polugodisnji izvestaj kgz

Izvještaj o radu Knjižnica grada

Zagreba

od 1. sije čnja do 30. lipnja 2011.

Zagreb, srpanj 2011.

Izvještaj o radu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011.

Tribine, razgovori, predavanja. Informativna služba. Bilteni, popisi. Akcije za djecu. Izložbe. Suradnja

2

Uvodne napomene

Knjižnice grada Zagreba djeluju kao jedinstvena mreža narodnih knjižnica u gradu Zagrebu u skladu sa suvremenim svjetskim i europskim standardima za narodne knjižnice.

Uz Gradsku knjižnicu, Knjižnicu Božidara Adžije, Bibliobusnu službu s dva bibliobusa, mrežu Knjižnica grada Zagreba čini još dvanaest knjižnica sa svojim ograncima na ukupno 40 lokacija.

Građanima Zagreba omogućeno je s jednom iskaznicom korištenje svih knjižnica u jedinstvenoj mreži, omogućen im je ravnopravan i jednak pristup bogatim i raznovrsnim zbirkama knjižnične građe na različitim medijima, osiguran im je pristup znanju, informacijama i umjetničkim djelima uz pomoć informacijskih službi.

Brojni raznovrsni kulturni programi koje knjižnice priređuju otvoreni su svim građanima Zagreba.

Praćenje rada narodnih knjižnica što ga Matična služba Knjižnica grada Zagreba godinama provodi na području Grada Zagreba, prema Zakonu o knjižnicama i Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, usklađeno je s normama uobičajenima u stručnim hrvatskim standardima i s međunarodnim preporukama.

Stoga je i ovaj izvještaj sastavljen prema istoj metodologiji kao i prijašnjih godina, na osnovi izvještaja svih knjižnica. Djelovanje knjižnica prati se kroz četiri tabele u kojima su prikazani najvažniji aspekti poslovanja (koji se mogu brojčano iskazivati i uspoređivati): nabava knjižnične građe i aktualno stanje fonda, revizija knjižničnog fonda, otpis građe i katalozi, članstvo i posudba te propagandne akcije i aktivnosti knjižnica.

Izrađena je usporedna tabela, kojom se prikazuju osnovni pokazatelji (nabava knjižne građe, otpis knjiga u svescima, stanje knjižnog fonda, posudba i članstvo) u odnosu na realizaciju u prošloj godini, zatim u odnosu na plan za 2011. godinu i daje usporedba sa Standardima za narodne knjižnice.

Pojedini su elementi brojčanih pokazatelja posebno i ilustrativno komentirani kako bi se mogli lakše pratiti, a u tekstualnom dijelu o programskim aktivnostima istaknuti su samo neki najkarakterističniji programi, budući da je svaka knjižnica izradila vlastiti izvještaj o radu u prvoj polovici 2011. godine.

Napomena: Izvan Knjižnica grada Zagreba, kao narodna knjižnica, u

Zagrebu djeluje još Knjižnica Pučkoga otvorenog učilišta, pa su u tabelama posebno dodani i brojčani pokazatelji njezina poslovanja koji pokazuju da ona svojim zbirkama, posudbom građe i članovima sudjeluje sa svega jedan do dva posto ukupnog poslovanja. Zagreb,. Voditeljica Matične službe Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Knjižnica grada Zagreba Tatjana Nebesny, prof. Davorka Bastić, prof.



3

TABELA 1 1. NABAVA KNJIGA. STANJE KNJIŽNOG FONDA. NABAVA OSTALE GRAĐE.

1.1 NABAVA KNJIGA U prvom polugodištu 2011. godini Knjižnice grada Zagreba nabavile su 50.824 sv. knjiga, od čega je 77 posto kupljeno, otkupom Gradskog ureda za kulturu prinovljeno je 2 posto, otkupom Ministarstva kulture 3 posto, a darom je dobiveno čak 18 posto prinovljenih svezaka.

77%

18%

2% 3% KUPNJA(39.993)

DAR (9.105)

OTKUP GRAD.UREDA ZAKULTURU (527)

OTKUPMINISTARSTVA(1.199)

U odnosu na prvu polovicu 2010. godine, kada je nabavljeno 41.615 sv.,

bilježimo rast od čak 22 posto ukupno nabavljenih svezaka. Pri tome je najvažnije naglasiti da upravo kupnja, kao dominantni i

stručan način izgradnje fonda knjižnica, bilježi rast od 16 posto u odnosu na prvu polovicu 2010.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

1. - 6. 2010. 1. - 6. 2011.

1. - 6. 2010. 34.412 6.161 449 593

1. - 6. 2011. 39.993 9.105 527 1.199

KUPNJA DAROTKUP

GRAD.UREDA ZA KULTURU

OTKUP MINISTARSTVA



4

41.615 50.824 122.750 155.828

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

1. - 6. 2010. 1. - 6. 2011. Plan za 2011. Standardi

U skladu sa Standardima za narodne knjižnice godišnje bi trebalo nabaviti 155.828 sv., od čega je u prvoj polovici ove godine ostvareno svega 33 posto, a planirana nabava od 122.750 sv. ostvarena je sa 41 posto. Struktura ukupno nabavljenog knjižnog fonda iznosila je 32% znanosti, 45% beletristike, 20 % dječje i svega 3% priručne literature, što zadovoljava strukturu knjižnog fonda preporučenu Standardima za narodne knjižnice. Relativno mali broj nabavljenih svezaka priručne literature rezultat je toga što se priručnici nabavljaju u samo jednom primjerku, a ostala literatura u većem broju primjeraka, pa bi analiza strukture naslova pokazala i drugačije omjere! Struktura nabave knjižne građe

32%

45%

20%3%

ZNANOST (16.375)

BELETRISTIKA(23.124)

DJEČJA (9.945)

PRIRUČNA (1.380)

Stanje knjižnog fonda 30. 06. 2011. godine iznosilo je 2,238.573 sv. što je za 26.204 sv. više u odnosu na isto razdoblje 2010. godine (2.212.369).

1.2



5

Prosjek knjiga u narodnim knjižnicama po stanovniku u Gradu Zagrebu iznosi 2,9 sv.

1.2 NABAVA PERIODIČKIH PUBLIKACIJA

Periodičke publikacije (novine, časopisi) nabavljene su u 923 naslova u

1.570 primjeraka (radi se o tristotinjak naslova koji se uglavnom ponavljaju u svim knjižnicama).

U odnosu na prošlu godinu nabavljeno je 128 naslova manje, i 414

primjeraka manje periodičkih publikacija. Rezultat je to provođenja javne nabave u prvoj polovici 2011. godine, pa se može očekivati da će se do kraja 2011. godine manjak naslova nadoknaditi. Smanjivanje broja primjeraka rezultat je racionalizacije poslovanja i mogućnosti da neke knjižnice, koje imaju uvjete, koriste online pretplatu.

1.3 NABAVA OSTALE GRAĐE Ostala građa obuhvaća: sitni tisak, razne plakate, plakatiće, zidne kalendare, kataloge, prospekte, razglednice, fotografije, značke, suvenire, pozivnice.

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000

OSTALO

GRAF. POSTERI

IGRAČKE

DRUŠT. IGRE

ZVUČNA GRAðA

VIDEO GRAðA

EL. GRAðA

NOTE

1. - 6. 2010. 652 1 79 12 1.116 1.126 201 25

1. - 6. 2011. 756 0 71 21 1.115 2.147 119 74

PLAN ZA 2011. 490 10 470 160 5.800 3.380 1.985 300

OSTALOGRAF.

