Posebnosti upravljanja velikim zdravstvenim sustavima

Siniša Varga

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA• Ministarstvo zdravstva RH je tijelo

središnje državne uprave, čija je osnovna zadaća Vladi i Hrvatskom saboru predlagati zdravstvenu politiku, tj. najbolje mjere za smanjenje tereta bolesti i unapređenje zdravlja stanovništva.

• Sjedište Ministarstva zdravstva je u Zagrebu, Ksaver 200a, gdje se nalazi kabinet ministra. Ministarstvo zdravstva putem državnih bolnica i svoje razgranate mreže državnih zavoda djeluje na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske.

Glavne zadaće Ministarstva su:• Oblikovanje zdravstvene politike koja osigurava zdravlje

pojedinca i populacije,• Priprema zakona i podzakonskih akata u cilju provođenja

zdravstvene zaštite,• Praćenje stanja zdravlja i predlaganje mjera za njegovo

poboljšanje,• Donošenje programa investicija u zdravstvu, temeljeno

na znanstvenim dokazima,• Poticanje razvoja i primjene novih tehnologija i

znanstvenih dostignuća iz područja medicine i zdravstva.

Ministarstvo zdravstva provodi navedene zadaće u sklopu svojih ustrojbenih jedinica.Dio poslova provodi se putem državnih bolnica i mreže državnih zavoda.

funkcija zajedničkih za sve nacionalne zdravstvene sustave

1. produkciju zdravstvenih resursa (zdravstveno osoblje, zdravstvene institucije, farmaceutska proizvodnja, nabava i distribucija lijekova, proizvodnja medicinske opreme, medicinsko istraživanje i tehnologija);

2. pružanje zdravstvene zaštite (službe zdravlja okolice; službe prevencije bolesti i unapređivanje zdravlja za pojedince; primarna, sekundarna, i tercijarna zdravstvena zaštita, zaštita za pojedince unutar specijalnih grupa populacije, zdravstvena zaštita za pojedince sa specijalnim oboljenjima, organizirana samo-pomoć);

3. mehanizmi ekonomske pomoći (mobilizacija financijskih sredstava, alokacija zdravstvenih fondova).

• Da bi obavljala navedene funkcije, ministarstva zdravstva moraju biti ovlaštena, dobro organizirana, te moraju imati instrumente za koordinaciju i kontrolu slijedećih 13 upravljačkih funkcija:

INSTRUMENTE ZA KOORDINACIJU I KONTROLU

1. upravljanje zdravstvenim poslovima,

2. planiranje i formulacija zdravstvene politike,

3. protok informacija,4. koordinacija unutar

zdravstvenog sustava,5. koordinacija sa socijalnim i

ekonomskim sektorom,6. obuhvaćanje čitave

zajednice,

7. zdravstveni propisi,8. regulacija ljudskih resursa,9. regulacija fizičkih resursa,10. regulacija službi koje pružaju

zdravstvenu zaštitu pojedincima,

11. regulacija vezana za okolicu,12. evaluacija zdravstvenih

službi,13. međunarodna suradnja.

PREDUVJETI• METODE FINANCIRANJA

– Metode alokacije i mobilizacije zdravstvenih rashoda; prioriteti i namjena zdravstvenih sredstava; uspostavljeni kriteriji socijalne pravde i jednakosti (posebno za osnovne pakete besplatne zdravstvene zaštite);

• STIMULACIJE I MATERIJALNO NAGRAĐIVANJE DAVATELJA ZDRAVSTVENIH USLUGA– sustav materijalnog nagrađivanja da bi se (a) regulirala ponuda i

potražnja zdravstvenih usluga, (b) osiguravanje kvalitete zdravstvene zaštite, (c) stimulacija ekonomske učinkovitosti zdravstvenih službi;

PREDUVJETI (2)

• STANDARDI I PROPISI– uključujući akreditaciju zdravstvenih institucija,

registraciju i licenciranje zdravstvenih radnika;

• JASNA PODJELA ODGOVORNOSTI– Podjela odgovornosti i prava između ministarstava

zdravstva i privatnih zdravstvenih agencija, i ostalih sektora; regulacija, koordinacija i kontrola ponašanja sudionika u zdravstvenom sustavu;

PREDUVJETI (3)

• NADZOR I INFORMACIJE– Zdravstveni status populacije, rad zdravstvenog

sustava i njegovog okruženja, sakupljanje i pružanje podataka, evaluacija i analiza;

• STIL UPRAVLJANJA– Upravljanje prema naprijed; planiranje ciljeva i

strategija zdravstvene politike, zdravstveni programi i upravljanje prema ciljevima.

