POMORSKO PRAVO 1: temeljni pojmovi, plovni objekti, osobe u pomorstvu

Ak. god. 2016./2017.

Prezentacija služi samo kao podsjetnik za učenje i nikako ne može služiti kao jedina literatura za pripremanje ispita!Popis literature za ispit možete pronaći na stranicama Katedre.

POMORSKO PRAVO

I. Međunarodno pomorsko pravo1. Javno pravo – pravo mora2. Privatno pravo

II. “Interno” pomorsko pravo1. Upravno pravo 2. Imovinsko pravo

Institucije važne za pomorstvo

- IMO – Međunarodna pomorska organizacija- EMSA - Europska organizacija za pomorsku sigurnost

- u Republici Hrvatskoj: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)

Lučke kapetanije (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik)

Hrvatski registar brodova Plovput

Služba traganja i spašavanja

POMORSKO DOBRO

- opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama

- Pomorsko dobro čine:unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje

KONCESIJA

KONCESIJSKO ODOBRENJE

LUKE

- morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim ineizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugimobjektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti ibrodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranjerobom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarskedjelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj,prometnoj ili tehnološkoj vezi,

- prema namjeni kojoj služe, dijele se na:1.luke otvorene za javni promet i 2.luke za posebne namjene.- mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet

PLOVNI PUT

Plovni put u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnommoru Republike Hrvatske je morski pojas dovoljno dubok iširok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, premapotrebi, i obilježen.

BROD, DRŽAVNA PRIPADNOST I UPIS BRODA

POMORSKI OBJEKT - objekt namijenjen za:

a) Plovidbu morem - plovni objekt: brod, ratni brod, podmornica, jahta, brodicab) Objekt stalno privezan ili usidren na moru - plutajući objektc) Objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno - nepomični odobalni objekt

Brod

- osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbumorem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža većaod 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.- može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski,

javni ili znanstvenoistraživački

Jahta

Brodica

Brod u gradnji

- gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnogpostupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova

- ugovor o gradnji broda mora biti u pisanom obliku

- ako ugovorom o gradnji broda nije drugačije predviđeno, smatra se da brod u gradnji pripada brodograditelju.

Elementi za individualizaciju broda

1. državna pripadnost (zastava)- problem: zastave pogodnosti

2. ime ili oznaka broda3. luka upisa4. pozivni znak

Osnovne imovinskopravne osobine broda

- Brod, brod u gradnji, jahta i jahta u gradnji su pokretne stvari,ali se evidentiraju i u stvarnopravnim raspolaganjima tretirajupoput nekretnina na kopnu – podvrgavaju se tzv. stvarnopravnomrežimu poput nekretnina na kopnu

- politički razlog:- gospodarski razlog:

Za pomorske brodove postoje sljedeći upisnici brodova:– upisnik trgovačkih brodova,– upisnik ribarskih brodova,– upisnik javnih brodova

Za brodice:- evidencija (očevidnik) brodica

-Upisnici su javni, a vode se u obliku javne knjige ilielektroničkog zapisa koji sadrži bazu podataka za cijelopodručje Republike Hrvatske

- osnovno načelo – pravo i dužnost Republike Hrvatske daobavlja nadzor (nad upravnim, tehničkim i gospodarskimposlovima) nad brodovima koji viju njezinu zastavu

- Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenjanadležne lučke kapetanije i to prema odredbama Zakona oopćem upravnom postupku

- U upisnik se mogu upisati samo:- stvarna prava (pravo vlasništva i založna prava),- zakup broda,- brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod,- pravo prvokupa

- Upisnici se sastoje se od: glavne knjige i zbirke isprava.

- Glavna knjiga upisnika sastoji se od uložaka.- Uložak ima list A, list B i list C

U list A glavne knjige uloška upisnika pomorskog objektaupisuju se:

- podaci o identitetu pomorskog objekta i- njihove osnovne tehničke značajke.

-U list B uloška glavne knjige pomorskog objekta upisuje se:- tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno

ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik pomorskogobjekta i

- osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnimraspolaganjem pomorskim objektom.

Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloškaglavne knjige mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedištebrodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodarai kompanije fizičke osobe.

U list C uloška glavne knjige upisnika upisuju se:- stvarna prava kojima je pomorski objekt ili njegov dio

opterećen, te- prava stečena na tim pravima, zakup broda,

brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te- druga ograničenja raspolaganja pomorskim objektom

kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog pomorskog objekta,zabrane opterećivanja i otuđivanja te

- sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da seupisuju u drugi list uloška.

