva            Zastupanje i predstavljanje obuhvata aktivnosti usmjerene prema trećim licima u pravnom prometu.Radi se o spoljnim odnosima,istupanju u ime firme i za račun društva.

Page 11: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Ako poslovodnu funkciju obavlja jedan ili više članova,ugovorom o osnivanju može biti predviđeno da zastupanje društva vrše “svi članovi društva”.član može biti isključen iz vođenja firme,ali da ima ovlaštenja za zastupanje.U tom slučaju svaki član može samostalno,bez saglasnosti drugih članova, zaključivati ugovore i poduzimati druge pravne poslove i radnje u ime i za račun društva.Moguće je i da se ugovorom o osnivenju predvidi davanje saglasnosti,bilo svih članova ili samo onih koji vrše funkciju poslovodstva. Članovi društva su isključeni iz zastupanja ako je formiran profesionalni poslovodni organ. Imovinsko pravna odgovornost za obaveze javnog trgovačkog društvaOpće pravilo trgovačkog prava da svaki tip društva,kao pravno lice, “odgovara za svoje obaveze u prometu svojom obavezom”.Međutim,ovdje postoji jedna specifičnost.Povjeriocu društva stoji na raspolaganju,pored imovine društva,i imovina svih članova.Prema tome svaki član odgovara za obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom.Osnovne karakteristike odgovornosti članova su:

1. odgovornost svih članova društva je zakonska pa se ugovorom ili drugim aktom društva ona ne može isključiti;

2. članovi odgovaraju neograničeno,cjelokupnom svojom imovinom,onom koja nije unesena u društvo;

3. član društva odgovara samo svojom ličnom imovinom,a ne i i imovinom drugih lica sa kojima zajedno živi,osim ako ta lica nisu pristala dajući vjerodostojnu izjavu;

4. član odgovara za sve obaveze društva – zakonske,ugovorne i vanugovorne koje su nastale u vrijeme članstva u društvu.

U slučaju prestanka članstva u društvu (istupanje,isključenje),član odgovara za obaveze nastale dok je on bio član društva.Novi članovi odgovaraju za obaveze koje su nastala poslije njihovog stupanja u društvo. PRESTANAK ČLANSTVA,PROMJENA OBLIKA DRUŠTVA I PRESTANAK DRUŠTVAPrestanak članstva u javnom trgovačkom društvu Prestanak članstva u društvu obuhvata slučajeve kada dolazi do promjene personalnog sastava članova društva,pri čemu se smanjuje njihov broj (ali ne ispod zakonskog minimuma),ili jednostavno umjesto dotadašnjeg / ih ulaze novi članovi.Tri su osnovna načina prestanka članstva:voljni,nevoljni i prirodni.Voljni način se zasniva na odredbama ugovora o osnivanju društva.Može se manifestovati:

1. prenosom udjela na jedno ili više lica,postojećih ili novih članova,2. nastankom unaprijed predviđenog razloga u ugovoru o osnivanju društva,3. sporazumom o istupanju između člana koji istupa i onih koji ostaju u

društvu,4. raskidom ugovora o osnivanju društva.

Page 12: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Nevoljni način prestanka je isključenje iz društva.Prirpdni način prestanka članstva može biti npr. smrt,trajni invaliditet il i trajna bolest.Promjena oblika javnog trgovačkog društva            Društvo može izvršiti preobražaj tako što će promijeniti dotadašnji oblik u neki drugi koji je zakonom predviđen.To je jedan od načina prestanka društva,ali bez njegove likvidacije.            Nema zakonskih smetnji da se ono preobrazi u bilo koji zakonski oblik trgovačkog društva (komanditno, akcionarsko…).Odluka se donosi jednoglasno,a moraju se ispuniti zakonski uslovi za taj novi oblik (misli se na zakonski minimum osnovne glavnice). Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može promijeniti oblik. ( ZOP Službene novine Federacije BiH 23/99) Prestanak javnog trgovačkog preduzećaDruštvo sa neograničenom solidarnom odgovornosti članova može prestati:

1. na jedan od zakonom predviđenih načina (stečaj ,redovna likvidacija…);2. promjenom oblika društva;3. statusnom izmjenom (spajanje,cijepanje…);4. protekom vremena za koje je društvo osnovano,ako je osnovano samo za

određeno vrijeme;5. u drugim slučajevima predviđenim ugovorom o osnivanju kao što su stečaj

nad članom društva,ili ako dođe do smrti svih članova društva (nesreće,katastrofe…).

 3.2.      Društvo sa ograničenom odgovornošćuPOJAM,KARAKTERISTIKE,PRAVNA PRIRODA I OSNIVANJEPojam društva sa ograničenom odgovornošćuTo je poseban oblik trgovačkog društva u koje najmanje dva lica,pravna i/ili fizička,trajno ulažu svoje uloge konstituišući ugovorom utvrđenu osnovnu glavnicu podijeljenu na udjele i u kome članovi na odgovaraju za obaveze društva.Poslovni rizik postoji u slučaju gubitka ili stečaja društva. Karakteristike društva sa ograničenom odgovornošću

1. minimalni iznos osnovne glavnice je 2.000 KM,a pojedinačnog uloga je 2000 KM;

2. pored ugovora o osnivanju,društvo je obavezno imati statut,kao najviši organizaciono-pravni akt;

3. postojanje određenih limitacija u raspolaganju udjelima;4. organi upravljanja uspostavljaju se na fakultativnoj osnovi;5. d.o.o za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošćuDruštvo mogu osnovati najmanje dva lica,pravna i/ili fizička,domaća ili strana.Za osnivanje doo potrebna su dva uslova:zaključenje ugovora o osnivanju i ulaganje osnovne glavnice u iznosu određenom ugovorom.Osnivači zaključuju ugovor o osnivanju u pisanoj formi koji ima karakter privatno-pravnog akta.Obavezni elementi ugovora su:firma i

Page 13: Poslovno Pravo 2 Parcijala

sjedište firme,imena osnivača,njihova sjedišta (adrese), djelatnost društva,iznos osnovne glavnice,iznosi pojedinačnih uloga osnivača,…Društvo je pravno osnovano kada je upisano u sudski registar,i od tog momenta stiče pravnu i poslovnu sposobnost. Statut društva sa ograničenom odgovornošćuStatut nije uslov za osnivanje društva,ali se mora deponovati kod registracionog suda u roku od 60 dana nakon upisa društva u registar.Statut sadrži obavezne i fakultativne elemente.Obavezni su određeni zakonom,dok se fakultativni unose voljom osnivača.Obavezni sadržaj statuta je ovaj:firma,sjedište i djelatnost društva;iznos osnovne glavnice;udjeli-vrsta i veličina,raspolaganje,povlačenje,ograničenja u prenosu i dr.;podjela dobiti,snošenje rizika i gubitaka;upravljanje i vođenje poslova društva;istupanje i isključenje člana,promjena oblika statusne promjene i prestanak društva;izmjene i dopune statuta.Kao fakultativni elementi statuta mogu se navesti npr.:znak društva,nasljeđivanje firme… IMOVINSKOPRAVNI ODNOSI U DRUŠTVU I PREMA TREĆIM LICIMA Imovina i osnovna / temeljna glavnica društva sa ograničenom odgovornostiOsnovna glavnica ili osnovni kapital predstavlja imovinu izraženu u novcu koja je utvrđena ugovorom o osnivanju i statutom formirana iz uloga osnivača i podijeljena na udjele.Kada društvo povećava ili smanjuje osnovnu glavnicu,te promjene se upisuju u statut.Padne li vrijednost osnovne glavnice ispod zakonskog minimuma,moraju se vršiti odgovarajuće promjene društva.Najniži iznos osnovne glavnice je 2.000 KM.Cijeli iznos osnovne glavnice mora biti uplaćen do momenta upisa društva u sudski registar.Ulozi u društvo sa ograničenom odgovornostiUlozi su doprinosi na osnovu kojih se formira osnovna glavnica.Na bazi uloga određuju se udjeli članova društva,odnosno njihova prava i obaveze.Zakonski minimum pojedinačnog uloga je 500 KM.Zbir svih pojedinačnih uloga ne smije biti ispod zakonskog minimuma osnovne glavnice.Ulozi članova su stvari,pokretne ili nepokretne,potrošne ili nepotrošne,zazim prava kao što su industrijeske svojine i, napokon, novac.Pojedinačni ulozi se izražavaju u novcu.Naturalne uloge procjenjuje ovlaštena organizacija ili stručnjak.Udjeli i raspolaganje udjelima članova društva sa ograničenom odgovornosti         Udio predstavlja neki imovinski i drugi interes koji član ima samom društvu.Relativno je trajnog karaktera i zavisi od volje imaoca udjela.Kod doo na udjele se izdaju odgovarajuće pisane potvrde koje nemaju obilježje hartije od vrijednosti.Udjeli se upisuju u knjigu udjela i izražavaju se u procentima.         Raspolaganje se vrši putem cesije (ustupanja),uz pristanak svih ili određene većine članova društva.Ustupanje udjela se može vršiti drugom ili drugim članovima društva ili trečim licima.         Kada se radi o prenosu udjela na treća lica,redovno zakoni i ugovor o osnivanju predviđaju ograničenja. Obaveza je da se ponude prvo članovi društva,zatim,dobijanje saglasnosti za prenos koju daju svi članovi,ili određena većina članova.

Page 14: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Učešće u dobiti i ostvarivanju drugih imovinskih pravaPodjela dobiti je u sferi ugovorne autonomije (društveni ugovor) i autonomne regulative (statut).Učešće u dobitku društva je imovinsko pravo člana društva.članovi učestvuju u podjeli dobiti srazmjerno visini svog uloga.član društva ne učestvuje u podjeli stečajne mase,nego u podjeli ostatka stečajne mase (čiste aktive) nakon podmirenja svih obaveza društva u stečaju. Imovinskopravna odgovornost društva i članovaDruštvo sa ograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom, osnovnom glavnicom i ostalom imovinom.Dakle,za svoje obaveze u prometu “jemči samo društveni fond” pa isključivo društvo može biti za to tuženo.Postoje slućajevi kada članovi društva odgovaraju za obaveze u prometu.Ako osnivači,prije registracije društva,zaključe određene pravne poslove i preduzme radnje u pravnom prometu s ciljem osnivanja društva,tada će solidarno odgovarati za nastale obaveze.Nadalje,ako član nije uplatio svoj ulog u cjelosti,a došlo je do stečaja društva iz čije stečajne mase se ne mogu namiriti potraživanja povjerilaca,za iznos neizvršene uplate može odgovarati taj član ili svi članovi solidarno. PRESTANAK ČLANSTVA,PROMJENA OBLIKA DRUŠTVA I PRESTANAK DRUŠTVA Prestanak članstva u društvu sa ograničenom odgovornosti            Članstvo u društvu može prestati iz ovih razloga:voljnih,nevoljnih i smrću,odnosno prestankom postojanja samoga člana.Isključeni,odnosno član koji je istupio iz društva,ima pravo na naknadu procjenjene (tržišne) vrijednosti uloga u momentu istupanja,odnosno isključenja.Pravilo je da prvo član ispuni svoje obaveze prema društvu,a potom društvo isplaćuje vrijednost uloga. Promjena oblika društva sa ograničenom odgovornostiPromjena oblika društva znači prestanak tog društva,ali bez njegove likvidacije.Odluku o transformaciji društva može donijeti skupština ili članovi društva.Odluka se donosi jednoglasno ili većinom na način i po postupku koji su utvrđeni statutom.Doo se nekada mora preobraziti silom zakonske naredbe,npr. kada se broj članova svede na jednog.Promjena oblika društva se upisuje u sudski registar.Prestanak društva sa ograničenom odgovornostiNa prestanak doo se primjenjuju opšta pravila o prestanku trgovačkih društava,pošto zakon ne sadrži posebna pravila za ovaj tip društva.Opšti način prestanka trgovačkih društava je stečaj i redovna likvidacija.Društvo može prestati i odlukom članova,a mora kada se osnovna glavnica smanji ispod zakonskog minimuma.