POTRAŽNJA za zdravstvenim uslugama može biti smanjena strategijama koje se sastoje od:

• poboljšanja zdravstvenog statusa, te smanjenja incidencije i prevalencije bolesti i povreda;

• smanjenje potražnje za specijalistima i bolničkim liječenjem putem poboljšanja (bolja obuka i motivacija liječnika opće prakse) primarne zdravstvene zaštite;

• smanjivanjem broja besplatnih zdravstvenih usluga;• manjih subvencija za lijekove i ostala medicinska

pomagala.

PONUDA zdravstvenih usluga se može smanjiti slijedećim strategijama :

• smanjivanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova i kontrolom nad novom izgradnjom i investicijama,

• smanjenje prosječnog trajanja liječenja u bolnicama i poliklinikama,

• povećanje produktivnosti i kvalitete rada liječnika putem njihove transformacije u "privatizirane" zdravstvene radnike izložene slobodnom izboru i konkurenciji za "novac koji slijedi pacijenta",

• uvođenje slobode izbora liječnika u svim zdravstvenim institucijama i omogućavanje zdravstvenim radnicima da koriste zdravstvene institucije u javnom vlasništvu za liječenje svojih pacijenata.

Modeli financiranja• PRORAČUN• GLAVARINA• GLOBALNI PRORAČUNI BAZIRANI NA POVIJESNIM TROŠKOVIMA• GRUPE BOLESTI VEZANE ZA DIJAGNOZU (DRG) • REFUNDIRANJE PREMA SLUČAJU • REFUNDIRANJE VRIJEDNOVANO REZULTATIMA • "BOLNO / OPSKRBNI DANI" • NAPLATA PO RADNIM OPERACIJAMA • PROSPEKTIVNO REFUNDIRANJE PO SLUČAJU NA BAZI GRUPE USLUGA

(PPS) • EPIZODNE USLUGE • REFUNDIRANJE PO SLUČAJU KORIGIRANO PREMA REZULTATU (Oregon

koncept)• HIBRIDNE (MJEŠANE) METODE FINANCIRANJA • NAGRAĐIVANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA

Akreditacija i upravljanje kvalitetom• korisnici usluga i njihove potrebe moraju biti jasno

identificirane;• vrednovanje usluga/službi treba biti temeljena na

procesu, te orijentirana na rezultate povezane za ovim procesima;

• evaluacija procesa je višefunkcionalna, i uključuje čitave timove koji sudjeluju u procesu. Članstvo u timu treba reflektirati sve razine unutar organizacije koje su uključene u proces;

• rukovodstvo organizacije igra glavnu ulogu u promociji kvalitete.

Slabosti ministarstava zdravstva • neadekvatan ili neodgovarajući opseg

odgovornosti,• izoliranost zdravstvenih sustava,• previše centralizirana odgovornost,• loše upravljanje i slabo rukovodstvo,• loše veze sa ostalim socijalnim sektorima,• nerazvijena suradnja sa stanovništvom, i• nedovoljna ekonomska potpora.

STRATEGIJE ZA JAČANJE MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA

• određivanje odgovarajućeg opsega odgovornosti ministarstava zdravstva,

• koordinacija funkcija unutar zdravstvenog sustava (koordinacija unutar ministarstava i koordinacija unutar zdravstvenog sektora,

• decentralizacija i organizacijsko restrukturiranje (decentralizacija odgovornosti ministarstava zdravstva i organizacijsko restrukturiranje ministarstava zdravstva),

• unaprijeđeno upravljanje i rukovođenje (funkcije upravljanja i rukovođenje),

• intersektorska suradnja,• uključenje zajednice u zdravstveni program,• povećanje ekonomske potpore.

Hrvatska

• Uprava za pravne poslove• Uprava za ekonomska pitanja• Uprava za stručno-medicinske

poslove• Uprava za sanitarnu inspekciju

Irska

• Acute Hospitals and Blood Policy Division

• Child Care and National Children's Office• Continuing Care Division• Eligibility, Long-Stay Charges and

Services for Older People• Finance Division• Medical Division• Personnel Management and

Development Division• Primary Health Care Division• Strategic Policy Division

Oko 4M stanovnika, koncentracija stanovništva u 4 grada, slabo nastanjenaruralna područja, starenje stanovništva, rast nezaraznih bolesti, itd.