POSTERIIGRAČKE

DRUŠT. IGRE

ZVUČNA GRAðA

VIDEO GRAðA

EL. GRAðA NOTE

Nabavljeno je 4.303 jedinica ostale građe (zvučna građa, video građa, elektronička građa, igračke, društvene igre, note, grafike) ili 34 posto više nego u prvoj polovici 2010. godini (3.212 jedinica). Ipak, ostvareno je 34 posto planirane nabave te vrste građe za 2011. godinu (12.595 plan). Posebno je u odnosu na prošlu godinu manja nabava elektroničke i zvučne građe.



6

NABAVA ZVUČNE I VIDEO GRAĐE - USPOREDBA 2010. I 2011. GODINA

1.116 1.115 1.126

2.147

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

ZVUČNA GRAðA VIDEO GRAðA

1. - 6. 2010.

1. - 6. 2011.

U prvom polugodištu 2011. godini povećala se nabava video građe za 91

posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. U isto vrijeme nabava zvučne građe ostala je na gotovo istoj razini u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, kada su bili opremani multimedijalni odjeli u nekim knjižnicama u mreži. SASTANCI KOORDINIRANE NABAVE KNJIGA I AV GRAĐE sadržaj sastanaka i popisi nabavljenih i obrađenih naslova dostupni su na: http://www.kgz.hr/default.aspx?id=2023. Tijekom prvog polugodišta održano je šest sastanaka koordinirane nabave. STANJE FONDA ZVUČNE, VIDEO I ELEKTRONIČKE GRAĐE (30.06.2011.)

42.654 jedinica zvučne građe 14.329 jedinica video građe 8.386 jedinica elektroničke građe



7

2.1 REVIZIJA

Narodne knjižnice u Gradu Zagrebu provode reviziju i otpis u skladu s Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe i Standardima za narodne knjižnice Republike Hrvatske te na osnovi plana revizije za tekuću godinu.

U prvoj polovici 2011. godine Gradska knjižnica provela je reviziju dijela fonda. 2.2 OTPIS U prvoj polovici 2011. godini Knjižnice grada Zagreba otpisale su 8.930 svezaka knjiga što iznosi 0,4 posto knjižnog fonda. Ostvareno je 10 posto godišnjeg plana otpisa (planirani je otpis 89.415 sv. knjiga). Standardi za narodne knjižnice preporučuju godišnji otpis do 5 posto sv. knjižne građe, kako bi se zbirke narodnih knjižnica mogle obnoviti novom, aktualnom građom. Razlog toliko malog broja otpisane građe u prvoj polovici godine leži u činjenici da su Knjižnice obavljale pripremne poslove pregledavanja, izlučivanja i popisivanja građe koju će otpisati. Ostale građe otpisano je 1.260 jedinica, što je 35 posto od planiranog, jer je za 2011 godinu bilo planirano otpisati 2.570 jedinica ostale građe. Uglavnom su otpisane jedinice AV i elektroničke građe. 2.3 KATALOZI

Knjižnice su ukupno vodile 250 kataloga na listićima, što je za 25 kataloga manje u odnosu na prvu polovicu 2010. godinu. Opadanje broja kataloga na listićima logično je s obzirom na korištenje online kataloga.

Zahvaljujući jedinstvenom knjižničnom softveru ZaKi koji koriste sve knjižnice u sustavu KGZ-a, korisnicima je omogućeno pretraživanje svih fondova preko Webpaca. S jedinstvenim softverom sve knjižnice, tj. njihovi korisnici, mogu s lakoćom pretraživati građu putem jedinstvenog online kataloga dostupnog na http://www.kgz.hr/ (E-katalog), koji daje i uvid u broj i dostupnost primjeraka. Od kraja 2008. godine, korisnicima je unutar e-kataloga

dostupan i Audio katalog. Knjižnica Božidara Adžije nastavlja s razvojem i unosom predmetne obrade građe u OPAC, a Knjižnica Bogdana Ogrizovića omogućava rezervaciju građe elektroničkim putem.

3.1 ČLANSTVO Od 2007. godine Knjižnice grada Zagreba imaju jedinstvenu iskaznicu za korištenje usluga u svim knjižnicama u mreži. Pogodnosti korištenja više knjižnica uz plaćanje samo jedne članarine godišnje koriste mnogi građani Zagreba, odabirući one knjižnice koje su blizu mjestu stanovanja, rada ili, naprosto, imaju građu i uslugu koja im je najpotrebnija.

TABELA 2 2. REVIZIJA. OTPIS. KATALOZI.



8

Svi oni moraju potvrditi članstvo u toj knjižnici (registrirati se) i knjižnice ih u svojim statističkim izvještajima broje u svoje članstvo, planiraju aktivnosti, nabavu građu i druge usluge prema tom broju članova. Zbrajanjem tako registriranih članova iskazivalo se ukupno članstvo u Knjižnicama grada Zagreba, iako se u obrazloženju izvještaja uvijek navodilo da nije riječ o pojedinačnim osobama, već o legitimnoj mogućnosti da jedna osoba bude član više knjižnica. Od 2010. godine programska podrška cirkulacije omogućila je da se u ukupnom registriranom godišnjem članstvu iskažu pojedine osobe sa svojom članskom iskaznicom. Tako je utvrđeno da je, od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine, Knjižnice grada Zagreba koristilo 117.957 osoba, ili 15 posto ukupnog stanovništva (prema popisu iz 2001. – 779.145 stanovnika). U skladu s preporukom Standarda da se članstvom u knjižnici obuhvati 15 posto stanovništva, taj je obuhvat nadmašen i jedan je od najvećih u Hrvatskoj. Ukupan broj registriranih članova u Knjižnicama grada Zagreba jest 158.500, što znači da je svaki član koristi najmanje 1,3 knjižnicu. Veći broj knjižnica koriste usporedno odraslii članovi, dok djeca, u pravilu, koriste samo jednu knjižnicu.

9.55911.96410.95322.3762.7604.6858.7855.9989.1587.84118.90614.9185.4127.44417.741

117.957

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

UKUPNO ČLA

NOVA KGZ

GRADSKA KNJIŽ

NIC

A

B. ADŽIJ

A

M. J. Z

AGORKA

NOVI Z

AGREB

T. UJE

VIĆ

A. CESAREC

SESVETE

S. S. K

RANJ ČEVIĆ

DUBRAVA

A. KOVAČ

IĆ

BIBLI

OBUS

V. NAZOR

MEDVEŠČ

AK

B. OGRIZ

OVIĆ

M. D

RŽIĆ

graf o pojedinom udjelu knjižnica u ukupnom članstvu Dobna struktura članova pokazuje sljedeće karakteristike:- osnovna podjela na djecu i odrasle pokazuje da je porastao postotak djece u članstvu, što je dobar rezultat mnogobrojnih atraktivnih i besplatnih aktivnosti što ih knjižnice organiziraju za djecu.

79%

21%

ODRASLI(124.538)

DJECA(33.967)



9

Analiza dobne strukture članova pokazuje zanimljive podatke: da su najbrojniji članovi knjižnica osobe radno-aktivne dobi, čime je potvrđena temeljna zadaća narodnih knjižnica, da se učenici i studenti sve više koriste školskim i fakultetskim knjižnicama, a narodne knjižnice koriste kao interdisciplinarnu dopunu svojem obrazovanju, odnosno da ih koriste za zadovoljavanje potreba slobodnog vremena.

2%

22%

12%

12%22%

24%

6%

0-6(2445)

7-14(21773)

15-19(11978)

20-25(11651)

26-40(21931)

41-65(24696)

66+(6536)

TJEDNA otvorenost knjižnice u satima – ukupno su Knjižice grada Zagreba otvorene korisnicima knjižnice 2.619 sati. 3.2 POSUDBA POSUDBA KNJIGA u prvoj polovici 2011. godine iznosila je 1.700,612 svezaka što iznosi 49 posto plana (planirano 3,440.000). Posudba knjiga u prvoj polovici 2011. godine manja je za 1,4 posto od posudbe u 2010. godini, kada je iznosila 1,724.156 svezaka.

