poltartna pla6ena u gotovll god. m. sibeliik, 20. ožujka...

4
)!l God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932. morala du h via· --da svijetom. Samo uživanje, ZBbave, naslade, a svi bježe od žrtve, .ssmcprijegora, dužnosti. U tom je sva tragiha današnjega modernog re da digne svoj pogled k du- !evnim vrednotama; što je krepost izgubila svoje a grijeh se 11e smatra zlim. Moral je veoma nisko pao, tako da u kršenju Božjih zapo- vijedi i naravnih principa današnji svijet ne vidi ništa zla. Koji je tomu uzrok? Jer se na sve glfda sa stanovišta ko- risti, užitka. Ne gleda fe na to, što .t;log kaže. pita se, što Crkva Ne gleda se na ono, što je korisno zajecinici. Ne pazi se· na pravo bliž- njega. Traži se samo ono, što je u- nesno, što je prijatno. To je glavno. Ovakvom moralu i ovakve m nis- kom stanju su u prvom uuo- razne preastave u k i n i m a, .koje ovjeka moralno ne dižu, ga ponizuju ispod živine. U tim predsta- vama naime svaki se preljub prikazuje vrlinom; svaka nevjera zahtjevom ljubavi; svako samoubojstvo dužnosti; svaka lupeština po- trebe. Uzrokom ovom niskom moralnom s1anju i mišljenju jesu i razne novine i koji donose najpckvare- nije novele i pripovijesti te najgad- nije slike; otkrivaju najskrovitije obi- ·teljske dGgadaje i prikazuju ih u nsjcr- .nijem svijetlu. Ovom stanju kriva su i današnja razna dr n š t v a, koja se oi najmanje . .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom temelju. pružaju mladom razne zabave, koje ga moralno degenerišu. Neka moral pada l Glavno je njima, da su .njihove prostorije pune, da im se broj tlanstva da dobivaju para. Koja je korist od takvih i od takvi)J društava? Ako želimo podignuti moralni nivo .našega naroda, tada moramo .no suzbijati toga zla, pa makrr nam to i ne prijalo; pa makar nam to bilo ne znsm kako teško. Stega moramo navije titi oštru borbu svim nelijepim i nemoralnim predstavama u kinu. Civilna vlast morala bi posvetiti malo više brige oko ovog uzgojnog faktora. Zar je vjeku dopušteno piti otrov? Zar i ci· vilna vlast ne kažnjava preljub? Neki\ bude dosljedn2, pak neka i makne. Zar je sloboda u temu, da se zlo i? roditelji bi morali osobito paziti. ds ne puštaju svoju djecu na rredstave, koje u njirra ubi jaju stida i srama; na pred- stave, koje ih raznim zlim djeli- ma: lupeštini, nepokornosti, preziru do Boga. Mnogo je bolje, da malo toga vide, a dobroga, nego mnogo toga, a zla. A i sam am bijen at u kin u nije najpodesniji te veoma loše dje- luje na uzgoj omladine. Koliko puta je sram prisustvovati predstavi u kinu ili kazalištu ne zato, jer bi bila zla, zato, jer se nadu neki, koji javno na sav glas ba,caju neslane j besramne viceve, a publika se tomu još grohotom smije i tim pokazuje svoju .plemenitost" i .uzgor. Svaki javni nemoralni vic, u kazalištu, morao bi se kaz- niti. Tada bi rristojan mogao bez straha u kino ili u kazalište, a da ne bude insultiran i u svom uzgoju i moralnom vaspitanju. Razne slike, knjige i s ne- moralnim sadržajem neka w daleko od Razni reklamni plakati puta nijesu drugo negoli ubijanje morala. Javna golotinja, bez ikakvog drugog cilja osim niske stra- sti, vidi se oa našim kinima. l to gleda svatko, mlado i staro. Više paž- nje treba posvetiti tim plakatima, pak ·bi bilo mnogo bolje. Boj svakom društvu, u kojem se ne poštuju vjerski u kojem se ne pazi na pristojnost i uzgoj, na stid i sram. Nosilo to društvo ne znam kakvo ime, ponosilo se ne znam ·' Poltartna pla6ena u gotovll IK Broj 12. kakvim patriotskim ciljevima, u boj proti njemu, jer svojim radom ruši, a ne gr11di domovinu ; ruši, a ne gradi državu. Visina morala je n?jooila ga- rancija za opslanal< i napredak države i jedne zajedn. ice. Plesovi su navla<tito postali nekom po- trebom, potrebom niskog užitka, ko- jemu se mora svakako zadovoljiti, pa bilo to na uštrb morala i vjere. Tre- balo bi svesti na minimum ovakvu vrst zabave, a ne da se u tomu sa- stoji sav rad jednoga društva, koji da širi prosvjetu i uzgoj. Kakva da bude onoga naroda .. mladost neprestano, svaki dan pleše? Zar i najnevinija igra, kada postane strast, ne djeluje li loše na uzgoj? Nesmisao je tužiti se na današnji moral, na beskarakternost ljudi, a s druge strane pomagati i širiti taj nemoral i tu beskarakternost : poma- i nemorala. Svaka borba proti zlu, osobito proti ovakvom zlu, zahtijeva žrtve, traži ssmoprijegGra. Zar da nas to straši u radu za dobro naroda i Boga? De Valerlna spomenica sv. ocu Novi irski predsjednik de Valera uputio je vatikanskom državnom taj- niku kardinalu Pacct:lliu spomenicu, u kojoj izražava svoju odanost sv. Ocu Papi i moli ga, da sv. Stolica održi intimne i odnose s irskim narodom, ka k. o bi se stil e tradi- cionalne veze sv. Stolice i Irske Zanimive izjave U debati, što se pro- šlih dana vodila u begradskoj Narod- noj Skupštini. Iza dra Marka iDo- šena, bivšega samostalncga demokrate • koji je pk. Stjepana uz drugo i zbog toga, što je .o n: prvi povukao gr a nice klerikalizma i užeg hrvatskog nacionalizma", govorio je 2. t. mj po znati mešetar u poslovi- '

Upload: others

Post on 18-Jan-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Poltartna pla6ena u gotovll God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_12.pdf. .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom

)!l

God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932.