3.3.      Komanditno društvo POJAM,KARAKTERISTIKE I OSNIVANJE Pojam komanditnog društvaKomanditno društvo je pravno lice koje se formira na bazi govora dva ili više lica u koje oni ulažu svoje uloge radi obavljanja poslovne aktivnosti i sticanja dobiti s tim da se društvo vodi pod personalnim imenom (firmom)

Page 15: Poslovno Pravo 2 Parcijala

u kojem komplementari upravljaju i odgovaraju za obaveze društva,po zakonu,solidarno neograničeno cjelokupnom svojom imovinom.Druga kategorija članova – komanditori ne upravljaju niti odgovaraju za obaveze društva.Komanditno društvo spada u kategoriju društava lica.Karakteristike komanditnog društva

1. u njemu postoje dvije vrste članova:komplementari i komanditori;2. mora imati najmanje dva člana,i to jednog komplementara i jednog

komanditora;3. ulozi komanditora moraju biti isključivo u novcu,a ulozi komplementara

mogu biti i u naturi;4. zakon nije odredio minimalan iznos glavnice ;5. komplementari i komanditori imaju različit status u društvu,komplementari

upravljaju i odgovaraju za obaveze društva,po zakonu,solidarno neograničeno cjelokupnom svojom imovinom,a komanditori ne upravljaju niti odgovaraju za obaveze društva;

6. društvo posluje i vodi se pod personalnom firmom,imenom jednog,ili više,ili svih komplementara,a sadrži i oznaku oblika ovog društva u vidu skraćenice – kd.

Osnivanje komanditnog društvaDruštvo mogu osnovati najmanje dva osnivača (to je zakonski minimum),pri čemu jedan mora biti komplementar (javni partner),a drugi komanditor (tajni partner).U ulozi komanditora ne može se pojaviti pravno lice.Nema zakonskih limita za maksimalan broj osnivača.Prvi uslov za osnivanje društva je zaključenje ugovora o osnivanju društva,osnivačkog akta.Ugovor se obavezno zaključuje u pisanoj formi i potpisuju ga svi komplementari i komanditori.Obavezni elementi ugovora su:firma i sjedište firme,imena osnivača,njihova sjedišta (adrese),djelatnost društva,iznos osnovne glavnice,iznosi pojedinačnih uloga osnivača,…Drugi uslov je unošenje,tj. uplata osnovne glavnice prije registracije.Prilikom registracije se sudu prezentira “potvrda o uplati uloga svakog pojedinog člana”. Nema mogućnosti djelomičnog unošenja uloga.Komanditno društvo je pravno osnovano kada se upiše u sudski registar i tada stiče pravnu i poslovnu sposobnost. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVAOsnovna / temeljna glavnica komanditnog društvaOsnovnu / temeljnu glavnicu komanditnog društva čini imovina utvrđena ugovorom o osnivanju društva izražena u novčanoj vrijednosti,formirana od uloga komplementara i komanditora.Bez obzira u čemu se ulog sastojao (stvari,prava) osnovna glavnica se izražava u novcu. Promjene vrijednosti osnovne glavnice,povećanje ili smanjenje,ali ne ispod zakonskg minimuma,je pravo članova društva koje povlači izmjene osnivačkog ugovora i upis u sudski registar.Ulozi komplementara i komanditora            Svaki osnivač unosi neki prinos kao svoj trajni ulog.Ulozi članova,niti ulozi iste kategorije članova (komplemetara,ili komanditora) ne moraju biti isti.Vrijednost uloga se izražava u novcu i to u domaćoj valuti,i obavezno se jednom godišnje vrši njihova revalorizacija.Ulozi su

Page 16: Poslovno Pravo 2 Parcijala

imovinska dobra i mogu se sastojati u novcu,ili u naturalnom obliku.Svaki osnivač svoj ulog mora unijeti prije registracije,i mora ga unijeti u cijelosti. Raspolaganje udjelima kod komanditnog društvaČlanovi komanditnog društva mogu vršiti transfer svojih udjela na druge članove (interni prenos) ili na lica izvan društva (eksterni prenos).Kada se prenos udjela vrši između samih komplementara,vrijedi neograničena ugovorna autonomija;kod prenosa udjela na lice izvan društva ili komanditore (tajne partnere) ugovorna sloboda je ograničena – komplementari imaju pravo preče kupovine.Prenos udjela od strane komplementara na treće lice izvan društva ili komanditora,u suštini,znači “ustupanje mjesta javnog partnera” novom licu.Zato se prethodno traži saglasnost svih komplementara. Učešće u dobiti komanditnog društvaU podjeli dibiti učestvuju obje kategorije članova. Isplata se vrši u vrijeme i na način koji je određen ugovorom o osnivanju pošto zakon tu materiju prepušta ugovornoj autonomiji osnivača.Pošto se radi o društvu lica,tj. manjoj firmi,obično se ugovorom o osnivanju predviđa otvaranje personalnih računa za sve članove.Opšte je pravilo da se članovima ne isplaćuje dobit dok “račun glavnice” ne dostigne iznos ugovorom određen.Neisplaćivanje dolazi u obzir kada je društvo u prethodnom periodu poslovalo sa gubitkom pa je umanjen iznos uloga na ličnim računima članova. Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva Obaveza je svih članova da učestvuju u pokrivanju gubitaka i snošenju poslovnih rizika društva.I u ovom pogledu važi ugovorna autonomija,s tim da postoji zakonska obaveza njegovog regulisanja ugovorom o osnivanju.Pravilo je da gubitak tereti komanditore do visine njihovih uloga.Gubici se pokrivaju ili iz dobiti tako što se neće isplatiti ili smanjenjem uloga,odnosno osnovne glavnice. UPRAVLJANJE U DRUŠTVU I VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA Upravljanje u komanditnom društvuKomanditnim društvom upravljaju komplementari neposredno ili putem organa određenog ugovorom o osnivanju društva.Upravljanje može biti organizovano na dva načina:

1. da svi komplementari neposredno i zajedno donose odluke u funkciji upravljanja,i u tim slučajevima se odluke donose jednoglasno a ne većinom glasova;

1. da se ugovorom o osnivanju formira organ upravljanja koji čini određeni broj komplementara. Ostali komplementari koji nisu članovi organa upravljanja imaju prava da:daju prijedloge, zahtijevaju obaviještenja,traže polaganje računa,vrše kontrolu,…

Komanditori ne mogu učestvovati u upravljanju društvom.

 Vođenje poslova komanditnog  društvaVođenje poslova društva obuhvata:organizovanje procesa rada,rukovođenje radom i poslovanjem u društvu,zastupanje i predstavljanje i odgovornost za zakonitost rada društva.

Page 17: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Za društva personalnog tipa vrijede ovi osnovni principi:

1. vođenje poslova društva,tj. vršenje funkcije poslovodstva,mora biti organizovano jer to zahtijeva sama priroda trgovačkog društva kao pravnog lica;

2. pravno,funkcija poslovodstva može biti spojena sa vršenjem funkcije upravljanja,ali i ne mora;

poslovodni organ može činiti lice ili lica koja nisu članovi društva.Vođenje društva može biti povjereno jednom ili više komplementara,odnosno jednoj ili više profesionalnih osoba,saglasno ugovoru o osnivanju.Isto lice ili lica mogu istovremeno obavljati funkciju upravljanja i vođenja društva,ako se radi o komplementarima. PRAVNI ODNOSI DRUŠTVA I čLANOVA PREMA TREćIM LICIMA U PROMETU Zastupanje i predstavljanje komanditnog društvaS obzirom na personalni karakter društva,zakon daje mogućnost da se ugovorom o osnivanju zastupanje i predstavljanje povjeri:jednom,više ili svim komplementarima,odnosno profesionalnom poslovodnom organu.Zastupanje i predstavljanje ne mogu preduzimati komanditori. Imovinskopravna odgovornost za obaveze komanditnog društvaKomanditno društvo je pravno lice pa za svoje obaveze u prometu odgovara cjelokupnom imovinom. Odgovara osnovnom glavnicom i ostalom imovinom za ugovorne,vanugovorne i zakonske obaveze. Komplementari uvijek odgovaraju na isti način,solidarno neograničeno cjelokupnom svojom imovinom.Komanditori ne odgovaraju za obaveze društva.

 PRESTANAK čLANSTVA,PROMJENA OBLIKA DRUšTVA I PRESTANAK DRUšTVA  Prestanak članstva u komanditnom društvuPrestanak članstva u društvu jednog ili više članova podrazumijeva promjenu personalnog sastava članova društva,bez izmjene pravnog identiteta komanditnog društva.Prestanak članstva komplementara može doći iz voljnih,nevoljnih te prirodnih i ekonomskih razloga.Iz istih razloga,osim iz ekonomskih,može prestati i članstvo komanditora,jer pravno lice ne može biti komanditor.

3.4.              Komanditno društvo na dionice/ akcije POJAM,KARAKTERISTIKE, PRAVNA PRIRODA I OSNIVANJEPojam komanditnog društva na akcije / dioniceTo je oblik trgovačkog društva koje ugovorom o osnivanju formiraju dva ili više lica u kojem: komplementari vode i zastupaju društvo uz neograničenu solidarnu odgovornost ličnom imovinom,dok komanditori imaju, u načelu, status kao akcionari čiji je uloženi kapital u društvu podijeljen na akcije/dionice. Karakteristike komanditnog društva na akcije / dionice

Page 18: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Osnovne pravne karakteristike komanditnog društva na akcije su:

1. društvo ima dvije kategorije članova:komplementare (čiji je položaj isti kao i kod običnog komanditnog društva), i komanditore (koji imaju isti položaj kao kod akcionarskog društva jer članstvo ostvaruju po osnovi posjedovanja akcija);

2. osnivačke akcije komanditora-dioničara se uplaćuju isključivo u novcu.Međutim,akcije narednih serija (neosnivačke) mogu se otkupljivati ulozima u naturi;

3. najniža zakonska granica osnovne glavnice nije određena;4. na odnose u komanditnom društvu na akcije se primjenjuju dvije vrste

pravila:na komplementare se primjenjuju norme koje važe za komplementare u običnom komanditnom društvu,a na komanditore-akcionare pravila koja važe za akcionare u akcionarskom društvu.

 Osnivanje komanditnog društva na akcije / dioniceKomanditno društvo na akcije može nastati na dva načina:osnivanjem,kada dio svog kapitala pribavlja izdavanjem dionica ili promjenom oblika do tada postojećeg običnog komanditnog društva.Komanditno društvo na akcije osniva se ugovorom koji se sastavlja u pisanoj formi,i koji se mora ovjeriti na sudu.Pored osnivačkog akta za osnivanje društva je potrebno izvršiti ulaganje kapitala za formiranje osnovne glavnice.Svi ulozi moraju biti uneseni u cijelosti do momenta upisa u sudski registar.Nema mogućnosti djelomičnog unošenja uloga.Komanditno društvo na akcije je pravno osnovano kada se upiše u sudski registar i tada stiče pravnu i poslovnu sposobnost.IMOVINSKOPRAVNI ODNOSI U DRUŠTVU I PREMA TREĆIM LICIMA Osnovna / temeljna glavnica komanditnog društva na akcijeStrukturu osnovne glavnice čine dva dijela:

1. dio koji se formira trajnim ulozima komplementara.Iz uloga se konstituišu udjeli komplementara koji su predstavljani odgovarajućim ispravama (potvrde o udjelima);

2. dio osnovne glavnice koji se obrazuje trajnim ulozima komanditora-akcionara.Njihovi ulozi uplaćeni u novcu konstituišu udjele koji su,uvijek i isključivo,reprezentovani akcijama (hartijom od vrijednosti).Taj dio osnovne glavnice predstavlja akcionarski / dioničarski kapital.

