SREDNJA KOLA DONJI MIHOLJAC

POLITIKA

I GOSPODARSTVO

Skripta za dravnu maturu 2011.

Predmetni nastavnik: Ivana Plea, prof.

SADRAJ 1. POLITIKA 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.9.1. 1.9.2. 1.9.3. 1.9.4. 1.9.5. 1.9.6. 1.10. Politika i politiko djelovanje Narod, nacija i manjine Drava i Ustav Tipovi politikih poredaka Politike ideologije Politike stranke, drutveni pokreti i interesne skupine Izbori Ustrojstvo dravne vlasti -Trioba vlasti - Parlamentarizam, predsjedniki i polupredsjedniki sustav Ustrojstvo Republike Hrvatske Hrvatski Sabor Predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske Sudbena vlast Republike Hrvatske Lokalna uprava i samouprava Ljudska prava i civilno drutvo Europska unija 2. GOSPODARSTVO 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.9. Pojam gospodarstva i gospodarstveni sustavi Drava i trite Ekonomske funkcije drave Nesavrena konkurencija Inflacija Monetarna i fiskalna politika Trite Pojam trita, ponuda i potranja Mehanizam djelovanja trita Poduzetnitvo Poduzee Dioniarstvo Managment Novarstvo Marketing

2

1.1. POLITIKA I POLITIKO DJELOVANJE Svaki pojedinac ima svoje interese i ciljeve. Ti interesi su meusobno razliiti. Da bi se oni mogli ispuniti, a da ne doe do sukoba treba utvrditi zajednike norme i pravila ponaanja. Moemo rei da se politika bavi utvrivanjem tih pravila i normi. Rije politika dolazi od grke rijei polis (grad, drava, a izvodi se iz pojmova politeikos (dravni, javni) i politika (poslovi vezani uz polis). Pojmom politike i pitanjima ureenja drave bavili su se Platon i Aristotel (grki filozofi), a u rimsko doba se politikom bavio Ciceron. Utemeljiteljem novovjekovne politike Niccolo Machiavelli (politologija je znanost o politici, ona istrauje strukturu politikih sustava te odnose razliitih tipova moi i utjecaja u dravi i meunarodnoj zajednici). U doba stare Grke pod pojmom politike su se podrazumijevali svi poslovi od opeg, zajednikog interesa (obrana, kolstvo, zdravstvo, sudstvo). Danas politika predstavlja skup razliitih znanja i vjetina koja se primjenjuje u razliitim podrujima ljudskog ivota radi ostvarivanja razliitih pojedinanih interesa. Meutim pojam politike se najvie koristi u tumaenju djelatnosti dunosnika iz vlasti koje su nedostupne iroj javnosti. Politika se najee definira kao umijee i djelatnost upravljanja dravom ili drugom politikom zajednicom. Odnosi se i na sve postupke upravljanja u nekim drugim organizacijama i insitucijama pomou kojih ljudi tee ostvarivanju svojih interesa i reguliranju zajednikih poslova u svojoj zajednici. Svatko od nas ima svoje poimanje politike i na razliite naine se odnosimo prema njoj. U svakom sluaju ako se mi ne elimo baviti politikom ona e se sigurno baviti s nama. Neke od poznatih osoba koje su govorile o politici na slijedee naine: A.G.Mato: Politika je stvar morala, karaktera i ljudskog dostojanstva. Robert Kennedy: Politika je najvea i najasnij pustolovina u kojoj odluujuu ulogu ima mudrost. J.W.Goete: U politici su ljudi kao na bolesnikoj postelji, bacaju se s jednog boka na drugi vjerujui da e tako udobnije leati. Danas politika ima tri temeljna znaenja: Politics politiki proces, tj.politiko nadmetanje (izbori), stvaranje i poosredovanje interesa u drutvu Policy institucije unutar kojih se odvijaju politiki procesi, npr. Polity proces donoenja odluka u svim sferama ljudskog ivota (drava, stranke, vjerske zajednice, interesne skupine) Pojam moi se esto javlja uz pojam politike. Dva su mogua gledita na mo iz kojih se izvode i dvije teorije o raspodjeli moi. Jedni tvrde da je koliina moi stalna samo se njezin vlasnik mijenja, dok je za druge ta koliina promjenjiva i da svatko ima veu ili manju koliinu moi. Iz tih gledita izvodimo dvije teorije o raspodjeli moi: 1. Teorija elite kae da u drutvu postoje dvije klase: jedna koja vlada i druga kojom se vlada 2. Pluralistika teorija kae da svatko ima odreenu koliinu moi, koja je - dodue neravnomjerno rasporeena i takvo drutvo nazivamo poliarhija (vladavina mnogih). Uz mo se esto vee i pojam autoriteta. Autoritet je razina potovanja ili asti povezanih s drutvenim poloajem. Mo je mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi zadravanja postojeeg stanja. Ona se oslanja na mehanizam prisile. S obzirom na ciljeve i sredstva kojim se netko koristi za postizanje tih ciljeva razlikujemo tri vrste moi: - politika mo - je sposobnost pojedinca da organiziraju i upravljaju drugim ljudima - ekonomska mo - je sposobnost organiziranja i razvijanja proizvodnih snaga u drutvu - ideoloka mo -je sposobnost opravdavanja organizacije drutva pomou vjerovanja i sustava vrijednosti 3

Kada govorimo o moi moramo je razlikovati od pojma vlasti. Vlast je legitimna mo. Vlast predstavlja prihvaanje nekog kao nadreenog, a mo se oslanja na prisilu. Vlast je mehanizam koji omoguuje pokoravanje naredbama iz odreenog izvora. Legitimnost predstavlja stupanj dobrovoljnog prihvaanja vlasti. Legalna vlast je ona koju veina prihvaa i slijedi (uglavnom podrazumijeva onu vlast koja je izabrana na izborima). Legalnost predstavlja ponaanje vlasti u skladu sa zakonom. Vlast postie vei stupanj legitimnosti na temelju: - dugotrajnosti svoje vladavine - naina na koji upravlja dravom (ivotni standard) - osjeaja koji imaju ljudi da su predstavljeni u vlasti - manipuliranja nacionalnim simbolima Njemaki sociolog Max Weber, s obzirom na osnovu na koju se vlast poziva, razlikuje tri ista tipa legitimne vlasti (koja se ipak najee meusobno kombiniraju): 1. Tradicionalna vlast koja se temelji na dugotrajnoj vladavini na koju je narod navikao i esto se temelji na prenoenju s koljena na koljeno kraljevine, kneevine, carevine 2. Karizmatska vlast koja se temelji na karizmi (boji dar) jedne osobe u kojoj narod vidi nekoga tko je Bogom dan i tko e narod voditi u blagostanje, a ta vlast moe doi na tu poziciju silom i revolucijom, a nakon njenog odlaska esto dolazi do velikih promjena - Ghandi, Mandela 3. Racionalno- legalna vlast se temelji na vladavini zakona i parlamentarizmu gdje se vlast osvaja na slobodnim izborima. - RH Sudionici politikih procesa se za postizanje svojih ciljeva u svom politikom djelovanju koriste razliitim sredstvima: 1. Zakonodavstvo je najdjelotvornije sredstvo za provoenje politikih ciljeva u djelo, a sastoji se od donoenja ustava i zakona, a njime se moe koristiti samo onaj tko je na vlasti 2. Mediji obuhvaaju TV, radio, novine, plakate, letke, Internet i sl. najee ih koriste stranke u vrijeme predizbornih kampanja za promoviranje svojih ideja i nagovaranje glasaa da glasuju za njih, a najutjecajniji medij je TV jer oblikuje drutvenu svijest 3. Ekonomska sredstva se oituju u oblicima kao to su porezi i carine kojima dravna vlast pokuava provesti u djelo neke od svojih politikih ideja. U ovu skupinu ubrajamo i mito i korupciju te utjecaj krupnog svjetskog kapitala na zbivanja irom svijeta. 4. Diplomatska sredstva se odnose na vanjskopolitiku djelatnost kada drave putem svojih veleposlanika, konzula i drugih predstavnika u drugim zemljama i meunarodnim organizacijama pokuavaju svoja politika gledita i ciljeve prezentirati svijetu. 5. Sredstva sile se uglavnom upotrebljavaju u nedemokratskim sustavima gdje se vlast koristi policijom i vojskom da bi se odrala na toj poziciji. Takva vlast obino nije dugog vijeka i zaziva nezadovoljstvo naroda. Uporaba sile je opravdana jedino u sluaju ouvanja slobode ljudi i suvereniteta drave. Smisao politikog djelovanja su evolutivne promjene s ciljem poboljanja kakvoe ivljenja. Na temelju iskustava iz prolosti pronalaze se rjeenja za sadanjost i postavljaju preduvjeti za budunost. Politiki mogu djelovati: vlada i politike organizacije (stranke) i graani (pojedinano ili na izborima) Participiranje graana u polit.procesu ovisi o tipu polit.kulture, a razlikujemo 3 tipa polit.kulture: Parohijalna politika kultura- graani ne sudjeluju aktivvno u politici(pr.Abu Dabi) 2. Podanika politika kultura- primjenjuje se u hijerarhijskim strukturiranim drutvima, pojedinac ima negativne ili pozitivne orijentacije, sustav smatra legitimnim ili ne, ali je pasivan, tj.politiki neaktivan (pr. Peking) 3. Participativna politika kultura- suvremeni i razvijeni polit.sustavi, pojedinac aktivno participira u politici i polit.procesima sukladno svojim stavovima Politiko se djelovanje mora temeljiti na: slobodi, politikoj kulturi sudionika uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva 4

Politiki se moe djelovati na tri naina: 1. Politikim govorom. Njegov cilj je oblikovati ponaanje ljudi i njihova stajalita, utjecati na njih i odreivati njihove odluke. Njime govornik eli da sluatelji prihvate njegove ideje, interese i namjere. Tri su vrste politikog govora: - ekskluzivni - koristi se u krugu politikih djelatnika i to je profesionalni jezik politiara koji se ne koristi u javnosti, u obraanju iroj zajednici - totalitarni se koristi u obraanju javnosti, a njime se nastoje svoje ideje proiriti na sva podruja ljudskog djelovanja i izraz je totalitarne politike u odreenoj zajednici - demokratski se takoer koristi u obraanju javnosti, i to je jezik dijaloga, tolerancije i komunikacije te je prihvatljiv za sve lanove politike zajednice Politiki govor moe biti: emotivni, ekspresivni, iterativni, ekstenzivni, koherentni (detaljnije ud. .Beni, str. 17.) 2. Napisom politikog sadraja. Pod napisom podrazumijevamo svaki pisani izriaj, tako u napis politikog sadraja ubrajamo letke, plakate i, naravno novinske lanke. Cilj napisa politikog sadraja je oblikovati ponaanje i stavove itateljstva. 3. Fizikom akcijom (politikom utakmicom). Pod politikom utakmicom se uglavnom podrazumijeva borba politikih stranaka za osvajanje vlasti (najizraenija je u predizborno vrijeme). Osim borbe stranaka za vlast u politiku utakmicu ubrajamo i izlazak na izbore, ali isto tako i odustajanje od izlaska na izbore jer i na taj nain pojedinac moe iskazati neki svoj stav i miljenje (npr. razoaran je radom stranaka, ne sviaju mu se programi stranaka, kandidati na listama ili ga jednostavno politika uope ne zanima). Kao treu aktivnost u politikoj utakmici ubrajamo djelovanje interesnih stranaka., iji cilj nije osvajanje vlasti ve utjecaj na vlasti kako bi ostvarili neke svoje interese i ciljeve npr. sindikati ( najee su to razliiti prosvjedi, peticije ) 1.2. NAROD, NACIJA I MANJINE Na rije narod gledamo kao na tri drutvena oblika: 1. Demos tj. narod je skup dravljana, osoba koje svojom moi stvaraju dravu. To je pravno - politika kategorija koja podrazumijeva stanovnitvo, populaciju neke drave kao skup jednakopravnih i slobodnih dravljana. 2. Plebs tj. puk socio politika kategorija koja proizlazi iz injenice da u svakom drutvu razlikujemo meusobno nejednake pojedince od vladara, gospode, bogataa i puanstva 3. Etnos je zajednica zasnovana na zajednikoj povijesti i kulturi. To je socio psiholoko shvaanje pripadanja nekoj zajednici s kojom se dijele odreena prava i sudbina (hrvatski narod). Kaemo da je narod stanovnitvo odreenog dravnog podruja koje se slui istim jezikom i njeguje iste tradicijske obiaje. Nacija je politiki narod koji u cjelinu povezuje sva tri gledita na narod, to je zajednitvo demosa, puka i etnosa. Nacija se javlja kao snaga koja objedinjuje najvanije elemente drutvenosti u nekom narodu: gospodarske (nacionalno gospodarstvo), politike (nacije drave) i kulturne (nacionalna kultura). Nacija je stabilna globalna zajednica koja se moe konstituirati kao politiki suveren narod, a javlja se u 17 stoljeu. Vrijednosni elementi koji pokreu i osnauju nacionalnu svijest su: - ideja o samostalnosti nacije - zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou - patriotizam - legitimna nacionalna volja za stvaranjem drave i politikom moi - meunarodno razumijevanje i tolerancija Uz naciju usko veemo i pojam narodnog suvereniteta. Narodni suverenitet obuhvaa mehanizam izbora, donoenja odluka u predstavnikom tijelu, sustav obnaanja vlasti i ustrojstvo suda. To je pravo naroda na samoodreenje. Narodni suverenitet u Republici Hrvatskoj znai da vlast pripada narodu, zajednici slobodnih i ravnopravnih graana. 5