Uzročnici pađa morala .Materijali~ tičko· hedonistički du h via·

--da dana~njim svijetom. Samo uživanje, ZBbave, naslade, a svi bježe od žrtve, .ssmcprijegora, dužnosti. U tom je sva tragiha današnjega modernog čovjeka, ~o re će da digne svoj pogled k du­!evnim vrednotama; što je krepost izgubila svoje značenje, a grijeh se 11e smatra zlim. Moral je veoma nisko pao, tako da u kršenju Božjih zapo­vijedi i naravnih principa današnji svijet ne vidi ništa zla. Koji je tomu uzrok? Jer se na sve glfda sa stanovišta ko­risti, užitka. Ne gleda fe na to, što .t;log kaže. N~ pita se, što Crkva uči. Ne gleda se na ono, što je korisno zajecinici. Ne pazi se· na pravo bliž­njega. Traži se samo ono, što je u­nesno, što je prijatno. To je glavno.

Ovakvom moralu i ovakve m nis-kom stanju su u prvom red~ uuo­l~m razne preastave u k i n i m a, .koje ovjeka moralno ne dižu, već ga ponizuju ispod živine. U tim predsta­vama naime svaki se preljub prikazuje vrlinom; svaka nevjera zahtjevom ljubavi; svako samoubojstvo činom

dužnosti; svaka lupeština činom po­trebe.

Uzrokom ovom niskom moralnom s1anju i mišljenju jesu i razne novine i časopisi, koji donose najpckvare­nije novele i pripovijesti te najgad­nije slike; otkrivaju najskrovitije obi-

·teljske dGgadaje i prikazuju ih u nsjcr­.nijem svijetlu.

Ovom stanju kriva su i današnja razna dr n š t v a, koja se oi najmanje . .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom temelju. Pače pružaju mladom čovjeku razne zabave, koje ga moralno degenerišu. Neka moral pada l Glavno je njima, da su .njihove prostorije pune, da im se broj tlanstva povećava, da dobivaju para. Koja je korist od takvih članova i od takvi)J društava?

Ako želimo podignuti moralni nivo .našega naroda, tada moramo energič· .no suzbijati uzročnike toga zla, pa

makrr nam to i ne prijalo; pa makar nam to bilo ne znsm kako teško.

Stega moramo navije titi oštru borbu svim nelijepim i nemoralnim predstavama u kinu. Civilna vlast morala bi posvetiti malo više brige oko ovog uzgojnog faktora. Zar je čo ­

vjeku dopušteno piti otrov? Zar i ci· vilna vlast ne kažnjava preljub? Neki\ bude dosljedn2, pak neka i uzročnike makne. Zar je sloboda u temu, da se zlo čio i? Kršćanski roditelji bi morali osobito paziti. ds ne puštaju svoju djecu na rredstave, koje u njirra ubi jaju osjećaj stida i srama; na pred­stave, koje ih uče raznim zlim djeli­ma: lupeštini, nepokornosti, preziru do Boga. Mnogo je bolje, da malo toga vide, a dobroga, nego mnogo toga, a zla. A i sam am bijen at u kin u nije najpodesniji te veoma loše dje­luje na uzgoj omladine. Koliko puta čovjeka je čisto sram prisustvovati predstavi u kinu ili kazalištu ne zato, jer bi predsta~a' bila zla, već zato, jer se nadu neki, koji javno na sav glas ba,caju neslane j besramne viceve, a publika se tomu još grohotom smije i tim pokazuje svoju .plemenitost" i .uzgor. Svaki javni nemoralni vic, izrečen u kazalištu, morao bi se kaz­niti. Tada bi rristojan čovjek mogao bez straha poći u kino ili u kazalište, a da ne bude insultiran i povrijeđen u svom uzgoju i moralnom vaspitanju.

Razne slike, knjige i časo~isi s ne­moralnim sadržajem neka w daleko od Jušćanske kuće. Razni reklamni plakati vi~e puta nijesu drugo negoli ubijanje morala. Javna golotinja, bez ikakvog drugog cilja osim niske stra­sti, vidi se oa našim kinima. l to gleda svatko, mlado i staro. Više paž­nje treba posvetiti tim plakatima, pak

·bi bilo mnogo bolje. Boj svakom društvu, u kojem se

ne poštuju vjerski osjećaji; u kojem se ne pazi na pristojnost i uzgoj, na stid i sram. Nosilo to društvo ne znam kakvo ime, ponosilo se ne znam

·'

Poltartna pla6ena u gotovll

IK Broj 12.

kakvim patriotskim ciljevima, u boj proti njemu, jer svojim radom ruši, a ne gr11di domovinu ; ruši, a ne gradi državu. Visina morala je n?jooila ga­rancija za opslanal< i napredak države i uopće jedne zajedn.ice. Plesovi su navla<tito postali nekom čudnom po­trebom, potrebom niskog užitka, ko­jemu se mora svakako zadovoljiti, pa bilo to na uštrb morala i vjere. Tre­balo bi svesti na minimum ovakvu vrst zabave, a ne da se u tomu sa­stoji sav rad jednoga društva, koji hoće da širi prosvjetu i uzgoj. Kakva će da bude budućnost onoga naroda .. čija mladost neprestano, svaki dan pleše? Zar i najnevinija igra, kada postane strast, ne djeluje li loše na uzgoj?