Tokom poslovanja društva osnovna glavnica se može povećavati i smanjivati,kao i mijenjati odnos između akcionarskog dijela i dijela koji otpada na komplementare. Ulozi komplementara i komanditora- akcionara / dioničaraUlozi komplemetara mogu biti u novcu,stvarima i pravima,a ulozi komanditora-akcionara uvijek u novcu.Sve akcije od komanditora-akcionara moraju biti otkupljene prije upisa društva u sudski registar,a komplementari moraju unijeti,tj. uplatiti svoje uloge do tog momenta,jer se sudu prezentira “potvrda o uplati svakog pojedinog člana”.Povećanje uloga se vrši reinvestiranjem od strane postojećih članova ili investiranjem ulaskom novih članova.Obično se to vrši emisijama dionica.

Page 19: Poslovno Pravo 2 Parcijala

 Raspolaganje udjelima kod komanditnog društva na akcijeKomplementari svoje udjele mogu prenositi,bilo da se radi o internom ili eksternom prenosu.Prenos udjela od strane komanditora-akcionara je,načelno,slobodan i vrši se prema pravilima o prenosu akcija,punim indosamentom ako glase na ime,odnosno prostom predajom kada glase na donosioca.Društvenim ugovorom se mogu ustanoviti određena ograničenja za prenos akcija.Imovinskopravna odgovornost društva i članovaDruštvo za svoje obaveze u prometu odgovara cjelokupnom svojom imovinom.Komplementari odgovaraju neograničeno solidarno cjelokupnom ličnom imovinom,kao i kod običnog komanditnog društva,dok komanditori-akcionari ne odgovaraju za obaveze društva.Oni snose rizik za slučaj da dođe do smanjenja ili nestanka osnovne glavnice.Ostali imovinskopravni odnosi

1. učešće u podjeli dobiti (srazmjerno učešću u osnovnoj glavnici);2. učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva;3. zabrana konkurencije.

 UPRAVLJANJE U DRUšTVU I VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVAUpravljanje u komanditnom društvu na akcije Komanditnim društvom na akcije upravljaju komplementari,neposredno ili putem posebno formiranog organa upravljanja.Upravljanje može biti organizovano na dva načina:

1. da svi komplementari neposredno i zajedno donose odluke u funkciji upravljanja,i u tim slučajevima se odluke donose jednoglasno a ne većinom glasova;

2. da se ugovorom o osnivanju formira organ upravljanja koji čini određeni broj komplementara. Ostali komplementari koji nisu članovi organa upravljanja imaju prava da:daju prijedloge, zahtijevaju obaviještenja,traže polaganje računa,vrše kontrolu,…

Pošto se kod ovog tipa društva radi o većem broju komanditora-akcionara i njihovom većem učešću u osnovnom kapitalu društva,redovno se predviđa da ova kategorija članova formira poseban organ (akcionarsku skupštinu).Na skupštini komanditori-akcionari učestvuju srazmjerno veličini učešća u osnovnoj glavnici.Da bi odluka skupštine bila punovažna,potrebna je saglasnost komplementara,kao lično odgovornih članova.Vođenje poslova komanditnog društva na akcije / dionice Vođenje društva može biti povjereno jednom ili više komplementara,odnosno jednoj ili više profesionalnih osoba,saglasno ugovoru o osnivanju.Isto lice ili lica mogu istovremeno obavljati funkciju upravljanja i vođenja društva,ako se radi o komplementarima.Komanditori-akcionari mogu biti članovi kolegijelnog poslovodnog organa,ali ni tada ne mogu poduzimati akte zastupanja,niti bilo kakve pravne radnje eksterne prirode,nego samo one koje su unutar društva. 

Page 20: Poslovno Pravo 2 Parcijala

PRESTANAK ČLANSTVA,PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA Prestanak članstva u komanditnom društvu na akcije Prestanak članstva u komanditnom društvu na akcije je ostao na terenu ugovorne autonomije.Društveni ugovor utvrđuje pravila koja se odnose na istupanje i isključenje komplementara. Promjena oblika komanditnog društva na akcijeObavezna promjena oblika će usljediti onda kada društvo izgubi u cjelini jednu kategoriju članova. Prestanak komanditnog društva na akcijeKomanditno društvo na akcije prestaje na isti način kao i ostali tipovi trgovačkih društava (stečaj, likvidacija, protek vremena…).Takođe može prestati ako prestane članstvo svih članova jedne kategorije.

3.5.      Dioničko /akcionarsko društvoPOJAM I KARAKTERISTIKEPojam akcionarskog/dioničkog društvaAkcionarsko društvo predstavlja društvo kapitala.To je tip trgovačkog društva,koji ugovorom formira najmanje pet lica,čija je osnovna glavnica unaprijed određena i podijeljena na dijelove,koji su reprezentovani akcijama/dionicama,kao hartijama od vrijednosti,a za obaveze u prometu društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom.Pravne karakteristike akcionarskog/dioničkog društvabroj osnivača je redovno veći nego kod ostalih tipova trgovačkih društava.Zakon nikada ne određuje maksimalan broj članova,a u našem pravu je minimalan broj članova pet,bilo da su pravna ili fizička lica;

1. visina osnovne glavnice se utvrđuje osnivačkim aktom,a zakonski minimum je 50.000 KM,a najmanje 25% mora biti u novcu.Za finansijke institucije taj cenzus je veći (za banke 15 miliona, za dionička društva u osiguranju 1 milion,za društvo za upravljanje fondovima je 1 milion);

2. osnovna glavnica je podijeljena na dijelove koji su predstavljeni dionicama;3. prenos akcija je slobodan,i po pravilu se vrši na berzama,i drugim

organizovanim tržištima kapitala,te neposrednim pogodbama;4. zakon izričito zahtijeva da se u akcionarskom društvu organizuje

upravljanje i vođenje poslova, formiraju organi upravljanja,kontrole i poslovodstva,bilo od članova društva ili na profesionalnoj osnovi.Upravljanje je postavljeno na principu koji podrezumijeva odnos između:principala (akcionara) i agenta (uprave društva);

5. za svoje obaveze u prometu društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom,ulagači snose ograničen poslovni rizik,do visine svojih uloga;

6. pored osnivačkog akta,akcionarsko društvo obavezno mora imati statut koji se deponuje kod suda.

 OSNIVANJE AKCIONARSKOG/DIONIČKOG DRUŠVA Osnivači akcionarskog/dioničkog društvaAkcionarsko društvo mogu osnovati fizička ,pravna i građanskopravna lica,domaća i strana.Osnivač je svako lice koje potpiše ugovor o osnivanju i

Page 21: Poslovno Pravo 2 Parcijala

uplati (otkupi) osnivačke dionice,te time postaje akcionar, odnosno član društva.Akcionari koji kasnije pristupe društvu,kupe akcije narednih emisija,nisu osnivači,iako su članovi.Uslovi za osnivanje akcionarskog društvaDva su opća uslova koje članovi treba da ispune da bi mogli osnovati dioničarsko društvo,a to su:zaključenje ugovora o osnivanju društva u pisanoj,i da obezbijede osnovnu glavnicu za osnivanje i rad društva,saglasno osnivačkom aktu,ali ne ispod zakonskog minimuma.Društveni akt sastavlja se u pisanom obliku jer predstavlja jedan od dokumenata na osnovu kojeg se vrši upis društva u sudski registar.Osnivački akt ima karakter privatno-pravnog akta.Osnivački akt obavezno sadrži sljedeće elemente:imena osnivača,firma i sjedište društva,predmet poslovanja ili djelatnost,osnovna glavnica i pojedinačni ulozi osnivača,udjeli članova društva i raspolaganje udjelima,podjela dobiti,snošenje pravnih rizika i pokrivanje gubitaka u poslovanju, upravljanje društvom i vođenje poslovanja,kontrola i obavještavanje,zastupanje i predstavljanje društva, statusne promjene,promjene oblika i prestanak društva.Zakon ne predviđa kao obavezan sadržaj osnivačkog akta odredbe o akcijama/dionicama,nego to prepušta statutu društva koji se donosi u roku od 60 dana nakon upisa društva u sudski registar.Načini osnivanja akcionarskog društva

1. simultani (istovremeni) način osnivanja – akcionarsko društvo se osniva na simultan način kada osnivači (njih najviše 40) ili određen broj kupaca ili grupa od najviše 40 kupaca,bez upućivanja javnog poziva za upis dionica i uplatu akcija,izvrše supskripciju i preuzmu sve akcije društva koje se osniva. Smatra se da su osnivači preuzeli svoje akcije u trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju društva.Kod simultanog osnivanja nije potrebna prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire,jer se radi o emisiji dionica putem zatvorene prodaje.

Dionice se uplaćuju u novcu,ulaganjem stvari i prava.Prije upisa društva u registar,osnivači su dužni uplatiti iznos osnovne glanvice koji je određen ugovorom o osnivanju,ali ne manji od zakonskog minimuma od 50.000 KM.U ekonomskom pogledu,simultani način osnivanja se praktikuje pri osnivanju manjih i srednjih firmi,odnosno u slučaju kada za osnivanje i početak rada društva nije potreban veliki kapital.

1. sukcesivni (postepeni) način osnivanja – akcionarsko društvo se osniva na sukcesivan način kada osnivači upućuju publici (anonimnoj masi upisnika) izvod iz prospekta i javni poziv za upis i uplatu dionica,uz prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.

Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži i:1) mjesto, vrijeme i način upisa dionica;2) mjesto, vrijeme i način uplate dionica;3) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;4) postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;5) način određivanja cijene dionica po okončanju upisa; i

Page 22: Poslovno Pravo 2 Parcijala

6) način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.      Osnivači upisuju i preuzimaju dio akcija,a za preostali dio se obraćaju javnosti,pa akcije preuzimaju i upisuju lica koja izraze imovinski interes da trajno ulože u to dioničarsko društvo.Zakoni redovno traže da jedan dio dionica obavezno upišu i preuzmu osnivači,ne mogu se sve osnivačke dionice ponuditi javnoj prodaji.Kasnije emisije dionica mogu se u cijelosti ponuditi javnosti.Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su dužni dostaviti:1) ugovor o osnivanju;2) prijedlog statuta dioničkog društva;3) prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet vrijednosnih papira.4) ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira5) ugovor zaključen između osnivača i banke putem koje emitent izvršava obaveze prema vlasniku depozitaru6) ugovor o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.O zahtjevu o osnivanju Komisija donosi rješenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Zakonom je detaljno određen sadržaj prospekta.On obavezno sadrži podatke o:dionici kao hartiji od vrijednosti (broj,nominalna vrijednost,prava,mjesto i vrijeme upisa,pravo preče kupovine,i dr.),pravnom statusu i vlasništvu osnivača,djelatnosti kojom će se društvo baviti.Prospekt sadrži i potpisanu izjavu osnivača čiji je sadržaj utvrđen zakonom.

1. kvalifikovano osnivanje – postoji onda kada osnivači ugovore da svi ili neki od upisnika, umjesto novcem,svoje akcije plati ulogom u naturi (unošenjem mašina,postrojenja,opreme…).

STATUT DIONIČKOG DRUŠTVAZa razliku od društva personalnog tipa DD obavezno ima statut. Prvi statut donosi osnivačka skupština. Iako ga donosi osnivačka skupština on nije uslov za upis društva u sudski registar što nije logično. Statut se deponuje kod suda u roku od 15 dana po održavanju skupštine. Kasnije izmjene i dopune statuta se takođe dostavljaju sudu. Uz statut bilo bi potrebno sudu dostaviti i dokaz da je on usvojen na vjerodostojan način.U slućaju kolizije statuta sa ugovorom o osnivanju prednost se daje statutu.Prema zakonu obavezan sadržaj statuta je:

-          firma, sjedište i djelatnost društva-          iznos osnovne glavnice, uloge, te njihova uplata i unošenje-          dionice – vrste, klase i serije-          prava pojedinih kategorija dioničara-          prioritete-          limitaciju u prenosu dionica-          povećanje i smanjenje osnovne glavnice-          način i rokove objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu dionica-          posljedice zakašnjenja i propuštanja uplate

Page 23: Poslovno Pravo 2 Parcijala

-          podjelu dobiti i dividende

Statut obično sadrži i neke fakultativne elemente:

-          upravljanje poslovanjem,-          zabranu konkurencije-          lojalnodst društvu-          poslovna tajna-          itd..