Manjine se najee karakteriziraju kao nacionalne ili etnike manjine jer njih ini manji dio stanovnitva neke drave iji lanovi imaju etnike, vjerske ili jezine znaajke po kojima se razlikuju od ostalog stanovnitva i po kojime se oni meusobno solidariziraju. Manjine su esto u nepovoljnijem poloaju prema ostalim lanovima drutva te se zbog toga znaju osjeati ugroeno ili zakinuto. Zatita manjina moe se ostvariti u lokalnim autonomijama ili federalnim ureenjem, a to je neko drutvo demokratinije to je i vei stupanj zatite manjina u tom drutvu. Osnovna prava koja se manjinama trebaju zatiti su pravo na jednako sudjelovanje u politikom ustroju drave (izlazak na izbore) te njegovanje kulturnih i etnikih specifinosti (pravo na uporabu pisma i jezika). Odnosi izmeu veine i manjine mogu se regulirati na razliite naine, a mogunosti su slijedee: genocid je nasilno raseljavanje ili ubijanje pripadnika neke manjine (npr. idova u nacistikoj Njemakoj) asimilacija je proces u kojem manjina postupno naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa norme ponaanja i kulturu veine melting pot - proces meusobnog povezivanja i mijeanja kulture manjina i veine te stvaranja novog kulturnog predloka (npr. bive Jugoslavija, SSSR) kulturni pluralizam je priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina (npr. vicarska) Pojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne zajednice. Dravljanin se odreuje kao osoba koja ima odreena politika prava (pravo izlaska na izbore, ali i pravo na zatitu drave, jednakost pred zakonom, pravo na putovnicu ) i odreene obveze (potivati dravne zakone, plaati porez). Dravljanin kao nositelj odreenih prava predstavlja subjekt javne sfere (za razliku od graanina koji je subjekt privatne sfere). Graanin neke drave ne mora biti njezin dravljanin(imati dravljanstvo) da bi sudjelovao u njezinome politikom i drutvenom ivotu. Status dravljanina stjee se roenjem u RH , podrijetlom, priroenjem (naturalizacijom) stranac due vrijeme ivi u RH te po posebnim meunarodnim ugovorima (pr.traenje azila). U R Hrvatskoj dravljanstvo se dokazuje domovnicom. Dravljanstvo se uglavnom stjee na 3 naina: 1. Naelo krvne veze dijete stjee dravljanstvo svojih roditelja bez obzira gdje je roeno i gdje njegovi roditelji ive (europske drave) 2. Naeko podruja dravljanstvo djeteta odreuje se prema dravi na podruju koje je dijete roeno, bez obzira na dravljanstvo roditelja (pr. SAD) 3. Naelo prebivalita osoba stjee dravljanstvo one drave na podruju koje prebiva (u veini razvijenih drava) 1.3. DRAVA I USTAV Drava je trajna politika organizacija ljudi na odreenom podruju. Ona je skup organizacija i institucija koje na odreenom teritoriju imaju legitimnu vlast. Bitni (konstitutivni) elementi drave su: - teritorij, granice - stalno naseljeno stanovnitvo - suverena vlast - meunarodno priznanje Jednim od vanih sastojnica drave smatramo i Ustav. Ustav je osnovni, temeljni i najvaniji zakon u nekoj dravi kojim se ostavljaju osnovna pravila upravljanja drutvom. On je zamiljen kao trajan skup pravila koji se nee mijenjati s objedom ove ili one politike na izborima. Ustav jedne zemlje ima brojne uloge kao to su: stavljanjem na papir zapisuju se osnovne nacionalne ideje, odreuje se struktura vlasti te se uspostavlja njezina legitimnost. Skoro sve suvremene drave imaju pisane ustave, a rijetki su sluajevi kada ustav nije utemeljen na pisanoj rijei, ve na obiajima i tradiciji (Velika Britanija). Ustav Republike Hrvatske donesen je 22.12.1990., te se jo nazive i Boini ustav, a od tada je doivio neke promjene. Prva promjena dogodila se 1997.g. , zatim u 2000.g.(promjene ovlasti predsjednika i vlade). 6

Drave moemo podijeliti prema nekoliko kriterija: 1. Prema odnosu izmeu vlasti i drutva razlikujemo: a) Demokratske drave u kojima vlast komunicira s drutvom te u skladu s time formira dravnu politiku b) Autokratske ili nedemokratske drave u kojima vlast vlada samovoljno bez drutvenog nadzora i esto primjenjuje silu 2. Prema obliku vladavine razlikujemo: a) Monarhije u kojima je vladar doivotan i nasljedan, rezultat su tradicije koja vlada u nekom drutvu (kraljevine, monarhije) b) Republike u kojima se nositelj politike vlasti bira na izborima na odreeni vremenski period (naziv republika dolazi od latinske rijei res = stvar i publica = javna; javna stvar, stvar od javnog znaenja) 3. Prema obliku dravnog ureenja razlikujemo: a) Unitarne drave su nedjeljive cjeline u kojima je vlast centralizirana i jedinstvena (npr. Hrvatska, Slovenija ) b) Sloene drave koje se sastoje od vie drava lanica koje su meusobno povezane zajednikim saveznim Ustavom i drugim zakonima, a pojedinano svaka od njih ima svoje zakone i organe uprave, mogu biti meusobno vie ili manje povezane pa ih prema tome dijelimo na federativne i konfederativne. Federativna drava se sastoji od federacije ili saveza (sredinja dravna jedinica) i vie federalnih jedinica koje mogu biti zasebne drave ili regije(republike, pokrajine, kantoni) pr. SAD Konfederativan drava predstavlja zajednicu ili savez suverenih drava koje su prenijele neke ovlasti na zajedniku razinu, ali su ostale suverene drave. Kada se odreene drave udrue u konfederaciju , ne stvara se nova drava, kao u sluaju federacije pr. vicarkska konfederacija (1291.-1798.), Ujedinjene nizozemske provincije (1579.-1795.), Njemaka konfederacija u 19.st... Kroz povijest su se javljale razliite ideje o politikom ustroju drave. Tako se kao odgovor na apsolutistiku monarhiju u Francuskoj javlja ideja o liberalnoj dravi. U takvoj dravi postoji dioba vlasti ime se postie nadzor jedne vlasti nad drugom, a ne kako je do tada bilo da vlast uspostavlja nadzor nad narodom. Kao rezultat elje zatite stanovnitva nastaje tzv. pravna drava, a ona podrazumijeva postojanje stroge formalne procedure primjene zakonodavstva. Radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se ustav i njemu podreeni zakoni kojima se osigurava njegovo provoenje. Meu znaajne ideje ustrojstva drave koje su se javljale u razliitim epohama ljudske povijesti i jo se javljaju ubrajamo jo tri oblika drava: Socijalistika drava je utemeljena na ideji graanske drave s izraenim socijalnim programima, ali se svodi na aparat sile i za takve drave kaemo da imaju skup dravni aparat (zemlje biveg istonog bloka) Demokranska drava je uobliena na temeljima socijalnog kranskog nauka i demokratskog ureenja, one vanosti daju ovjekovu mjestu u hijerarhiji (npr. Njemaka) Nacionalna drava slui za afirmiranje nacionalne ideje kada novostvorene drave postaju meunarodnim imbenikom i dobivaju priliku za svoju suverenost (R Hrvatska je u vrijeme svog nastanka smatrana nacionalnom dravom). U suvremenom smislu drave mogu nastati na nekoliko naina: prikljuenjem, ujedinjenjem, odvajanjem, raspadom i podjelom

7

1.4.

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

Politiki poredak se jo naziva i politiki sustav. To je drutveno odreen i prihvaen nain organizacije drutvenog ivota u kojem se provoenje opih interesa i ciljeva osigurava obavljanjem politike vlasti. Politiki poredak je oblik organizacije drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne i, izvrne i sudske vlasti. Svi politiki sustavi imaju neke zajednike osobine, ali se i meusobno razlikuju: - zajednika osobina svih politikih sustava je postojanje drutvene moi koja proizlazi iz politike vlasti na temelju koje se organizira politiki poredak neke zemlje - posebna obiljeja po kojima se politiki sustavi zemalja meusobno razlikuju proizlaze iz razliitih povijesno kulturnih uvjeta u kojima su nastali. Osnovni tipovi politikih poredaka u svijetu su: 1. Demokracija potjee iz vremena stare Grke (demos = narod i kratos = vladavina) i ona je tada oznaavala cjelokupno sudjelovanje naroda u upravljanju dravom. A.Lincoln, ameriki predsjednik iz druge polovice 19. stoljea, definirao je demokraciju kao: rule by the people, from the people, and for the people - vladavina naroda, od naroda i za narod Demokracija je viestranaki (pluralistiki) sustav u kojem se politiki ciljevi postiu utakmicom mnotva politikih subjekata. Demokratska politika kultura karakteristika je suvremenih drava poput: SAD-a, Australije, Kanade, drava lanica EU, a podrazumijeva: potivanje zakona, zatita temeljnih ljudskih, graanskih i politikih prava, pluralizam, te tolerancija (snoljivost) i uvaavanje drugih (manjina). Demokratska vlast se temelji na: - trodiobi vlasti (zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj) - vana pitanja rjeavaju se suglasjem (konsenzusom) politikih subjekata - zakonom zatienim ljudskim pravima Demokracija uvelike ovisi i o znaajkama drutva koje su objektivno zadane kao to su: - razine ekonomskog razvitka uvelike utjeu na stupanj demokracije u tom drutvu (76% bogatih zemalja su ujedno i demokratske, a samo 8% siromanih zemalja) - stupanj urbanizacije (zemlje s vie stanovnitva u gradovima imaju i vie demokracije) - visina stope pismenosti tj. obrazovanja (obrazovanija drutva su sklonija demokraciji) - brojnost srednjeg sloja (vie je demokracije u zemljama koje imaju veinu srednjeg sloja i manje razlike izmeu bogatih i siromanih) - kultura stanovnitva openito Demokracija moe biti: Neposredna ili izravna narod izravno sudjeluje u vlasti i sudjeluje u odluivanju (pr.referendum) Predstavnika ili reprezentativna narod odluuje preko svojih politikih predstavnika (parlament) 2. Republika vlast imaju izabrani predstavnici, vlast se dijeli na zakonodavnu, izvrnu i sudsku dioba vlasti Od 16.st. drave se poinju dijeliti na monarhije i republike, a republike se dijele jo na: aristokratske republike (Venecija, Dubrovaka Republika), demokratske republike (RH, Njemaka, Italija, Austrija, SAD), parlamentarne republike (RH, Austrija, Njemaka) i predsjednike republike (SAD, veina afrikih drava) 3. Monarhija vladavina jednoga (monarha) koji na vlast dolazi po nasljednom pravu i doivotno obnaa svoju funkciju Postoje 3 temeljna tipa monarhijskog politikog poretka: Apsolutna monarhija vlast monarha je neograniena (pr. Habsburka Monarhija u doba M.Terezije) b) Ustavna monarhija vlast monarha ograniena je Ustavom ili zakonom (suvremene zapadnoeuropske monarhije) 8

