poljoprivredna struČna sluŢba “agrozavod”...
TRANSCRIPT
POLJOPRIVREDNA STRUČNA
SLUŢBA “AGROZAVOD” VRŠAC
Bilten Oktobar
2011 Broj 6
Datum: 01.11.2011.
Pripremili:
Sneţana Kremić dipl. ing. voćarstva
Huanita Milutinović dipl. ing. agroekonomije
EuĎen Baba dipl. ing. ratarstva
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
2
Sadrţaj:
I RATARSTVO
1. Setva pšenice
2. Fenološke faze razvića kod pšenice
II STOČARSTVO
1. Proizvodnja vršačke šunke
III ŢAŠTITA BILJA
1. Zaštita useva i mladih zasada od glodara
2. Thrips tabaci – štetočina kasnog kupusa
3. Kruškina buva – Psylla pyri
IV AGROEKONOMIJA
1. Mreţa podataka o računovodstvu na farmama
V INFORMATIKA
1. Korišćenje besplatnih usluţnih programa
VI LABORATORIJA
1. Značaj azota u biljnoj proizvodnji
VII RURALNI RAZVOJ
1. Preduzetnički potencijal u ruralnim oblastima
3
4
6
7
8
9
11
13
14
16
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
3
I RATARSTVO
1. Setva pšenice
Optimalni rok za setvu pšenice u
Vojvodini je od početka pa do kraja
oktobra, dok u pojedinim godinama i setva
do 10. novembra moţe dati dobre prinose.
Za setvu je potrebno koristiti deklarisano
seme koje je proizvedeno i doraĎeno u
kontrolisanim uslovima i na taj način je
bezbedno za setvu i predstavlja preduslov
za visoke prinose.
Pre setve potrebno je izvršiti Ďubrenje
zemljišta. Vrsta i količina primenjenih
Ďubriva zavisi od količine hranivih
elemenata u zemljištu i od očekivanog
prinosa pšenice. Količinu hranivih
elemenata u zemljištu odreĎujemo
agrohemijskom analizom zemljišta
(agrohemijska analiza zemljišta radi se u
laboratorijama svih stručnih sluţbi i
besplatna je za vlasnike poljoprivrednih
gazdinstava), dok su potrebe pšenice za
ostvarivanje 1000 kg zrna i pripadajuće joj
količine slame 25 kg azota, 13 kg fosfora i
22 kg kalijuma. U zavisnosti od analize
zemljišta potrebe za hranivima su u
granicama od 100 do 140 kg azota po 1 ha,
60 -90 fosfora i 60-90 kg kalijuma. Od
ovih količina ½ azota i celokupna količina
fosfora i kalijuma primenjuje se pre
osnovne obrade zemljišta, dok se druga
polovina azotnih Ďubrina primenjuje u
prihrani (proleće).
Količina semena za setvu zavisi od
upotrebne vrednosti semena, krupnoće
semena, gustine setve, kvaliteta
pripremljenosti zemljišta za setvu kao i
roka setve.
Količina semena u kilogramima po hektaru
moţe se izračunati na sledeći način:
X=(a*m)/Yp
X=količina semena u kg po ha,
a=apsolutna masa semena u gr,
m=optimalan sklop biljaka za
dotičnu sortu po m2,
Yp=upotrebna vrednost semena (%
čistoće * % klijavosti)/100
Količinu semena treba povećati za 5% za
svakih 10 dana zakašnjenja u setvi, takoĎe
normu setve treba povećati za 10% ako se
setva obavi u suvo zemljište ili je
predsetvena priprema bila lošija.
Dubina setve je veoma vaţan faktor u
ostvarivanju visokih prinosa.
Slika 1. Setva pšenice
Plitka setva nije dobra iz razloga jer se
slabije razvijaju sekundarni korenovi, a i
čvor bokorenja moţe ostati ogoljen i da
strada tokom zimskih meseci, dok suviše
duboka setva moţe iznuriti klicu i dovesti
do uginjavanja biljke.Dubina setve zavisi
od tipa zemljišta, od roka setve, kao i od
stanja vlage zemljišta u vreme setve. Na
teţim zemljištima,pri povoljnim uslovima
vlaţnosti i setvom u optimalnom roku
setva treba da je nešto plića(3-4 cm), dok
setva u suvo zemljište lakšeg mehaničkog
sastava i u kasnijim rokovima setve treba
biti nešto dublja(4-5 cm).
Savetodavac za ratarstvo,
Joka Miodrag dipl.ing.
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
4
2. Fenološke faze razvića kod
pšenice
Bubrenje i klijanje, nicanje i
ukorenjavanje
Pšenica u toku vegetacije prolazi kroz
odreĎene fenološke faze razvoja,.
Početne faza razvoja pšenice su:
bubrenje i klijanje zrna, nicanje i
ukorenjavanje.
1. Klijanje
Da bi zrno pšenice počelo da klija ono
mora biti obezbeĎeno dovoljnom
količinom vlage, toplote i vazduha .
Ukoliko imamo veču vlaţnost
zemljišta zrno će brţe bubriti pri istoj
temperaturi.