SIGURNOST BRODOVA

Utvrđivanje sposobnosti za plovidbu Tehnički nadzor

UPISNI LIST

- izdaje se brodu brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodova, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnihbrodova - njime se dokazuje hrvatska državna pripadnost broda - sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnikabroda u koji je brod upisan.- izdaje ga lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.

PRIVREMENI UPISNI LIST

-izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list- brod privremenim upisnim listom stječe hrvatsku državnu pripadnost - važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.- izdaje ga nadležna lučka kapetanija ili diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske

STVARNA PRAVA NA BRODU

IZVORI PRAVA

Međunarodni izvori prava – stvarna prava na brodu: Međunarodna konvencija za izjednačavanje nekih pravila o

pomorskim privilegijima i hipotekama, 1926. Međunarodna konvencija za izjednačavanje nekih pravila o

pomorskim privilegijima i hipotekama, 1967. Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i

hipotekama, 1993. Međunarodna konvencija o upisu stvarnih prava na

brodovima u gradnji, 1967.

Domaći izvori: - Pomorski zakonik - Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

- stvarna prava na brodu ili jahti upisuju se u upisnikbrodova (jahti)

- za valjanost pravnih poslova glede stvarnih prava potrebanje pisani oblik (iznimno, za postanak pomorskogprivilegija i pravne učinke koji iz toga slijede prema trećimosobama nije potreban upis u upisnik brodova. )

- pravo vlasništva i hipoteka imaju pravni učinak prematrećim osobama od trenutka upisa u upisnik brodova

- upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava u upisnikimaju konstitutivno značenje (Pravo vlasništva i drugastvarna prava na brodu mogu se steći, prenijeti, ograničitii ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.)

OSOBE U POMORSKOM PRAVU

Vlasnik broda (brodovlasnik)

- ovlaštenik prava vlasništva na brodu- pravna (trgovačko društvo) ili fizička osoba- upisuje se u upisnik brodova- može, ali ne mora samostalno gospodarski iskorištavati brod- može, temeljem ugovora o zakupu broda, prepustiti drugoj osobi gospodarsko iskorištavanje broda- i kada nije plovidbeni poduzetnik ostaje nositelj odgovornosti za djelatnost broda (temelji se na stvarnopravnom odnosu prema brodu)- često povjeravaju vođenje broda upraviteljima

Brodar

- fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositeljplovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se nedokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodovaupisana kao vlasnik broda- "pomorski poduzetnik"- pravo na posjed broda stječe temeljem ugovora o zakupubroda, ugovora o leasingu broda, temeljem ovlaštenja izpomorske hipoteke- nositelj odgovornosti za izvršenje pomorskog pothvata –odgovoranje za ugovorne i izvanugovorne obveze koje nastajuu vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovomposjedu- brodar i brodovlasnik mogu, ali ne moraju biti iste osobe

Pomorski agent- Ugovorom o pomorskoj agenciji, pomorski agent se obvezuje, na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalogodavatelja, obavljati pomorske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje pomorskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.- Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, kupoprodaji, gradnji, preinaci i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, te na brigu o putnicima

- lučki agent

- agent posrednik

Lučki slagači (stivadori)

- osobe koje se bave ukrcajem i iskrcajem tereta iz broda, slaganjem tereta na brod, prekrcajem tereta s jednog prijevoznog sredstva na drugo

- lučki slagači mogu biti lučki radnici koji slažu robu u brodska skladišta, individualni poduzetnici ili lučke prekrcajne organizacije koje kao trgovačka društva imaju svojstvo pravne osobe

- ugovor o slagačkom poslu kod nas nije zakonski reguliran i spada u ugovore o djelu

Posada broda

Posadu broda čine:- zapovjednik broda- druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu iupisane u popis posade

-Za zapovjednika i člana posade na brodu se može ukrcatisamo osoba koja imapomorsku knjižicu (isprava kojom se dokazuje zdravstvenasposobnost, svojstvo u kojem je član posade ukrcan na brod itrajanje plovidbene službe; služi i kao putna isprava(putovnica)) iliodobrenje za ukrcavanje

Zapovjednik broda

- zapovijeda posadom i svim drugim osobama na brodu- imenuje ga i razrješava dužnosti kompanija (čl. 146., st. 2. PZ-a)- zapovijeda posadom i svim drugim osobama na brodu- tijekom plovidbe mora biti na brodu- u slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje ga, sa svim njegovim

ovlaštenjima, prvi časnik palube

- Funkcije zapovjednika broda:1. zapovjednik broda je odgovoran za sigurnost broda i red na brodu(sigurnosna funkcija)

2. ima javna ovlaštenja na brodu (upravna funkcija)

3. zastupa brodara (kompaniju)