c) Parlamentarna monarhija monarh dijeli vlast s parlamentom i Vladom, a monarh ima iskljuivo reprezentativnu funkciju 4. Aristokracija dolazi od grke termina oi aristoi to znai najbolji, prvi; a u takvom sustavu vlast se nalazi u rukama manjine koja se smatra elitom te ona donosi najvanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo. U takvim sustavima temeljnim vrijednostima se smatraju tradicionalnost i statinost (elja da se stvari u drutvu ne mijenjaju, ve da sve ostaje po starom). Oni koji vladaju iskljuivo u svoju korist, aristokracija se pretvara u oligarhiju vladavinu malobrojnih i privilegiranih te u plutokraciju vladavinu bogatih 5. Tiranija je starogrki termin koji oznaava samovlast. U takvom sustavu nedostaje legitimnosti i legalnosti jer na vlast dolazi vladar koji nije niti izabran, niti mu je priznato nasljedno pravo. Tiranija se uspostavlja bez obzira na pravne i obiajne norme sredine u kojoj se provodi. 6. Diktatura dolazi od latinske rijei dictatura koja oznaava vladavinu jedne ili nekolicine osoba koje monopoliziraju (uzurpiraju) svu vlast u dravi. Takvi vladari dolaze na vlast nelegalnim putem (esto dravnim udarom) i u obnaanju vlasti uspostavljaju kontrolu nad policijom, vojskom, sudstvom i administracijom. No takoer mogu doi na vlast i legalnim putem po postojeim pravilima i procedurama nakon ega slijedi ukidanje postojeeg pravnog poretka te se uspostavlja izravna kontrola nad represivnim aparatom (vojska, policija) pr. A. Hitler 7. Totalitarizam je takav poredak u kojem drava ima kontrolu nad svim podrujima drutvenog ivota., sve drutvene institucije postaju oblici funkcioniranja drave. U takvim sustavima postoji samo jedna stranka (partija) koja se poziva na neku svoju ideologiju (faizam, komunizam), a njezini lanovi zauzimaju sva vanija mjesta u drutvu. Znaajke totalitarizma su: policijska (a ne pravna) drava, koncentracija vlasti, monopolistika uloga jedne stranke, i oslanja se na teror. Totalitarna vlast ima iskljuivu kontrolu nad gospodarstvom, javnim mijenjem i vojskom. U novijoj povijesti razlikujemo desni i lijevi totalitarizam. Desni se oslanja na ogorenu srednju klasu u drutvima koja se nalaze u gospodarskim krizama (Njemaka nakon I svjetskog rata). Lijevi totalitarizam ima revolucionarne ideje mijenjanja postojee drutvene strukture u potpuno novi poredak (komunizam).

1.5. POLITIKE IDEOLOGIJE Rije ideologija se poinje se koristiti krajem 18.stoljea i to u smislu znanosti o idejama. Danas, openito, pojam ideologija ima negativnu konotaciju pa kada hoemo rei da netko ima krivi ili lo pogled na neke stvari kaemo da ima neku svoju ideologiju. Ideologija je skup ideja i vjerovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenih na odravanje ili promjenu postojeeg stanja u drutvu. Politike ideologije imaju svoju funkciju: 1. Simbolika orijentacija ideologija predstavlja pojedincu skup znaenja, vrednovanja i djelovanja u svijetu te mu tako slue kao putokazi, orijentiri za snalaenje u sloenom svijetu. 2. Legitimacija ideologije slue za tumaenje i opravdavanje drutvenih pojava, pomou njih pojedine skupine u drutvu iznose svoje gledite na stanje u drutvu te se pomou nje legitimiraju. 3. Solidarnost pojedinci se meusobno vie povezuju kroz ideologiju jer ih ona udruuje u pogledima na svijet, stvara se osjeaj zajednitva, identificiraju se neprijatelji i protivnici. Ova funkcija se moe naglaavati upotrebom odreenih simbola i rituala. 4. Identitet pristalice neke ideologije se kroz nju razlikuju od ostalih te se pomou nje identificiraju u drutvu, iskazuju svoju posebnost. Politike ideologije su osnove na kojim apolitike stranke zasnivaju svoje programe. Danas se esto u kategorizaciji ideologija (i stranaka) govori o lijevim (radikalnim) i desnim (konzervativnim) ideologijama (strankama). Ova podjela potie s kraja 18.stoljea i od tada je djelomino promijenila svoje znaenje. Podjela dolazi iz francuske nacionalne skuptine u kojoj su zagovornici ostanka kralja na vlasti sjedili s desne predsjednikog stola, a oni koji su zagovarali ruenje tadanjeg sustava i uvoenje Republike i jednakosti su sjedili s lijeve strane. Postojala je i tree skupina koja je dijelila njihova miljenja, a oni su sjedili s sredini (centar). 9

U politikom ivotu suvremenih drava najee susreemo slijedee etiri velike politike ideologije: 1) Liberalizam kao ideologija povezan je s graanstvom, kapitalizmom i ustavnom dravom. Od svojih poetaka pa sve do danas proao tri razvojne faze kroz koje su se provlaile neke zajednike osobine: a) Izvorni liberalizam se javlja u 18.stoljeu kada se zagovaraju individualna prava i slobode. Temelj liberalizma je individualizam tj. politika i moralna doktrina koja zagovara vrijednosti pojedinog ljudskog bia. Pojmovi koji se jo veu uz liberalizam su sloboda (politika, gospodarska ..) i jednaka prava za sve. b) Socijalni liberalizam se javlja u 20.stoljeu i on smatra da je dobrobit pojedinca (individue) najue povezana s dobrobiti cijele zajednice, tako da oni smatraju da se vlast mora brinuti o problemima kao to su siromatvo, nezaposlenost, mirovinski i zdravstveni sustav .. c) Neoliberalizam se javlja 80-tih godina 20.stoljea i on se prvenstveno orijentira na deregulaciju trita, privatizaciju dravnih poduzea, smanjenje poreza, ukidanje socijalnih pomoi tj. slobodno trite je temelj neoliberalizma. Najpoznatiji svjetski predstavnici ove ideologije su bili britanska premijerka Margaret Thatceri amerii predsjednik Ronald Regan 2) Konzervatizam se javlja kao reakcija na zbivanja tijekom francuske revolucije 1789.g. i razlikujemo nekoliko varijanti konzervatizma: a) Tradicionalni konzervatizam naglaava vanost tradicije i obiaja u nekom drutvu, autoritet i hijerarhija su prirodne pojave, a prava i slobode se izraavaju kroz norme ponaanja u zajednici. b) Romantiki konzervatizam zagovara jednostavan nain ivota proet vjerom i zajednikim osjeajima. Izraava se nostalgija za seoskom prolou i protivi se industrijalizaciji. c) Neokonzervatizam se javlja krajem 20.stoljea i esto se naziva novom desnicom. On se, kao i liberalizam, oslanja na slobodno trite, ali zagovara nacionalizam i domoljublje, istou rase. ili nacije, obiteljsku stegu i patrijahalni autoritet te kransku vjersku poduku. 3) Socijalizam se javlja kao rezultat industrijalizacije, tj. razvojem kapitalizma javlja se i nova radnika klasa koja svoje interese pokuava izboriti kroz socijalistike ideje. Veliku ulogu u stvaranju socijalne ideologije je imao njemaki filozof Karl Marx. Socijalizam dobiva na znaenju u 20.stoljeu, a grana se na nekoliko varijanti: a) Utopijski socijalizam zagovara radikalne promjene u ekonomiji i odnosima vlasnitva te opisuje sve sfere drutvenog ivota na jedan utopijski nain (poetak 19.stoljea). b) Revolucionarni socijalizam je zapravo ono to nazivamo marksizmom ili komunizmom i on zagovara tezu da se drutvo dijeli na proleterijat (radniku klasu) i buroaziju (kapitaliste), te da do promjena treba doi revolucijom. c) Reformski socijalizam odbacuje revolucionarne ideje i pribliava se liberalizmu, prihvaa slobodno trite, ali se zalae za dravnu regulativu vezanu za ljudska prava. Osnovne vrijednosti kojima danas tei socijalizam su egalitarizam, tj. zagovaranje jednakosti meu ljudima, a pogotovo ekonomske (smanjenje velikih razlika izmeu bogatih i siromanih), ali i politike (pravo glasa), moralizam i racionalizam. 4) Nacionalizam je ideologija koja se zasniva na povezivanju ljudi temeljem njihovog mjesta roenja, tj. pripadnosti odreenoj naciji. Nacionalizam se ne zasniva na nekim filozofskim i znanstvenim spoznajama te je njegova teorije vrlo nestabilna, ali mu to omoguuje da se javlja u razliitim kombinacijama s ostalim ideologijama. U ovisnosti kako se kombinira s drugim ideologijama razlikujemo slijedee varijacije nacionalizma: a) Liberalni nacionalizam zagovara ideju da svaka nacija ima pravo na suverenu dravu koja e ukljuivati Ustav, demokraciju te slobodu i prava pojedinca. Problem se javlja kada se odreuje koliko velika treba biti neka zajednica da bi imala pravo na samoodreenje. b) Tradicionalistiki (konzervativni) nacionalizam stavlja naglasak na istou jezika, kulture, vjere i ostalog to je zajedniko jednoj naciji. Zagovarai ove ideologije naciju smatraju kao hijerarhijski ureenu zajednicu, a ne kao zajednicu jednakopravnih graana. c) Integralni nacionalizam je agresivna, ksenofobina i racionalni koncepcija nacionalizma koja se oslanja na militarizam i imperijalizam, jer pretpostavlja hijerarhiju meu nacijama 10

koje se dijele na superiorne i inferiorne. Primjer integralnog nacionalizma su talijanski faizam, njemaki nacionalsocijalizam

1.6.

POLITIKE STRANKE, DRUTVENI POKRETI I INTERESNE SKUPINE

Politike stranke se pojavljuju krajem 17.stoljea u Engleskoj kada se zapravo javljaju i graanski stalei. Kako su do kraja 19.stoljea pravo glasa imali samo odreeni stalei u drutvu tek tada politike stranke dobivaju svoj pravi i znaajniji smisao. Politike stranke se razvijaju na temelju irenja birakih prava i sustava parlamentarizma. Kolijevka parlamentarizma je Engleska u kojoj su u poetku egzistirale dvije skupine koje moemo nazvati prvim politikim strankama. To su bili konzervativci (torijevc) i liberali (vigovci). 1902.godine se osniva laburistika stranka koja potiskuje liberale i sve do danas te dvije stranke (konzervativna i laburistika) imaju najvei utjecaj na politiki ivot Velike Britanije. Prve politike stranke u Hrvatskoj se javljaju krajem 19.stoljea, a svoj znaaj gube nakon drugog svjetskog rata. Uspostavljanjem viestranaja (pluralizma) u zadnjem desetljeu 20.stoljea politike stranke ponovno u Hrvatskoj dobivaju na znaaju i jedan dio njih se temelji na programima i idejama prvobitnih stranaka koje su se javljale prije (npr. HSS, HSP). 1861.godine osnivaju se prve stranke u Hrvata: Stranka prava, Narodna stranka, Hrvatska liberalna stranka (narodnjaci), Hrvatska ustavna stranka (unionisti) i Autonomna stranka. Neke od tih stranaka ubrzo nestaju s politike scene, a neke ostaju na njoj pod istim ili izmijenjenim imenom. Stranka koja se javlja neto kasnije, ali ostavlja duboki trag u hrvatskoj politici je Hrvatska seljaka stranka, a poinju se javljati i srpske stranke. Nakon gotovo pola stoljea nepluralistike vladavine Komunistike partije, politike stranke u Hrvatskoj dobivaju na znaaju 1990.godine kada se odravaju prvi slobodni viestranaki izbori nakon drugog svjetskog rata. Toj promjeni prethodilo je ruenje Berlinskog zida i raspad SSSR-a, tj. promjene koje su nastale u svijetu, a pogotovo u onome dijelu koji je ivio pod kontrolom komunistikog sustava. Na prvim izborima zabiljeeno je 36 stranaka dok ih je u 2008.godini registrirano 110. Politike stranke se u Hrvatskoj danas mogu podijeliti na ljevicu, desnicu i centar, a esto se one same svrstavaju na lijevi ili desni centar. Najznaajnije stranke, koje u veoj ili manjoj mjeri sudjeluju i u formiranju dravne politike na nacionalnoj ili lokalnoj razini, moemo prema orijentaciji podijeliti na: - Izrazito lijeve stranke: Socijaldemokratska unija (SDU), Socijalistika radnika partija (SRP) i Akcija socijaldemokrata hrvatske (ASH) - Lijevi centar: Socijaldemokratska partija (SDP) - Centar: Hrvatska seljaka stranka (HSS), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Demokratski centar (DC) - Desnica: Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska kransko-demokratska unija (HKDU) i Hrvatska ista stranka prava (HSP) - Regionalne stranke: Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski savez slavonije i Baranje (HDSSB) i Primorsko-goranski savez (PGS) Politike stranke su organizacije usmjerene na osvajanje legitimne kontrole nad dravnom vlau, putem izbora. One su drutvene grupe koje djeluju na temelju svog programa, a cilj njihovog djelovanja je pobijediti na izborima i osvojiti politiku vlast. Razlozi postojanja poslitikih stranaka: predstavljanje razliitih interesa, ukljuivanje pojedinaca u politiki ivot, 11