P o d o d s . z a zd r.za š t. u o b it. i za j.

P o d o d s . za H M

Odsjek za HM izdr. zašt. uobit. i zaj.

P o d o d s . zase s trin s tvo

P o d o d s . zazd r. d je l. (V S S )

O dsjek zaljudske

potencija le

ODJEL ZA PZZ

P o d o d . za a k re d it.zd r. u s ta n o va

P o d o d . zatra n s p la n ta c iju

P o d . z a su s ta vu p ra v lj. u b o ln .

Odsjek za bol.zdr. zaštitu

Odsjek za polik l.zdr. zaštitu

ODJEL ZA SEKUNDARNUZDR. ZAŠT IT U

ODJEL ZA LIJEKOVE,M ED. I HOM EOP. PROIZV.

Odsjek za epidem .i zdr. ekologiju

Odsjek za planiranjezdr. kapac. i

razvojne progr.

ODJEL ZA JAVNO ZDR.I RAZV. PROG RAM E

U P R A V A Z A S T R U C N O M E D IC IN S K E P O SL O V E

REFORMA (koja traje)• Hrvatska treba do 2007 u potpunosti reformirati javni sektor i

državnu upravu, kako bi se kvalificirala za ulazak u EU, a zdravstvo je ključni segment javnog sektora

• Hrvatska treba u potpunosti konsolidirati svoj proračun i javnu potrošnju, gdje zdravstvo čini danas čak 10 % BDP

• Sve dosadašnje reforme su bile samo parcijalnog karaktera, tako da ključni problemi nisu riješeni

• Zbog zaostale tehnologije upravljanja i financiranja u zdravstvu se gubi preko 30% ljudskih i financijskih resursa

• Nedovoljna, neplanska i nestručna ulaganja su dovela do kompletne deterioracije bolničkog sustava, zbog čega se donošenje dugoročnog plana više ne može odgađati

• Ogroman tehnološki napredak u zdravstvu traži novi pristup organizacije rada adekvatan 21 stoljeću

• Razvitak djelatnosti primarne zdravstvene zaštite • Poboljšanje rada, kategorizacija i akreditacija

bolnica• Unapređenje zdravlja smanjenjem rizičnih faktora • Preventivne aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti • Svrhovita i racionalna farmakoterapija• Praćenje zdravstvenih pokazatelja s vremenskim i

međudržavnim usporedbama (INFORMATIKA!)• Nove metode obračuna zdravstvenih usluga

MJERE

• Nema države u Europi koja nije bila ili nije i danas u reformi zdravstvenog sustava

• Nema države u Europi čiji bi se model strategije i reforme mogao preporučiti Hrvatskoj kao najbolji

• Europska Komisija nema kompetencije nad socijalom i zdravstvenom skrbi (health care), tako da nema niti regulacije (directives), a niti jedinstvenog stava o “minimalnim kriterijima zdravstvene usluge”

• Zdravstvena skrb je sadržaj rada različitih programa i projekata EU, najčešće u suradnji s SZO

• Bitni segmenti javnog zdravstva jesu regulirani u EU (blood safety, food safety, chemical safety, radiation protection, water quality and safety, air quality, noise, occupational safety, etc)

EU ISKUSTVA

PRIPRAVNOST I ODGOVOR JAVNOG ZDRAVSTVA NA BIOLOŠKE, KEMIJSKE

I RADIO-NUKLEARNE INCIDENTE

• Centralna i lokalna organizacija službi• Epidemiološka služba• Specifične službe za:

– prevenciju i kontrolu trovanja (PCCT)– radio-nuklearnu zaštitu– sprečavanje, dijagnostiku i tretman zaraznih bolesti

• Medicinska ugrentna služba (bolnička i vanbolnička)• Vojna služba

• Health Evidence Network (HEN)• Health Care Delivery (HCH):

– E-health– emergency medical services– health for all framework – renewal process– hospital investment in infrastructure– hospital accreditation guidelines– hospital management/hospital performance– Health promoting hospitals– integrated care – linking levels of care from hospitals to

home– empowerment of patients

GLAVNI EU I WHO PROGRAMI/PROJEKTI

Ne možemo to promijeniti jer nismo do sada tako radili!M.H., 2002

Hvala na pažnji!

Pitanja? Komentari?

sinisa@varga.hr