 AKCIJE / DIONICE Pojam i pravne karakteristike akcije/dioniceAkcija ili dionica je hartija od vrijednosti čiji izdavalac može biti akcionarsko/dioničarsko društvo ili komanditno društvo na akcije.Opći pojam vrijednosnog papira glasi:to je pisana isprava ili elektronski zapis koji sadrži prava i koja se bez istih ne mogu ni ostvariti ni prenositi.

1. značenje pojma akcija – to je dio onog dijela imovine društva koji se naziva osnovnom glavnicom;to je reprezent članstva u društvu;to je vrijednosni papir i može biti predstavljan pisanom ispravom ili elektronskim zapisom;

2. pravne karakteristike dionice – izdavalac (emitent) vlastitih akcija može biti samo akcionarsko društvo ili komanditno društvo na akcije kada je upisano u sudski registar;akcija je dugoročni investicioni papir čija je ekonomska funkcija akumulacija kapitala,njome se zasniva članski odnos između društva i trajnog ulagača;akcija je papir koji nosi varijabilni prihod (dividendu); akcija je tipičan trgovački papir,masovno se izdaje u serijama i predstavlja jedan od osnovnih predmeta poslovanja berze;dionica je prenosivi papir kojim se vrši mobilizacija kapitala;to je zamjenjiva hartija od vrijednosti;akcije iste klase mogu biti spajane i dijeljene;prava iz dionica se ne mogu dijeliti na više osoba.

Bitni sastojci akcije/dioniceDionice se vode na računu vlasnika kod registra koji vlasniku izdaje certifikat.Certifikat sadrži :ime i prezime,odnosno naziv vlasnika računa,naziv,sjedište i adresu emitenta,klasu,broj i nominalnu vrijednost dionica.Elementi koje treba da sadrži elektronski zapis i predstavljaju bitne sastojke dionice su:

1. oznaka da se radi o dionici;2. oznaka klase,redni broj emisije,serijski broj;3. firma i sjedište emitenta;4. nominalna vrijednost akcija;5. firma,odnosno ime i prebivalište vlasnika akcije;6. datum sticanja dionica;7. mjesto i datum izdavanja dionica;

Page 24: Poslovno Pravo 2 Parcijala

8. drugi elementi utvrđeni odlukom o emisiji.

 Obaveze i prava akcionara/dioničara

1. standardne obaveze i prava akcionara/dioničara – su obaveze i prava koja ima svaki akcionar,bez obzira na vrstu i klasu akcija koje ima ili koje je upisao

Standardne obaveze akcionara su:1.uplata cijelog iznosa nominalne vrijednosti akcije ili uplata u ratama; 2.uplata određenog iznosa u cijelosti prilikom upisa akcija; 3.unošenje uloga u cijelosti u stvarima i pravima prije upisa društva u sudski registar; 4.prijava sticanja vlasništva na akcijama u registar vrijednosnih papira; 5.prihvatanje konverzije,denominacije,spajanje ili podjelu dionica; 6.čuvanje poslovne tajne informacija.Standardna prava koja akcionar ima mogu se svrstati u dvije grupe:prava učešća u upravljanju društvom i imovinska prava.Upravljačka prava obuhvataju: 1.pravo glasa (jedna dionica - jedan glas); 2.učešće u radu i odlučivanju u skupštini društva; 3.predlaganje kandidata za članove upravnog odbora,i pravo da se bude izabran u taj organ; 4.informisanje o radu i poslovanju društva; 5.uvid u isprave i dokumente društva o poslovanju; 6.pobijanje odluka skupštine društva; 7.sticanje certifikata na dionice u vlasništvu koje su evidentirane kod registra vrijednosnih papira, te uvid u vlastiti račun dionica.Imovinska prava obuhvataju: 1.učešće u podjeli dobiti društva; 2.učešće u podjeli ostatka stečajne ili likvidacione mase; 3.kupovinu,prodaju i davanje u zalog dionica.

1. prava iznad standardnih prava – njihovo sticanje je vezano za ispunjenje drugačijih uslova nego što je to slučaj kod standardnih prava.Veoma je širok krug prava koja na takav način stiču akcionari.U suštini,ona daju određena preimućstva,bilo u pogledu upravljačkih ili imovinskih prava.Ona se obično određuju kao prioritetna prava i prava zaposlenih.Prioritetna prava imaju akcionari koji posjeduju povlaštene akcije – kumulativne ili participativne.Ova prava se mogu izražavati u sljedećem:prvenstvo u naplati iznosa od likvidacione ili stečajne mase;prvenstvo u naplati kumuliranih dividendi…

2. prava ispod nivoa standardnih prava – kada dioničari nemaju pravo glasa pa stiču nevotirajuće dionice (dividendne dionice).

 Emisija dionica/akcijaEmisija akcija predstavlja jednu od najsloženijih pravno-finansijskih operacija,koja stoji pod kontrolom posebnog državnog tijela – Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH (Komisija).Postoje dvije vrste emisije akcija:javna ponuda i zatvorena prodaja.Izbor vrste emisije vrši emitent zavisno od ciljeva koje želi postići emisijom i lica koja će kupovati dionice.Javna ponuda dionica je prodaja koja se obavlja na osnovu javnog poziva na upis i uplatu dionica,a koji se upućuje širokom krugu lica.

Page 25: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Emisija akcija putem zatvorene prodaje je prodaja akcija unaprijed određenom kupcu,investitoru,ili grupi od najviše 40 kupaca.Ovaj način je jednostavniji,brži i jeftiniji.Emisija dionica obavezno uključuje:

1. donošenje odluke o emisiji;2. odobrenje Komisije kod javne ponude,a kod zatvorene se Komisija

obavještava o emisiji;3. zaključivanje ugovora između emitenta i registra vrijednosnih papira u

FBiH;4. otvaranje privremenog računa za deponovanje uplata prilikom kupovine

dionica;5. objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu akcija,ako je

emisija putem javne ponude,dok kod zatvorene prodaje to nije potrebno;6. objavljivanje rezultata javne ponude dionica,a kod zatvorene prodaje ne;7. upis dionica u registar emitenta kod Komisije i na račun kupca.

Jedan od najznačajnijih dokumenata je prospekt čiji je sadržaj određen zakonom.Taj dokument sadrži podatke o:dionicama koje se emituju,pravnom statusu i vlasništvu emitenta,djelatnosti,zatim poslovanju,imovini,zaduženosti,dobiti ili gubitku te odgovornim licima.Prospekt obavezno sadrži izjavu o investiranju kapitala i informacije o riziku i faktorima rizika. Promet dionicaPromet dionica obuhvata:

1. kupovinu,prodaju i davanje u zalog dionica;2. konverziju;i3. spajanje i podjelu.

Kupovina dionica može se vršiti putem tender ponude – dirktne pismene ponude kupca vlasnicima dionica.Osnovne karakteristike tender ponude su:

1. prijavljuju se Komisiji;2. Komisija utvrđuje uslova davanja,objavljivanja i provođenja tender ponude;3. zakonom određen sadržaj tender ponude;i4. javno objavljivanje.

Konverzija,denominacija,spajanje i pripajanje se vrši na osnovu odluke emitenta i uz odobrenje Komisije. Propise o tome donosi Komisija,a ove operacije se vrše na trošak emitenta.Konverzija akcija predstavlja povlačenje svih akcija jedne klase i njihovu zamjenu novim akcijama druge klase.Denominacija je povlačenje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i njihova zamjena jednakim brojem novih dionica iste klase,uz srazmjerno smanjenje nominalne vrijednosti.Spajanje je zamjena više postojećih za jednu novu,iste klase sa većom nominalnom vrijednošću,a podjela je suprotna ovome.  

Page 26: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Klase dionicaDionice se dijele sljedeće osnovne klase koje se označavaju kao:

1. obične ili redovne dionice;2. preferencijalne,odnosno prioritetne dionice;3. dionice bez prava glasa ili dividende;4. dionice zaposlenih ili radničke dionice.

Klasa običnih (redovnih) dionica sadrži,po pravilu,standardna (normalna) prava.Klasa preferencijalnih dionica sadrži posebna prava,prvenstveno imovinska,koja se odnose na prioritet u naplati dividende,učešće u naplati superdividende…Klasa dionica bez prava glasa daje isključivo pravo na naplatu dividende i ne daje pravo glasa,tako,vlasnici ovih dionica ne učestvuju u upravljanju.Dionice zaposlenih predstavljaju posebnu klasu jer se razlikuju od ostalih u pogledu uslova i načina sticanja,subjekata koji ih mogu steći i načina njihovog raspolaganja.Vrste akcijaDionica sa nominalnom vrijednosti sadrži upisan novčani iznos na koji ona glasi,dok kvotna ne sadrži, nego je na njoj upisan iznos njenog učešća u osnovnoj glavnici društva.Postoje još i gotovinske i naturalne (prema vrsti uloga).

 POVEĆANJE I SMANJENJE OSNOVNE DRUŠTVA  Povećanje osnovne glavnice

1. povećanje osnovne glavnice novim ulozima je standardni način povećanja osnovnog kapitala.Odluku o povećanju osnovne glavnice,emitovanjem novih akcija po osnovu novih uloga,donosi skupština društva većinom glasova koja je određena zakonom i statutom.Obično se traži da za odluku glasaju oni koji predstavljaju najmanje 3/4 osnovnog kapitala zastupljenog u skupštini.Ako postoje akcije više klasa,potrebna je saglasnost dioničara svake klase.Odluka o povećanju osnovne glavnice podliježe režimu dozvole Komisije za vrijednosne papire.Povećanje osnovne glavnicese mora registrovati kod suda sjedišta društva.

2. uslovno povećanje osnovne glavnice se obavlja isključivo radi zadovoljenja određenih ciljeva, koji su,najčešće,zakonom određeni.Ti ciljevi mogu biti:ostvarivanje prava imalaca konvertibilnih obveznica,ostvarivanje prioritetnih prava akcionara kod kupovine novih akcija,…Odluku o uslovnom povećanju osnovne glavnice takođe donosi skupština,i pod itim uslovima.

3. povećanje osnovne glavnice po osnovu odobrenog kapitala je pojednostavljen način povećanja osnovnog kapitala.Odluku o povećanju donosi nadzorni odbor društva na osnovu ovlaštenja iz statuta ili odluke skupštine.Uslovi koji se traže su:statut ili odluka skupštine daje ovlaštenje

Page 27: Poslovno Pravo 2 Parcijala

za povećanje kapitala,iznos do kojeg se može povećati osnovna glavnica je unaprijed određen, povećanje treba izvršiti najkasnije u roku od 5 godina od osnivanja društva,povećanje može biti najviše do 1/3 iznosa osnovne glavnice koji je postojao u trenutku donošenja statuta,odnosno odluke skupštine.

4. povećanje osnovne glavnice iz kapitala društva (kapitalne dobiti,rezervi,neraspoređene dobiti) je specifičan način povećanja u pogledu izvora iz kojih se vrši.Ti izvori su kapitalna dobit društva,njegove rezerve i zadržana,a neraspoređena dobit.Taj kapital društva se “prebacuje” u pravni režim osnovne glavnice.Da bi se povećanje moglo vršiti iz rezervi,sam zakon predviđa koji to najmanji iznos rezerve moraju da dostignu (npr. 1/25 vrijednosti osnovnog kapitala),te da društvo nije poslovalo sa gubitkom.Odluci skupštine predhode finansijski izvještaji o poslovanju,te račun dobitka i gubitka.