sudjelovanje biraa u politikom ivotu, organiziranje i voenje vlasti Politike stranke se osnivaju na principu dobrovoljnog ulanjivanja i njihovo djelovanje ima smisla u drutvima gdje postoji mogunost slobodnog izbora izmeu razliitih mogunosti. Politike stranke izraavaju stavove pojedinih drutvenih skupina, slojeva. Politike stranke se razlikuju prema: - svom politikom programu - drutvenom sloju koji predstavljaju - nainu organizacije svog djelovanja - obliku i sredstvima kojima se koriste u provoenju svojih ideja i ciljeva Prema navedenim razlikama prema strankama i prema ideologiji na koju se oslanjaju politike stranke se mogu podijeliti na nekoliko skupina. Najea podjela politikih stranaka je na: a) Konzervativne stranke pokuavaju stvoriti sustav vrijednosti koji ele sauvati od naglih promjena one zastupaju tradicionalistiko miljenje te priznaju i opravdavaju postojee hijerarhijsko stanje. Naglasak stavljaju na zajednicu, a ne na pojedinca. b) Liberalne stranke u svojim programima istiu ideje slobode i vjere u um i razum pojedinca. One su politiki temelj suvremene demokracije to obuhvaa suverenitet naroda, triobu vlasti, ljudska i graanska prava i slobode. c) Socijaldemokratske stranke svoje ciljeve postiu reformistikim metodama. Temeljnim vrijednostima smatraju slobodu, ravnopravnost i solidarnost. Veliki utjecaj socijaldemokracija je imala i jo ima na politiki ivot Njemake d) Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku, tj. temeljne vrijednosti su im ovjek i njegovo dostojanstvo. esto se javljaju i regionalne stranke koje mogu biti kombinacija neke od gore navedenih, a osnovni cilj im je zastupanje regionalnih interesa. Sve stranke imaju svoje funkcije kojima uvruju djelovanje politikog sustava: reprezentacija, politike stranke su nositelji programa i interesa razliitih drutvenih slojeva konkurencija, politike stranke omoguuju nadmetanje nositelja odreenih programa u osvajanju vlasti integracija, politike stranke djeluju na postizanju ravnotee u djelovanju politikog sustava

Odnos izmeu pojedinca i neke politike stranke, tj. njegovo sudjelovanje u politikom djelovanju te stranke, moe biti postavljeno na slijedeim razinama: simpatizer stranke je netko tko glasuje za neku stranku i podrava njen program, ali nije ulanjen u tu stranku lan stranke je ulanjen u stranku, podrava njezin program, ali ne sudjeluje aktivno u njezinom radu aktivist stranke je lan stranke koji aktivno sudjeluje u provoenju programa stranke i njezinim stranakim poslovima: pripremanje predizborne kampanje, lijepljenje plakata i sl. profesionalni funkcioner stranke izravno sudjeluje u definiranju programa i politike stranke, predstavlja stranku u javnosti i nalazi se na izbornim listama Ovisno o broju stranaka u nekoj dravi i njihovom meusobnom odnosu razlikujemo slijedee stranake sustave: 1. Jednostranaki sustavi obino se povezuju s totalitarizmom. To su sustavi u kojima je zakonom doputeno djelovanje samo jedne stranke koja nadzire sve razine vlasti (danas ih imaju Kina, Sj.Koreja )

12

2. Sustavi s dominantnom strankom su takvi sustavi u kojima je doputeno djelovanje vie stranaka, meutim imamo jednu dominantnu stranku koju oporba ne moe ugroziti zbog svoje podijeljenosti (Indija Kongresna stranka, Meksiko revolucionarno-institucionalna stranka.) 3. Dvostranaki sustavi su takvi sustavi u kojima imamo dvije jake stranke, a obje imaju podjednake izglede na izborima za osvajanje vlasti. Njihovi programi su uglavnom slini, a razlikuju se samo u detaljima. Osim njih postoje i druge stranke, ali njihov utjecaj je zanemariv (SAD Demokrati i Republikanci; Velika Britanija Laburisti i Konzervativci) 4. Dva plus stranaki sustavi su danas dosta zastupljeni, a sastoje se od dvije znaajnije stranke (od kojih niti jedna ne moe samostalno formirati vlast) te jedne ili nekoliko manjih, relevantnih stranaka koje onda donose prevagu u formiranju vlasti (npr. u Njemakoj imamo dvije znaajne stranke Kranskodemokratska (CDU) i Socijaldemokratsku (SDP), ali i dvije manje stranke koje odreuju pobjedu Liberalnu stranku i Zelene) 5. Viestranaki sustavi su takvi u kojima ima vei broj stranaka koje osvajaju glasove na izborima, u takvim sustavima se uglavnom osnivaju koalicijske vlade sainjene od vie stranaka, a zbog njihove razliitosti esto dolazi da nestabilnosti (npr. Italija, vedska) Osim politikih stranaka na politikoj sceni neke zemlje ili svijeta djeluju interesne skupine i drutveni pokreti. Interesne skupine su samostalna udruenja graana koja nisu neposredno vezana uz politiku, dravu i borbu za vlast, ve se bave zatitom ekonomskih i drugih interesa svojih lanova. U najznaajnije interesne skupine ubrajamo sindikate, grupe za pritisak (lobiji), razliita profesionalna udruenja te razna enska, kulturna ili portska drutva i organizacije. Sindikati su organizacije koje okupljaju radnike odreenih grana djelatnosti i brane njihove interese. Prvi sindikati nastali su u 19.stoljeu (kada se i javlja radnika klasa) u razvijenim zemljama Europe i Amerike. Sve veim utjecajem drave na gospodarstvo i njezinim posredovanjem izmeu sindikata i poslodavaca, sindikati ponekad dolaze i u sukob s dravom i poprimaju politiki karakter. Najee sredstvo djelovanja sindikata su trajkovi ili obustave rada. trajkovi mogu imati razliit karakter prema tome kako se provode i koliki im je opseg: - bijeli trajk, radnici dolaze na posao, ali ne rade (zabuavanje) - trajk upozorenja, kratkotrajna obustava rada kojom se eli pokazati ozbiljnost sindikata da pokrene obustave veih razmjera - trajk u jednom poduzeu - trajk u cijeloj grani privrede - generalni trajk, u njima sudjeluje velik ili vei dio djelatnika u gospodarstvu neke zemlje Interesne skupine mogu djelovati i kao grupe za pritisak. One utjeu na vladu, stranke, javnost ili lanove parlamenta. Imaju politiki karakter i pritiskom ele ostvariti svoje interese. U SAD-u su ove grupe uglavnom nezavisne, dok u Europi one obino djeluju unutar pojedinih stranaka ili drugih udruenja. Drutveni pokreti predstavljaju kolektivne, masovne i spontane akcije ljudi koji pokreu rjeavanje znaajnih drutvenih pitanja i tee drutvenim promjenama. Oni okupljaju ljude razliite dobi, vjere, spola, nacionalnosti, a okrenute su kvaliteti ivota pojedinca, nemaju vrstu organizaciju i hijerarhiju, a koriste se drugaijim oblicima djelovanja: prosvjedi, demonstracije, peticije

13

1.7.

IZBORI

Izbori su temeljni politiki proces koji poiva na izbornim pravima ljudi. Prilikom provoenja izbora treba voditi rauna o slijedeim elementima: zakonska odreenost za raspisivanje izbora utvrivanje pravila provoenja i nadzora izbora mehanizam provoenja izbornih rezultata

Izbori u demokratskim dravama moraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi bili prihvaeni: moraju biti slobodni i poteni, moraju biti tajni i opi, moraju biti kompetitivni S bozirom na broj politikih stranaka koje na izborima konkuriraju izbori se dijele na: Kompetitivne karakteristini za demokratske drave (SAD, Kanada, Novi Zeland, Japan) Polukompetitivne (semikompetitivne) autoritarne drave (Latinska Amerika, Afrika, Rusija) Nekompetitivne diktature (afrike i azijske diktature) Dananje izborno pravo ima etiri karakteristike, ono je: - ope znai da svi imaju pravo birati i biti birani uz odreena ogranienja kao to su punoljetnost i dravljanstvo (i da pravomonom sudskom odlukom nisu lieni poslovne sposobnosti) - jednako jedna osoba jedan glas - tajno slobodno izraavanje volje svakog biraa se osigurava tajnou njegovog izbora - izravno birai neposredno odreuju svoje politike predstavnike Kao oblik izbora imamo i referendum. Referendum predstavlja izravno politiko odluivanje naroda po nekom vanom pitanju za dravu. Na referendum se gleda kao na najvii oblik demokracije jer predstavlja izravno oitovanje naroda o nekom pitanju. Izgled stranakog sustava uvelike ovisi o izbornom sustavu koji vlada u dravi. Razlikujemo dva osnovna tipa izbornih sustava: a) b) Veinski izborni sustav je takav u kojem onaj tko dobije najvie glasova odnosi pobjedu. U takvom sustavu male stranke imaju slabe izglede i on odgovara uglavnom dvostranakim ili dva plus stranakom sustavu (moe biti relativni veinski i apsolutni veinski) Proporcionalni (razmjerni) izborni sustav je takav u kojem stranka dobiva zastupnika mjesta proporcionalno postotku glasova koje je dobila na izborima. Takav sustav odgovara manjim strankama i stranakim sustavima s veim brojem stranaka, a vlada se esto mora sastavljati na temelju koalicija (Hrvatska ima ovakav sustav i stranka, da bi ula u parlament, mora na izborima osvojiti najmanje 5% glasova) Kombinirani ili mjeoviti izborni sustav kombinacija prethodno navedenih sustava

c)

Mijeoviti izborni sustav, koji je postojao u Hrvatskoj do 2000.godine, a on podrazumijeva kombinaciju ova dva sustava kada se izbor jednog dijela zastupnika bira na veinski nain, a drugi dio zastupnika na proporcionalni nain. U Republici Hrvatskoj od prvih viestranakih izbora 1990. do danas razlikujemo nekoliko vrsta izbora: Izbori za Zastupniki dom Hrvatskog sabora, prema proporcionalnom sustavu 14

-

Izbori za predsjednika Republike koji se odravaju prema veinskom sustavu Izbori ja jedinice lokalne uprave i samouprave, na kojima se biraju vodstva upanija, gradova i opina

1.8.

USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

( TRIOBA VLASTI , PARLAMENTARIZAM, PREDSJEDNIKI I POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV) U veini modernih drava (osnovno obiljeje demokracija) vlast je podijeljena na tri dijela: 1. Zakonodavnu koja donosi zakone, a izraena je u predstavnikom tijelu (parlament, sabor, skuptina..) 2. Izvrnu - koja provodi zakone, predstavljaju vlada i predsjednik 3. Sudbenu koja tumai zakone i odreuje sankcije prema onima koji je kre, a predstavljaju ju sudovi Sve demokratske drave imaju predsjednika (ili monarha) na elu drave, ali njihova, zakonom utvrena , mo se razlikuje, stoga prema odnosu izmeu parlamenta (zakonodavne vlasti) i predsjednika (izvrne vlasti) razlikujemo tri sustava: Parlamentarni sustav (parlamentarizam) je sustav u kojem zakonodavno tijelo ima najveu mo. Birai na izborima biraju predstavnike u zakonodavno tijelo, a zatim jedna ili vie politikih stranaka koje su pobijedile na izborima dogovaraju i izabiru vladu. Predsjednika (uglavnom) bira parlament i on ima simboliku i ceremonijalnu ulogu. Postoji kontrola vlade od strane parlamenta (ovakav sustav imaju Italija, Njemaka, Hrvatska). Predsjedniki sustav (prezidencijalizam) je sustav u kojem predsjednik nije odgovoran parlamentu, ima pravo veta na odluke parlamenta, moe raspustiti parlament, ako on izglasa nepovjerenje vladi, a parlament ne moe niim blokirati predsjednike odluke. Manja kontrola izvrne vlasti od strane parlamenta (predsjedniki sustav ima SAD) Polupredsjedniki sustav (semiprezidencijalizam) je politiki sustav koji ima znaajke i parlamentarnog i predsjednikog sustava. I vlada i predsjednik imaju odreene upravne ovlasti, a predsjednikove su vee i odluujue. Zakoni stupaju na snagu tek nakon to ih potpie predsjednik. Predsjednika biraju birai, a predsjednik imenuje kandidata za premijera (ovdje je primjer Francuska)

-

-

1.9. USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKER HRVATSKAZAKONODAVNA VLAST IZVRNA VLAST SUDBENA VLAST

SABOR

PREDSJEDNIK ZASTUPNIKI DOM

VLADA

USTAVNI SUD

VRHOVNI SUDUPANIJSKI SUDOVIVISOKI TRGOVAKI SUDOVI

OPINSKI SUDSUDSUDOV

UPRAVNI SUD

TRGOVAKI

II SUDOVI

SUDOVI

15

1.9.1. HRVATSKI SABOR Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u R Hrvatskoj, najvaniji i temeljni organ drave, odreuje pravne uvjete djelovanja svih ostalih dravnih organa. Ima jednodomnu strukturu: Zastupniki dom predstavniko nadlenosti Hrvatskog sabora tijelo graana koje samostalno odluuje o svim pitanjima iz

HS moe imati od 100-160 zastupnikih mjesta (trenutno ih ima153), a zastupnici u HS se biraju na parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine. Od ukupnog broja, 140 zastupnika bira se na temelju proporcionalnih izbora sa stranakih lista u 10 izbornih jedinica, 8 predstavnika biraju nac.manjine, a ostatak mjesta zauzimaju predstavnici iz dijaspore. HS redovno zasjeda dva puta godinje, izmeu 15.sijenja i 15. srpnja te 15.rujna i 15. prosinca. HS se na zasjedanje moe pozvati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Zastupnici u HS se biraju na parlamentarnim izborima na mandat od etiri godine. HS se rasputa po isteku mandata, u sluaju prijevremenih izbora, a moe ga raspustiti i Predsjednik republike u skladu sa svojim ovlastima. HS ima predsjednika (Luka Bebi) te od dva do pet potpredsjednika (eks, Jarnjak, Frii, Antunovi i Mimica), a ustrojstvo i nain rada se ureuje poslovnikom o radu HS. Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva. Radi uspjenijeg rada HS osnivaju se odbori, tj. komisije (stalni za pravosue, financije, vanjske poslove, gospodarstvo, turizam, ljudska prava), a ima ih 25. Osim to sjede u stalnim odborima, zastupnici su podijeljeni u klubove zastupnika koji okupljaju sve zastupnike jedne politike stranke u Saboru, a najee nose jednake nazive kao i politike stranke kojima pripadaju. Klub zastupnika mogu osnovati:

politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika, dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, najmanje tri nezavisna zastupnika, zastupnici iz reda nacionalnih manjina HS odluke donosi na tri naina:

obinom veinom veina prisutnih zastupnika i veina zakona se donosi na ovaj nain (meutim mora biti prisutan kvorum (50% + 1 od ukupnog broja), to znai da bi HS mogao donijeti zakon mora biti prisutno najmanje 77 zastupnika) - veinom svih zastupnika svi zastupnici moraju biti prisutni i na ovaj nain se donose zakoni koji se odnose na ljudska prava, izborni sustav, nain rada dravnih tijela, te lokalne i podrune samouprave - veinom svih zastupnika, na ovaj nain se donose zakoni koji reguliraju pitanja nacionalnih manjina, odluka o prelasku oruanih snaga preko granica R Hrvatske , promjeni Ustava i promjeni granica RH. Zastupnici HS na poetku zasjedanja imaju pravo postavljati pitanja lanovima Vlade o njihovom radu, a to je poznato pod nazivom aktualno prijepodne ili aktualni sat. Ovlasti HS : - odluuje o donoenju i promjeni Ustava - donosi zakone 16

-

-

donosi dravni proraun odluuje o ratu i miru donosi akte kojima se izraava politika HS donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane odluuje o promjenama granica raspisuje referendume obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja nadzire rad Vlade RH

Dravni proraun utvruje dravne prihode i rashode. Proraun se obino donosi krajem godine za iduu godinu, a njime se planiraju dravni trokovi za iduu godinu(za kolstvo, obranu, zdravstvo..) te dravni prihodi od poreza (na dodanu vrijednost, na dohodak..) Referendum je izravno izjanjavanje graana o pojedinom pitanju od opeg drutvenog interesa. HS moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, zakona i drugim pitanja iz njegovog djelokruga rada. Referendum moe raspisati i Predsjednik RH na prijedlog Vlade. HS e raspisati referendum ukoliko to zatrai 10% od ukupnih biraa. Odluka donesena na referendumu je obvezujua. Za uspjeno i dobro obavljanje posla, zastupnicima se moraju jamiti odreena prava, a to su: Slobodni mandat zastupnici imajupravo djelovati prema vlastitom miljenju bez opasnosti da e zbog toga snositi posljedice, suprotno tomu je obvezujui mandt koji imaju npr.sindikalni voe ili studentski predstavnici Imaju imunitet Primaju stalnu novanu naknadu

6. Saziv Hrvatskog sabora Naziv stranke

Stranakih zastupnika Hrvatska demokratska zajednica - 66 HDZ Hrvatska narodna stranka HNS 6 Liberalni demokrati - LD Hrvatska seljaka stranka - HSS 6 Hrvatska socijalno-liberalna stranka 2 - HSLS Hrvatska stranka prava - HSP 1 Hrvatska stranka umirovljenika - 1 HSU Istarski demokratski sabor - IDS 3 Hrvatski demkratski savez 3 Slavonije i Baranje - HDSSB Samostalna demokratska srpska 3 stranka - SDSS Slavonsko-baranjska hrvatska 1 stranka - SBHS Socijaldemokratska partija - SDP 56 Stranka demokratske akcije 1 Hrvatske SDA HR Nezavisni zastupnici 5 Ukupno:

Nestranakih zastupnika -

Ukupno 66 6 6 2 1 1 3 3 3

-

1 56 1 5 153 17

1.9..2 PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Prema Ustavu Predsjednik RH predstavlja i zastupa dravu u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje dravne vlasti te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Predsjednik se bira na opim (predsjednikim) izborima na vrijeme od 5 godina. Netko za predsjednika moe biti biran najvie dva puta. Za predsjednika se moe kandidirati svaka punoljetna osoba dravljanin RH koja skupi 10 000 potpisa biraa. Predsjednikom postaje onaj kandidat koji osvoji apsolutnu veinu glasova biraa koji su izali na izbore (50% + jedan glas). Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije veinu glasova, izbori se ponavljaju nakon 14 dana (drugo krug), u koji ulaze samo dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najvie glasova. Izbori se moraju provesti u roku od 30-60 dana prije isteka mandata starog predsjednika. Prvi predsjedniki izbori u neovisnoj RH odrani su 1992.g pobjeda F. Tumana (56,7% glasova) 1997.g. pobjeda F. Tumana (61,4% glasova) 1999.g.- Tuman umire, a v.d. postaje tadanji predsjednik Sabora V. Pavleti kojeg je nakon izbora poetkom 2000.g. zamijenio novi predsjednik Sabora Z. Tomi 2000.g. odravaju se predsjedniki izbori 1. krug S. Mesi i D. Budia, u 2. krugu pobjeuje S. Mesi 2005.g. pobjeda Mesia (48,9%) u 2. krugu nad J. Kosor (20,3%) 2010.g. pobjeda Ive Josipovia Prilikom preuzimanja dunosti Predsjednik polae prisegu, a mora podnijeti i ostavku na lanstvo u politikoj stranci u kojoj se prije izbora nalazio. Kao predsjednik ne moe obavljati ni jednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Predsjednik u suradnji s Vladom RH oblikuje i provodi vanjsku politiku zemlje, na prijedlog Vlade RH postavlja efove diplomatskih misija i imenuje veleposlanike. Predsjednik RH je vrhovni zapovjednik oruanih snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. Predsjednik RH u suradnji s Vladom RH usmjerava rad tajnih slubi. Postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH moe pokrenuti Hrvatska sabor, veinom glasova, a odgovornost mu utvruje Ustavni sud. Ukoliko mu se utvrdi odgovornost, predsjedniku prestaje dunost po sili zakona. Predsjednik RH na prijedlog Vlade RH moe raspustiti HS ukoliko on ne izglasa povjerenje Vladi na njezin zahtjev ili ako u roku od 120 dana od predlaganja ne prihvati dravni proraun. Prema Ustavu Predsjednik RH: - raspisuje izbore za Sabor i saziva ga na prvo zasjedanje - raspisuje referendume u skladu s Ustavom - povjerava mandat za sastavljanje Vlade, osobi koja na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Saboru uiva povjerenje veine svih zastupnika - daje pomilovanja - dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom

18

1.9.3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa zakonom, a ini ju njezin predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika te ministri. Ostale lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik povjerio mandat za sastavljanje Vlade. U roku od 30 dana od trenutka prihvaanja mandata za sastavljanje vlade, mandatar treba HS, predstaviti Vladu i njezin program te zatraiti glasovanje. Vlada stupa na dunost ako ju potvrdi veina svih zastupnika. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik mu moe produiti rok za jo 30 dana, a ako mi u tom roku ne sastavi Vladu, ili ako predloenu Vladu Sabor ne prihvati, Predsjednik RH e mandat za sastavljanje Vlade povjeriti drugoj osobi. Ukoliko se Vlada ne moe sastaviti Predsjednik e imenovati privremenu i nestranaku Vladu te e istodobno raspisati prijevremene izbore. Vlada RH je odgovorna HS, a predsjednik i lanovi Vlade su zajedniki odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a pojedinano su odgovorni za svoje podruje rada. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom lanu Vlade ili Vladi u cjelini moe potaknuti sam predsjednik Vlade ili najmanje 1/5 zastupnika u HS. Odluka o nepovjerenju se donosi ako je za nju glasovala veina svih zastupnika, a ukoliko se nepovjerenje izglasa, predsjednik Vade, njezin lan ili Vlada u cjelini podnose ostavku. Ovlasti Vlade RH su : - predlae zakone i druge akte HS - predlae dravni proraun - provodi zakone i druge odluke Sabora u djelo - vodi vanjsku i unutarnju politiku - usmjerava i nadzire rad dravne uprave - brine o gospodarskom razvitku zemlje - usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi - obavlja druge poslove odreene Ustavom

Trenutni sastav Vlade RH je slijedei: ____________________________________________________________________________________________ _ Predsjednica Vlade - Jadranka Kosor Potpredsjednici - Gordan Jandrokovi - Petar obankovi - Darko Milinovi - Domagoj Ivan Miloevi - Slobodan Uzelac - Boidar Pankreti

19

Ministarstva: 1. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti 2. Ministrastvo vanjskih poslova i europskih integracija 3. Ministarstvo unutarnjih poslova 4. Ministarstvo financija 5. Ministarstvo obrane 6. Ministarstvo pravosua 7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 8. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 9. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva 10. Ministarstvo poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja 11. Ministarstvo kulture 12. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva 13. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta 14. Ministarstvo turizma 15. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva 16. Ministarstvo uprave