Nesmisao je tužiti se na današnji moral, na beskarakternost ljudi, a s druge strane pomagati i širiti taj nemoral i tu beskarakternost : poma­žnći i podupirući uzročnike nemorala.

Svaka borba proti zlu, osobito proti ovakvom zlu, zahtijeva žrtve, traži ssmoprijegGra. Zar da nas to straši u radu za dobro naroda i Boga?

De Valerlna spomenica sv. ocu Novi irski predsjednik de Valera

uputio je vatikanskom državnom taj­niku kardinalu Pacct:lliu spomenicu, u kojoj izražava svoju odanost sv. Ocu Papi i moli ga, da sv. Stolica održi intimne i srdačne odnose s irskim narodom, ka k. o bi se učvr stil e tradi­cionalne veze izm~du sv. Stolice i Irske

Zanimive izjave U proračunskoj debati, što se pro­

šlih dana vodila u begradskoj Narod­noj Skupštini. Iza dra Marka iDo­šena, bivšega samostalncga demokrate • koji je veličao pk. Stjepana Radićm

uz drugo i zbog toga, što je .o n: prvi povukao gr a nice između:

klerikalizma i užeg hrvatskog nacionalizma", govorio je 2. t. mj • poznati mešetar u političkim poslovi-

'

Page 2: Poltartna pla6ena u gotovll God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_12.pdf. .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom

Brot lZ ' ) ~

!(A TOLO{

ma izrn~đu ra~ika la i p~. Radića M i- 'A M ongres .' Boe~e~nb~n a ta Dimitrj ,jević. On,. je rekao: " Ja ~· .r. ~ . •.. . ,

t d. · d StfA a Radt'ća Belgt)ikt Katoltčkt Savez nočetkom srna ram, · a Je ra '1pan , , · . ~ .. b. 1 t. ... t )(' g erna 0 n a' ove godme održao Je svoj redovth 10 (Cd an, a l.lm a n , . . . · 1 k · · · č 0 a kongres nauka. Prvi dan Je bto po-sta, OJaJecrnatmra - . . . ... k l ·k 1 k d 1 · d i g 1 a svećen selJačkoJ omladtm, organtzlra-e r 1 a s a, o m a 1 J e . . k . ..

l " 1 k .. · et lo oonov1·0 • noJ u Boeren}engdborzd-u,. OJa je sa-g a v u . as qe Je op · . . . .. S Rad s re ana Radića bio je koristan. stavru d to Katohč~e A <CIJe. asta_nak P• x· J _P 1 odmah je počeo sa svečanom službom BožJom a ~.tm nJega nemamo u se u, . . . . . . · t 1 · č k 1 er 1• t sav je bto posvećen pttanJU vJer-Je nas a o er n o 1 m r a n o, - . k l · d · 1 · · 1 a e • skoga 1 ćudorednoga apostolata. Glavna actsu lgtsvojeg v. . . . . D. -1 .. ·ć · t d t'm što su predavanJa btla: ~ OdgoJ katoličke trni rtJe' 'l Je o oprav ao 1 , " . . . • · č't · .. d · b ·av muževnosti t • Pnprema na žentdbu • Je pro 1 ao naJ pflJe poz ravni rzo1 . . . .. P · xt · d'· .. · Pao'tnog Na čelu te SJajne težačke organtzactJe apt , :.. O ga je O go 1SnJ1Cl . . . . . k · · 1 R. d brovačkt' Je preč. Paretn, a glavm tajmk kano-rumsan )a pos ao u tm u . . . . · e ·ć t' eke u- n1k Luytgaerens. Delegah, ttsuću th btskup dr arevt ' a za.' ~. ~ na broJu, pr i čestili su se. Tu svoju lomke oro~· lac;a za. eu hamltJSln kon- pričest na mijen il i s, za kato ličku Špa­gees u Sarajevu. niju . Kr nz prošl11 godinu je ova o-

U financijskom oak odboru, kad je mladinska težačka organizacija odrJ.ala došla na red stavka min. prosvjete o 28 duhovnih vježbi. Ima ~!_7. dru_št~va · · 1 l l ' č · ši 1 1 ao · sa 16 732 čl a nova. U Belgqt je SJaJno pnvatn_tm <a o 1 rom .. <O am~, < 1 orga nizovana i radnička i đačka o-kod mm. prll vde parl!Ja .Rm10kato- mladina . muška i ženska l lička i grkokatolička vjPr :.ka uprava", prijavilo sc za rij e č n ~kol iko govor· nika. M du njima DO lanici gg. dr Šurmin, dr Šeć rov, dr Ko žul, dr Me­tikoš i g. Pogač ik. Prva su četvorica zamjerala odnosnim ministrima, šlo su pojedine stavke ovih partija odviše velike, a g. Pogačnik je naprotiv za­stupao mišljenje, dl\ one jedva mo­g u d a p o kr i j u re d o v n e p o tr e b e, za koje s u namijenjene.