POSUDBA PERIODIKE. Posuđeno je 10.328 uvezanih i 387.112 pojedinačnih svezaka. U odnosu na isto razdoblje prošle godine posudba uvezanih primjeraka se povećala dok se posudba pojedinačnih svezaka smanjila. Velik dio fonda serijskih publikacija (uvezanih primjeraka novina i časopisa Gradske knjižnice) smješten je u izdvojenim spremištima zbog nedostataka prostora unutar knjižnica, tako da je željenu građu potrebno naručiti iz depoa i dostaviti je u čitaonicu korisniku.

POSUDBA OSTALE GRAĐE. U prvoj polovici 2011. godine posuđeno je 141.076 jedinice ostale građe što je 11 posto manje od posudbe u 2010. godini (157.648 jedinica). Zanimljivo je istaknuti da je posudba video građe porasla za 36 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posudba zvučne građe smanjila se za 9,4 posto, a elektroničke za 67 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Obrtaj knjižnog fonda , koji bi u skladu s preporukama Standarda, trebao iznositi najmanje 2, u prvom je polugodištu tek 0,76, što upozorava na činjenicu da ni do kraja godine neće biti dosegnut Standardima preporučen obrtaj. Zanimljivost i aktualnost AV i elektroničke grañe svjedoči o većem interesu korisnika i većoj posudbi pa obrtaj te vrste grañe već sada doseže 2,16.



10

TABELA 4 TRIBINE, RAZGOVORI, PREDAVANJA. INFORMATIVNA SLUŽBA. BILTENI, POPISI. AKCIJE ZA DJECU. IZLOŽBE. SURADNJA 4.1 TRIBINE, RAZGOVORI, PREDAVANJA, RADIONICE U prvoj polovici 2011. godini održano je sveukupno 3.919 tribina, razgovora, predavanja i drugih akcija na kojima je prisustvovalo 28.911 posjetitelja. U ovom polugodištu je ostvareno 17 posto manje tribina, razgovora, predavanja i sl. događanja u odnosu na isto razdoblje 2010. godine (4.740).

Izuzetno atraktivne te posjećene tribine i predavanja KGZ-a i dalje su:

KNJIŽEVNI PETAK - tradicionalna tribina koja 2011. godine obilježava svoju 56. obljetnicu, održava se svakog petka u Kupoli Gradske knjižnice. Urednik i voditelj je književnik, publicist i prevoditelj Boris Perić. Kvalitetan program i promidžbeni rad popularizirali su tribinu, vratili publiku i omogućili

veću prisutnost u medijima. Za sljedeću godinu planirano je izdavanje Spomen knjižice povodom obilježavanja ove značajne obljetnice. Održano je 15 tribina, sa 46 sudionika, predstavljeno je 15 nakladnika, a tribina je ukupno imala 819 posjetitelja.

ZAGRIJAVANJE DO 27 - tribina kojom se već osmu godinu potiče stvaralaštvo i afirmacija mladih pisaca koji nastupaju s nekim od poznatih hrvatskih književnika. Održava se jednom mjesečno (zadnji petak u mjesecu) u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i vrlo je rado posjećena budući da u kulturnoj ponudi Zagreba nema sličnog sadržaja. Održane su 3 tribine

sa 210 posjetitelja. NEDJELJNI TALK-SHOW KAVA I KOLAČI - tribina koja se održava nedjeljom u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Voditelj je pjesnik Ivica Prtenjača koji je uspio prikupiti velik broj mladih pjesnika i pisaca, privukavši time novu, mlađu publiku. Održano je 7 tribina sa 500 posjetitelja. PARALELNI SVJETOVI - promišljanje društvene stvarnosti, tribina Knjižnice Bogdana Ogrizovića, održava se jednom mjesečno već četvrtu godinu zaredom i bavi se problemom suvremenog čovjeka u suodnosu povijesti, filozofije, teologije, sociologije. Voditelj tribine je prof. Kristijan Vujičić. Održane su 4 tribine sa 360 posjetitelja.

KULTURNI ČETVRTAK je tribina koja se od 2001. godine održava svaki drugi četvrtak u Knjižnici



11

Sesvete i nudi raznovrsne i aktualne teme, književne susrete, predstavljanje novih knjiga, predavanja, pjesničke recitale i slično kako bi se zadovoljile kulturne potrebe što šireg kruga sugrađana. U okviru tribine održan je šestu godinu zaredom i 4. PJESNIČKI MARATON koji je ugostio sedamdeset i pet eminentnih hrvatskih pjesnika iz Sesveta, Sesvetskog prigorja i Zagreba te okupio brojnu publiku. Održano je 14 tribina u nizu od 171 dosad održanih tribina. TRIBINA 19 i tribina SUSRETI S KLASIČARIMA održavaju se u Knjižnici Medveščak. Održano je 10 tribina.

KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA HRVATSKE, program Knjižnice S. S. Kranjčevića, već četvrtu godinu zaredom djeci i odraslim korisnicima nastoji približiti teme vezane uz hrvatsku tradicijsku kulturu i prirodne ljepote Hrvatske. Bogatstvo i kvalitetu programa omogućuje suradnja Knjižnice s Etnografskim muzejom, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Ove godine knjižnica je započela suradnju s

Ekološkom udrugom „Bužimski izvori“. Predavanja su realizirana u dva godišnja ciklusa (svibanj i studeni). Događanja su popraćena tematskim izložbama, izložbama knjiga, glazbenih instrumenata i audiovizualne građe. U prvoj polovici 2011. godine održana su 2 predavanja sa 50 posjetitelja i 6 radionica sa 137 polaznika. TRIBINA SVAKODNEVICA. Knjižnica Ante Kovačića nastavila je ciklus tribina započet prethodne godine, a vezan uz različite teme svakodnevnog, običnog života. U ovom periodu tribina je posvećena putovanjma s podnaslovom „Pinklec na rame“, a dio predavanja ostvaren je u suradnji sa planinarsko-ekološkim društvom „Planinčice“. Održano je 5 tribina.

Knjižnice organiziraju brojne likovne, informatičke, enigmatske i edukativne radionice:

je projekt pokrenut za građane treće životne dobi, u čijoj izvedbi sudjeluje 15 knjižnica KGZ-a : (Gradska knjižnica, Knjižnica I. G. Kovačića, Knjižnica

Medveščak, Knjižnica Novi Zagreb, Knjižnica Sloboština, Knjižnica S. S. Kranjčevića, Knjižnica T. Ujevića, Knjižnica za djecu i odrasle Kajfešov brijeg, Knjižnica Savica, Knjižnica Sesvete, Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice, Knjižnica I. B. Mažuranić, Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva, Knjižnica Podsused, Knjižnica Dubec). Projekt obuhvaća programe: knjigom do vrata, slikosat, sat informacijske pismenosti, susrete generacija, izložbe i vježbaonice.

SAT INFORMACIJSKE PISMENOSTI. Besplatne radionice za

informatičko i informacijsko opismenjavanje osoba treće životne dobi. Program provodi 7 knjižnica (Gradska knjižnica, Knjižnica A. Cesarca, Ravnice, Knjižnica Dubec, Knjižnica Savica, Knjižnica Sesvete, Knjižnica S. S. Kranjčevića, Knjižnica T. Ujevića). Ukupno su održane 304 radionice s 524 polaznika.



12

IZLOŽBE 65+. Program provodi 6 knjižnica (Knjižnica A. Cesarca,

Ravnice, Knjižnica Kajfešov brijeg, Knjižnica Podsused, Knjižnica S. S. Kranjčevića, Knjižnica Tina Ujevića i Knjižnica Sloboština). Ukupno je u prvoj polovici 2011. godine organizirano 10 izložbi.

