pojmovi evropska sigurnost.pdf

77
Spisak pojmova od Prof. dr. Izet Beridan Leksikon pojmova Uvod u sigurnosne i odbrambene studije Hasanović Nihad 2013

Upload: faruk

Post on 10-Nov-2015

253 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

  • Spisak pojmova od Prof. dr. Izet Beridan

    Leksikon pojmovaUvod u sigurnosne i odbrambene studije

    Hasanovi Nihad

    2013

  • AABDIKACIJA - (lat. ab.... + dicere -rei, kazati, odricanje ....) neka vrsta odricanja, a naroito ostavka na neki poloaj, odricanje vladara od prijestola, naelno kao dobrovoljni in, a u praksi uglavnom izvoen pod pritiskom. ABOLICIJA - {lat abolere-unititi, ukinuti) najei naziv za akt pratanja najvieg organa dravne vlasti kojim se prije pravomonosti presude daje oslobaanje od krivinog gonjenja za neke vrste krivinih djela, tako da se gonjenje nee ni zapoeti, a ukoliko je zapoeto, obustavit e se. Abolicija moe biti opa ili samo za odreena krivina djela, ili za neke grupe poinitelja. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, Predsjednitvo ove drave je donijelo vie takvih akata, pri emu su bili izuzeti genocid i ratni zloini pojedinaca i grupa (v. amnestija). AUTANT - (lat adjuvare - pomoi) pomonik, oficir dodjeljen efu drave ili viem vojnom starjeini za obavljanje sekretarskih poslova. Organ taba koji se stara o opim administrativnim i personalnim poslovima. AERO TERORIZAM - (gr. aer zrak; lat. terror - strah, uas, nasilje) bombardiranje gradova i naselja iz zraka u cilju zastraivanja i demoraliziranja prvenstveno civilnoga stanovnitva. AFEKT - (lat. affectus-duevno stanje, volja, strast, tenja) uzrujanost, razjarenost, duevno stanje pri kojem poputa kontrola volje, intenzivan i snaan emocionalni doivljaj. Praen je izrazitim tjelesnim promjenama. Afekt se moe javiti kod pripadnika oruanih snaga najee u vidu straha, bijesa, radosti itd. AGENT-(to. agere - raditi, tjerati) lice koje tajno prikuplja podatke, vojne, politike ili ekonomske prirode u korist inozemne obavjetajne slube. Angairanje agenata vri se iz neprijateljske ili neprijatelju bliske sredine, ili na osnovu kompromitirajueg materijala, a u cilju prikupljanja podataka i dokumenata (mobilizacijski i ratni planovi, podaci o borbenoj gotovosti, formaciji, naoruanju, jaini oruanih snaga itd.), koji se tehnikim i drugim sredstvima obavjetajnih slubi ne mogu prikupiti. Dijele se na agente za vezu, agente dvojnike, agente provokatore itd. AGILNOST - (lat, agilis-radin, brz, ustar) sposobnost vlastitih jedinica da djeluju bre od neprijateljskih. AGITACIJA - (lat agitare - smicati, tjerati, poticati) poticanje, nukanje, nagovaranje; djelatnost govorom, tampom i na druge naine, usmjerena na pridobijanje pojedinaca ili skupina ljudi za stanovitu ideju ili politiku.AGREMAN - (franc. agremant - pristanak, odobrenje) pristanak drave prijema da za efa diplomatske misije prihvati odreeno lice koje je predloila drava imenovanja. AGRESIJA - (lat. aggredi - pristupiti kome, navaliti) napad, nasrtanje, svaki oblik nasilja; neizazvan napad jedne ili nekoliko drava na suverenitet i teritorijalni integritet druge drave, s ciljem teritorijalnog osvajanja ili nasilne promjene unutarnjeg ureenja, odnosno ostvarenja drugih politikih ili slinih planova kojima se ugroava nezavisnost i suverenitet ili teritorijalna cjelina napadnute zemlje. Najee je oruana i izvodi se primjenom vojne sile, ali obuhvaa i svaku akciju usmjerenu protiv teritorijalne cjeline i nezavisnosti druge drave, ili protiv mira u svijetu. U tom smislu govori se o ekonomskoj, politikoj, subverzivnoj i drugim vrstama agresije, a esto i o tzv. ideolokoj agresiji. AKCIDENT - (lat. accidit-dogaa se, zbiva se, neto neoekivano) namjerno ili nenamjerno izazvana masovna nesrea u kojoj je stradao vei broj ljudi i nanesena znaajna materijalna teta. AKTIVNA KOMPONENTA (OS) dio oruanih snaga koji je na dunosti punoradno vrijeme (u aktivnoj vojnoj slubi).AKREDITIVNO PISMO - (franc. accreditor - punomoje, ovlaenje) isprava, dokument o postavljenju efa diplomatske misije kojim ga ef drave preporuuje efu drave prijema.ALIJANSA - (franc. alliance-savez, sporazum) rezultat formiranih sporazuma dviju ili vie drava za dugorone namjene koje proiruju interese lanica (najee politike i vojne naravi).