Interesantne su za nas ove izjave!

Dr P. Ivanišić :

liabriJel fiardta Moren~ *> (Svršetalt)

Otkud tom čovj e lw snage za taj nadčovječni rad i u pjeh ? Svaki dan je p1isustvovao sv. Misi. Kad bi do­lazio umoran s p'Jta, poslao bi svoga adjutaota s konj1ma kući, a on bi se na\!HJtio u crkvu , da pr ibiva sv. Misi. Dn ev no moli luunicu i kad bi . noćio vani, kleknuo bi na zemlJu i sa svo­jom pratnj m izmolio krunicu. Jednom je nadgl da o radnike, r a u razgov oru ih zapt ta, da li vole Majku Božju? O rda - bio je iskren i odgovor, a pred­sjednik republike veselo nadoda: Daj­mo onda da svi izmf'li mo njoj na č as t jednu krunicu. Koji pr izor žive vjere! To ne razum :j11 oni, koji se pretstav­l jaju: lobodoumni. Nj ih ov Ms lobodni" um biva talw slab, a umi ~l j e nost sve. Ipa '< je jasno, da je Moren o postao vjersk:m životom onf', što je bio za

'

Policija na uskrsq~j sv. pr i ćesti U Njujor ku , u Americi, aa gluhu

nedjelju pet tis uća l j u d i o d n o l i­c i j e u svojoj svečanoJ uniformi :pri­stupilo je na sv. pričest. U katedrali kod zajedničke sv. pričesti njihova usrdna pobožnost pobudila je u vjer­nicima ugodnu pozornost. Još -v'ećma kasnije, kad se s11znalo, da su drage volje, a ne prisilno1 pristupili, da dadu

života i poslije smrti. Svaki tjedan i na blagdan bi se pričešćivao. Pristu­pao je k ol1aru dječjom poniznošću i bio je živa propovijed nemarnima j nesta l nima.

Srećom nam se sačuvala njegova knji!ica: "Nasljeduj Krista". U njoj je nađen nap isan program ' njegovo~ privatnog i "krivenog vjerskog živo­ta, što nam rasvjetljuje tu divnu po-javu m užev nost•. )

,.

- Sval<o jutro ću iz.molih svoju molitvu i molit ć.t osobito -za krepost poniznosti.

-- Starat ću se, da se držim, što­god je više moguće, u Božjoj prisut­nosti, pc imence u razgovorima, da ne bih odv iše govorio. Često ću prika­za ti svoje srce Bogu, osobito prije važo·h dogadaj1.

Svaki sat ću reći: Lošiji sam od d€ mona i z2sl užujem pakao. U napa­sti ću se zapitati: Što bi o tome svemu mislio u času smrti?

- U svojoj sobi ne ću nikada mo

od ~ svojoj vjeri. ·. -s~~;~ti ,;~ o<P\~oli-cije revni čla~ovt 1 ·~, ~Pru~tva P.i~vetog Imena Isu .~Y8 prp_tiy kletve ( psovke•. Od te , policije .~ lek je je­dan dio mogao 'sudjelovati uskrsnoj sv. pričesti, ier su o'tali bili s1u,f!Jom zapriječeni. Zato njihov kapelan i du­hovni vođa pravom se ponose, đa Nj u j or d: ima osobitu povlasticu. Građ čuvaju ljudi, koji vjemo služe Bogll i čovječjem društvu!

Riiel katolitkoga novimnii Povodom . 100.-godišniice glasovi­

toga katoličkog novinara Louisa V e­uillot-a oariški "La Croix!' donosi u čast njegove uspomene U'(odni čla­nak, u kojem se citira karakteristična Veuillot-ova riječ o važnosti katoličke štampe : "Kad bih ?nao, da će svijet sutra n avečer propasti, ja bib se naj­prije pobrin·1o, da sut(a ujutro izađe list. jer sam uvjeren, da· ovaj posljed­nji posao ne bi bio uzaludan.!•

Dobre knjige JUBILARNO 1ZDANJE ŠENOINE .BRAN­

KE", romana hrvatske u?ilteljice, Izašlo je katt 50. svezak .Knjižnice Dobrih Romana•· (Za­greb, Trg Kralja Tomislava broj 21) .• Branka" je posljednje dovršeno djelo Senolno, napisano u naponu autorove stvaralačke snage l svježine du4a. Ona Je ta ko posta!~ njegova onofukCl hrvatskoj inteligenciji, naročito ' ženskoj, l zaista

liti sjedeći, ako mogu stojeći. Čtnit ćq djela poniznosti n. pr.: poljubiti ze­mlju, želiti svaku vrst poniženja, ali ću na;;toj~ti, da to ne zashttim; rađ()- • vat ću se( pogrde. li se moja osoba ili djelovanje; nikada ne tu o sebi govoriti, osim priznati svoje pogrješke i propuste.

- Nastojat ću, da pogledom na> Isusa i Mariju svladam svoju nestrplji­vost i da se oduprem svojim prirQđ­nim nagnućima; da budem blag prema onima, koji ~u mi na teret; da nikada ne rečem što zla o svojim ne ,Jrija­teljima.

- Svakoga 'dana ću, prije nego pođem na posao, n~pisati, što treba da radim i Ninaziti na ~obu vremena; posvetit ću se s11m'J korisnom, a to provoditi ustrajno. Savjesno ću obdr­fa, ati zapovijedi i u svom radu želim samo : sve veću slavu Božju.