 Smanjenje (redukcija) osnovne glavnice

1. redovno smanjenje osnovne glavnice se vrši operacijom povlačenja ili denominacijom dionica.Odluku o smanjenju donosi skupština u kvorumu koji je određen za povećanje osnovne glavnice.Ako postoji više klasa akcija,svaka klasa daje svoju saglasnost.Predviđa se javno objavljivanje odluke o smanjenju osnovne glavnice,uz poziv povjeriocima da prijave potraživanja (dospjela i nedospjela).Društvo mora prvo izvršiti isplatu dospjelih potraživanja,a za nedospjela pružiti odgovarajuće garancije,u protivnom,sud neće dozvoliti upis smanjenja osnovne glavnice.

2. pojednostavljeno smanjenje osnovne glavnice je skraćeni postupak koji se preduzima da bi se pokrili gubici ili prenosa kapitala u rezerve društva.Ako se pokrivaju gubici,tada se oni prvo moraju sanirati iz rezervi,pa tek ako su one nedostatne,može se ići na smanjenje osnovnog kapitala.

3. smanjenje osnovne glavnice povlačenjem akcija je moguće koristiti samo ako je u statutu društva tekva naredba upisana ili ako je društvo steklo sopstvene akcije,pa te akcije nije prodalo u zakonski predviđenom roku.

ORGANI AKCIONARSKOG DRUŠTVASkupštinaSkupština je obavezan organ društva;ona je organ svih dioničara jer mogu učestvovati u njenom radu; odluke donose,u pravilu,akcionari vlasnici akcija sa pravom glasa;nadležnost,funkcionisanje i odlučivanje skupštine je u granicama zakona i statuta društva.Uporedna prava razlikuju:generalnu,redovnu i vanrednu skupštinu.Generalna je,u principu,osnivačka koja se saziva na način i u rokovima preciziranim zakonom.Redovna se saziva polugodišnje ili godišnje,a vanredna se saziva “po potrebi”.Naše pravo poznaje tri vrste skupštine:osnivačku,koju sazivaju osnivači o pitanjima vezanim za osnivanje društva;redovnu,koja se saziva najmanje jednom godišnje od strane upravnog odbora;i vanrednu,koju mogu sazvati i akcionari koji imaju 20% akcija u društvu. Nadležnost skupštine se dijeli na zakonsku i statutarnu.Zakonska nadležnost obuhvata ona pitanja koja

Page 28: Poslovno Pravo 2 Parcijala

su zakonom izričito stavljena u njen djelokrug odlučivanja.Statutarna je određena voljom same skupštine na dirajući samostalne zakonske nadležnosti drugih organa (nadzornog odbora,direktora).U zakonsku nadležnost skupštine ulazi odlučivanje o sljedećim pitanjima:

1. statutu,njegovim izmjenama i dopunama;2. povećanju i smanjenju osnovne glavnice;3. emisiji dionica postojeće iste klase i/ili emisiji dionica nove ili novih klasa;4. godišnjem finansijskom izvještaju sa izvještajima nadzornog odbora i lica i

organa za reviziju;5. raspodjeli i upotrebi dobiti i isplati dividende;6. pokriću gubitka;7. spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom

društvu ili dioničkog društva drugom društvu,osim spajanja ili pripajanja supsidijarnog društva;

1. prestanku i odjeli društva;2. promjeni oblika dioničkog društva;

10.  izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;izboru lica za reviziju;…Nadzorni odborNadzorni odbor je obavezan i stručan organ akcionarskog društva koji bira i razrješava skupština,a koji vrši funkciju upravljanja društvom između njena dva zasjedanja i donosi meritorne odluke iz domena operativnog upravljanja i strategijskog poslovodstva.U našem pravu,nadzorni odbor mora imati predsjednika i najmanje dva člana.Nadzorni odbor akcionarskog društva:

1. nadzire poslovanje društva;2. nadzire rad direktora;3. usvaja izvještaj direktora o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem

obračunu,sa bilansom stanja i bilansom uspjeha;4. podnosi skupštini društva godišnji izvještaj o poslovanju;5. imenuje i razrješava direktora društva;6. predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrivanja gubitka;7. donosi opće pravne akte društva,osim statuta i akta direktora;8. saziva skupštinu društva;9. obrazuje stalne odbore i komisije i povremena tijela;10. brine se za izvršenje odluka skupštine;…

PRESTANAK DD DD može prestati u slijedećim slućajevima:

1. stećajem ili likvidacijom – ako su ispunjeni uslovi. Vrši se likvidacija imovine suglasno Zakonu o stećaju i likvidaciji.

2. statusnom promjenom – spajanje, fuzija, cijepanje, - ne dolazi do likvidacije imovine

3. transformacijom u drugi tip društva – ne dolazi do likvidacije imovine4. dobrovoljnom likvidacijom – primjenjuju se pravila o likvidaciji

Page 29: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Protekom vremena za koje je osnovano – primjenjuju se pravila o likvidaciji

4       STATUSNI OBLICI POVEZIVANJA DRUŠTVACilj: kocentrisati kapital više trg. društava uz centralizaciju upravljanja pod jedinstvenom ekonomskom upravom.Najvažniji statusni oblici privrednih koncentracija su:-          fuzije (spajanje, pripajanja)-          horizontalne i vertikalne integracije-          sistem sticanja većinskog učešća u kapitalu i upravljanju preuzimanjem postojećih ili formiranjem novih društava.Osnov povezivanja tgovačkih društava je:-          učešće u kapitalu (holding)-          ostvarivanje strukovnih interesa (poslovno udruženje)-          ostvarivanje tržišnih i drugih interesa (pul)

4.1     HoldingOblik statusnog povezivanja više samostalnih trgovačkih društava na bazi učešća u kapitalu i/ili upravljanju.To je takav pravni odnos u kome jedno društvo (društvo holding) ima većinsko učešće (preko 50%) u emitovanom nominalnom kapitalu drugih društava, ili ima večinsko učešće u njihovim organima upravljanja (direktna kontrola) ili sve to ostvaruje preko prvog društva koje direktno kontroliše (indirektna kontrola).Holding veze, odnosno odnosi između povezanih trgovačkih društva, odnosno kategorije trgovačkih društava u holdingu mogu biti slijedeći:

1. jedno društvo koje se naziva holdingom (kontrolnim ili društvo majka)2. filijale  (subsidijarna društva, kontrolisana ili društva kćeri)3. podfilijale (kontrolisane od filijala, subsidijarnih društava)

Formiranje holdinga – do formiranja može doći različitim pravnim tehnikama

1. investiranjem - osnivanjem novih društava u kojima se stiće većinsko učešće u osnovnom kapitalu

2. kupovinom udjela ili akcija – sticanjem večinskog učešća u osnovnom kapitalu postojećih društava

3. ulaganjem u postojeća društva i po tom osnovu sticanje večinskog učešća u osnovnom kapitalu.

4. zaključivanjem ugovora o upravljanju5. povezivanjem više postojećih društava.

Djelatnost holding društva sa stanovišta društva majke može biti:-          "čista" holding djelatnost – osnivanje novih društava, finasiranje cjelokupne djelatnosti grupacije i upravljanje-          "mješovita" – uključuje obavljanje i drugih djelatnosti kao što su trgovina na veliko, turizam itd.4.2    Poslovno udruženje

Page 30: Poslovno Pravo 2 Parcijala

To je statusno-pravni oblik koji formiraju trgovačka društva radi unapređivanja i usklađivanja privrednih djelatnosti, kao i zastupanje strukovnih interesa.Osniva se ugovorm trgovačkih društava koja obezbjeđuju uslove i kapital za obavljanje poslova udruženja. Ono ima zastupnička ovlaštenja, istupa u ime i za račun članova. Zakon dozvoljava i istupanje u svoje ime i za svoj račun u okviru poslova koje obavlja. Udruženje obavlja poslove, a ne djelatnost.Odgovornost poslovnog udruženja-          ako istupa na bazi zastupničkog ovlaštenja za njegove obeveze odgovaraju članice-          ako istupa na bazi komisionih ovlaštenja odgovornost se utvrđuje ugovorm između udruženja i članica.4.3 PulPoseban statusni oblik, sa svojstvom pravnog lica, koje se osniva radi međusobnog informisanja o proizvodnji, razmjeni patenata i iskustava, uvođenja novih proizvoda i organizovanja zajedničke prodaje.-          pravno lice-          osniva se ugovorom između članova-          autonomija je osnova za uređenje poslova i finansiranje pula-          subjekt sudske registracije,-          ima vlastitu odgovornost

5       PROMJENE, PRESTANAK,PRAVNI PROMET,ATRIBUTI POSLOVNIH SUBJEKATA5.1     STATUSNE PROMJENEStatusne promjene predstavljaju niz pravnih i faktičkih radnji preduzetih na zakonom propisan način koje dovode do univerzalne sukcesije imovine i izmjene pravnog statusa društva ili društava obuhvaćenih tim promjenama. One dovode do izmjena u ekonomskom i pravnom identitetu subjekta.Statusne promjene (spajanje, pripajanje, podjele)Zajedničke pravne karakteristike statusnih promjena

1. odluku o statusnim promjenama donose ulagaći ili skupština2. donošenju odluke predhode obimne pripremne radnje (plan reorganizacije,

izvještaj revizora itd.)3. spajanje ili pripajanje različitih tipova društva (DD i DOO ili DOO i KD)

uvijek povlaći dvije složene opracije: transformaciju tj. promjenu oblika društva i statusnu promjenu

4. provođenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne sukcesije društva (preuzimanje svih prava i obaveza) i pravnog sljedovanja.

5. provođenjem statusnih promjena ne dolazi do likvidacije imovine6. statusne promjene zahtjevaju osiguranje i zaštitu dioničara i povjerilaca

Vrste statusnih promjena

1. Spajanje – je statusna promjena kod koje dolazi do prestanka dva ili više društava od kojih nastaje jedno novo društvo. Imovina, prava i obaveze

Page 31: Poslovno Pravo 2 Parcijala

spojenih društava prelazi na novo društvo. Spojiti se mogu društva istog ili različitih tipova. Član koji je glasao protiv spajanja ima pravo tražiti da društvo otkupi njegov udio po tržišnoj vrijednosti.

2. Pripajanje –jedno ili više društava se pripajaju nekom novom društvu, pri čemu pripojena društva prestaju postojati kao samostalni pravni i poslovni subjekti. Društvo koje je apsorbovalo druga pripojena društva zadržava svoj pravni status. Pripajanje se može izvršiti između društava istog i različitog tipa. Kada se pripajaju društva različitog tipa prethodno je potrebno izvršiti transformaciju organizacionog oblika.

3. Podjela ili cijepanje –podjelom jednog društva nastaje više manjih društava. Društvo koje se dijeli prestaje postojati jer njegova imovina prelazi na novonastala preduzeća. Društva koja su nastala odgovaraju solidarno i neogranićeno za ranije obaveze društva koje je prestalo postojati.

Prestanak subjekata poslovnog prava može se posmatrati u-          ekonomskom smislu – subjekat prestaje obavljati poslovnu djelatnost-          pravnom smislu – brisanje iz sudskog registra i gubitak pravnog subjektivitetaRazlozi prestanka poslovnog subjekta mogu biti:

1. 1.    ekonomski - objektivna nemogućnost obavljanja djelatnosti (eksploatacija nafte)

–        uzroci tržišne, finansijske i poslovne prirode zbog kojih je dalji opstanak poslovnog subjekta neodrživ. Kada je poslovni subjekat trajnije nesposoban da izmiruje svoje novčane obaveze (u načelu u periodu od 30 dana neprekidno) – insolventan

1. 2.    pravni   – statusne promjene, nemogućnost provođenja procesa privatizacije na zakonom utvrđen način, sudskom presudom utvrđena ništavnost upisa u sudski registar

2. 3.    tehnički – svode se na nepostojanje ili na prestanak postojanja posebnih uslova za poslovanje subjekta.