Uticaj na brzinu upijanja vode od strane
zrna ima i temperatura. Veća temperatura
skraćuje broj dana upijanja vode, tako da
pri temperaturi od + 24 stepena celzijusa
zrno pet puta brţe bubri nego pri istoj
vlaţnosti i temperaturi od + 4 stepena
celzijusa ( S. Jevtić )
Visoka temperatura nije uvek faktor koji
ubrzava bubrenje jer pri niskoj vlaţnosti a
visokoj temperaturi zrno usporava ili
moţe prestati da upija vodu , a u nekim
slučajevima zrno počinje gubiti vlagu koju
je upilo.
Pored ovih faktora na usporenost ili
prestanak bubrenja moţe dejstvovati i veća
koncentracija soli u zemljištnom rastvoru,
veća doza mineralnih Ďubriva uneti pred
setvu..
Zrno pšenice pod uticajen vode koju je
upilo, temperature i pod dejstvom
fermenata koji pripremaju hranu za klicu ,
klica počinje da raste, korenak klice
probija omotač zrna a zatim i primarno
stabaoce i izlaze napolje. Posle klijanja
korenak se izduţuje i pojavljuje se prvi par
bočnih klicinih korenčića a istovremeno
svoju veličinu uvećava i primarno
stabaoce.
Na brzinu klijanja utiče vlaţnost i
temperatura. Klijanje zrna se dešava i na
temperaturi od + 2 stepena celzijusa, ali
jako usporeno, dok na višim
temperaturama klijanje je brţe.
Temperatura viša od + 24 stepena celzijusa
nepovoljno deluje na klijanje semena.
Pri visokoj temperaturi i visokoj vlaţnosti
stvaraju se uslovi za razvoj raznih gljivica
i bakterija koje povreĎuju ili čak
uništavaju klicu. Najpovoljinija teperatura
za klijanje je +12 do + 19 stepeni
celzijusa. ( S. Jevtić ). Potrebna suma
temperature za klijanje je 50 – 60 stepeni
celzijusa pri vlaţnom zemljištu.
2. Nicanje.
Zahvaljujući rezevnim materijama u
semenu, klijanac raste i pojavljuje se na
površini zemljišta prvo u vidu šiljka
(koleoptil) iz koga izlazi kasnije prvi
zeleni list. Uloga koleoptila je da probija
sloj zemljišta, da sačuva prvi list od
direktnog dodira sa zemljištem i da ga
zaštiti od mogućih bolesti. Duţina
koleoptila je promenljiva I uglavnom
zavisi od duţine I intenziteta osvetljenja.
Ukoliko je dubina setve veća koleoptil je
duţi. Sa povećanjem temperature vazduha
i produţenim danom listovi se uvećavaju,
najasnije razlike u veličini listova uočlive
su kod pšenica koje su dobro ishranjene .
Period vremena od setve do nicanja varira
u zavisnosti od vlaţnosti zemljišta,
temperature zemljišta I dubini setve. Pri
vlaţnom zemljištu period setva nicanje je
tesno vezana sa temperaturom, ukoliko je
viša temperature ovaj period je kraći i
obrnuto.
Produţenost perioda setva nicanje nastaje
u početku usled nedostatka vlage, a kasnije
usled nedovoljne temperature
Otimalno vreme setve ozime pšenice je pri
temperaturi vazduha od 14-17 stepeni
celzijusa . Sa kasnijom setvom produţava
se vreme od setve do nicanja usled pada
srednih dnevnih temperatura, ali ukupna
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
5
suma aktivnih dnevnih temperatura za
nicanje ostaje ista.
3. Ukorenjavanje
Porast i razviće ţila i ţilica korenovog
sistema nazivamo ukorenjavanje.
Koren pšenice u prvo vreme raste brţe
od nadzemnog dela. Kličini korenovi
do faze tri lista dostiţu dubinu od oko
60 cm. Raspored mase korena je
nejednak, uglavnom oko 70 % od
ukupne mase korena nalazi se u dubini
od 0-40 cm. (S. Jevtić)
Dubina oraničnog sloja je od velikog
značaja za bolje ukorenjavanje i dublje
prodiranje korenovog sistema. Pravilna
količina unetih mineralnih Ďubriva
poboljšava ukorenjavanje i povećava masu
korena.
Slika 2. Pšenica
Imajući u vidu navedene faze razvoja
pšenice, faktore koji utiču na pravilan rast
i razvoj, jako je vaţno setvu obaviti u
optimalnom roku i primeniti dobru
agrotehniku, jer samo takva pšenica koja
ima obezbeĎene sve uslove i ima dobar
početni start, moţe dati visoke prinose i
dobar kvalitet zrna.
Savetodavci:
Dipl.ing.EuĎen Baba
Dipl. Ing Boţidar Plećaš
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
6
II STOČARSTVO
1. Proizvodnja vršačke šunke
1. Izbor sirovine
Svinje belih mesnatih rasa ţive mase iznad
130 150 kg.
2. Klanje i obrada
Postupak sa ţivotinjama uz poštovanje
dobrobiti (bez grube sile, udaranja,
upotrebe goniča).