- Dva '1uta ĆV se dnevno ispitati: kako sam se vježbao u krepostima, a naveče ću ispitati svoju savjest.

l

Page 3: Poltartna pla6ena u gotovll God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_12.pdf. .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom

a

j}e rbiilt rlutok:a~ u život fllhogojUdjeVojd. ' ako • l t;11aplf!.&08\ prot pedeset goUh'la;i~Q~h"l<~ ' fe ,daRI!s •. l l :g~!ovo alriueln1ja nego u ćtlo ;vrijemil, ' jer' je

~ Šenoa prvi od nas smlono I'(Sdlučno l~lo •ulogu il smisao zdravoga feminizma. Zato je taj ' rolnan takoder najbolje štivo za žensku omladlnu, koja

.danas odreda mora ulaziti u samostalni žllldt i lborbu za odrlaoje. Predgovor je k tome lzd,1· 1nju napisao znan! naš kriti!< dr Lj. Marakovit!, .;a vanredoo uspjele Ilustracije dao je grafičar Vladimir Kirin. Počevši od ovoga sveska .Knjiž­

ica Dobrih Romana• veoma je dotjerala opre· mu l uvela finiji l lrajnljl papir, da knjige budu ukras svakoga d ma. Oprema je knjiga u

:svakom pogledu prvorazredna te ovom knjigom ."Knjižnica Dobrih Romana• počinje davati naj­uku~nlje opremljene hrvatske knjige uopće. Cl­

_ jena je uza sve to sasvim niska: Din. 30. (uve-zasa Din 40), a ta cljena je još l snižena za pretplatnike • Knjižnice Dobrih Romaua •, jer je - s tlm jubllarnlm sveskom Knjižnica uvela uplatu po Din. 10 (uvezana Din 15) m1esrčno, pa svaki drugr m•rsec dobiva pretplatnlk po jednu knjigu, dostavljenu na svoj naslov bez Ikakve nadoplate za poštarl~u lli opremu. Kao daljni svesci najavljeni su Šenoino .Zlatarevo Zlato• J • P rip Jvljcstl".

N o v o otvorena mllekarna z A. VLJ Al{

MliJečni buffet tl "I'bent'ku u ulici Kr. Tomislava br. 47. ~ kod crkve sv. Jakova

Preporuča svježe kravlje, puno­masno mlijeko, sve vrsti vlastitih i inozemnih mliječnih proizvoda

uz vrlo solidne cijene. • Vanjske narudžba obavlia brzo 1 solidno.

- Samo ću jedan sat provesti u igri, ali nikada priie 8 sati navečP.

To je on provodio. Njegov j wni .život je to dokazao. Kao oredsiednik .smanjio je preodsjedničku plaću i živiu posve jed .w~tavno. Supruga je ušle· djela no,·ca, pa mu ga dala, da bu jed 1om priredi svečani banket, a on jP otišaJ u bolnicu i priredio iroma­sima svt"čani objed . Uvijek je dijelio sirotinii i zalHio u njihove hnove,

·razgovarao i jeo -s njima\ Njegov jav­ni iivot nije bio p::tJada, izdavanje ~emilosrdnib dekreta i kažnjavanje prekršaja. L1ubav je unosio, •kamogod je došao. Tješio i bodrio j1d 1e. hra­

·nio gladne i štitio siromaŠ"e i:ldi j ~n­•Ce. Zato su ga svi dočekali su z tma i vikali: Na~ otac dolazi.

Nepr~vda bi ga llčinila neumoJji· vim. Sam bi se potrudio i l ično za­štitio oštećenoga. Pa kad je napokon

.čitav svijet zašutio i bez protesta do­pustio ropstvo Pija IX. - uc;taje Gar-cia Moreno i protestira najžešće u

;';.~:·".lil:n~~~~:'f~k;og·a ::,:·s'i:ber\rki Obredi Velike Sedm ice u našim crkvama \ , ''" • p l l l t \ • KATEbR\Lb, SV., J , gy~: , (: l el n { ea ,qpre~ s pjevanjem Go>po:linove Muke, otkri-U lO s. ujutr~. btago;Jov rn~s)lop ,.Qt)av!Jn pre- vanjem Krlta i pri lg ućem po veće ne hostije uz v. biskup. Iza bl a ~o slova je procc? slja oko s Isusova groba. - Velika s u lJ o t a: U 8 s. crkve. Zatim je svečana sv. Misa, pre: ko koj e ujutro blagoslov vatre, usk rsne svijeće, proro-se pjeva Muka Isusova po sv. Mateju. - Veliki čanstva, litanije svih svetih l pjevan1 sv. Misa. utorak : U 9.15 s. ujutro pjevana sv. Mi sa CRKVA SV. LOVRE: Cvjetnica: U 9 s Mukom p:> sv. Marku. - Velika sr l j e d a: s. blagoslov maslinova gra 1ja, pak pjevana sv. U 9.15 s. ujutro pjevana sv. Misa s M.1kom po Mtsa. Preko Mise pjeva Muku Gospodinovu sv. Luki. U 6 s. popodne pjevana • .Jutrnja mješoviti pjev. zbor .Gospe od milosti ". -Imina• s Lamt ntacljama Jeremiji nim .• Pomlluj Velika sr l j e d a: U l s. popodne sveč.1na Ju-mene Bože• pjeva • Cecllijanskl Zbor•. - V e- trnja l pjevanje lekcija. - Veliki č e t vrt a k: lik! č e t vrt a k : U 9.30 s. ujutro pontlflkalna U 8 s. svečana Misa. U 4 s. pc podne svečana sv. Misa preuzv. bl>kupa uz veliku aslslenclj J Jutrnja l pjeva'lje lekcija. U 5 s. počinje .Oo-svećenstva. Posvet11 sv. ulja. Poslij e sv. Mise spin plat•.- Veliki p e t a k: U 8 s. 1'vluka Oo-preuzv. biskup pere noge dvanaestorici sjeme- spod lnova, zatim Misa prctposvećenlh. U 4 s. nl !arnea. U 6 s. popodne .Jutrnja tmina• kao popoJne svečana Jutrnja l pj evanje lekcija. U jučer. - Veliki p e t a k : U 10.30 s. ujutro Ml- 5 s .• Opspln plač•. - Velika s u b o t a: U 7 sa pretposvećenlh, koju obavlja preuzv. biskup. s. blago ;lov vatre, čitanje proroćanstava, pak Pjeva se Muka Isusova po sv. Ivanu. U 6 s. sv. Misa.