5.2     Prestanak poslovnih subjekataSTEČAJStećaj je zakonom utvrđen postupak po kome se imovina prezaduženog poslovnog subjekta (stećajnog dužnika) povjerava posebnim od suda imenovanim organima koji unovčavaju imovinu (stećajna masa) radi skupnog namirenja njegovih povjerilaca podjelom prikupljenih sredstava.Subjekti stećajnog postupka su privredna društva, statusni oblici povezivanja privrednih društava i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost i imaju sjedište na podrućju FBiH.Stećajni postupak se provodi nad dužnikom u dva slućaja:-          ako je trajnije nesposoban za plaćanje (u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje sve svoje dospjele novčane obaveze)-          kada je prezadužen ukljućujući i druge slućajeve određene zakonom

Page 32: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Stećajni postupak vodi kantonalni sud na čijem podrućju je sjedište dužnika.Obavezni organi stećajnog postupka su:-          stečajni sud, stečajni sudija, stećajni upravnik, a fakultativni organ može biti odbor povjerilaca, vjeće povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca.Za pokretanje stećajnog postupka prijedlog mogu dati: povjerioci, sam poslovni subjekt (dužnik), likvidacioni upravnik ako se u postupku likvidacije utvrdi da postoje uslovi za pokretanje stećaja. Za banke samo Agencija za bankarstvo.Specifičnosti stećajnog postupka su:-          ne može se tražiti vraćanje u pređašnje stanje-          ne može se podnositi prijedlog za ponavljanje postupka-          rokovi su kratki (na žalbu 8 dana, a na zaključak 3)-          žalba i prigovor ne odgađaju izvršenjeFaze stečajnog postupka su:

1. prethodni postupak2. otvaranje stećajnog postupka3. prijavljivanje i ispitivanje potraživanja4. konverzija dugova ili prodaja stećajnog dužnika5. unovčavanje imovine6. namirenje povjerilaca podjelom diobne mase7. zaključivanje stećajnog postupka

 

1. Prethodni postupak otvaranja stećaja

Sprovodi ga privremeni stečajni upravnik imenovan od strane stečajnog sudije. Njegova dužnost je da:-          osigura imovinu stečajnog dužnika-          ispita da li če imovina stečajnog dužnika pokriti troškove stećaja,-          ispitati da li postoje razlozi za pokretanje stečajnog postupka-          podnese izvještaj stečajnom sudiji u roku od 30 dana od imenovanja.Cilj je utvrđivanje ekonomsko-finansijskog stanja dužnika, odnosno da li postoje uslovi za pokretanje stećaja. Ovaj postupak se završava donošenjem rješenja o otvaranju stećaja ili o obustavi postupka.

1. Otvaranje stećajnog postupka

Stečajni sudija zakazuje ročište na koje se poziva predlagač, privremeni stečajnu upravnik i stečajni dužnik. Stećajni sudija imenuje stečajnog upravnika i donosi odluku o otvaranju stećaja u formi rješenja koje se objavljuje u Sl. novinama FBiH i Sl. glasniku kantona. Rješenje se dostavlja

Page 33: Poslovno Pravo 2 Parcijala

predlagatelju, stećajnom dužniku, instituciji koja vodi poslove platnog prometa i javnom tužilaštvu. (Prouzrokovanje stećaja je krivično djelo).Činjenica da je stećaj otvoren upisuje se u sudski registar, zemljišne knjige i registar prava industrijske svojine.Povjerioci su dužni u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o poretanju stećaja prijaviti potraživanja.Posljedice otvaranja stećaja – Danom otvaranja stećaja:

1. prestaju prava poslovodnog organa i organa upravljanja. Te funkcije prelaze na stećajnog upravnika.

2. prestaju radni odnosi zaposlenih radnika, sem onih koje stećajni upravnik zadrži

3. formira se stećajna masa od imovine stećajnog dužnika4. gase se računi dužnika i prava lica za raspolaganje imovine i otvara novi

račun na koji se prenose sva sredstva5. u firmu dužnika dodaje se oznaka "u stećaju"6. potraživanja povjerilaca koja nisu dospjela smatraju se dospjelim7. prestaju teći kamate na potraživanje8. vrši se prinudna kompenzacija dužnikovih potraživanja sa potraživanjima

povjerilaca9. povremena davanja, novčana i nenovčana, pretvaraju se u jednokratna

novčana davanja

10.  danom prijavljivanja potraživanja prekida se zastarjelostRazlučna i izlučna prava daju mogućnost odvojenog namirenja iz imovine stećajnog dužnika ili iz stvari.            Razlučno pravo je pravo povjerioca čije je potraživanje obezbjeđeno najkasnije 60 dana prije otvaranja stećajnog postupka. Obezbjeđenje se sastoji u hipoteci, zaloga na pokretnim stvarima (kolateral), potraživanjima,  pravu prvenstva naplate (komisionar). Iz imovine dužnika formira se posebna stećajna masa za namirenje potraživanja  ovih povjerilaca.             Izlučna prava su prava trećih lica na osnovu kojih ona mogu tražiti da se određene stvari (ne prava i novac) izluče ili izuzmu iz stećajne mase. Radi se o stvarima koja ne pripadaju stećajnom dužniku, ali su se našla u njegovoj imovinskoj masi (davalac lizinga, stvar uzeta u zakup)

1. Prijavljivanje i ispitivanje potraživanja (3 faza stećaja)

Povjerioci u roku od 30 dana od objavljivanja pokretanja stećaja u pismenoj formi prijavljuju potraživanja navodeći visinu potraživanja i pravni osnov. Potrživanja ispituje Stečajni sudija, uz učešće stećajnog upravnika, povjerilaca i drugih lica koja mogu pružiti relevantne podatke. Utvrđeno je samo ono potraživanje koje prizna stećajni upravnik, a ne ospori ni jedan povjerilac. Osporeno potraživanje se može dokazivati u posebnom sudskom postupku.

1. Konverzija dugova ili prodaja stećajnog dužnika

Page 34: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Uz prethodno pribavljenu saglasnost i mišljenja povjerilaca stećajni upravnik će odlućiti o-          reorganizaciji ili-          da se dužnik kao pravno lice proda

1. Unovčavanje imovine u stećaju vrši se prodajom imovine javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. Prodaju se dijelovi imovine. Prije izlaganja javnoj prodaji procjenu vrši vještak. Početna cijena ne može biti ispod 1/2 procijenjene vrijednosti. Ako se ne može prodati po toj cjeni, stečajno vijeće određuje novu cijenu. Na kraju se ona može prodati neposredno povjeriocima.

2. Namirenje povjerilaca u stećaju podjelom diobne mase. Stećajna masa iz koje su izdovjeni troškovi stećaja i koja se dijeli povjeriocima naziva se diobna masa. Isplata se vrši po redosljedu prioriteta.

3. Zaključivanje stećajnog postupka

Poslije glavne diobe stećajni upravnik podnosi izvještaj stećajnom vijeću. Stečajni sudija donosi riješenje o zaključivanju stećajnog postupka koje se objavljuje u Sl. novinama FBiH, sl. glasniku kantona i upisuje se u sudski registar. Danom upisa rješenja stećajni dužnik se briše iz registra i prestaje postojati.PRINUDNO PORAVNANJE U STEĆAJNOM POSTUPKUPrinudno poravnanje je zakonom utvrđen postupak koji provodi Stečajni sudija na prijedlog povjerilaca ili dužnika, a cilj je obustava stećajnog postupka s tim da se povjerioci namire u određenom iznosu i stećajni dužnik saćuva od propadanja.Prijedlog se može staviti u periodu od dana otvaranja stećajnog postupka pa do ročišta za raspravu po nacrtu za glavnu diobu.Zakonska pravila prijedloga za prinudno poravnanje sadrže procenat koji se povjeriocima nudi i rokove:-          najmanje 35% iznosa potraživanja ako je plaćanje u roku od jedne godine-          najmanje 50% potraživanja ako je plaćanje u roku od 2 godine-          ako je plaćanje potraživanja u punom iznosu rok ne može biti duži od 3 godineO predloženom poravnanju odlućuju povjerioci koji su prijavili potraživanja i ukoliko se pozitivno izjasne povjerioci čija potraživanja prelaze 50% ukupnih potraživanja prijedlog je prihvaćen. Ono ima pravno dejstvo prema svim povjeriocima sem izlućnim i razlučnim povjeriocima. Rješenje o prinudnom poravnanju objavljuje se u Sl. novinama FBiH, kantonalnom sl. glasniku i upisuje se u sudski registar. Zahtjev za stavljanje rješenja van snage može uputiti svaki povjerilac koji je učestovao u prinudnom poravnanju ako je dužnik u mogućnosti da izmiri potraživanje u većem iznosu od onoga utvrđenim rješenjem.LIKVIDACIJALikvidacija je način prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrđenom postupku usljed postojanja zakonom utvrđenih razloga. Kod likvidacije je obavezno imovina veća od obaveza pa ne dolazi u pitanje namirenje povjerilaca. Međutim ako se u toku postupka utvrdi da to nije

Page 35: Poslovno Pravo 2 Parcijala

slućaj likvidacioni upravnik je dužan podnijeti prijedlog kantonalnom sudu za pokretanje stećajnog postupka.Postupak likvidacije se provodi u slijedećim slućajevima:

1. ako je prema poslovnom subjektu izrećena trajna mjera zabrane rada ili obavljanja djelatnosti

2. ako su prestali postojati prirodni uslovi za vršenje poslovne djelatnosti (eksploatacija nafte)

3. ako su prestali postojati ekonomski uslovi za rad4. ako je odlukom suda utvrđena ništavnost upisa u sudski registar5. i drugim slućajevima utvrđenim zakonom

Za otvaranje i provođenje postupka likvidacije nadležan je kantonalni sud, a organi likvidacionog postupka su likvidaciono vijeće i likvidacioni upravnik. Danom upisa pravosnažnog rješenja u sudski registar,  koje donosi likvidaciono vijeće po zaključivanju likvidacionog postupka briše se društvo i ono prestaje postojati.5.3     Pravni promet, zastupanje i predstavljanjePRAVNI PROMETPojam prometa može se posmatrati u ekonomskom i pravnom smislu. U ekonomskom to je prenos stvari koje imaju ekonomsku (novčanu) vrijednost sa jednog na drugi subjekat. U pravnom smislu to je transfer subjektivnih prava, pvenstveno stvarnih, sa nosioca (titulara) na drugi subjekt.Subjekti poslovnopravnog prometaSubjekti poslovnopravnog prometa su sva fizička i pravna lica kojima pravni poredak (objektivno pravo) priznaje status subjekta poslovnog prava tj. da su registrovani subjekti čiji je cilj ekonomske prirode.Kao subjekti poslovnog prava nosioci prometa su:

1. idnividualni trgovac, poduzetnik ili samostalni privrednik2. privredna/trgovačka društva svih tipova3. javna preduzeća (kompanije)4. društvena preduzeća – dok se ne preobraze u neki od tipova privrednog

društva5. statusni oblici povezivanja privrednih društava (holding, koncern, inv.

fond)6. ostali oblici pravnih lica (fondacije, udruženja, zadruge,..)