Omamljivanje – klješta naneta pravilno (ne
dodirivati klještima mesta na trupu – but,
leĎa itd., niti osetljiva mesta na glavi – oči,
uši, itd.). Iskrvarenje što je moguće pre
posle omamljivanja (najkasnije 30 sekundi
od omamljivanja).
Šurenje i skidanje dlaka po uobičajenoj
proceduri.
Evisceracija najviše 30 minuta posle
klanja.
Obaviti veterinarski pregled – trupovi
moraju biti upotrebljivi za javnu potrošnju.
3. Ohladiti trupove na uobičajeni način,
4. Obrada buta – Sve buteve obraditi na
isti način. But je sa kolenicom bez nogice.
Vadi se krsna kost i but obraĎuje tako da
od acetabuluma bude ostavljeno još četiri
santimetara mesa i potkoţnog masnog
tkiva. But je sa slaninom, uredno
oblikovan, bez zaseka i delova koji vise.
Kolenica se ne proseca.
5.Soljenje – suvo, morska so, beli luk –
mleven, tucan, prah.
6. Odsoljavanje
Zabeleţiti duţinu odsoljavanja (24 sata) i
izmenu vode (jedna izmena). Odnos voda :
meso = 2 : 1. Posle završenog odsoljavanja
oprati but toplom vodom.
Slika 3. Vršacka šunka
6.1. Dimljenje
Posle pranja okačiti but u pušnici da se
ocedi 24 sata, dimiti 7-8 dana bukovim
strugotinama sa dodatkom ploda kleke (
300 gr. Na 10 kg bukove trine )
Temperatura dimljenja ne sme da bude
iznad 35 0C.
6.2. Zrenje – sušenje
Podesiti cirkulaciju vazduha u zavisnosti
od temperature i vlaţnosti.
7. Opisati proizvodne uslove kod svakog
proizvoda:
prostoriju za soljenje, sudove za
soljenje – stolove
pušnicu – dimenzije, udaljenost
loţišta od buteva
prostoriju za zrenje
dokumentovati fotografijama.
Tim za izradu brenda Vršačka šunka
Dipl.ing. Zoran Rajković
Dipl.ing. Čedomir Lukačev
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
7
III ZAŠTITA BILJA
1. Zaštita useva i mladih
zasada od glodara
Dugotrajni sušni period tokom jeseni
uticao je na kasniju setvu ozimih kultura.
Ovakvi uslovi uticali sun a primenu
redukovne obrade zemljišta za setvu što
će imati za posledicu povoljne uslove za
razvoj glodara. Vreme je za pregled
lucerišta, parcela pod strninama, uljanom
repicoma i rasadnicima. U toku zime
glodari se koncentrišu na lucerištima,
utrinama, u rasadnicima. Od glodara kod
nas štete pričinjavaju poljska voluharica
(Microtus arvalis), poljski miš
(Apodemus silvaticus), vodena
voluharica (Arvicola terestris) hrčak
(Cricetus cricetus). TakoĎe u mladim
rasadnicima štete pričinjavaju i zečevi.
Naročito su česte voluharice, koje su
aktivne tokom čitave godine. Štete
pričinjavaju i u rasadnicima, jer u
nedostatku hrane uništavaju koren
mladih sadnica. Štete koje mogu pričiniti
navedene štetočine mogu biti značajne.
Zbog toga mora se uraditi vizuelni
pregled useva i zasada, ukoliko se utvrdi
prisustvo glodara iznad kritičnog broja
neophodna je primeniti mere zaštite
primenom odgovarajućih rodenticida.
Kategorije brojnosti poljske voluharice
Microtus arvalis
1.Vrlo niska brojnost manje od 10 rupa
ha-1
2. Niska brojnost od 10 do 500 rupa ha-1
3.Srednja brojnost 500 do 5000 rupa ha-1
4. Vrlo visoka brojnost 20 000 do 50 000
rupa ha-1
Mere zaštite useva i zasada se
preporučuju ako je brojnost glodara
preko 500 rupa na jednom hektaru,
stavljanjem rodenticida u otvore aktivnih
rupa. Otvore nakon primene rodenticida
zatvoriti kako bi sprečili trovanje divljači
u prirodi.
Kategorije brojnosti poljskih miševa
Apodemus silvaticus
1.Vrlo niska brojnost manje od 10 rupa
ha-1
2.Niska brojnost od 50 do 500 rupa ha-1
3.Srednja brojnost 500 do 2000 rupa ha-1
4.Vrlo visoka brojnost 2000 do 10 000
rupa rupa ha-1
Zaštitu useva ili zasada uraditi kada je
brojnost glodara prelazi 50 rupa na
jednom hektaru (kategorija 2) na isti
način kao za poljsku voluharicu.
Suzbijanje hrčka se vrši ako se utvrdi
prisustvo 2 na jednom hektaru.
Od rodenticida efikasni su gotovi mamci
na bazi bromadiolona, varfarina,
hlorfacinona, cink fosfida. Primenjuju se
prema preporučenim količinama datim u
uputstvu proizvoĎača.