popodne ,Jutrnja Imi na• kao jučer l pre '<ju- CRKVA SV. DO.'v\1 IKA: U 6 s. ujutro tiha č er. Pri je procesije korlzmenl propov jednik sv. Ml a, a u l O s. pjevana sv. Ml a. Popodne drži propovijed o ,\1uci. Zatim slijedi tradlcio- blagoslov. - Veliki č e t vrt a k: U 9 s. ujutro nalna p roce lj a gradom. - Velika ~u b 0 t a: U svečana sv. Misa. U 4 s. popodne sv. ruza rl j l lO s. ujutro blago lov vatre, mkrsne svijl!će, .Gospin plač". - Veliki, P e l a k: U 9 s. uju-krsne vode. U 11.45 s. svečana sv. Misa uz ro ,'v\ i a pretposvećenih. U 4 . popodne sv. asislenciju preuzv. biskupa. ruzarij 1 .Gospin pia~·. - Velika s n b o t a: U CRKVA SV. fRANE: e v i e t n l e a: Tihe 9 s. ujutro blagoslov vatre l uskrsne svijeće, a sv. Mise u 6, 7 l l 0.30 s. U 8 s. blag osi ov za Um proročanstva l sv. Misa. maslina l pjevana sv. Misa s Mukom. Popodne ŽUPSKA CRKVA SV. KRIŽA U DOCU: u 4 30 s. blagoslov sa PresveUm. - U t or a k : e v j e t n l e a: U 7 s. ujutro blagoslov Masli-Pobožnost sv. Antuna Pad. u 6.30 s. navečer. nova granja, pak pjevana v. Mls3 i Muka. -- Veliki č e t vrt a 1<: U 6 s. ujutro uskrsna Veliki č e t vrt a k : U 7 s. ujutro pjevana sv. Ispovijed l prlčesl vjernika, nakon koje slijedi Misa i prlćest vjernika. - Veliki p e t a k: U 7 odmah pjevana sv. Misa l procesija na O spo- s. ujutro služba Božja i Muka. - Velika s u-dlnov grob. U 5 s. popodne .. Gospin plač". - b o t a: U 6 s. blago lov vatre, proročanstva r Veliki p e t a k: U 8 s. n jutro propi>anl crkveni sv. Misa.

ime svoje države protiv nasilja. Ecu'ldor je procvao. Sve se je raz­

vilo do zamjerne vic;i11e. Ime Božje je bilo poštivano, a čihv javni život je bio. odsjev obitelj kog i društvenog sređen ja.

Neprijatl:'lj je opet na pomolu. Ali radikalno nastupa. Atentat nije u pio i predsjednik zna, da to nije zadnji puta. Ali 011 se ne boji. Radi kao . i prije. Iza hiru ga treći puta pred:;ied­ni~~om. M li sv. Oca za blagoslov, da uzmogne još 6 godina vladati katoli~­kom republikom, da ostane vjerni sio našega S::Jasitelja i odani i poslu3ni sluga Njegovoga nepogrješivog Na­mjesnika. "KJja veća čast, sveti Oče, bi me megla zapasti, nego da se vi dim iz ljubavi prema božanskom Spa sitelju pre2reoim i ocrnjenim. Ali još veća sreća, l<ad bi rr.i Vaš blagoslov prouzročio milost s neba, da prolijem svoju krv za Onoe-a, k0ji jE', premda Bog, prolio svoju krv za nas na križu l"

- Cuvajte se l - upozorrju ga.

On odgovara mirno: ~Moja sudba je u Božjim rukama, kuii me može uzeti s ovoga svijeta , kad;od se to Njemu svidi• . Gospod čuva državu, jer inače je uzaludno sve.

Prije nego bi išao u ured, običa­vao je da se svrati u crkvu i pozdra­vi Spa itelja. Jednoga dana čekaju atentatori da izađe. Dugo ga nema. Netko ga prevari da čekaju ministri radi važnih stvari, i on pođe van. Na izlazu ga pozdravi 1 bojica, iza leđa . nasr1e na n jeg:a s velikim nožem, .a c'rugt iza stu Jova pomognu s revol­vtrima. Izmrcvarili su ga napro to .