SUSRETI GENERACIJA. Predavanja, radionice i pričaonice za djecu predškolske dobi u kojima aktivno sudjeluju pripadnici starije generacije, prenoseći svoje znanje, mudrost i iskustvo. Program provodi 5 knjižnica (Knjižnica A. Cesarca, Ravnice, Knjižnica Kajfešov brijeg, Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva, Knjižnica Selčina i Knjižnica Novi Zagreb). Održano je 30 susreta na kojima je prisustvovalo 347 posjetitelja.

SLIKOSAT. Besplatne likovne radionice za osobe starije dobi s ciljem poticanja kreativnoga izražavanja. Program provode 4 knjižnice (Knjižnica Augusta Cesarca, Knjižnica Podsused, Knjižnica Savica, Knjižnica Tina Ujevića), a ukupno je u prvoj polovici 2011. godine održano 87 radionica na kojima je prisustvovalo 215 korisnika.

SURADNJA S DOMOVIMA. Brojne knjižnice uključene u projekt na ovaj

način još više učvršćuju suradnju s domovima za starije i nemoćne u svojoj blizini. Pomaže se u čišćenju, preslagivanju i uređivanju polica, otpisu starih knjiga, inventarizaciji. Gradska knjižnica ostvaruje suradnju s dva doma (Dom Centar i Dom Medveščak), Knjižnica I. G. Kovačić s Domom Trnje, Knjižnica Medveščak s Domom Ksaver, Knjižnica Novi Zagreb i ogranak Knjižnica Sloboština s Domom Sv. Ana, Knjižnica S. S. Kranjčević s Domom umirovljenika Park, Knjižnica Tina Ujevića s Domom Trešnjevka, Knjižnica za djecu i odrasle Kajfešov brijeg s Domom Sv. Josip.

PROGRAMI OSNAŽIVANJA BESKUĆNIKA. Tijekom suradnje s Volonterskim centrom Zagreb gradili su se programi s ciljem da se doprinese rješavanju i ublažavanju socijalne isključenosti beskućnika. Trenutno se u KGZ-a odvija sedam programa koji se u pojedinim segmentima nadopunjuju: radionice informacijske pismenosti za

beskućnike, beskućnici volontiraju u knjižnici, kreativne radionice s beskućnicima, prigodne prodaje radova beskućnika i Uličnih svjetiljki (prvog hrvatskog časopisa o beskućništvu i srodnim socijalnim temama), promocije programa s beskućnicima i program Dovedi prijatelja (organizirano druženje beskućnika, volontera, zaposlenika i korisnika knjižnica).

VOLONTERI U KNJIŽNICI. Od 2010. godine Knjižnice grada Zagreba uvode volontere u pojedine segmente svoga rada sukladno odredbama Zakona o volonterstvu, a uz stručnu pomoć Volonterskoga centra Zagreb. KGZ surađuje s VCZ-om uključivši se u sljedeće projekte: Jednake mogućnosti – inkluzivno volontiranje kao put prema integraciji i većoj zapošljivosti i Volonterski centri – spona između volonterstva i zapošljivosti mladih. Knjižnice aktivno sudjeluju u oba projekta uključivši i beskućnike i dugotrajno nezaposlene kao volontere u svoje programe povećavajući tako kapacitete za provođenje različitih aktivnosti, a istovremeno pružajući mogućnost volonterima da razviju dodatne kompetencije koje mogu iskoristiti na tržištu rada. U prvoj polovici 2011. godine u 7 knjižnica volontiralo je 22 volontera na 10 volonterskih mjesta.



13

U Knjižnici B. Ogrizovića građani koriste usluge stručnih jezičnih savjeta pri pisanju i prijevodu tekstova na engleskom i njemačkom jeziku te pomoć pri prijevodu s albanskog i talijanskog na hrvatski jezik.

Knjižnica I. G. Kovačića ima bogat AV multimedijalni odjel čiji fond Knjižnica promovira i potiče građane na korištenje kroz redoviti filmski program LAKOMO OKO XXIII. U sklopu ciklusa „Francuski novi val“ prikazano je 10 filmova za javnost.

NACIONALNE MANJINE (MULTIKULTURALNI SADRŽAJI) KNJIŽNICA S. S. KRANJČEVIĆA nastavila je nabavljanje knjiga za ROMSKU ZBIRKU. Zbirka broji 181 sv. knjiga. SREDIŠNJA KNJIŽNICA ALBANACA U RH koja djeluje u Knjižnici B. Ogrizovića nastavila je, u suradnji s UAŽZ „DRITA“, svaki drugi četvrtak akciju UČIMO ALBANSKI ČITAJUĆI. Cilj je akcije da žene i djevojke koje znaju govoriti, ali ne i čitati albanski, uče književni albanski jezik. U prvoj polovici 2011. godine Knjižnica je održala niz akcija učenja za građanstvo i brojne kulturne susrete. SREDIŠNJA KNJIŽNICA RUSINA I UKRAJINACA organizira izložbe, književne i glazbene večeri. U prvoj polovici 2011. godine održane su dvije izložbe i dvije književne večeri. U sklopu AMERIČKOG KUTKA u Knjižnici Bogdana Ogrizovića djeluje poseban odjel knjižne i neknjižne građe vezan uz jazz glazbu - Jazzoteka. Glazbenu slušaonicu JAZZ LIBRARY, koju vode ugledni glazbeni i radijski kritičari, vrlo rado posjećuju poklonici jazza. KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA uključena je u projekt „Multikulturalnost i edukacija mladih“. Multikulturalnu djelatnost Knjižnica proširuje suradnjom s brojnim kulturnim udrugama poput Udruga prijateljstva među zemljama i narodima, događanjima i prezentacijama njihovih književnih, glazbenih te likovnih djela kao i susreta s njihovim umjetnicima.

4.2 INFORMATIVNA SLUŽBA. BILTENI, POPISI

BILTENI PRINOVA. Izrađeno je ukupno 18 biltena prinovljenih naslova. Od toga je 11 biltena bez anotacija i 7 s anotacijama. U odnosu na isto razdoblje prošle godine povećao se broj biltena bez anotacija (2010. bilo je 4 biltena). Broj biltena s anotacijama smanjio se za 12 biltena. U odnosu na plan (za cijelu 2011. godinu planirana su 42 biltena -21 s anotacijom, 21 bez anotacije) u prvom polugodištu 2011 godine ostvareno je 43 posto od planiranog za cijelu godinu.



14

Brojne knjižnice izrađuju biltene prinova za djecu i mladež te za odrasle, dok se u Knjižnici Sloboština izrađuje i Bilten prinova za potrebe korisnika i članova iz Doma umirovljenika tj. za knjižni stacionar Doma za starije i nemoćne Sveta Ana. U Knjižnici Savski Gaj izrađuje se poseban Bilten prinova za odrasle te Bilten prinova za djecu i mladež s anotacijama i ilustracijama (u svrhu poticanja čitanja kod mladih). Dječji knjižničari Knjižnice Medveščak kontinuirano su uključeni u izradu TOP LISTE NAJKVALITETNIJIH SLIKOVNICA I KNJIGA objavljenih tijekom prethodne godine. IGROM DO ČITANJA –bilten za roditelje Informativne službe Dječje knjižnice Marina Držića. Bilten obuhvaća preporučeni popis knjiga iz knjižnične zbirke za roditelje.