Gde je moguće treba koristiti hemijske
mere borbe, odnosno rodenticide, uz
veliki oprez da do mamaka ne doĎu
druge ţivotinje u polju. Hemijske mere
borbe treba primenjivati stručno i
uglavnom na neokopavinama –
lucerištima i strnim ţitima koja su
najčešće ţarište za prolećne useve. Na
ostalim njivama gde su bile okopavine
oranjem se razoravaju legla i kanali
glodara i na taj način ometa njihov
prelazak na neokopavine. Inače, poznato
je da su to migratorne vrste i da se sele sa
hranom. Zatim treba blagovremeno
odnositi letinu s njiva i sprečiti im
dostupnost hrani.
Za smanjenje populacije glodara vaţno
je preventivno delovanje. Ako se u toku
zime opaze štete od glodara,
rodenticidima treba suzbijati tzv.
inicijalne populacije. To su zimske
populacije iz kojih se razvijaju prve
prolećne populacije.
Zec je najkrupniji glodar naših krajeva.
Najveću štetu nanosi mladim sadnicama
tokom zime.. Zaštita od zečeva se svodi na
mehaničku i malim delom na hemijsku.
Neophodno je stablo omotati zaštitnom
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
8
mreţom dovoljne visine. Stable se mogu
zaštiti i perforiranim folijama, jutenim
vrećama, stabljikama suncokreta i
kukuruza i dr.
Preparati za prskanje su na bazi ribljih
ulja, koja deluju kao repelenti.
Savetodavci:
Mr Divna Marić
Dipl.ing.Dragan Stefanovski
2. THRIPS TABACI –
štetočina kasnog kupusa
Obilaskom terena ove jeseni zapazili smo
neobična oštećenja na glavici kupusa kod
nekih poljoprivrednih proizvoĎača. U
pitanju su kasne sorte kupusa i pre svega
domaća, autohtona sorta.
Spoljašnjost glavice kupusa imala je izgled
rĎaste zaprljanosti, a slično je bilo i dalje,
meĎu unutrašnjim listovima. Ovo je jako
smanjilo trţišnu vrednost proizvoda i
umanjilo prihod od prodaje.
Već na prvi pogled videlo se da oštećenja
podsećaju na štete od tripsa na paprici ili
na pupoljku od ruţe.
Daljom analizom, odvajanjem listova
kupusa, pronašla sam ţive jedinke trpsa,
što je moju sumnju i potvrdilo. Prema
literaturi kupus napada polifagna vrsta –
Thrips tabaci.
Slika 5. Pronađena jedinka tripsa između
listova kupusa
Opis štetočine i način ţivota:
Thrips tabaci Duvanov trips/ pripada
insekatskom redu Thisanoptera, familija
Thripidae.
Imago je vretenastog tela duţine oko 1
mm, slamasto ţute do smeĎe boje. Krila su
uzana i po obodu obrasla resama .Larve su
beskrilne, ţućkaste boje. Ima više
generacije godišnje. Prezimljava u
stadijumu imaga u površinskom sloju
zemljišta.Rano u proleće imaga se
aktiviraju i prvo naseljavaju razne
korovske biljke a potom prelaze na gajene.
Razvoju tripsa pogoduje tempertura od 25
do 27°C i rel.vlaţnost vazduha 65%.
Slika 4. Štete na usevima od glodara
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
9
Značaj i štetnost:
Prenamnoţenje i štetnost od tripsa jako su
izraţene u godini sa veoma toplim i
sušnim periodima tokom leta, što je bio
slučaj ove godine. Osim toga,
nepoštovanje plodoreda, prisustvo korova
u usevu ili okruţenju, takoĎe pojačavaju
štetnost korovskim ili drugim gajenim
biljkama u okruţenju. Štetu čine imago i
larve tripsa sisanjem biljnih sokova iz lista,
pri čemu na mestima uboda nastaju
kvrţice, odnosno plutasto tkivo
nepravilnog oblika. Izgled oštećenja moţe
imati različite varijetete. Značaj ove
štetočine naročito je izraţen u zadnjih 15
godina.
Slika 6. Oštećena glavica kupusa
Mere suzbijanja:
Napad duvanovog tripsa moţe se smanjiti :
*Redovnom obradom zemljišta,
plodoredom i suzbijanjem korova.
*Setvom otpornih hibrida
*Postavljanjem plavih lovnih ploča u
usevu radi evidentiranja početka pojave i
brojnosti tripsa.
*Potapanjem rasada kupusa pre
rasaĎivanja u rastvor preparata na bazi
imidakloprida
*Uključiti u folijarnu – insekticidnu
zaštitu I preparat na bazi a.m. spinosad.
Savetodavavc:
Petrović Darinka, dipl.Ing.
3. Kruškina buva – Psylla pyri
Podaci govore da je čak 70% zasada
kruške u svetu iskrčeno zbog šteta koje
čine kruškina buva i bakteriozna
plamenjača jabučastog voća.Što je
intenzivnija proizvodnja prisutna u
zasadu,tj. Intenzivno Ďubrenje,
navodnjavanje, rezidba tada su i problemi
sa kruškinom buvom veći – više polaţe
jaja, brţe se razmnoţava, proizvodi više
medne rose i postaje ograničavajući faktor
u proizvodnji.