Na vratu .su mu našli relikvije Spa­siteljeva križa, dva ška 1ulara i kruni· cu sa me-'aljom, na koj"j je bila slika Pija X Medal j~ je hil a poškro Jljena krvlju toga vjernog sina sv. Oca i sv. Crkve.

Jrš su od j •!<nule. zadnje riječi: Diosnomuere (Bog ne umire) i ugasnuo se jedan život molitve i rada .za svoj rod.

Page 4: Poltartna pla6ena u gotovll God. m. SIBEliiK, 20. ožujka 1932.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_12.pdf. .ne brinu za moralno vaspitanje svojih tlano'va na vjerskom

Strana -4

A ROŠ KA ŽUPSKA CRKVA : Cv jetni ea: U 10 F. blagoslov ma llnova granja, pak sve­čana sv . Misa . U podne svečano i z l o ž e n j e Sveto t ajstva na klanjanje za 40

s a t i. U 6 s. popodne propovijed, .Pomlluj mene Bože" od Candotti·a čt:lveroglasno pjeva muški zbor, uvježban od g. A. Anića. - P o n e­d j e l j a k l u l o r a k: U 6 s. ujutro Izlaženje Svetotajstva, a u 6 s. popodn e propovijed l sa­hranjenje . Pjevanje kao u nedjelju.- Velika sr l­j e d a: U 5 s. ujutro iz loženje Svetotajstva, a u 12 s. blagoslov l sahranjenje.- Veliki č e t v r­t a k: U 8 s. ujutro pjevana sv. Misa i pre nos Svetotajstva u grob Gospodinov (kapela Isusa 'Nazaranlna). U 6 s. popodne .Gospin plač", a u 8 s. uvečer propovijed. - Veliki p e ta k: U 8 s. ujutro otkrivanje sv. križa. Misa pretpo· svećenih . - Velii! a s u b o ta: U 6 s. ujutro blagoslov vatre, proročanstva, pak svečana sv. Misa.

NOVA CRKVA: Cvjetnica: U 7 s. uju­iro blagcslov ma lina, procesija, sv. Misa l Muka.- Veliki četvrtak: U 7 s. ujutro sve­čana sv. Misa. U 5 s. popodne .Gospin plač".

- Veliki p e t a k: U 6.30 s. ujutro služba Bož­ja. U 5 s. popodne .Gospin plač". - Velika s u b o t a: U 6.30 s. ujutro blagoslov vatre l

uskrsne s l ijeće, a zatim sv. Misa. CRKVA SV. IVANA: Cvjetuica: U 6 s.

ujutro blagoslov maslinova granja, pak sv. Misa 1 pjevanjem Muke Isusove. - Veliki če t v rt a k: U 6.30 s. svečana sv. MIS!! l prlćest vjernika.­Veliki p e t a k : U 6 s. ujutro pjevanje Muke, otkrivanje križa, Misa pretposvećenlh. - Veli­lu! s u b o t a : U 5.30 s. blagoslov vatre l uskr­sne svijeće, proročanstva, svečana sv. Misa.

CRKVA SV. LUCE: Cvjetnica: U 7 s. ujutro sv. Misa s Mukom. U 3. s. popodne blagoslov- Po n ed jelj a k i Uto rak: U 3 s. popodne blagoslov. - Veliki č e t v rt a k: U 7 s. ujutro služba Božja. - Veliki p e t ak: U 6.30 s. ujutro služba Božja.- Velika s u bo­t a: U 6.30 s. ujutro služba Božja. - Velika srijeda, četvrtak l petak: Redovnice pjevaju svečani oficlj u 5 s. popodne.

CRKVA SV. NIKOLE: Cv Je t n l e a: U 7.30 s. blagoslov maslinova granja l sv. Misa sa pjevanjem ~uke. - Veliki č e t vrt a k: U 7.30 s. sv. Misa, procesija crkvom l sahranjenje Presv. Sakramenta.

KATOJ.I]f

Zatim slijedi sv. M l s a, koja posve odgovara bliskoj Muci Isusovoj. Pod Misom se čita ill pjeva .Muka Isusova po evandelfstl sv. ~Jateju .

HOSPmRANJE PREUZV. BISKUPA PO ŠKOLAMA. Naš preuzv. g. biskup prošlih dana pohodio je sve naše srednje i osnovne škole u gradu te j<e u pojedinim razredima prisustvo­vao Ispitivanju vjeronauka, U svakom razredu preuzv. biskup s interesom je pratio odgovore u­čenika, koji su ga s velikim veseljem dočekali

te osobito zadov~ljni i ponosni bill, · što ga Imaju u svojoj sredini. Na koncu svakoga sata preuzv. biskup upravio je mladeži svoje očin­ske opomene i savjtte te podijelio svoj bla­goslov.

LAZAROV PETAK. U petak ll. L mj. po starodrevnom običaju preuzv. biskup je u katedrali održao pontlflka lne zadušnice za vjerne mrtve.

ISPOVIJED l PRIČEST MORNARA. 10., 11. i 12. t. mj . pitomci i kaderovcl mornarlč­

koga garnizona pri~tuplll su na sv. sakramente ispovijedi i pričesti u katedrali sv. Jakova te tako izvršili svoju vazmenu dužnost, kako to i vojničko pravilo traži. Osobito nam je milo, što moramo da pobvalimo pri tome njihovo lijepo l izgledno ponašanje u crkvi. To im uistinu služi na čast.