INFORMACIJSKI UPITI se broje (u dogovorenom tjednu) svakog

dana, na svim lokacijama na kojima se daju informacijski odgovori (odjeli za odrasle, dječji, glazbeni odjeli, čitaonice) koji uključuju jednostavnije i složenije upite, ali isključuju npr. sasvim jednostavne ili administrativne i uputne informacije (npr.: kada radi knjižnica, ili gdje je katalog i sl.). Uz osobne upite u knjižnici na isti se način broje i telefonski, pisani ili elektronički upiti (tj. pristigli poštom, ev. faksom ili emailom). U prvoj polovici 2011. godine u KGZ-a imale su 28.280 informacijskih upita. STATISTIKA POSJETA WEB STRANICAMA KGZ-a. U razdoblju od 1.1. do 30.6.2011. web stranice Knjižnica grada Zagreba imale su ukupno 381.122 posjeta i 148.360 jedinstvenih posjetitelja. Ukupan broj pregleda stranica bilo je 875.757 (broj otvorenih stranica) s prosječnim brojem od 2.30 otvorenih stranica po posjetu. Posjetitelji su prosječno po posjetu na stranicama proveli 2 minute i 12 sekundi. STATISTIKA POSJETI KATALOGU KGZ-a. U razdoblju od 1.1. do 30.6.2011. web katalog Knjižnica grada Zagreba imao je ukupno 457.160 posjeta i 124.256 jedinstvenih posjetitelja. Ukupan broj zahtjeva za stranicama bilo je 10,496,454. Posjetitelji su prosječno po posjetu na stranicama proveli 8 minuta i 45 sekundi. BIBLIOGRAFSKI POPISI. U prvoj polovici 2011. godine izrađeno je deset bibliografskih popisa, dok je tematskih izrađeno 11.892. Broj tematskih popisa kojih je u istom razdoblju 2010. godini bilo 14.177, nešto je manji ove godine.

Informativne službe zagrebačkih knjižnica redovito sudjeluju na stručnim sastancima u organizaciji Knjižnica grada Zagreba:

INFORMATIVNA SRIJEDA – stručni sastanak knjižničara informatora na odjelima za odrasle narodnih knjižnica Zagreba i Zagrebačke županije (11 termina – 26 tema, 44 sudionika/gosta, 3 posjeta ustanovama kulture, 2 projekcije dokumentarnih filmova, 572 polaznika)



15

INFORMATIVNI UTORAK – stručni sastanak knjižničara dječjih odjela narodnih i školskih knjižnica Zagreba i Zagrebačke županije (5 sastanaka – 30 gostiju, 535 sudionika)

INTERNI ČETVRTAK – stručni sastanak za promicanje pedagoško-animatorskog rada na dječjim odjelima narodnih knjižnica (5 sastanaka - 11 gostiju, 116 sudionika)

PITAJTE KNJIŽNIČARE U prvom polugodištu 2011. godine nastavljena je realizacija projekta Pitajte knjižničare narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. U 2011. godini ostvareni su i različiti oblici edukacije djelatnika online putem e-maila s

djelatnicima koji traže pomoć, a komunikacija putem maijling liste. Projekt sadrži i posebnu testnu verziju u kojoj su moguće sve radnje (raspoređivanje pitanja, dodavanje linkova u bazu, jedino nije moguće poslati odgovor). U 2011. napravljen je raspored knjižničara i knjižnica ("dežurstva") po danima u tjednu tako da sada mnogo bolje i ažurnije se rješavaju postavljena pitanja. Ukupno je pristiglo 3.102 upita, a odgovoreno je na 2.050, to dokazuje da se ova usluga sve više koristi. Sve odgovore na pitanja moguće je pretražiti po područjima, ključnim riječima ili u punom tekstu.

Portal narodnih knjižnica (http://www.knjiznica.hr/) nacionalni je projekt, s osnovnim podacima o hrvatskim knjižnicama i s linkovima na njihove stranice, što ga koordiniraju Knjižnice grada Zagreba. U 2011. godini napravljene su upute za unos događanja za narodne

knjižnice koje nemaju mrežne stranice. Adresar je sinkroniziran s novim adresarom knjižnica Hrvatskoga knjižničarskog društva tako da će se izmjene istovremeno pokazivati u oba adresara.

4.3 AKCIJE ZA DJECU

U prvoj polovici 2011. godine zagrebačke narodne knjižnice održale su 10.002 različite akcije za djecu (42 posto od planiranih akcija za cijelu godinu) na kojima je prisustvovalo 67.607 posjetitelja.

Na svojim Dječjim odjelima i Odjelima za mladež sve knjižnice

redovito organiziraju raznovrsne akcije za djecu: posjete, priče, igraonice, radionice, radionice kreativnog pisanja, likovne, dramske, društvene igre, kvizove, video projekcije, izložbe radova i drugo (sadržaji svih akcija detaljno su prikazani u pojedinačnim izvještajima knjižnica, u ovom su izvještaju izdvojeni samo neki programi).

NAJČITATELJ GODINE. Već desetu godinu za redom Odjel za djecu i mladež organizira i provodi izbor "Najčitatelja godine u Knjižnicama grada



16

Zagreba". Cilj projekta je poticanje zanimanja za knjigu i čitanje kod djece starije osnovnoškolske dobi od 12 do 14 godine. Pobjednica za 2010. godinu na razini KGZ-a je Zrinka Stanković, članica Knjižnice Vladimira Nazora. Ta je trinaestogodišnjakinja tijekom 2010. godine pročitala 128 knjiga. U programu završne svečanosti Zagrebačkom kazalištu lutaka, 10. ožujka, sudjelovali su autori knjiga za djecu i mlade: Sanja Pilić, Ivona Šajatović i Robert Naprta, glumci, KGZ bend i najčitatelji protekle i prošlih devet godina.

U program KNJIŽNICA ŠIROM OTVORENIH VRATA uključeno je više knjižnica KGZ-a kroz mnogobrojne akcije. Namijenjen je djeci s posebnim potrebama i

realizira se u svrhu promicanja inkluzije te poboljšanja kvalitete života invalidnih osoba. U programu sudjeluju Knjižnica Gajnice, Glazbeni odjel Gradske knjižnice, Knjižnica Tina Ujevića, Dječja knjižnica Marina Držića, Knjižnica Savica, Knjižnica Augusta Cesarca Šubićeva i Knjižnica Tina Ujevića. Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice poslao je na natječaj taktilnu slikovnicu „Putovanje Mace Lile“, koja je namijenjena slijepoj i visokoslabovidnoj djeci. U sklopu prezentacije programa Knjižnice otvorenih vrata održana je videokonferencija Moskva-Zagreb.

OTKRIVAMO MLADE TALENTE. Projekt "Otkrivamo mlade talente" provodi se u novozagrebačkoj knjižnici Dugave od siječnja 2003. godine. Ostvaruje se niz akcija u kojima se prezentira isključivo stvaralaštvo djece i mladeži. Projekt se uspješno provodi i ove godine, pa je tako u prvom polugodištu

2011. godini održan 45 susret mladih talenata.

KAZALIŠTE U KNJIŽNICI. Knjižnica Dubrava uspješno je nastavila projekt započet u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2006. kroz koji omogućuje članovima da u stalnom tjednom terminu pogledaju kazališne predstave Kazališta Svarog, Lutkarskog kazališta Toporko, Scene Paravan, Lutkarske družine Za bregom, Udruge Pjetlić Zlatokrijestić i Jadranka Čunčić-Bandov. Tijekom 2011. godine izvedeno je 25 predstava koje je posjetilo 1.523 posjetitelja. Iako i drugi odjeli za djecu i mladež održavaju uspješnu suradnju s kazalištima i ugošćuju ih u prostoru knjižnica, Dubrava je kvart

s velikim brojem stanovnika i s nedovoljno kulturnih sadržaja, koje knjižnica uspijeva svojim programima nadoknaditi stanovnicima tog dijela grada.

Dječji odjel Knjižnice S. S. Kranjčevića obilježio je bogatim programom „Slavlje lukt(aric)e“ 15 godina suradnje s Malim kazalištem lutaka LET i poznatom zagrebačkom lutkaricom Vandom Vilić. Program se sastojao od izložbe lutaka Zagrebačkog kazališta lutaka, Dana dječjeg kazališta na Peščenici i glavne

svečanosti Slavlja lutk(aric)e. Za najmlađe posjetitelje organiziraju se svakog prvog četvrtka u mjesecu lutkarske predstave.