Od više vrsta kruškinih buva
najrasprostranjenija je obična kruškina
buva – Psylla pyri. Ona je monofag – hrani
se isključivo na krušci.Godišnje ima 5 i
više generacija,a produkcija broja
generacija zavisi od zdravstvenog stanja
zasada.
To je štetočina intenzivne proizvodnje,u
suprotnom u napuštenim zasadima nema ni
kruškine buve.Štete čine larve koje se
hrane sišući sokove iz biljke.Javljaju se u
vidu kolonija I ishranom mogu izazvati
potpuni zastoj rasta.Proizvode obilno
mednu rosu i to su indirektne štete koje
znaju biti veoma značajne zbog toga što se
na mednoj rosi razvija gljiva
čaĎavica.Razmnoţavaju se jajima koja
polaţu u velikom broju.Sveţe poloţena
jaja su mlečno bele boje,potom svetlo
ţuta,u daljem razvoju dobijaju tamno ţutu
boju i pred piljenje su tamno ţuta sa
vidljivim ocelama.Kruškina buva ima dve
forme imaga:zimska koja su crvenkaste
boje i letnja,zelene boje.
Slika 7. Psylla pyri – imago
Imaga su od 2,5-2,8mm. Prezimljavaju u
krušicima ispod kore stabla,opalog lišća i u
rano proleće kada su temperature već oko
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
10
5°C pojavljuju se i započinju ishranu.
Polaganje jaja započinje na temperaturama
iznad 10°C. Jaja koja polaţu u rano
proleće su smeštena na vršnim
pupoljcima,u grupama. Potom se jaja
mogu naći na vršnim letorastima i tokom
leta kada su temperature iznad 25°C,
ţenke polaţu jaja na naličju pa i licu
lista.Larve se hrane na svim mestima na
kojima je najintenzivniji protok sokova a
to su vršni letorasti u pazuhu listova ulaze
i u cvetove, čašice plodova.
Slika 8. Kolonija larvi kruškine buve
Larve luče mednu rosu koju naseljavaju
gljive čaĎavice i utiču na smanjenu
fotosintezu i bitno utiču na kvalitet
plodova.
U suzbijanju kruškine buve veoma vaţnu
ulogu imaju agrotehničke mere. Šta se
moţe učiniti da bi se izbegla situacija u
kojoj je kruškina buva ne zaustavljiva? Pri
zasnivanju zasada treba birati manje bujne
sorte, izbegavati radikalnu rezidbu,
uravnoteţiti mineralnu ishranu posebno
azotom, zalivati samo kada je neophodno.
Ovo su sve mere koje doprinose da nema
previše intenzivnog prirasta na stablu.
MeĎutim,ni ţeljeni prinosi se ne mogu
ostvariti ako se redukuju sve ove mere,pa
je hemijsko suzbijanje najčešće i osnovna
mera borbe. Korekcija brojnosti se vrši
prvo u jesen ako se u krušiku registruje 50
i više imaga na 100 otresanja. Tada se pre
pojave prvih zimskih mrazeva i potpunog
opadanja lišća primenjuju preparati na bazi
piretroida kao što su Talstar 10 EC, Fastac
10 EC, Decis 2, 5EC, Fury 10 EC I drugi.
U januaru I februaru mesecu kada dnevne
temperature budu 5°C i više primenjuju se
bela ulja. Bitno je primeniti ih pre
polaganja jaja jer je njihov osnovni
zadatak da zamaskiraju “miris” kruške
čime se kruškina buva dovodi u zabunu
gde treba da poloţi jaja. Registrovano je
više preparata za tu namenu: Belo
ulje,Galmin,Crveno ulje i dr.
Na početku vegetacije treba pratiti
dinamiku polaganja jaja I piljenje larvi da
bi se odredio moment za njihovo
suzbijanje koje treba obaviti pre nego što
kruškina buva formira kolonije i počne sa
lučenjem medne rose. U vreme masovnog
piljenja larvi primenjuju se sa uspehom
preparati na bazi aktivne materije
abamektin:Vertimec 018-EC, Abastate i
Voliam targo 063 – SC (koji ima osim
abamektina još jednu aktivnu materiju).
Treba znati pri primeni da se ova aktivna
materija brzo razlaţe na višim
temperaturama.Zato se njemu mogu dodati
mineralna ulja u koncentraciji od 0,25%
Belog ulja,za produţenje trajanja preparata
(perzistentnosti). Najbolje je ponoviti
tretman nakon 10-14 dana zbog
razvučenog perioda piljenja larvi.
Ako postoji u zasadu intenzivan
prirast,tada u drugoj polovini leta,krajem
jula i u avgustu mesecu, moţe populacija
kruškine buve da se jako poveća. Iz tog
razloga je odrţavanje brojnosti na početku
vegetacije od presudnog značaja kao i ne
preterano Ďubrenje i navodnjavanje
krušika.
Dipl. ing Vesna Jovančić
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
11
IV AGROEKONOMIJA
1. Mreţa podataka o
računovodstvu na farma
Koncept Mreţa podataka o računovodstvu
na farma (engl. Farm Accountancy Data
Network - FADN) uspostavljen je u EU
još 1965.god., kada su odlukom Veća
79/65 utemeljene pravne osnove za
organizaciju mreţe. Koncept se sastoji od
FADN godišnjih istraţivanja, koje provode
institucije osnovane unutar svake drţave
članice EU, a koje se temelje na
prikupljaju knjigovodstvenih podataka sa
odabranih poljoprivrednih gazdinstava.