POST l NEMRS U VEKIKOJ SEOM!CI: U n e d j e l j u nema ni posta nl nemrsa. U p o­n e d j e l J a k, u l o r a k, s r l j e d u, č e t v rt a k samo je post bez nemrsa . U p e t a k je post l nemrs. Mliječna jela su dozvoljena. U s u b o t u je post i nemrs samo do podne.

ZANATSKA ŠKOLA KOD SV. LUCE pri­ma l lzradujt> sve vrste ženskih l dječjih haljina po najnovijim žurnalima uz povoljne eljene. -Upra ua.

Barem jedan put u DOdini! Tko jede tijelo moje i plje krv

moju, ima život vječni (lv. 6, 54). Ulmite i jedite. Ovo je tijelo moje.

Pijte svi, jer je ovo krv moja. (Mt, 26, 26-28.)

Ako ne jedete tijela Sina ćovječ­

jega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi (Iv. 6, 53).

B ar e m jedamput u godini treba CVJETNICA. U nedjelju 20· t. mj. Je se ispovjediti i pričestiti o Uskrsu.

Cvjetnica. S njom počinje Velika sedmica. Da-nas Crk\'a slavi spomen na svečani ulazak Tako nam Crkva nalaže u svojim za-Isusov u Jeruzollm. Po crkvama se prije Mise povijedima, koje je svaki kršćanin du­b J a g o s l l v l J a J u grančice paoma i maslina. žan da vrši. J za blagoslova kreće o p h o d oko crkve, u B a re m jedan put u godini 1 korr.e vjernici nose blagoslovljene mssllnove Toliko puta preko dana hraniš grančice. Na povratku u crkvu vrata se crkvena zatvore , a svećenik ostane s nekoliko pjevača svoje tijelo, a samo jedamput u go-pred vratirr a. Ostali pjevači stanu u crk\•l pred dini svoju dušu Kruhom života l vratima. Jedni i drugi izmjenično pjevaju lijepu • Koliko je vremena, da oijt>si pri-

BroJ 12.

svoju dužnost nijesi izvršio iz lijenosti iz ljudskog obzira, iz nehaja ili jer sia rob i nalazi~ se u okovima koga gri­jeh a, a o e znaš, a ne ćeš, da te o­kove skršiš.

Zašto se danlls ne odazovE š glasu svoga Gospoda, koji te zove, koji te:: očekuje? Možda bi sutra moglo bitfi odveć kasno ...

Pođi! Nemoj se bojati! Isus će oprostiti sve tvoje grijehe..

On će ti dati srce novo i dub novi­On će za boraviti sve tvoje nevjernost! u bezdanu milosrđa svoga božanskog; Srca.

Nalazimo se u prijatnom vreme­nu, da obavimo svoju uskrsnu, vaz menu dužnost. Sada su dani spasenja .. Ne ćeš valjda dopustiti , da oni prođu~ !.'Zalud?

Podi u crkvu! Uzmi Kruh život b a re m s a d a o U s kr s u i zadobiće~ život, koji ne umire!

Više od 6.000 akademićara na uskrsnoj sv. pričesti!

Kao što svake godine. tako su se­i ove u Varšavi održale proš lih dana duhovne vježbe za akademičare, koje: su se završile svečanom sv. Misom · zajedničkom sv. pričešću. Više od: šest hiljada sveučilištaraca pristupilo je na sv. pričest. Oduševljenje sveu­čilišne mladeži za ove duhovne vjež­be je bilo toliko, da će se ovih dana:2 držati nove duhovne vježbe za one akademičare, koji nijesu mogli prisu­stvovati prvima. Kako je ovo utješno!.. Dao Bog, da se i naša učeća mladež: povede za ovim svijetlim primjerom braće Poljaka!

PRVA DALMATINSKA lVORNlCA CR­KVENIH VOST ANIH SVIJEĆA NA PARU

lJUBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK Izradujem crkvene voštane svijeće svake

veličine.

Specijalna Izradba· svijeta sa nakitima

~~-- Iz najbolje vrste .pašarlna•.

hlrrnu. Kad svr~l pjevanje, kccne svećenik sturio k Stolu Gospodnjemu? propelom tri puta o vrata, koja se onda otvore. M o ž d a j e m a J o m je s e e i. 1 Snižene eljene svim cipelama l Ovaj ophod označuje svečani ulazak Isusov u baš zato ne misliš se opet povratili. Naročito ženskim l dječ jim! Jeruzolim. Vrata se crkv ena zatvaraju, da se I propustićt>š U~krs, a da ne po· U svim fasonama l svim brojevima

uvijek na zalihi. označi, kako je prije Isusa nebo bilo zatvoreno, slušaš zapovijed Crkve? ŠIBENIK SPLIT a Isus ga je svojom smrću na križu otvorio. M o ž d a j e v i š e g o d i n a • , • Tu Kralja Tomislava Marulićeva 7.

,. &&TOLIKa l•lasl avr.kog tJedna. - GodlinJa pretpLata DiD 80.- - Za lllozem.tvo dvoatruko. - Oglaa1 po uaro6l&• '•arUl. - Vll.•ulk l odgovorDJ. uredD!k: ne6 . .J080 F8LIOIWOVI6, lllbeDJ.ll:, ulloa av. lla.rtlna. - Adreaa urec'lDlitva 1 1 rave: ••b•DJ.k• poit. prettnao 17. - lltampat P ika 'ftakua, bra6a Kata6l6 pk, Petra, preclatavnlk Vjek. •ata616

..