17

Suradnja Knjižnice Sloboština s Društvom invalida cerebralne i dječje paralize Zagreb (DOCIDP) odvija se u knjižnici kroz brojne radionice (za odrasle i djecu), igrokaze i predavanja uz prisutnost terapeuta. Suradnja s članovima Društva s cerebralnom i

dječjom paralizom (DOCIDP) Zagreb rezultirala je pripremanjem igrokaza Homer: Odiseja. Priprema je uključivala: rad na tekstu, izradu koreografije (izrada kaciga tehnikom kaširanja), generalne probe, te na samom kraju izvedbu igrokaza na platou na Bundeku 06.06.2011. tijekom zajedničke roštiljade DOCIDP-a. Održano je 58 akcija uz prisutnost 1458 članova.

U Knjižnici Dubrava je nastavljen rad na časopisu djece i mladih Dubrave - DUBRAVAMIX, te je pripremljen za tisak 11. dvobroj (21-22).

Knjižnica Selčina od rujna 2009. godine kontinuirano jednom tjedno okuplja djecu prvih razreda osnovne škole s kojom kroz igru, priče, likovne radionice, zabavu, te brojne jezične i motoričke vježbe uče i svladavaju školsko

gradivo. Sve radionice su izvrsno posjećene i prihvaćene od strane lokalne zajednice, što djelatnicima daje poticaj za nastavak realizacije programa.

Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice uspješno je nastavio projekt satova školske lektire - ČITANJE NA DRUGAČIJI NAČIN. Obrañena su tri lektirna naslova.

Knjižnica Dubec uspješno nastavlja suradnju s vrtićima i školama na svom području. Od druge polovice 2010. godine pokreće dvije aktivnosti za djecu: Puteljak veseljak, upoznavanje prvoškolaca s knjižnicom i Patuljak u knjižnici, kviz za poticanje čitanja za osnovnoškolce.

Aktivnosti su odlično prihvaćene. Dječja knjižnica Marina Držića. U 2010. g. započeli su s aktivnošću Lektira u knjižnici kroz koju su učenici s knjižničarkom „obrađivali“ lektirne naslove kroz razne, njima zanimljive, oblike: parlaonicu, izlaganja, kvizove, dramatizacije i sl. Nakon interpretacije knjige Antoinea De Saint-Exupérya Mali princ s učenicima 8. razreda koji u programu imaju i tzv. medijsku kulturu rodila se ideja da, potaknuti knjigom, snime kratak film o sebi samima, svojim problemima u međusobnoj komunikaciji i kompliciranoj poziciji adolescenta u današnjem trenutku. Uz nastavnicu hrvatskog jezika, pomoć pri izradi scenarija pružila im je dramska pedagoginja Irena Kolar Vudrag kroz dramske radionice u Knjižnici, dok se snimanje odvijalo pod vodstvom snimatelja Tomislava Šabana, suradnika Kino kluba Zagreb. Snimanja su se odvijala u prostorima Dječje knjižnice i



18

OŠ Marina Držića a rezultat je kratak dokumentarno-igrani film u boji Mali princ u Trnju, u trajanju 10 min. i 35 sek. Knjižnica Ante Kovačića organizira niz akcija za djecu od igraonica, lutkarskih predstava do maskenbala. Osim toga tu su i dvije radionice „Djeca medija“ i „Pravo na različitost“. Knjižnica je sudjelovala u 41. poetskom susretu djece Zaprešića, tradicionalnom literarnom natječaju za radove na kajkavskom dijalektu i štokavskom izričaju čiji je cilj poticanje dječjeg stvaralaštva kroz pjesničko izražavanje. Knjižnica I. B. Mažuranić održala je niz kreativnih radionica i igraonica gdje se posebno ističe likovna kreativna radionica „Stari zagrebački cehovi“ održana u čast proslave Dana grada Zagreba. Djeca su oblikovala od gline pečatnjake starih zagrebačkih obrtnika. Cilj radionice bio je približiti mlađim uzrastima značenje staleških organizacija obrtnika pojedinih struka.

4.4 IZLOŽBE

TEMATSKE IZLOŽBE. U prvoj polovici 2011. godine postavljeno je 518 tematskih izložbi, što je 18 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine (2010.) i iznosi 54 posto plana za cijelu 2011. godinu (953).

STUDIJSKE IZLOŽBE. Studijskih izložbi postavljeno je 23 što je 46 posto plana za 2011. godinu (50), a likovnih izložbi 371 što je 28 posto više od planiranog za cijelu godinu (291).

Kao i svake godine, knjižnice su realizirale izložbe prateći izdavaštvo, obilježavajući nagrade, obljetnice i sl. (Sadržaji svih izložbi detaljno su prikazani u pojedinačnim izvještajima knjižnica).

GALERIJA VN (Knjižnica Vladimir Nazor) – u prvoj

polovici 2011. godine održano je 7 izložbi među kojima se posebno ističu izložba radova studentica riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, izložba kipara Lea Vukelića i izložba konceptualnog umjetnika Tome Savića Gedana.

GALERIJA PROZORI (Knjižnica S. S. Kranjčević) – u

prvoj polovici 2011. godine održano je 7 izložbi među kojima se posebno ističu izložbe Tomislava Brajnovića, Claudia von Alemanna, Ivana Smiljanića i Tonka Malekovića.

GALERIJA OBLOK (Knjižnice Sesvete –održano 7 izložbi). Posebno se ističu izložbe Dore Dančević, Sonje Reljanović i Maria Cinottia.



19

I ove godine brojnim kreativnim izložbama knjižnice nastavljaju privlačiti pažnju javnosti, a u pojedinačnim izvještajima navedeni su njihovi sadržaji i autori.

S radom je nastavila i GALERIJA KUPOLA Gradske knjižnice. Održane su četiri izložbe: „Fascinacija željeznicom (izložba fotografija), „Moj Zagreb kak te imam rad“ (izložba fotografija povodom obilježavanja Dana grada Zagreba), Dani Ruske Federacije u

Gradskoj knjižnici i izložba Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj.

GALERIJA VIDRICA u sklopu Dječje knjižnice Marin Držić tijekom prve polovice 2011. održala je niz izložbi među kojima se posebno ističu izložba povodom stote obljetnice rođenja pjesnika Grigora Viteza. Izloženi su

likovni radovi učenika nižih razreda OŠ Grigora. Povodom proglašenja 2011. godine Međunarodnom godinom šuma postavljena je izložba likovnih radova polaznika odgojne skupine Točkice iz Dječjeg vrtića Duga koji rade po posebnom programu „Likovnost i dijete“.

KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE u prvih šest mjeseci 2011. godine osmislila je i realizirala niz izložbi koje su omogućile aktivno sudjelovanje članova knjižnice i prolaznika u životu knjižnice.

Zagrebačke su knjižnice kao i uvijek do sada postavljale brojne studijske, tematske i likovne izložbe u svojim izlozima i prostorima, a s posebnom pažnjom pripremile su brojna događanja i izložbe 30. svibnja na temu Zagreba povodom Dana grada Zagreba.

4.5 SURADNJA SURADNJA KGZ-a. Zagrebačke narodne knjižnice nastavile su izuzetno bogatu i uspješnu suradnju s različitim kulturnim ustanovama, školama, domovima umirovljenika, dječjim vrtićima, muzejima, veleposlanstvima, udrugama. Stalnu suradnju knjižnice i dalje nastavljaju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Katedrom za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskim bibliotekarskim društvom, Hrvatskim čitateljskim društvom, IFLA-om, IFLA-inom Sekcijom za knjižnice velikih gradova, IBBY-jem, IASL-om, IAML-om, Goethe institutom, Europskom komisijom, Uredom za europske integracije, Europskom komisijom, HTV-om, HRT-om, Volonterskim centrom Zagreb, Zagrebačkim čitateljskim društvom, Etnografskim muzejom u Zagrebu, Uredom pravobranitelja za djecu Republike Hrvatske, Institutom za folkloristiku, Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, Društvom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom, Udrugom za nenasilje Luka Ritz te mnogim veleposlanstvima. Ukupan broj ustanova s kojima su zagrebačke knjižnice surađivale u prvoj polovici 2011. godine je 522.