Slika 9. FADN sistem
Podaci prikupljeni FADN istraţivanjem
predstavljaju jedini izvor
mikroekonomskih podataka sa
poljoprivrednih gazdinstava.
Poljoprivredna gazdinstava koja učestvuju
u FADN istraţivanju biraju se na osnovu
plana uzorkovanja (Selekcijskog plana) i
ona koja se obzirom na svoju veličinu
mogu smatrati komercijalnim.
Primenjenom metodologijom teţi se ka
dobijanju reprezentativnih podatka prema
tri kriterijuma: regiji, ekonomskoj veličini
i vrsti poljoprivredne proizvodnje. Glavni
korisnik analiza temeljenih na podacima iz
FADN je Europska komisija, dok se
podaci mogu pronaći u bazi standardnih
rezultata.
Prilikom prikupljanja podataka potrebno je
osigurati da odabrani FADN uzorak
poljoprivrednih gazdinstava odraţava
različitost proizvodnje u pojedinom
području. Zato se FADN
populacija definiše prema tri kriterijuma:
1. tipu poljoprivredne proizvodnje
2. ekonomskoj veličini poljopriv.
gazdinstva
3. regionalnoj pripadnosti poljoriv.
gazdinstva
Poljoprivredna gazdinstva kao FADN
uzorak biraju se prema selekcijskom planu
odabira koji garantuje reprezentativnost
uzorka.Svrha mreţe je prikupljanje
knjigovodstvenih podataka radi dobijanja
informacija o prihodima i učincima
poljoprivrednih gazdinstava.
Trenutno je u EU FADN 25 uključeno oko
80.000 gazdinstava, koji predstavljaju
populaciju od oko 5.000.000
poljoprivrednih gazdinstava u 25 drţava
članica EU. Time je pokriveno pribliţno
90% ukupno obradivih površina i oko 90%
ukupne vrednosti poljoprivredne
proizvodnje. Očekuje se da će EU FADN
27, (koji uključuje Bugarsku i Rumuniju)
predstavljati oko 6.400.000
poljoprivrednih gazdinstava.
Prikupljene informacije, za svaki uzorak
poljoprivrednog gazdinstva, uključuju
pribliţno 1000 varijabli koje je odredila
FADN Agencija (Liaison Agencies).
Varijable su opisane u upitniku
Poljoprivredni prihod koji ukazuje na:
Fizičke i strukturne podatke kao što
su lokacija, prinosi, broj grla stoke,
radna snaga itd.
Ekonomski i finansijski podaci,
kao što je vrednost proizvodnje
različitih useva, zalihe, prodaja i
nabavka, cena proizvodnje,
imovina, obaveze, proizvodne
kvote i subvencije, uključujući i
one koje su povezane s Merama
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
12
zajedničke poljoprivredne politike
(CAP)
Standardni rezultati su statistički
izveštaji izračunati iz prikupljenih
podataka poljoprivrednih gazdinstva,
a koje Europska komisija periodično
priprema i objavljuje. U njima su
precizno opisani ekonomski
pokazatelji poljoprivrednih
gazdinstava po različitim segmentima
na celom području EU.
Odgovornost za prikupljanje podataka
sprovoĎenjem FADN istraţivanja leţi na
FADN agenciji (Liaison Agencies)
pojedinih drţava članica EU.
One mogu zaposliti osoblje koje obilazi
odabrana poljoprivredna gazdinstva i
prikuplja podatke ili mogu sklopiti ugovor
o obavljanju posla s računovodstvenim
firmama, fakultetima, zadrugama
poljoprivrednika ili drugim
organizacijama. Jedno istraţivanje pokriva
period od 12 meseci, a svi prikupljeni
podaci strogo su povjerljivi.
Zakonodavstvo FADN-a sadrţi odredbu
kojoj stoji da se sa podacima vezanim za
pojedino poljoprivredno gazdinstvo
postupa s najvišim stepenom tajnosti. Iz
toga proizlazi da su podaci o pojedinim
poljoprivrednim gazdinstvima dostupni
jedino Opštoj upravi za poljoprivredu
Europske komisije. Objavljuju se samo
zbirni podaci vezani za grupu
poljoprivrednih gazdinstava kao i
gazdinstva unutar regija i članica EU.
Uspostavljanje mreţe podataka na
farmama u Republici Srbiji započela je 4.
Oktobra u okviru IPA 2010 programskog
ciklus. Primenu projekta u Srbiji izvršiće
ekspertski tim iz Danske, Francuske i
Slovenije, zajedno sa institucijama (IPN u
poljoprivredi, Poljoprivredni fakultet -
Zemun, kancelarije savetodavnih sluţbi) i
sa odabranim individualnim
poljoprivrednim gazdinstvima, a sve u
cilju efikasne i potpune primene FADN
koncepta. Time će se ispuniti jedan od
bitnijih preduslova za pristup EU, kada je
reč o oblasti poljoprivrede i ruralnog
razvoja.