- Tomislav Ivi - Gordan Jandrokovi - Tomislav Karamarko - Martina Dali - Davor Boinovi - Draen Bonjakovi - Boidar Kalmeta - Darko Milinovi - uro Popija - Petar obankovi - Jasen Mesi - Branko Bai - Radovan Fuchs - Damir Bajs - Boidar Pankreti - Davorin Mlakar

U Vladi se nekad nalaze i ministri bez portfelja to znai da takvi ministri nisu na elu niti jednog ministarstva ve pomau u koordinaciji sloenijih poslova. 1.9.4. SUDBENA VLAST REPUBLIKE HRVATSKE Sudbenu vlast obavljaju sudovi, ona je samostalna i neovisna. Najvii sud u R Hrvatskoj je Vrhovni sud koji osigurava jedinstvenu promjenu zakona i ravnopravnost graana. Sudske rasprave su javne, a presude se izriu javno i u ime R Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili jednog njezinog dijela ako je to u interesu morala, javnog reda ili dravne sigurnosti. Na elu Vrhovnog suda nalazi se predsjednik Vrhovnog suda kojeg na prijedlog Predsjednika RH te uz miljenje sudaca Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor. Sudaka dunost je stalna, a sudac e biti razrijeen dunosti ako to sam zatrai, izgubi sposobnost obavljanja sudskog posla, bude osuen za kazneno djelo, kada navri 70 godina i ako to odlui Dravno sudbeno vijee zbog poinjenog tekog stegovnog djela. Suce (osim sudaca Ustavnog suda te predsjednika Vrhovnog suda) imenuje i razrjeuje Dravno sudbeno vijee (DSV), a lanove DSV bira HS na vrijeme od 4 godine iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Uz sudbenu vlast je vezan i Ustavni sud R Hrvatske. Njega ini 13 sudaca koje imenuje HS na vrijeme od 8 godina iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Sudci ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici HS, a istovremeno ne mogu obavljati nijednu drugu dunost (niti biti lanovi politike stranke. Prema Ustavu, Ustavni sud RH: - odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom - odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela - rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti 20

-

odluuje o odgovornosti Predsjednika drave nadzire rad politikih stranaka (moe zabraniti njihov rad) nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma 1.9.5. LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Opine, gradovi i upanije se osnivaju zakonom. Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te su povezana zajednikim interesima stanovnitva. Grad je jedinica svako mjesto koje im vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Iznimno, gradom se moe proglasiti i mjesto s manjim brojem stanovnitva, ukoliko za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski). upanija jedinica podrune samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu cjelinu. Teritorij RH je podijeljen na 21 upaniju, s tim da je 21. grad Zagreb. RH ima 127 gradova te 429 opina. Ove jedinice imaju svoja tijela upravljanja: Predstavnika tijela - Opinsko vijee - Gradsko vijee - upanijska skuptina Izvrna tijela - Opinski naelnik i Opinsko poglavarstvo - Gradonaelnik i Gradsko poglavarstvo - upan i upanijsko poglavarstvo Sudska tijela - upanijski i Opinski sudovi Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove od lokalnog znaenja kao to su: ureenje naselja, komunalne djelatnosti, socijalna skrb, briga o djeci, primarna zdravstvena zatita, odgoj i osnovno obrazovanje, protupoarna i civilna zatita itd. upanija obavlja poslove od regionalnog znaenja, koji se odnose na: kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

21

1. 10. LJUDSKA PRAVA I CIVILNO DRUTVO Pojam koji se usko vee uz ljudska prava je demokracija. Temeljne vrijednosti moderne demokracije su slijedee: - svaki ovjek je osoba koja ima svoje dostojanstvo - sloboda - pravna i politika jednakost Ljudska prava ili prava ovjeka su temeljna prava koja pripadaju svakom ovjeku samom injenicom njegova postojanja kao ovjeka. Razlikujemo dva tipa demokracije: 1. Neposredna demokracija ona u kojoj odluke donose svi koji su za njih izravno zainteresirani (danas u obliku referenduma) 2. Predstavnika demokracija ona u kojoj narod bira svoje predstavnike koji u njihovo ime donose odluke Stupanj demokracije nekog drutva se mjeri razinom ljudskih sloboda koje pojedinac moe ostvariti u tom drutvu. Kako se ljudi meusobno razlikuju: prema spolu, rasi, vjeri, nacionalnosti, izgledu, bogatstvu , kroz povijest je dolazilo do raznih neravnopravnosti i ogranienja ljudskih prava. Neprestanom borbom ljudi su podizali razinu ljudskih prava i meusobne ravnopravnosti, a kroz povijest nastali su brojni dokumenti koji su se odnosili na zatitu razliitih ljudskih prava i sloboda najznaajniji takav dokument je Opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a iz 1948.g. jer objedinjuje sva, do tada spominjana, ljudska prava, detaljnije ih obrauje i njene odrednice su mnoge drave stavile u svoje Ustave. Ljudska prava moemo podijeliti prema dva kriterija. Prvi kriterij je nain na koji se ona provode, te ih prema tom kriteriju dijelimo na: 1. Protektivna ili zatitna ljudska prava su ona koja tite pojedinca od samovlasti drave, a ovdje ubrajamo pravo glasa, slobodu govora, politikog opredjeljenja i djelovanja, pravo na privatnost doma .. 2. Razvojna ljudska prava su ona koja se prepoznaju u stalnom razvijanju i proirivanju sloboda pojedinca, a oituju se u djelovanju raznih drutvenih pokreta kao to su pokreti za prava ena, djece, mirovni i antinuklearni pokreti, ekoloki pokreti Drugi kriterij prema kojem moemo podijeliti ljudska prava je onaj prema kojem ljudska prava svrstavamo u tri skupine: 1. Graanska(osobna) prava se odnose na osobnost pojedinca. Ova prava su prirodna i neotuiva svakom ovjeku, a stjeu se roenjem te ih drava svojim djelovanjem ne smije povrijediti: pravo na ivot, sloboda misli, vjerskog opredjeljenja, jednakost pred zakonom, 2. Politika prava - se odnose na slobodu okupljanja i udruivanja, izborna prava te prava na slobodu informacija. Ova vrsta ljudskih prava je direktno povezana s razvojem demokratske drave i predstavnike vlasti, a pojedinac ih stjee punoljetnou. 3. Socijalna ili ekonomske prava su rezultat dugotrajne borbe najirih slojeva drutva za poboljanje svog gospodarskog i drutvenog poloaja pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb, slobodu od siromatva i straha Ova se prava najtee ostvaruju jer ovise o ekonomskom, politikom i kulturnom stanju drave. 4. Prava tree generacije obuhvaaju pravo na mir, zdravi okoli, humanitarnu pomo, politiku, kulturnu i gospodarsku samostalnost. Civilno drutvo je podruje slobodnog izraavanja interesa pojedinca. Kao dravljani svi smo jednaki, ali u civilnoj sferi drutva svatko od nas je poseban, jedinstven i razluit po svojim interesima, sposobnostima i 22

djelatnostima. U suvremenim demokratskim drutvima se pod civilnim drutvom podrazumijevaju sva ona javna djelovanja koja nisu pod izravnim nadzorom drave, a tu ubrajamo djelovanje: dobrovoljnih udruga, interesnih skupina, drutvenih pokreta i politikih stranaka. Organiazcije koje tite ljudska prava su sljedee: Ujedinjeni narodi meuvladina organizacija osnovana 1945.g. u New Yorku s ciljem ouvanja globalnog svjetskog mira i sigurnosti. RH je lanica UN-a od 1992.godine Vijee Europe regionalna meuvladina organizacija sa sjeditem u Strasbourgu osnovana 1949.g. radi razvoja demokracije, zatite ljudskih prava, jaanja pravnih sustava lanica te gospodarskog i drutvenog razvoja. Zalae se za promicanje i zatitu ljudskih prava, jednakost i socijalne pravde, slobodu medija, poboljanje zdravstvenih standarda, zatitu okolia RH je lanica od 1996.g. Amnesty International meunarodna nevladina org. sa sjeditem u Londonu osnovana 1961.g. radi oslobaanja osoba koje su uhiene zbog svojih uvjerenja, boje koe, vjere, spola, etnikog podrijetla i jezika zalau se za ukidanje smrtne kazne i zabranu muenja. U ustavnoj tradiciji mnogih razvijenih zemalja postoji institucija OMBUDSMANA ija je funkcija titi prava graana nasuprot vlastima i dravnom aparatu. Nastala je u vedskoj po.19.st. Tu funkciju u RH obavlja PUKI PRAVOBRANITELJ opoopunomoenik je H sabora te titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti. l. 14. Ustava RH govori o ljudskim pravima. 1.11. EUROPSKA UNIJA Osnovalo ju je esta zemalja prvo 1951.g.u Parizu: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Zapadna Njemaka. Na temelju Ugovora iz Rima 1957. g. (poela je funkcionirati 1. sijenja 1958g.) nastaje Europska ekonomska zajednica, kasnije poznata kao Ekonomska zajednica.. Poetak integracije u Europi, koji je rezultirao nastankom EEZ, zapoeo je osnivanjem Europske zajednice za ugljen i elik. Nju su osnovale navedene drave 1952.g., a uklanjanjem svih ogranienja u trgovini ugljenom, elikom i eljeznom rudom unutar lanica zajednice, nastojale su postati konkurentnijom na meunarodnom tritu. Ujedinjujui se, zemlje zapadne Europe smatrale su da e postati politika i ekonomska sila u svijetu, u kojem su dominirali politiki divovi SAD i bivi Sovjetski savez, odnosno ekonomski divovi SAD i kasnije Japan. U tom smislu postavili su si slijedee ciljeve: - slobodnu bescarinsku trgovinu izmeu zemalja lanica - zajednike carine na proizvode zemalja lanica - slobodno kretanje rada, usluga i kapitala unutar Zajednice - zajedniku politiku na podruju poljoprivrede i transporta - zakonsku zabranu bilo kakvog ogranienja trgovinske konkurencije unutar Zajednice Uvedena je i zajednika novana jedinica euro koja se koristi u transakcijama banaka i poduzea, a dotadanje nacionalne valute bile su u prometu do 28. veljae 2002.g., kada su povuene iz opticaja. Uvoenje i opticaj eura nadzire Europski sustav centralnih banaka (ESCB) koji se sastoji od Europske centralne banke i nacionalnih banaka lanice monetarne unije. Meutim, neke zemlje lanice nisu prihvatile euro kao nacionalnu valutu, ve su zadrale svoje nacionalne valute, npr. Velika Britanija, vedska. Od 1. svibnja 2004.g. (kada se pridruilo 10 novih lanica) Europsku uniju ine 25 zemalja: Austrija, Belgija, Cipar, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, maarska, Malta, Nizozemska, Njemaka, Poljska, Portugal, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska i Velika Britanija. Slubenih je 20 jezika. 23

Dana 20. travnja 2004. godine Europska komisija je objavila pozitivan avis, prema kojem Hrvatska zadovoljava kriterije za status kandidata i za poetak pregovora o punopravnom lanstvu u Europskoj uniji. Najvanije godine u razvoju EU: 1951. 1957. 1973. 1979. 1981. 1986. 1986. 1993. 1995. 1997. 1999. 2001. 2004. 2007. 6 drava (Belgoja, Francuska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Zap. Njemaka) potipsalo je Pariki ugovor i utemeljilo Europsku zajednicu za ugljen i elik Potpisan Rimski ugovori kojima su utemeljene Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. Prvo proirenje: Danska, Irska i Velika Britanija. Odrani prvi izravni izbori za Europski parlament Drugo proirenje: Grka Potpisan je Jedinstveni europski akt kojim se mijenjaju poetni ugovri. Tree proirenje: Portugal i panjolska Stupio na snagu Ugovor iz Mastrichta kojim Europska zajednica postaje EU etvrto proirenje: Austrija, Finska i vedska. Potpisan je ugovor iz Amsterdama Euro je postao sredstvo plaanja u 11 drava EU Potpisan je ugovor iz Nice Peto proirenje: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, Slovenija Nastavak petog proirenja: Bugarska i Rumunjska

Institucije EU-a Iako je velik broj europskih institucija smjeten u nizu europskih gradova, belgijski se grad Bruxelles smatra neslubenom prijestolnicom Europe. U njemu su smjetene brojne europske ustanove (Vijee ministara, Europska komisija, Europski parlament). Najvanija iako ne najmonija institucija EU-a jest EUROPSKI PARLAMENT odluuje o najveem broju pitanja, donosi zajedniki proraun, glasuje o predsjedniku europske komisije. VIJEE EUROPSKE UNIJE ine je ministri vlada drava lanica koji donose sve najvanije odluke vane za funkcioniranje EU-a. EUROPSKO VIJEE u njemu se etiri puta godinje sastaju predsjednici drava ili vlada lanica EU-a kako bi odredili daljnji tijek razvoja EU-a. EUROPSKA KOMISIJA predlau nove propise i zakone, sastoji se od onoliko povjerenika koliko lanica ima EU. Na elu se nalazi predsjednik EK, a pojedini su povjerenici zadueni za odreene resore (poljoprivreda, regionalna politika, humanitarna pomo) EUROPSKI SUD PRAVDE na sudu sjedi po jedan sudac iz svake drave lanice te zajedniki odluuju je li neka drava, tvrtka, institucija ili pojedinac prekrio zajednike (europske) odredbe.