20

DANI PEŠČE 2011. Kulturna manifestacija Kulturnog centra Peščenica s ciljem predstavljanja kreativnog potencijala četvrti. Knjižnica S. S. Kranjčevića i Knjižnica I. B. Mažuranić aktivno su se uključile u program događanja manifestacije. Program je uključivao čitanje poezije hrvatskih pjesnika, kuharske perfomanse Borisa Greinera, izložbe, igrokaze, večere poezije, književne susrete. POSJETI KNJIŽNICAMA - grupni posjeti vrtića, učenika osnovnih i srednjih škola studenata knjižničarstva (upoznavanje s knjižnicom, pretraživanje OPAC kataloga…). 4.5.1 MEĐUNARODNA SURADNJA

Djelatnici Knjižnica grada Zagreba sudjelovali su na više međunarodnih konferencija, skupova i projekata, kao sudionici i izlagači.

U ožujku je održan stručni skup u Knjižnici Medveščak „Djeca na internetu u knjižnici”.

Sudjelovanje na 4. okruglom stolu „Knjižnice i suvremeni menadžment“ s temom „Od statistike do pokazatelja uspješnosti“ u organizaciji Komisije za upravljanje HKD-a, Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti HKD-a i NSK.

Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Dijalog među generacijama u književnosti za djecu i mlade“ u organizaciji Hrvatskog centra za dječju knjigu, u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

Na 8. savjetovanju za narodne knjižnice „Knjižnica: komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice“ u Toplicama Sveti Martin.

Godišnja konferencija EBLIDA-e (Europski biro knjižničnih, informacijskih i dokumentacijskih udruženja) u Malagi. Po jedan predstavnik KGZ-a redovito sudjeluje na godišnjim konferencijama.

Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu bila je članica povjerenstava i žirija za dodjelu brojnih međunarodnih nagrada (Bijenale ilustracije Bratislava, IBBY Honour List) te je sudjelovala u pripremi kandidatura za nagradu iz područja dječje književnosti (kandidatura za nagradu Mali princ, Tuzla).

Matična služba KGZ-a sudjeluje na poziv Gradske knjižnice iz Barcelone u projektu Tibidabo (TIBIDABO PROJECT), međunarodnoj obradi statističkih podataka narodnih knjižnica velikih gradova.

Knjižničari dječjih odjela posjetili su tijekom ožujka 2011. godine Međunarodni sajam dječje knjige u Bologni.

Zatvaranjem knjižnice British Councila, KGZ-u je doniran cjelokupni fond (tečajevi jezika, knjige popularne znanosti i filmovi) koji je obrađen i postao dostupan korisnicima u mreži KGZ-a (Gradska knjižnica, Knjižnica B. Adžije, Knjižnica B. Ogrizovića). Knjižnica Bogdana Ogrizovića uspostavila je i dobru suradnju u organizaciji kulturnih događanja koje organizira British Council za što su i dobili službeno priznanje.

Knjižnica Bogdana Ogrizovića uspostavila je vrlo dobre kontakte s Turističkom zajednicom grada Zagreba od koje je za potrebe popodnevnog rada nedjeljom kada Knjižnicu posjećuje veliki broj inozemnih gostiju, nabavila mnoštvo informativnog materijala na stranim jezicima, tako da Knjižnica pored pružanja osnovnih usluga korisnicima može pružiti i kvalitetnu i potpunu uslugu svakom inozemnom gostu koji boravi u Zagrebu ili je u njemu na proputovanju.



21

Uz AMERIČKI KUTAK u Knjižnici Bogdana Ogrizovića (gostovanje uglednih američkih sveučilišnih profesora, predavača, pisaca i glazbenika), djeluje i NORVEŠKI KUTAK u Knjižnici Tina Ujevića, nastao kao rezultat uspješne suradnje s Hrvatsko-norveškim društvom, te Veleposlanstvom Kraljevine Norveške.

Aktivno učešće na međunarodnim skupovima. Nastavljena je suradnja s Gradskim knjižnicama Honghchou i

Shanghaiu, Kina, te Knjižnicom Nekrasova, Moskva. Tijekom ožujka 2011. godine umjesto tradicionalnog „Festivala dječje

haiku poezije“ koji se odvija u suradnji s Veleposlanstvom Japana i Društvom velikih haiku pjesnika, postavljena je komemorativna izložba solidarnosti sa stradalima u razornom potresu u Japanu „Neboj se, nisi sam“.

U sklopu ciklusa „Svijet u Zagrebu održani su „Dani Ruske kulture“, i „Dani Indije“ u Gradskoj knjižnici.

5. IZDVAJAMO … MANIFESTACIJA "MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2011" Programski odbor manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2011. koji djeluje pri glavnom organizatoru, Knjižnicama grada Zagreba, na prijedlog Organizacijskog odbora, na svojoj sjednici donio je okvirni program ovogodišnje

manifestacije koja se tradicionalno održava od 15. listopada do 15. studenoga. Ovogodišnja manifestacija posvećena je pjesništvu i nosi naziv Čitajmo pjesnike.

STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE. Knjižnice grada Zagreba suosnivači su Centra za stalno stručno usavršavanje (CSSU), imaju svoje predstavnike u Programskom odboru, a veći broj stručnjaka svojim predavanjima i radionicama sudjeluje u izvođenju godišnjeg programa Centra. Isto tako KGZ redovito šalje svoje djelatnike na radionice i predavanja, pa je

tako u proteklih godinu dana pri CSSU u edukaciji sudjelovao veći broj djelatnika KGZ-a na korisnim radionicama i predavanjima. Sadržaji radionica koje su bile pohađane: od digitalizacije, weba 2.0, komunikacije, vrednovanja izvora na internetu, pa sve do javnog zagovaranja, marketinga i organizacije kulturnih aktivnosti, rad s korisnicima, knjižnična statistika – Norma ISO 2789. Knjižnice grada Zagreba obavljaju matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Matična služba KGZ-a, uz suradnju s ostalim knjižničarima, stručnjacima za pojedina područja knjižničnog poslovanja, pruža knjižnicama u nadležnosti svoje matičnosti, savjetodavnu i stručnu pomoć u radu, prikuplja izvještaje i statističke podatke o njima, obrađuje ih i dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Riječ je o ukupno 27 narodnih knjižnica s 27 ogranaka te o 298 školskih knjižnica osnovnih i srednjih škola.



22

HRVATSKI CENTAR ZA DJEČJU KNJIGU. Uz djelovanje na području međunarodne suradnje (Sajam dječje knjige u Bologni) Centar je sudjelovao u izložbi „Ilustracija u Hrvatskoj XIX. stoljeća“ (Klovićevi dvori), pripremi projekta digitalizacije građe s područja

dječje knjige i časopisa za djecu. STUDENTSKA PRAKSA U KGZ-u . U prvoj polovici 2011. godine 40 studenata Filozofskog fakulteta obavilo je u KGZ-u studentsku praksu za što su dobili i potvrdu o obavljenoj praksi. AUDIO KATALOG KGZ-a. Knjižnica A. Cesarca započela je 2008. godine projekt i na taj način uključila se u aktualne trendove digitalizacije građe. Na njemu se i dalje kontinuirano radi i popunjuje ga se novim sadržajima.