Pravni instrumenti prometa su pravna sredstva koja subjekti poslovnog prava koriste u pravnom prometu. Nazivaju se još instrumenti poslovnih transakcija. Najveći značaj imaju ugovori, vrijedonosni papiri, legitimacioni papiri i druge pisane isprave i dokumenta kojima se dokazuje nastanak i sadržaj poslovne transakcije. Na osnovu njih poslovni subjekti stiću imovinu i vrše promet imovinskih dobara.Imovina društvaImovina je ključna kategorija za odvijanje pravnog prometa. To je ukupnost imovinskih prava koja pripadaju subjektu izraziva u novcu. Imovina se konstituiše osnivanjem,a uvećava poslovanjem. Imovinu društva čine:

Page 36: Poslovno Pravo 2 Parcijala

-          stvarna prava-          obligaciona prava-          imovinski dio autorskih prava-          prava industrijske svojine-          udjeli u drugim poslovnim subjektima

Opšte je pravilo p. prava da je imovina poslovnog subjekta odvojena od imovine njegovih ulagaća. Za obaveze u prometu društvo odgovara svojom imovinom, dok kod društava personalnog tipa taj princip nije dosljedno proveden.ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE DRUŠTVAPravna lica ne mogu davati izjavu volje kao što to čine fizička lica, umjesto njih to čine određena lica koja nazivamo zastupnici. Zastupnik djeluje u tuđe ime i za tuđi račun. Zastupanje je pravni odnos (pravna institucija) na osnovu kojeg fizičko lice (zastupnik), sklapa posao ili obavlja neku drugu pravnu radnju, tj. daje izjavu volje za drugo lice zastupljenog (u ovom slućaju za  pravno lice, privredno društvo) gdje pravna dejstva iz takvog odnosa prelaze na zastupanog. Zastupanje ima ekonomski efekat pozitivni ili negativni koji se tiče imovine zastupanog sve dok zastupnik radi u granicama ovlaštenja.Ovlaštenja za zastupanje proistiću, odnosno pravni osnov zastupanja su:

1. zakon2. statut društva ili ugovor o osnivanju3. akt suda (rješenje za stećajnog ili likvidacionog upravnika)4. ugovor o zastupanju (punomoćstvo)

Predstavljanje je istupanje u ime poslovnog subjekta bez stvaranja imovinskopravnih obaveze, odnosno davanje izjava volje koje ne proizvode imovinskopravne učinke za društvo.Zastupnik je ujedno i predstavnik, dok predstavnik ne može preduzimati akte zastupanja ako za to nema izričito ovlaštenje.SLOBODNO I VEZANO OSOBLJEKod poslovnih subjekata zastupnici se dijele na slobodno i vezano osoblje, a cilj te podjele je bolje razumjevanje osnova nastanka zastupničkog odnosa, granica ovlaštenja i dužnosti zastupnika.Slobodno osoblje čine fizička lica koja na osnovu zakona ili iz prirode društva ili akta suda imaju ovlaštenje za zastupanje poslovnog društva. To su: direktor (generalni), predsjednik uprave društva, članovi dno (javni drugari), komplementari, stećajni i likvidacioni upravnik.Vezano osoblje su lica koje imenuje i razrješava direktor (generalni) ili predsjednik uprave ovlašten na preduzimanje izvršnih i administrativnih radnji u okviru dobijenih ovlaštenja. To su: izvršni direktori, pomoćnisi direktora, punomoćnici, rukovodno osoblje svih rangova itd.Zakonski i statutarni zastupniciZakonski zastupnici su lica čija ovlaštenja na zastupanje izviru iz samog zakona. Zakonsko zastupanje ulazi u domen vođenja društva. Zakonski zastupnici su direktor (generalni) ili predsjednik uprave društva.

Page 37: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Statutarni zastupnici je pravno-tehnički izraz za sva lica koja su na osnovu statuta ili ugovora o osnivanju ovlaštena za zastupanje društva. Ogranićenja zakonskog i statutarnog zastupnika se regulišu statutom.PUNOMOĆNICIZakonski i statutarni zastupnici društva mogu u okviru svojih ovlaštenja prenijeti na drugo lice dio svojih ovlaštenja za zastupanje društva tj. opunomoćiti drugo lice. Sam taj pravni odnos kao i formalni akt naziva se punomoć, punomoćje ili opunomoćje. Punomoć je ovlaštenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje svom punomoćniku. Ovlaštenja punomćnika dakle izviru iz pravnog odnosa, a ne iz zakona ili statuta.Pravila koja vrijede za punomoć su:-          punomoć se daje u pisanoj formi,-          punomoćnik može biti pravno ili fizičko lice-          punomoćnik može preduzimati samo radnje u okviru ovlaštenja-          ako dobije opšte (generalno) punomoćje može preduzimati samo poslove koje odlaze na redovno poslovanje-          zakon je predvidio i neke slućajeve za koje treba specijalna punomoć (izdavanja, akceptiranja, indosiranja, avaliranja mjenice itd.)Tipovi punomoći

1. poslovna punomoć2. punomoć profesionalnim posrednicima na tržištu kapitala3. punomoć trgovinskog putnika4. punomoć po zaposlenju

Poslovna punomoć je ovlaštenje poslovnog subjekta ili individualnog trgovca dato drugom fizičkom licu da sklapa ugovore i obavlja ostale poslove koji se uobičajno vrše u okviru registrovane djelatnosti. Ne upisuje se u sudski registar. Granice punomoći zakon je već odredio.Punomoć preofesionalnim posrednicima na tržištu kapitala – daje se licima koja se profesionalno i u vidu registrovane djelatnosti bave specijalnim poslovima na tržištu kapitala. Daje se brokerima, društvima za upravljanje fondovima, investicionim savjetnicima itd.Punomoć trgovinskog putnika – Trgovinski putnik je ovlašten preduzimati samo one poslove koji se odnose na prodaju robe navedene u punomoći. Ovlaštenje na zaključivanje ugovora mora biti navedeno u punomoći, a ako nije smatra se da može samo prikupljati ponude i porudžbe. Iako je ovlašten da proda robu trgovački putnik nije ovlašten da naplati cijenu, niti da proda robu na kredit, za to mora imati specijalnu punomoć.Punomoć po zaposlenju – je pravno-tehnički termin za punomoć lica koja u društvima rade na takvim poslovima čije je obavljanje vezano za zaključivanje i izvršenje određenih ugovora (prodavac u prodavnici, šalterski radnik u pošti itd.) Nije potreban poseban ugovor o punomoćstvuPROKURA

Page 38: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Prokura je pismeno ovlaštenje za preuzimanje svih pravnih radnji i  poslova u ime i za račun društva, osim prenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.Prokura se može dati samo za podružnicu ,što se izričito navodi u sudskom registru i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da  je prokura data za Društvo u cjelini.Za davanje prokure vrijede ova zakonska pravila:

-          prokuru daje direktor, odnosno uprava društva-          daje se u pisanoj formi-          ne može sadržavati nikakva ograničenja zasnovana na statutu, ugovoru ili odluci-          prokura je neprenosiva-          prokura se upisuje u sudski registar-          javno se objavljuje u službenom glasilu

 Prokurista može biti:

-          fizičko lice, ne i pravno-          lice koje je punoljetno i ima punu poslovnu spos.-          lice iz reda slobodnog ili vezanog osoblja-          lice kod kojeg ne postoji konflikt interesa-          strućno lice koj poznaje tržište

Postoje dvije vrste prokure:

1. pojedinačna (individualna ili samostalna)2. zajednička (skupna ili kolektivna)

Pojedinačna prokura postoji kada je data jednom ili više lica, s tim da svaki od njih djeluje samostalno. Ovlaštenja svakog prokuriste (ako je prokura data većem broju lica) su nezavisna, međusobno se ne isključuju i svaki prokurista djeluje samostalno i ima ovlaštenja koja po zakonu sadrži prokura.Zajednička prokura je takva prokura koja se daje najmanje dvjema osobama i to zajedno. Radnje su punovažne kada postoji saglasna izjava volje svih prokurista (zajednička volja prokurista).SUPSIDIJARNA DRUŠTVAPovezanim društvima smatraju se pravno samostalna društva koja su u međusobnim odnosima povodom kapitala i vođenja poslova.To je Društvo u kojem drugo Društvo ima većinu dionica ili udjela s pravom glasa (većinsko Društvo)            Većinsko Društvo neograničeno solidarno odgovara za obaveze koje je preuzelo  subsidijarno Društvo postupajoći u skladus obavezujućim uputstvima većinskog Društva. Subsidijarno društvo ne odgovara za obaveze većinskog društva.

Page 39: Poslovno Pravo 2 Parcijala

ZAKONSKA ODGOVORNOST ZA SOPSTVENE OBAVEZEOpšte pravilo u poslovnom pravu jeste da svaki oblik poslovnog subjekta za svoje obaveze u prometu odgovara svojom imovinom. Odgovornost nastaje momentom nastanka obaveze i traje do njenog ispunjenja. Poslovni subjekt odgovara za zakonske ugovorne, vanugovorne i obaveze nastale na osnovu jednostrane izjave volje. Ogovornost je zakonska i nijedan subjekt svojim aktom je ne može isključiti niti ograničiti. Zakonska odgovornost obuhvata svu imovinu poslovnog subjekta.ZAKONSKA ODGOVORNOST DRUGIH LICA ZA DRUŠTVOIako je opšte pravilo poslovnog prava da za svoje obaveze u pravnom prometu društvo odgovara svojom imovinom, postoje slučajevi kada za obaveze društva na osnovu zakona odgovaraju i druga lica. Postoje dva slučaja ovakve odgovornosti:

1. odgovornost članova društva personalnog tipa – javni drugari i komplementari kod dno, kd i kdd imaju zakonsku, potpunu, neograničenu solidarnu odgovornost za obaveze društva čiji su članovi. Oni odgovaraju neograničeno, solidarno cjelokupnom svojom imovinom

2. odgovornost jedinog vlasnika društva (djl) – Vlasnik društva odgovara povjeriocima zajedno sa društvom, po zakonu, potpuno, neograničeno u slućaju kada kod trećih lica stvara "privid privrednog identiteta sa društvom", tj ako vlasnik društva svojim radnjama ili mješanjem svoje imovine sa imovinom društva stvara prividno jedinstvo.

 5.4     Atributi i registracija poslovnih subjekata 5.4.1          ATRIBUTI POSLOVNIH SUBJEKATAAtributi poslovnih subjekata su obilježja koja služe njihovoj individualizaciji s ciljem što sigurnijeg odvijanja prometa, njegove zaštite i zaštite trećih lica. Svaki poslovni subjekt po zakonu mora imati atribute koji su dovoljni da omoguće njegovo razlikovanje od drugih učesnika u prometu. Obavezni atributi su:-          firma (ime)-          sjedište-          djelatnost (predmet poslovanja)-          državljanstvo (nacionalna pripadnost)Faklutativni atributi mogu biti služe da se privredni subjekt ili njegov proizvod bolje razlikuju od drugih, da bi se izgradio poslovni imidž, a to su: marka proizvoda, uzorci, modeli itd.  FIRMAFirma je ime pod kojim Društvo posluje Dijelovi privrednih društava ne mogu imati posebnu firmu, oni nastupaju pod firmom Društva. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.Firma se određuje aktom o osnivanju, unosi u statu i upisuje u sudski registar. Firma pod kojom posluje individualni trgovac utvrđuje se rješenjem o osnivanju. Promjene elemenata firme upisuje se u sudski registar i javno objavljuju u Sl. novinama FBiH.

Page 40: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Načela firme – su principi koji moraju biti poštovani prilikom određivanja i upotrebe firme, a to su:

1. načelo istinitosti – svi elementi firme treba da odgovarju stvarnom stanju, te kako su upisani u sudski registar. Ako ne koristi  firmu na način kako je upisana tada čini prekršaj.

2. načelo obaveznosti – a) svako društvo mora imati firmu - b) firma mora biti označena u aktu o osnivanju, statutu, upisana u sudski registar i istaknuta na poslovnim prostorijama – c) u svom poslovanju poslovni subjekt je mora koristiti

3. načelo javnosti – sve vrijeme poslovanja mora biti izložena javnosti: istaknuta na prostorijama objavljena u službenom glasilu, korištena u poslovnoj korespodenciji, upisana u registar suda

4. načelo posebnosti – u registar istog suda ne mogu biti upisana dva subjekta sa istim ili sličnim imanom, a koja obavljaju istu ili sličnu djelatnost. Sud na tu činjenicu gleda po službenoj dužnosti.