Savetodavac:
Dipl.ing. Huanita Milutinović
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
13
V INFORMATIKA
1. Korišćenje besplatnih
usluţnih programa
Rad na računaru najčešće pretpostavlja
korišćenje raznih programa da bi se došlo
do ţeljenog rezultata (na primer
realizovanog dokumenta, obraĎene
tabelarne kalkulacije, napravljene
prezentacije, otvorene Internet stranice,
poslate e-mail poruke, itd...)
Usluţni programi su programi koji se
koriste da bi rad na računaru učinili
korisnijim, prijatnijim i efikasnijim. U
tom smislu preporučujemo sledeće
besplatne usluţne programe;
-Program za gledanje i obradu slika
IrfanView (moţe se skinuti sa
http://www.irfanview.com/) . Program
zauzima otprilike 1.5 Mb i ima
jednostavan korisnički interfejs. Lak je za
korišćenje i brzo otvara ţeljene slike.
Nema puno naprednih opcija, ali je sasvim
dovoljan za osnovne operacije nad slikama
(menjanje dimenzija, rezolucije, kopiranje,
brisanje...)
-Program za rezanje CD, DVD i Blue Ray
diskova Ashampoo Burning Studio 6 Free
(link za skidanje
http://www.ashampoo.com/en/usd/fdl).
Instalaciona verzija ima oko 17 Mb.
Izdvajamo sledeće opcije: Rezanje fajlova
i datoteka, Rezanje muzike i filmova,
Kopiranje celih CD, DVD i Blue Ray
diskova, brisanje piši-briši diskova. Nakon
izabranog reţima rada pristupa se biranju
fajlova i datoteka koje će biti upisane na
CD, DVD ili Blue Ray disk. Program ne
zauzima puno resursa, na modernijim
konfiguracijama ne dolazi do usporenja
rada računara.
-Program za otvaranje .pdf fajlova Foxit
Reader
(http://www.foxitsoftware.com/Secure_PD
F_Reader/). Download verzija za
instalaciju zauzima oko 14 Mb. Foxit
Reader je program za otvaranje, pregled i
štampu bilo kog .pdf dokumenta, a krase
ga sledeće osobine: zauzima malo prostora
na disku, brzo otvara i radi sa .pdf
fajlovima, što je posebno vaţno za
današnje prenosive ureĎaje i nudi
popriličan broj opcija. Mogu se dodavati
beleške, popuniti formulari i deliti
informacije sa društvenim mreţama. Što se
sigurnosti tiče, Foxit Reader omogućava
bezbriţan rad zbog onemogućavanja
pristupa malicioznih virusa i pruţa
platformu za sigurnu proveru digitalnog
potpisa za razmenu elektronskih
dokumenata bez stavljanja korisnika u
rizične situacije zbog falsifikovanih
dokumenata.
-Program za otvaranje video-zapisa GOM
Player (download sa
http://www.gomlab.com/eng/GMP_downl
oad.html). Instalaciona verzija zauzima
oko 9 Mb i uključuje mnogo kodeka
(XviD, DivX, FLV1, AC3, OGG, MP4,
H263 i više…). Jedan je od najmanje
zahtevnih programa za puštanje video
zapisa što se tiče hardverkih resursa.
Program podrţava većinu formata za video
zapis (AVI, MPG, MPEG, DAT, WMV,
ASF, ASX), kao i podršku za DVD
format. GOM Player podrţava i titlovanje
sa SMI, SRT, RT i SUB (sa IDX)
fajlovima. Moţete naznačiti ivice,
lokaciju, dimenzije, font, rezoluciju i
druge parametre. Moguća je sinhronizacija
titlovanja u slučaju neusaglašenosti zapisa
i titlovanja. S druge strane moguće je
podesiti i parametre slike, menjati kontrast,
svetlost i zasićenje boja.
Savetodavac:
magistar tehničkih nauka Roman Magda
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
14
VI LABORATORIJA
1. Značaj azota u biljnoj
proizvodnji
Kao što je poznato, ponašanje i delovanje
azota u zemljištu se znatno razlikuje od
ponašanja i delovanja fosfora i kalijuma.
Dok se fosfor i kalijum čvrsto vezuju za
zemljište azot je podloţan migraciji i
isparavanju (volatilizaciji) jer se ne vezuje
čvrsto za zemljište. Zato je njegova
primena mnogo sloţenija. Ovde se
prvenstvenu misli na primenu rezidualnog
mineralnog azota (N-min metodu), o čemu
će više reči biti drugom prilikom.
Od ukupno primenjinih makroelemenata u
obliku mineralnih Ďubriva azotu
procentualno pripada najviše preko 60 %.
Slika 10. Azot najznačajniji makroelemenat u
biljnoj proizvodnji
Pri odreĎivanju doza azota uzimaju se, pre
svega, potrebe pojedinih gajenih biljnih
vrsta, visina očekujućih prinosa u skladu
sa genetskim potencijalom gajene biljne
vrste, a zatim i vremenske prilike
(padavine, vetrovi, temperatura), a potom i
sadrţaj azota u zemljištu i njegove druge
osobine. Vremenske prilike su od
izuzetnog uticaja na dinamiku kretanja
azota u zemljištu, tako i na dinamiku
usvajanja azota od strane biljaka.