DIGITALIZIRANA ZAGREBAČKA BAŠTINA. Knjižnice grada Zagreba nastavile su i u 2011. godini s projektom digitalizacije zagrebačke baštine u svrhu očuvanja, zaštite i vrednovanja kulturne baštine Zagreba te omogućavanja javnog pristupa dokumentima koji predstavljaju dragocjen izvor u

proučavanju društvenog i kulturnog života grada.

Knjižnice grada Zagreba nastavile su i u 2011. godini rad na virtualnoj izložbi ZAGREB NA PRAGU MODERNOG DOBA. S ciljem da se djeca i mladi, ali i drugi građani Zagreba, Hrvatske pa i svijeta upoznaju s nekadašnjim izgledom grada, s istaknutim pojedincima i institucijama, glazbom i književnošću, kazališnim i drugim kulturnim, sportskim i gospodarskim događanjima koja

su obilježavala svakodnevni život grada krajem 19. i početkom 20. st. ZaKi - KNJIŽNIČNI MREŽNI SOFTVER. U skladu s bibliografskom i normativnom kontrolom stalno se unapređuje knjižnični softver ZaKi. I ove se godine sustavno

radilo na primjeni novih knjižničarskih standarda, kao i na stvaranju i distribuiranju novih aplikacijskih modula. Razvojni tim za knjižnični mrežni program ZaKi koji čine djelatnici KGZ-a i ove je godine radio na edukaciji djelatnika knjižnica koje su



23

priključene u jedinstvenu bazu ZaKi. U Knjižnici Bogdana Ogrizovića kroz ZaKi zaživjela je rezervacija knjiga putem interneta. Nastavila se standardizacija informacijskog sustava KGZ-a. MREŽNI KATALOG. Mrežni je katalog modul integriranoga knjižničnog sustava programa ZaKi. Novi mrežni katalog trebao bi privući korisnike kao

redovite posjetitelje mrežnog knjižničnog kataloga koji će se katalogom služiti samostalno, bez poduke ili pomoći knjižničara. Novi mrežni katalog postavljen je na mrežnoj stranici, http://kgz-opac.zaki.com.hr.

U prvoj polovici 2011. godini nastavljen je rad na NOVIM MREŽNIM STRANICAMA KGZ-a .

U prvoj polovici 2011. godine otvorene su stranice KGZ-a na društvenoj mreži Facebook.

U prvoj polovici 2011. godine započet je rad na repozitoriju KGZ-a.

6. PLANIRANJE, UREĐENJE I OPREMANJE KNJIŽNICA U prvoj polovici 2011. godine nastavljena su ulaganja u prostore knjižnica: opremanje i adaptacija prostora narodnih knjižnica, uređenje i klimatizacija prostora, obavljen je niz manjih preinaka i dopuna nužnim namještajem i opremom, a nastavljen je rad na projektima za nove knjižnice.



24

Izdvajamo:

BIBLIOBUS – Ove godine proslavljajući 35. godišnjicu rada Bibliobusne službe u promet je pušteno novo vozilo. Za razliku od starog izrađeno je na kamionskoj, a ne autobusnoj šasiji. Kapacitet mu je 4.000 svezaka, suvremeno je opremljen i klimatiziran što će omogućiti znatno lakše uvjete rada. Sa dva vozila u četiri smjene obilaze se 72 stajališta ( 56 u naseljima i 16 u poduzećima) U ožujku je u Klinča Selu otvoreno novo stajalište, još uvijek

se dogovara novo stajalište na Gornjem gradu. Sudjelovanje na 4. festivalu hrvatskih bibliobusa u Karlovcu gdje je prikazana prezentacija novog bibliobus vozila.

KNJIŽNICA SOPNICA – JELKOVEC. U 2010. godini završeni su građevinski

radovi na zgradi nove knjižnice na rubnom dijelu grada u novom naselju planiranom za oko 10.000 stanovnika. To je prva zgrada u Zagrebu koja je ikad izgrađena za narodnu knjižnicu na oko 1000 m2 korisnog prostora. Nalazi se u središtu naselja, uz školu, kulturni centar, sportsku dvoranu i bazen, bit će opremljena suvremenom knjižničnom i informatičkom opremom. Planira se otvaranje za korisnike krajem 2011.

APEL ZA NOVU GRADSKU KNJIŽNICU Nastavlja se kampanja za novu zgradu Gradske knjižnice. Izrađen je plan kampanje koja je započela još 2007. godine, prigodom obilježavanja 100. obljetnice Gradske knjižnice. Ove godine osmišljena je i tiskana promotivna knjižica „SF Knjižnica za danas i za sutra“, kao poticajni materijal za ulazak u intenzivnu kampanju za novu gradsku knjižnicu.

Realizacija programa rada zagrebačkih narodnih knjižnica za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011.

1. - 6. 2011. 1. - 6. 2010. Indeks 2:3

Standardi Indeks 2:5

Plan 2011. Indeks 2:7

1 2 3 4 5 6 7 8

Knjiga (sv.) 51.023 41.733 122 155.828* 33 126.150 40

Periodika (primj.) 1.600 2.057 78

2.689 60

NA

BA

VA

Ostale grañe (jed.) 4.307 3.218 134

12.635 34

Otpis knjiga u svescima 8.930 32.835 27 do 5 % 89.415 10

Stanje knjižnog fonda 2.274.358 2.247.629 101

Knjiga (sv.) 1.716.392 1.740.074 99 3.494.000 49

Periodike (uv. sv.) 11.268 6.627 170

Periodike (primj..) 387.922 440.568 88 917.200 42

Ostale grañe (jed.) 141.184 157.764 89 PO

SU

DB

A

Ukupno 2.256.766 2.345.033 96 5.039.691 45

ČLANSTVO ** 158.5001

117.9572 321.071 Promijenjena metodologija

praćenja podat

15% st. (116.871) 101

srpanj 2011.

*200 sv. na 1000 stanovnika - Broj stanovnika Grada Zagreba 779.145 (2001.) ** Članstvo je iskazano u ukupnom broju registriranih članova1 i pojedinačnih osoba2 (važećih članskih iskaznica)



26



27



28



29



30



31

Izvještaj je sastavljen u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba na osnovi godišnjih izvještaja što su ih pripremili: Knjižnice grada Zagreba Višnja Cej, voditeljica Knjižnice Augusta Cesarca Vesna Čabrić, voditeljica Knjižnice Vladimira Nazora Kluk Giunio, pomoćnik ravnateljice za informatizaciju Tea Grašić Kvesić, voditeljica Knjižnice Tina Ujevića Jadranka Gregorec, voditeljica Knjižnice Ante Kovačića Jasna Jednačak, voditeljica Knjižnice Marije Jurić Zagorke Nada Jirsak, voditeljica Knjižnice Dubrava Jasna Kovačević, voditeljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića Tatjana Nebesny, voditeljica Matične službe KGZ-a Sanja Pavlaković, voditeljica Knjižnice Medveščak Narcisa Potežica, voditeljica Knjižnice Novi Zagreb Dragica Previšić, voditeljica Knjižnice Božidara Adžije Dubravka Prlić, voditeljica Knjižnice Sesvete Đurđica Pugelnik, voditeljica Bibliobusne službe Jadranka Račić, voditeljica Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića Ljiljana Sabljak, voditeljica Gradske knjižnice Lidija Šarac, voditeljica Knjižnice Marina Držića Voditeljica Knjižnice POU Zagreb Zora Popovčić

Prikupljanje i obrada podataka Suzana Hrabar

Komentar podataka

Ivančica Đukec Kero Marija Grozdanić Tatjana Nebesny

Tekstualno i grafi čko oblikovanje

Ivančica Đukec Kero Marija Grozdanić

Urednica

Tatjana Nebesny

Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

Davorka Bastić

polugodisnji izvestaj kgz

Documents