24

GOSPODARSTVO2.1. Pojam gospodarstva i gospodarski sustavi

Do 17. stoljee o ekonomiji se govorilo kao o filozofskoj kategoriji, tj. njome su se bavili filozofi koji su pokuavali objasniti pravednost ekonomskih odnosa. Rije ekonomija potjee od grke rijei oikonomia to znai upravljanje kuom. U tom razdoblju znaajna su dva filozofska pogledana ekonomiju. Merkantilisti su smatrali da je osnovna svrha privreivanja stjecanje kapitala i njegovo oploivanje, a po njima kapital neke nacije se najvie moe poveati vanjskom trgovinom nasuprot njima javljaju se fiziokrati koji se usredotouju na prirodni tijekprema njima stvaranje drutvenog bogatstva se moe ostvariti samo proizvodnjom nove vrijednosti koja se dogaa u poljoprivredi. To su miljenje iskazivali parolom Laisser faire, laisser passer (franc.pustite da stvari idu svojim tijekom). Kasnije je tu parolu prihvatila doktrina klasine ekonomije. Ekonomija se kao znanstvena disciplina javlja prije dva stoljea. Najznaajniji utjecaj na ekonomiju imao je Adam Smith koji je 1776.g. objavio svoji knjigu Bogatstvo naroda u kojoj objanjava da sustav djelovanja cijena i trita moe koordinirati djelovanje ljudi i poduzea bez centraliziranog upravljanja. Veliki utjecaj na razvoj ekonomije iz filozofske kategorije u samostalnu znanstvenu disciplinu imala je industrijska revolucija koja zapoinje u Velikoj Britaniji oko 1760.godine. Veliku kritiku kapitalizma daje Karl Marx u djelu Kapital u drugoj polovici 19.stoljea. Zagovornici ove kritike nalaze svoje argumente u velikim gospodarskim krizama koje su se dogaale 1890-tih i 1930-tih, a socijalisti svoje ideje poinju provoditi 1917.godine u Sovjetskom Savezu. 1980-ih razvijene zemlje zapada dodatno smanjuju utjecaj drave na cijene i industriju. 1990-tih i zemlje istonog bloka prelaze s planske privrede na trinu. Ekonomija, isto kao i politika, je nezaobilazna u svakodnevnom ivotu. Ona se ne odnosi samo na poduzea ili dravu nego i na svakodnevni ivot pojedinca. Svi mi kalkuliramo kako u najveoj mjeri ispuniti nae elje i postii maksimalno zadovoljstvo, a pri tome smo ogranieni oskudnim sredstvima. Upravo s tim promiljanjem se bavi ekonomija. Svaki ovjek koji razumski upravlja sa svojim resursima je zapravo ekonomist praktiar (gospodarstvenik). Ekonomiju moemo definirati kao znanost koje prouava na koji nain drutva upotrebljavaju ograniene resurse (izvore) za proizvodnju korisnih dobara (proizvoda i usluga) i nain koko ih raspodjeljuju izmeu razliitih skupina. Gospodarstvo je poseban sustav organizacije za proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju koji obuhvaa djelatnosti, pravila i institucije kojima se te aktivnosti provode. Ako se promatra gospodarstvo na podruju jedne drave kao ukupno gospodarstvo, govori se o nacionalnom gospodarstvu. Prema podrujima koja ekonomija obuhvaa, razlikujemo podruje makroekonomije i mikroekonomije. Makroekonomija prouava funkcioniranje gospodarstva u cjelini i u sklopu toga prouava ekonomske cjeline kao to su npr. razina nacionalne proizvodnje, ukupnu zaposlenost (nezaposlenost), opu razinu cijena, gospodarski rast i sl. Mikroekonomija je podruje ekonomije koje analizira pojedina poduzea, pojedina trita, potroae, pojedine cijene, trokove i sl. Makroekonomija se temelji na mikroekonomiji jer se sastoji od velikog broja pojedinih trita, pa se ova dva podruja ekonomije ne mogu promatrati posebno jer svaka promjena u jednom podruju e se odraziti promjenom u drugom.

25

2.2.

Temeljni ekonomski problem ogranienost

Da bi se ovjek odrao u ivotu, mora privreivati. Privreivanje je svjesna ljudska djelatnost kojom se nastoji smanjiti ogranienost dobara kojima se zadovoljavaju ljudske potrebe. Potreba je zahtjev pojedinca za dobrima radi uklanjanja osjeaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajueg blagostanja. Dobro je sredstvo koje moe zadovoljiti neku potrebu. Dobra moemo podijeliti na: Neograniena u neogranienim koliinama mogu zadovoljiti potrebe, i koliko god se troe uvijek ih ima. Npr. zrak, suneva toplina, svjetlost, more Ova dobra nisu predmet privreivanja jer nisu ograniena, nazivaju se jo i slobodna dobra. Ograniena ograniena su ona dobra koje se u prirodi nalaze u ogranienim koliinama u odnosu na ljudske potrebe. U ograniena dobra ubrajamo i ekonomska dobra. Ekonomsko dobro je svaka stvar ili usluga koja je eljena i rijetka, a rezultat je privreivanja. Ekonomska dobra dijelimo na: - proizvode materijalni su, opipljivi, ne moraju se potroiti odmah nakon proizvodnje, ve se mogu uskladititi kao zaliha za buduu potronju - usluge nematerijalne su, neopipljive, ne mogu se skladititi niti prenositi (frizer, lijenik, instruktor) U ekonomiji se prouava troak. Problem se svodi na to kako odabrati uporabu ogranienih resursa za zadovoljavanje neogranienih elja ljudi, jer ljudi ele potroiti mnogo vie nego to se u jednoj dravi (gospodarstvu ) moe proizvesti. Zakon ogranienosti objanjava da su dobra ograniena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti. Osnovni problem svakog gospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i neogranienih elja. I pojedinac i drava suoeni su s problemom ogranienih resursa. Pojedinci nemaju dovoljno novca da kupe ono to ele. Niti jedna drava nema dovoljno resursa da zadovolji elje cjelokupnog stanovnitva raspolae fiksnom koliinom zemlje, ume, ruda i drugih prirodnih resursa, i u svakom trenutku ima i odreen broj tvornica, strojeva, orua i radnika. Odabir jednoga uvijek znai i odricanje od drugoga, a druga najbolja varijanta od koje se odustaje zove se oportunitetni troak. On se uvijek javlja kada imamao ogranienost nekog od resursa novac, prirodni izvori, pa ak je i vrijeme ogranieno. Drava se takoer susree s oportunitetnim trokovima. Vlada mora, npr. odluiti koliko e potroiti na nacionalnu obranu, koliko na obrazovanje, znanost i dr. javne djelatnosti. Kako ima ogranien iznos novca, posljedica odluke da se troi vie npr. na nacionalnu obranu, je manje troenja na neko drugo podruje drutvenog ivota.

26

2.3.

Temeljna ekonomska pitanja

Postoje tri temeljna ekonomska pitanja na koja svako gospodarstvo mora odgovoriti: TO proizvesti - moramo si postaviti pitanje koju robu i usluge elimo ponuditi tritu (potroaima) i u kojim koliinama. Treba ima ti na umu da proizvodnje jednog dobra podrazumijeva odustajanje od proizvodnje nekog drugog dobra. Drutvo mora odgovoriti na pitanje koje dobro i u kojim koliinama e proizvesti od velikog broja moguih dobara. Razliita drutva na razliite naine izabiru to e proizvoditi. KAKO proizvesti - nakon odabira to emo proizvesti treba odrediti tehnike i tehnologije s kojima emo neko dobro proizvesti, a da zadovoljimo odgovarajue kriterije kao to su kvaliteta, koliina u odreenom vremenu, isplativost, a pri tome moramo voditi rauna da su trokovi proizvodnje to nii. ZA KOGA proizvesti, to je pitanje koje se odnosi na distribuciju, tj. plasman dobara meu lanovima zajednice. Tko e se koristiti proizvedenim dobrima. Kako e se ostvarena dobra razdijeliti izmeu razliitih kuanstava i koliki e dohodak ona ostvariti. Dobra se mogu rasporediti na temelju potrebe ili razmjera prema koliini dobara to ga svaki pojedinac proizvede, ili tako da se za sve osigura priblino jednak udio dobara. Pitanje raspodjele dohotka rjeava se na razliite naine u razliitim drutvima. Razvijena gospodarstva to temeljno pitanje rjeavaju odlukama o kupnji i prodaji na tritu. Ponekad vlade poduzimaju i politike mjere u rjeavanju dijela gospodarstvenih pitanja. Ova pitanja si ne moemo postavljati odvojeno ve ih moramo promiljati kao jednu cjelinu. Istovremeno moramo razmatrati mogunosti koji proizvod bi mogli ponuditi tritu s pitanjem tko bi kupovao taj proizvod, a to je povezano i s nainom proizvodnje tog proizvoda (npr. ukoliko odluimo proizvoditi skupocjene, unikatne satove moramo raunati s time da e nai kupci biti nekolicina bogatijih ljudi u svijetu, a to znai da e se satovi proizvoditi u malim serijama, emu treba prilagoditi i nain proizvodnje u ovom sluaju to bi bila runa proizvodnja). Uz pitanje gospodarstva, pogotovo onog koje se temelji na trinim principima, obavezno se javljaju pojmovi ponude i potranje. Njihove odnose moemo prokazati slijedeom shemom:

Potranja (demand) za razliitim dobrima

Cijene na tritima roba i usluga

Ponuda (supplay) OUTPUTA

Kuanstva potroai

Poduzee business

Ponuda INPUTA

Cijene na tritima glavnica

Potranja za radom, zemljom i kapitalom

27

Tri osnovne ekonomske zadae, tj. odluivanje to, kako i za koga. Zapravo se svode na biranje izmeu inputa i outputa. INPUTI su sve ono to ulazi u neki proces proizvodnje robe, usluge i preirodni resursi. Njihovim kombiniranjem se stvaraju outputi. OUTPUT je ono to nastaje kao rezultat proizvodnje,a to su razliita dobra (proizvodi i usluge), a mogubiti namjenjeni potronji ili daljnjoj proizvodnji.