Zato se porebna količina azotnih Ďubriva
za vegetacioni period daje u više faza (
obroka ) dva ili više, što naročito vaţi za
ozime useve. Najčeće dinamiku primene
azotnih useva nije moguće unapred
predvideti pa se primena istih prilagoĎava
stanju useva i vremenskim prilikama. U
principu dobro stanje useva i povoljne
vremenske prilike omogućavaju primenu
manji doza azotnih Ďubriva, dok
nepovoljne vremenske prilike i lošije
stanje useva iziskuje primenu većih
količina azota. MeĎutim, u praksi ovo
zavisi od ekonomskih mogućnosti
poljoprivredih proizvoĎača. TakoĎe, za
odreĎivanje doze azota u obzir treba uzeti i
predusev i primenu Ďubriva pri njegovom
gajenju, kao da li je predusev lucerka ili
soja (azofiksacija). Na snabdevanje useva
azotom utiče i sadrţaj humusa kao i
reakcija zemljišta. MeĎutim, najpouzdaniji
način za utvrĎivanje optimalnih količina
azota za Ďubrenje pojedinih useva su
odgovarajući ogledi. Oni se , po pravilu,
izvode sa svaki agroekološki rejon
posebno, uzimajići u obzir njegov
mikroklimat i druge uslove.
Generalno, mere za racionalnu primenu
azota mogu se svesti na:
1. Ne primenjivati više azota nego što
su potrebe
2. Ne Ďubriti bez uraĎene analize
zemljišta
3. Ne primenjivati više od 170 kg/ha
azota iz organskih Ďubriva u toku
jedne godine
4. Azotna Ďubriva ne primenjivati u
toku zimskih meseci od novembra
do februara
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
15
5. Ne primenjivati na zbijenom,
zabarenom i smrznutom zemljištu,
ili zemljištu pokrivenim snegom u
blizini vedenih tokova -10 m ili
bunara -50 m
6. Stajnjak čuvati na parceli ili
zemljištu na kome nema nikakvih
kultura.
7. Ostavljati 10 m netretirane
površine do otvorenog vodenog
toka
8. Prilikom transporta ne prosipaj
stajnjak
9. Proveriti da li ima zagaĎenja u
vodenim tokovima blizu parcela
10. Stajnjak uneti (inkorporirati) u
zemljište što pre
11. Napraviti I drţati se Plana upotrebe
azotnih Ďubriva
12. Uvek konsultovati savetodavnu
sluţbu.
Dipl. hem. Ţivomir Petrović
Bilten –Agrozavod Oktobar 2011
16
RURALNI RAZVOJ
1. Preduzetnički potencijali u ruralnim oblastima
Jadna od bitnih aktivnosti savetodavnih sluţbi je svakako aktiviranje preduzetničkih potencijala u ruralnim oblastima – kroz diverzifikaciju i usmeravanje poljoprivrednika na nepoljoprivredne delatnosti – kroz podrške osnivanju i razvoju malog preduzetništva. Razvoj preduzetništva bi se temeljilo na inovativnim programima iskorištavanja konkurentnih prednosti ruralnih oblasti (npr. tradicionalna znanja sirovine, ţivotna sredina itd.). Razlog za favorizovanje diverzifikacije ruralne ekonomije u okviru podsticaja za ruralne oblasti ogleda se u rasterećenju poljoprivrede i razvoju odrţivih oblika kombinovanog farmerstva ili/i za razvoj nepoljopirvrednih delatnosti i posebno razvoja lokalnog trţišta za poljoprivredne proizvode kroz razvoj tercijarnih delatnosti kao i povezanost investicije ili aktivnosti za poţeljne vrste ekonomskih aktivnosti u predmetnom području. Podsticaj bi trebao da bude posebno usmeren na inicijative udruţenih šumara i poljoprivrednika i partnerske inicijative izmeĎu gazdinstava, udruţenja i javno-privatnom partnerstvu.
U smislu poboljšanja uslova ţivota u ruralnim oblastima i ubrzanja razvoja ruralne ekonomije su pored navedenog, potrebne sledeće akcije:
- jačanje lokalne samouprave za poslove podrške ruralnom razvoju
- izgradnja lokalnog partnerstva i saradnje na svim nivoima
- izgradnja decentralizovanog sistema podrške ruralnom razvoju kroz jačanje i umreţavanje savetodavnih sluţbi, nevladinog sektora i kroz partnerstvo izmeĎu javnog i privatnog vladinog i nevladinog sektora
- podrška izgradnji i primeni lokalnih razvojnih strategija (koje bi se trebale temeljiti na lokalnim potrebama i koje bi trebale proisteći iz lokalnih potencijala).
U tom smislu u okviru strategije ruralnog razvoja EU, definisan je LEADER kao četvrta osa i predstavlja mogućnosti za inovativno upravljanje kroz lokalno bazirani pristup tzv. odozdo-na gore u ruralnom razvoju.
Dipl.ing Sneţana Kremić