5. načelo stvarnosti – firma i njeni elementi moraju biti i materijalno tačni (ne može na primjer u firmi da stoji da se društvo bavi građevinarstvom,a ono stvarno vrši transportne usluge)

ELEMENTI FIRMEPrema odnosu sa javnim interesom elementi firme mogu biti razvrstani na:

1. dopuštene2. uslovno dopuštene i3. nedopuštene

Dopušteni elementi firme se dijele na obavezne, koje ulaze po sili zakona i fakultativne. Obavezni elementi su:

1. oznaka koja upućuje na djelatnost kojom se poslovni subjekt bavi (frizerski salon)

2. oznaka kojom se precizno određuje identifikacija poslovnog subjekta (Unis, Krivaja) kod društva kapitala, a kod društava personalnog tipa ime jednog ili više drugara uz osznaku "i ostali" ako svi nisu navedeni

3. oznaku sjedišta uključujući i adresu4. oznaku oblika organizovanja – može biti i u vidu skraćenice koju je zakon

odredio (dno, doo, djl, dd, kd, kdd itd.)5. danom otvarnja stećaja ili likvidacije dodaje se još "u stećaju" ili "u

likvidaciji"

Fakultativni elementi mogu biti: crtež, slika, boja, izgled slova itd.Uslovno dopušteni elementi su ono za koje se moraju dobiti posebna ovlaštenja da bi se unijeli u firmu, a to su: BiH, FBiH, naziv kantona, grada, (odobrenje daje ministarstvo pravosuđa) ili imena određenih ličnosti (istorijskih, znamenitih) – odobrenje daju same ličnosti ako su žive ili njihovi zakonski nasljednici. Isto tako na njihov zahtjev sud će izbrisati ove elemente iz firme.

Page 41: Poslovno Pravo 2 Parcijala

Nedopušteni elementi firme su svi oni elementi koji se na osnovu zakonske zabrane ni pod kojim uslovima ne mogu unijeti u firmu, a to su:-          oznake ili riječi protivne zakonu-          uslužni i robni znakovi drugih privrednih subjekata-          službeni simboli ili znakovi-          nazivi i simboli stranih država ili međunarodnih organizacija-          kao ni znakovi ni riječi koji bi kod trećih lica stvorili zabunu u prometu. PRAVNA ZAŠTITA FIRMEPoslovni subjekt ima pravo na zaštitu svoje firme (imena) zbog nesmetanog i sigurnog obavljanja pravnog prometa, te zaštite interesa savjesnih trećih lica.Pravna zaštitu vrši sam registracioni sud po službenoj dužnosti prilikom same registracije društva:-          u registar istog suda ne mogu biti upisana dva subjekta sa istim ili sličnim imanom, a koja obavljaju istu ili sličnu djelatnost-          ako su dva subjekta podnijela prijavu prioritet se daju subjektu koje je prije podnijelo prijavu-          u postupku ispitivanja prijave kod svakog konkretnog slućaja se ispituje da li postoje nedopušteni elementi, da li postoje uslovno dopušteni i za njih odobrenja.Pravna zaštita postoji i poslije registracije. Ona se provodi isključivo po zahtjevu (tužbi) poslovnog subjekta koji smatra da je njegova firma oštećena, a ne po službenoj dužnosti. Aktivnu legitimaciju ima lice koje je podnijelo tužbu, a pasivnu tuženi. Rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana upisa firme protiv koje se traži zaštita. Tužba se može podnijeti sudu gjde je sjedište tužitelja ili sudu gdje je sjedište tuženog. Pravna zaštita firme poslije registracije provodi se na cijelom području FBiH.Razlog za zaštitu firme dovoljno je da je u prometu došlo do zamjene ili da postoji mogućnost zamjene firmi, da je stvorena  ili da se može stvoriti zabuna zbog istovjetnosti ili sličnosti firmi. Mogućnost zamjene i zabune mora biti konkretna i realna.SJEDIŠTE FIRMEGeneralno sjedište označava neko geografsko mjesto. U uporednim pravima postoje razni kriteriji za određivanje sjedišta (mjesto generalne direkcije, mjesto i sud registracije, mjesto obavljanja djelatnosti i td.) Prema našem pravu važe dva pravila:

1. mjesto poslovnog subjekta jeste mjesto u kom se obavlja djelatnost tog subjekta (mjesto eksploatacije)

2. ako se djelatnost obavlja u više mjesta sjedištem se smatra ono mjesto koje je utvrđeno statutomm, odnosno aktom o osnivanju. Kod samostalnog privrednika koji obavlja djelatnost u više mjesta ili za obavljanje djelatnosti nije mu potreban poslovni prostor, sjedištem se smatra mjesto prebivališta.

Aktom o osnivanju određuje se sjedište, unosi u statut društva i upisuje u sudski registar, odnosno registar samostalnih privrednika opštine.Sjedište ima višestruki pravni značaj:

Page 42: Poslovno Pravo 2 Parcijala

-          prema sjedištu se određuje mjesna nadležnost suda-          nadležnost upravnih organa, organa kontrole-          nadležnost u izmirenju poreskih, carinskih i drugih obaveza javnog karaktera-          mjesto zaključenja i izvršenja ugovora (ako ugovorm nisu određeni) DJELATNOSTDjelatnost ili predmet poslovanja poslovnog subjekta su zakonom utvrđene poslovne aktivnosti kojima se on bavi radi ostvarivanja svojih ciljeva i koje su upisane u sudski registar.Poslovni subjekt može obavljati djelatnost u domoaćem i spoljnotrgovinskom. U domaćem prometu su utvrđene zakonom, razrađene podzakonskim aktima i klasificirane u: područja, podpodručja, odjeljke, razrede i podrazrede. Klasifikacija služi za potrebe statistike, planiranja i istraživanja, finansijskih, poreskih, carinskih i drugih evidencija.U oblast spoljnotrgovinskog poslovanja spada:1. spoljnotrgovinski promet (izvoz i uvoz roba i usluga, i dr.)2. obavljanje djelatnosti u inostranstvuDjelatnost se određeuje aktom o osnivanje, unosi u statut i upisuje u sudski registar. Osnivači su slobodni u izboru djelatnosti s tim što moraju ispuniti određene uslove za obavljanje te djelatnosti i što postoje neka pravna ograničenja (oblast nauružanja i vojne opreme). Društvo može registrovati i obavljati jednu ili više djelatnosti. Djelatnost se u toku postojanja subjekta može mijenjati i to proširivanjem djelatnosti, sužavanjem djelatnosti ili zamjenom djelatnosti. Ako se ugovor zakljući izvan djelatnosti neka prava smatraju ništavnim, dok naše pravo pravno valjanim pod uslovom da je druga strana bila savjesna, nije znala ili nije morala znati da je ugovor zaključen izvan registrovane djelatnosti.

         REGISTRACIJA POSLOVNOG SUBJEKTA

Registracija je po propisanoj proceduri dokumentovan upis zakonom određenih činjenica i pravnih stanja poslovnog subjekta u sudski ili drugi registar. Individualni trgovac se upisuje u registar samostalnih privrednika u opštini, dok nadležna ministarstva (federalna i kantonalna) vode registre u koje se upisuju udruženja građana, humanitarne i druge organizacije, zadužbine i fondacije, neprofitne organizacije.Sudski registar je javna knjiga, podaci su javni i svako ih može razgledavati, prepisivati i zahtjevati da mu se izda ovjeren izvod.Subjekti upisa u sudski registar su:

1. svi tipovi privrednih društava (dd, doo, djl, dno, kd, kdd)2. javna preduzeća (kompanije)3. svi oblici statusnog povezivanja (holding, pul, pu)4. institucionalizovani oblici kapitala (banke i dr. fin. organizacije, osig. i

reosig. društva, itd)5. institucije tržišta kapitala (berze, registar vrijedonosnih papira)6. zadruge i zadružne organizacije

Page 43: Poslovno Pravo 2 Parcijala

U registar se upisuju i dijelovi društva, iako nisu pravna lica, ukoliko imaju određena ovlaštenja za istupanje u javnom prometu.   PREDMET I POSTUPAK UPISA U SUDSKI REGISTARU registar suda upisuju se pravna stanja statusno-pravnog karaktera i to: osnivanje, promjena statusnog oblika (trasformacija), statusne promjene (spajanje, pripajanje, cijepanje), otvaranje stečajnog ili likvidacionog postupka  i prestanak (birsanje) poslovnog subjektaU sudski registar upisuju se podaci uključujući i njihove izmjene:

1. firma i sjedište subjekta2. naziv i sjedište osnivača3. djelatnost4. ukupan iznos osnovne glavnice i pojedinačni ulozi5. poslovi spoljnotrgovinskog prometa6. imena lica ovlaštenih za zastupanje i granice njihovih ovlaštenja7. broj i datum akta o osnivanju, povezivanju ili preorganizovanju8. druge činjenice određene specijalnim propisima

  VRSTE UPISA U SUDSKI REGISTARUpisi u sudski registar se mogu razvrstati prema pravnim dejstvima upisa na:

1. Konačni upis – u registar se unose činjenice koje su bezuslovne i konačne, bez vremenskog ogranićenja (upis osnivanja, transformacije, upis statusnih promjena, statusnog povezivanja , te prestanak poslovnog subjekta. Konačni upis može se brisati samo na osnovu opravdanog zahtjeva ili tužbe koja se podnese u roku od 60 dana odnosno 3 god. od dana upisa.

2. Uslovni (privremeni) upis – je uslovljen i privremen i za cilj ima obezbjeđenje uslova za konačan upis

3. Obavještavajući upis – ima za cilj obavještavanje drugih lica o relevantnim činjenicama vezanih za poslovni subjekt. Adnotacija ima deklarativni karakter a obuhvata upise vezane za: zabranu obavljanja određene djelatnosti, upis privremenih mjera zaštite, upis ogranićenja u prometu itd. Kad istekne vrijeme za koje je upisana adnotacija sud istu briše po službenoj dužnosti.

NAČELA UPISA U SUDSKI REGISTAR

1. obaveznosti  (obligatornosti) – po zakonu svi poslovni subjekti se obavezno upisuju u sudski registar čime se obezbjeđuje veći stepen pravne sigurnosti prometa i učesnika.

2. legaliteta (zakonitosti) – postupak i akti su utvrđeni zakonom. Ovdje postoji i princip dvostepenosti, što znaći mogućnost ulaganja pravnih

Page 44: Poslovno Pravo 2 Parcijala

lijekova (žalbe) – zahtjev za zaštitu zakonitosti, da se traži poništenje upisa itd.

3. službenosti (oficijalnosti) – sud ne može odbiti upis ako je on uredno zatražen i ako su ispunjeni zakonski uslovi. Ovo načelo djeluje prema subjektima upisa i istovremeno prema sudu.

4. psimenosti (formalizma) – prijavi i svi dokazi moraju biti u pismenoj formi.5. dokumentovanosti – sve činjenice relevantne za upis moraju biti

dokumentovane6. prioriteta (prvenstva)  - prvenstvo upisa ima onaj koji je prije zatražio upis7. konstutivnosti – faktičke činjenice momentom upisa postaju pravne.

Poslovni subjekt pravnu i poslovnu sposobnost stiće momentom upisa, a gubi momentom brisanja iz registra

8. istinitosti – podrazumjeva da su podaci uneseni u sudski registar tačni i istiniti u formalnom i materijalnom smislu.

9. javnosti (publiciteta) – sudski registar je javna knjiga i podaci upisani u registar objavljuju se u Sl. novina FBiH.