2.4.

initelji proizvodnje

initelji proizvodnje (inputi proizvodnje) su svi prorodni, proizvedeni i ljudski izvori koji su ogranieni, koriste se u proizvodnji dobara, tj . za dobivanje outputa (proizvoda i usluga). initelje proizvodnje moemo svrstati u slijedee skupine: 1. Prirodni izvori prirodno bogatstvo koje ljudi upotrebljavaju u procesu proizvodnje, bilo da je rije o prirodnoj energiji koja se iskoritava ili o materiji koja se upotrebljava u proizvodnom procesu. Tu ubrajamo: naftu, plin, ume, rudno bogatstvo, voda itd. ovi se izvori smatraju zadanim ili fiksnim jer se ne mogu brzo poveavati ili ih je teko otkriti. 2. Rad razliite ljudske mentalne i fizike sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju proizvoda i usluga. Rad je ljudsko vrijeme provedeno u proizvodnji (npr. radei u tvornici, obraujui zemlju, pruajui razliite usluge). Rad je najvaniji input proizvodnje. Za razliite radne operacije potrebni su razliiti stupnjevi obrazovanja. 3. Kapital je oblik trajnih dobara jednog gospodarstva koji slui za proizvodnju drugih dobara (kapital stvara novu vrijednost). Neka dobra mogu istodobno biti potroaka ii kapitalna dobra, npr. aubomobil ukoliko ga koristimo za vlastite potrebe on je potroako dobro, ali ukoliko njime obavljamo taxi usluge ili ga koristimo za obuku vozaa u auto-koli, on je kapitalno dobro. U kapital ubrajamo opremu, alat, zgrade, prijevozna sredstva te financijski kapital novac, kojim je mogue kupiti kapitalna dobra. 4. Poduzetnitvo je ljudska aktivnost kombiniranja resursa, organiziranja aktivnosti i njihovo voenje radi proizvodnje proizvoda i usluga. Poduzetnici su osobe kojese angairaju u poduzeu za pronalaske, organizaciju proizvodnje i preuzimanje rizika. 2.5. Ekonomski (gospodarski) sustavi

Ekonomski sustav je gospodarski poredak koji se sastoji od odreenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvu te ini okvir za nalaenje odgovora na temeljna ekonomska pitanja. Tri osnovne metode donoenja ekonomskih odluka u svezi s temeljnim ekonomskim pitanjima su obiaj, komanda i trite pa na temelju toga moemo razlikovati tri alternativna ekonomska sustava i to obiajno (tradicionalno ), komandno ( plansko ) i trino gospodarstvo. Obiajna (tradicionalna) gospodarstva uglavnom bila zastupljena u prolosti, iako se i danas mogu nai u nekim primitivnim civilizacijama i neindustrijskim podrujima svijeta u kojima nema nacionalnog gospodarstva. Umjesto toga postoje mnoga odvojena gospodarstva unutar obitelji ili plemena. Rjeenje pitanja to, kako i za koga proizvoditi tradicionalno se prenosi od starijih na mlae. U komandnom (planskom) gospodarstvu drava donosi sve odluke u svezi s proizvodnjom i raspodjelom. U ovim gospodarstvima resursi su uobiajeno dravno vlasnitvo, te drava daje naloge proizvoaima koje proizvode proizvoditi, u kojim koliinama i po kojim cijenama ih treba prodavati - to se uglavnom odreuje donoenjem planova. Temelji se na ekonomskoj doktrini socijalistike ekonomije. Postojalo je u SSSR-u, Kini, ist. 28

Njemakoj). U Hrvatskoj je u vrijeme bive SFRJ(1945.-1990.) na snazi bio samoupravni socijalizam komandno gospodrastvo s mnogim elementima trinog gospodarstva. Trino gospodarstvo odgovore na 3 temeljna ekonomska pitanja (to, kako i za koga proizvoditi) rjeava posredovanjem ponude i potranje i na toj osnovi formiranjem cijena, koje prisiljavaju proizvoaa da proizvode ono to je drutveno potrebno. U ovim gospodarstvima pojedinci donose ekonomske odluke, to, kako i za koga proizvoditi. U iskljuivo trinom gospodarstvu drava ima malu ulogu, obino u zatiti prava pojedinaca, vlasnitva i sl. Trite je regulator cjelokupne proizvodnje. Trino gospodarstvo temelji se na ekonomskim doktrinama fiziokracije, klasine ekonomije i neoliberalne ekonomije. Danas gotovo nijedno gospodarstvo nema obiljeja iskljuivo jednog od ovih sustava, ve su to mjeovita gospodarstva s elementima svih triju oblika. 2.6. Ekonomska politika

Svako gospodrastvo osim trine ravnotee nastoji postii i ekonomsku stabilnost. Ekonomska(gospodarska) stabilnost je optimalno stanje u odnosu izmeu gospodarskog rasta, proizvodnje, zaposlenosti i cijena kroz due razdoblje. Ona se moe postii na 3 naina: slobodnim djelovanjem ekonomskih zakona(ponude i potranje) svjesnim koordiniranjem, planiranjem i usmjeravanjem gospodraskih procesa mjerama i instrumentima ekonomske politike kombiniranjem elemenata trinog mehanizma i dravnog intervencionizma (mjeovtiti sustavi) U svijetu u kojem dominira mjeovito gospodarstvo gospodarska se stabilnost postie slobodnim trinim mehanizmom i ekonomskom politikom drave (Vlade, HNB) Ekonomska (gospodarska) politika sustav mjera i instrumenata kojima drava(Vlada, sredinja banka) svojim intervencionizmom nastoji ostvariti gospodarsku ravnoteu i stabilnost. Ekonomska se politika svodi na 2 osnovna oblika kojima drava utjee na gospodarsku aktivnost, a to su: 1. FISKALNA POLITIKA sastoji se od politike prorauna (javni rashodi i prihodi) i porezne politike. Proraun novani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdoblje Ovisno o gospodarskim kretanjima fiskalna politika moe biti: a) Ekspanzijska poveati proizvodnju i zaposlenost poveanjem javnih rashoda ili smanjenjem poreza b) Kontrakcijska suzbijanje inflacije smanjenjem javnih rashoda ili poveanjem poreza. MONETARNA POLITIKA drava kontrolira ukupnu ponudu novca u gospodarskom sustavu. Provodi je sredinja banka koja moe poveati ili smanjiti koliinu novca u optjecaju ovisno o tomu protiv kojih se poremeaja bori. Pa prema tomu, ona moe biti: a) Ekspanzijska provodi se u vrijeme opadanja gospodarske aktivnosti i poveanja nezaposlenosti, a ostvaruje se poveanjem ponude novca (npr. sredinja banka kupuje vrijednosne papire koje plaa novcem pa se poveava koliina novca u optjecaju). Time se sniavaju kamatne stope to potie kreditnu aktivnost gosp.subjekata te se na taj nain poveava zaposlenost. b) Kontrakcijska provodi se u vrijeme inflacije (pad vrijednosti novca), rasta cijena i rasta ukupne potronje, a ostvaruje se smanjenjem ponude novca. Time se smanjuje gospodarska aktivnost, npr. Sredinja banka poveava kamatne stope poslovnim bankama koje poveavaju cijenu kredita poveanjem k.s. i na taj nain poslovni subjekti tee dolaze do kredita kojima financiraju svoju djelatnost - pad zaposlenosti. 29

Kamata naknada za pozajmljeni novac(kredit).

2.7.

Ekonomski ciljevi

Ekonomski cilj je uinak kojeg gospodarski subjekti ele postii u svom gospodarskom djelovanju. Svako drutvo odreuje vlastite ekonomske ciljeve koji se razlikuju od drutva do drutva. S obzirom na podruja koja obuhvaaju mogu se podijeliti na mirkoekonomske i makroekkonomske ciljeve. Mikroekonomski ciljevi su: 1. Ekonomska uinkovitost je takva uporaba oskudnih ekonomskih resursa da se proizvede to je mogue vie proizvoda i usluga, ali uz to mnaji troak. 2. Pravedna raspodjela podrazumijeva potenu raspodjelu dohotka ili dobara izmeu pojedinaca u drutvu, meutim pravedne raspodjele nema. O pravednoj raspodjeli moe se govoriti samo ako se svim ljudima omogui podmirivanje nekih njihovih osnovnih potreba (za hranom, stanovanjem, obrazovanjem). Danas kaemo da je raspodjela pravedna ako svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraivati, a svaka raspodjela nakon toga smatra se pravednom. 3. Ekonomska sloboda znai da pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troe uz relativno malo uplitanja drugih pojedinaca i drave. Makroekonomski ciljevi su: 1. Gospodarski rast je podizanje standarda ivljenja mjerenog dohotkom ili outputom po stanovniku. To e se postii poveavanjem proizvodnje tj. zapoljavanje proizvodnih imbenika. Postoje tri naina postizanja gospodarskog rasta: proirenjem prirodnih resursa to je bio sluaj u prolosti od 16. -18. st. otkrivanjem novih kontinenata razvojem tehnologije koja omoguuje veu proizvodnost resursa (podrazumijeva i poveanje obrazovanja) poveanje kapitalnih resursa veom proizvodnjom kapitalnih dobara, to znai odustajanje od sadanje proizvodnje radi vee potronje u budunosti. 2. Puna zaposlenost svih raspoloivih resursa, iako se pod ovim najee misli na radnu snagu. Rezultat nezaposlenosti je zauvijek izgubljeni dohodak koji smanjuje bogatstvo drutva. 3. Stabilnost cijena je iznimno vana jer su cijene glavni mehanizam organiziranja proizvodnje i razmjene u trinim gospodarstvima. Nestabilnost cijena stvara zbrku i onemoguuje donoenje dobrih poslovnih odluka. Ovdje moramo spomenuti i inflaciju. Inflacija je rast ope razine cijena i smanjenje vrijednosti novca. Inflacija se izraava u stopama, a izraunava se na slijedei nain: Razina cijena (god. T) Razina cijena (god. T-1) Stopa inflacije = --------------------------------------------------------------- x 100 Razina cijena (god. T-1) Suprotna pojava inflaciji je deflacija pad ope razine cijena.

30

2.8.

Gospodarski ciklusi (krize)

Kada trite samostalno ili pomou dravne intervencije ne uspije postii gospodarske ciljeve (mikro i makro), moe se dogoditi da gospodarstvo padne u odreeni oblik krize. Takve krize gospodarstva dovode u odreene gopsodarske cikluse (recesija, stagnacija, depresija). Gospodarske (ekonomske) krize faze gospodarskih ciklusa obiljeene poremeajima u proizvodnji kapitala, neravnoteom ponude i potranje, padom cijena, smanjenjem investicija, masovnom nezaposlenou, propadanjem poduzetnitva, banaka i poduzea. Temeljni oblici gospodarskih ciklusa su: 1. RECESIJA opadanje uk.gospodarske aktivnosti. Blai je oblik krize no predstavlja poetak dubljeg gopsodarskog opadanja. Moe trajati od nekoliko godina do nekoliko desetaka godina(npr. SAD su od 18.st. do danas prolazile kroz vie od 20 kriza, a posljednja 2008. odrazila se na itav svijet pa i na RH). 2. STAGNACIJA opi zastoj u gospodarskom rastu i razvoju neke drave. esto puta stagnacija prelazi u depresiju, pad proizvodnje, zaposlenosti i potronje. Potrebne su odgovarajue mjere oivljavanja i poticanja gopsodarskog rasta. U takvim se situacijama moe dogoditi da Vlada favorizira jedan dio gospodarstva te sve ostale sektore podreujen njemu. 3. DEPRESIJA slijedi neposredno nakon ekonomske krize. To je faza koju karakterizira niska razina proizvodnje, niske cijene, pad svih ekonomskih vrijednosti, visoka nezaposlenost, visoke kamate, oskudica novca. Aktivna gospodarska politika pokuava to stanje prevladati mjerama poticanja investicija ,potranje, tehnolokog razvoja, zapoljavanjem postie se anticiklikom politikom. Npr. Velika industrijska gospodarska kriza

2.9.

Trite

Trite je mjesto sueljavanja ponude i potranje te formiranja cijena. Ono predstavlja mehanizam kojim potranja i ponuda svojim meusobnim djelovanjem odreuju koliine roba i usluga koje e se prodavati i njihove cijene. Trite moe biti tono odreeno mjesto na kojem se susreu ponuai i potroai , ali isto tako, trite postoji i kada nema izravnog kontakta izmeu ponude i potranje, a niti roba ne mora biti prisutna (prodaja putem kataloga, burze i sl.), niti trite mora biti tono odreeno fiziko mjesto (prodaja putem interneta). Proizvoai ele maksimizirati svoje profite. To mogu postii ili poveanjem cijena ili smanjenjem trokova proizvodnje. Ukoliko se pojave nove tehnike i tehnologije koje su jeftinije ili u manjoj jedinici vremena proizvedu vee koliine dobara i usluga, potroai e prijei na te nove tehnike i tehnologije koje im smanjuju trokove. Njima suprostavljena strana su potroai kojima je cilja to vea korist. Korist potroai ostvaruju tako da za svoj raspoloivi dohodak kupe to je vie mogue razliitih proizvoda, a da bi to postigli ele kupovati po to mogue niim cijenama. Trite moemo podijeliti porema razliitim kriterijima: 1. Prema teritoriju razlikujemo: - lokalno trite npr. trite Donjeg Miholjca - regionalno npr. trite Osjeko-Baranjske upanije - nacionalno trite R Hrvatske 31

2. 3. 4. -

ekonomski gospodarskih grupacija trite EU