  • AMBASADA - (franc. ambassade) predstavnitvo najviega nivoa jedne drave u drugoj dravi, koje se uspostavlja sporazumno nakon meusobnog priznanja dviju drava. titi interese svoje drave i njenih graana u drugoj dravi u skladu sa odredbama meunarodnoga prava. AMNESTIJA - (gr. amnestia-zabo-ravljanje) akt najvieg organa dravne vlasti, kojim se izvjesna grupa osoba potpuno ili djelimino oslobaa od izdravanja kazne zbog izvjesnih krivinih djela ili drugih pravnih posljedica presude. Masovne amnestije daju se najee po zavretku ratova kojim drave, svojim aktima prataju, "zaboravljaju" dezerterstvo, saradnju sa snagama agresora itd. ANARHIZAM - (gr a-nef + arche-vlast) nepriznavanje autoriteta, reda, bezvlae, samovolja; negiranje potrebe za politikom i dravom od pojedinaca ili grupa. Vojna organizacija kroz cijelu historiju ne trpi anarhizam, jer je ona specifina dravno-birokratska organizacija, koja funkcionira po utvrenom redu i disciplini. ANDRAGOGIJA - (gr. andro-ovjek + ago-radim) nauka o odgoju i obrazovanju odraslih. Vojna andragogija je nauka koja se bavi prouavanjem odgoja i obrazovanja vojnih lica na slubi li oruanim snagama u ratu, miru i svim drugim uvjetima i situacijama. ANEKS - dokument pridodat odreenom operativnom nareenju ili drugom dokumentu, da bi ga uinio jasnijim ili da bi dodao detalje o osnovnom dokumentu ili operativnom nareenju. ANEKSIJA - (lat. annectere - svezati, spojiti) prisvajanje, stjecanje podruja kojim se jedna drava uveava na raun prestanka ili oduzimanja dijela podruja druge drave. Napadakim ratovima su esto vrene aneksije okupiranog podruja. Meunarodno pravo zabranjuje aneksiju silom i obavezuje drave da se uzdre od priznanja aneksije postignute silom. ANTAGONIZAM - (gr. antagori-zomaie - borim se, natjeem se) suparnitvo, nepomirljiva protivrjenost, neprijateljstvo koje se moe iskazati i borbom.ANTANTA - (franc. entente-sporazum) nazivi za vie sporazuma i saveza vojno-politikog karaktera u toku i poslije Prvog svjetskog rata. Veliku Antantu inile su: Engleska, Francuska, carska Rusija i neke manje drave, stupivi u rat protiv Austro-Ugarske i Njemake. Malu Antantu su poslije toga rata dogovorile: ehoslovaka, Rumunija i prva Jugoslavija. ANTIFAIZAM - politika praksa koja se protivi faizmu. Antifaistiki pokreti javljali su se prije, u toku i poslije Drugog svjetskog rata, u dravama koje su napadnute od faistikih sila ili su stupile u borbu protiv njemakog, italijanskog, japanskog i drugih faizama (v. faizam). ANZUS PAKT - (od poetnih slova zemalja potpisnica) vojno-politiki savez u zoni Pacifika, osnovan 1951. godine izmeu SAD, Australije i Novog Zelanda, u cilju kolektivne samoodbrane. Poznat je i kao Pacifiki pakt. APARTHEID - (engl apartheid-zasebnost, odvojenost) izraz kojim se oznaava politiki sistem u kojem se negiraju prava graana na rasnoj osnovi, rasna diskriminacija. Naroito je bio izraen u Junoj Africi, kroz dominaciju bjelake manjine nad veinom crnakog stanovnitva. ARAPSKA LIGA politika organizacija arapskih drava osnovana 1945 god. U Kajru, kasnije su se ligi pridruile neke afrikoazijske drave i Palestinska oslobodilaka organizacija.ARISTOKRACIJA - (aristo- najbolji + kratia- vladati)Termin aristokratija znaio je kod starih Grka sistem vladanja kao "vladavinu najboljih". U irem znaenju rijei aristokracija misli se na bogatiji sloj drutva, na obitelj i nasljednike ve dokazanih vlastodraca, te na plemstvo koje je ostvarilo razliite beneficije u drutvu kroz npr. junatvo u ratovima njihovih prednika. Pripadnici aristokracije ne samo da imaju vea prava od drugih ljudi, ve tada imaju i vee obaveze da se vladaju pristojno, plemenito, uzvieno i dareljivo. Oni su esto bili stubovi drutva, te ako je njihovo vladanje bilo uzvieno, tada je i drutvo u cjelini bilo prosperitetno, kao i obratno.ARBITRAA - (lat. arbiter-oevidac, posrednik) posredovanje, procjenjivanje, prosuivanje, vansudsko rjeavanje sporova meu dravama uz uee arbitra - odreenog i prihvaenog diplomatskog posrednika, drave, tima ili pojedinca (meunarodna arbitraa). ARMIJA - (franc. armee) u opem smislu - oruana sila jedne drave, cjelina njenih vojnih potencijala svih vidova, rodova i slubi; u uem smislu - strategijsko-operativna grupacija kopnene vojske, promjenljivog sastava. Sastoji se od nekoliko divizija, samostalnih brigada,

  • pukova, bataljona, i drugih dijelova, a moe imati zdruene operativno-taktike sastave. Raspolae i jedinicama za vatrenu i drugu podrku i organima, jedinicama i ustanovama za borbeno i logistiko osiguranje. Nosilac je oruane borbe i udara kojima se postiu operativni ili strategijski ciljevi. Izvodi operacije u zahvatu strategijsko-operativnih pravaca na vojitu ili dijelu ratita. U odreenim uvjetima, teite borbe moe prenijeti na zauzeti teritorij. Osposobljena je za djelovanja u svim oblicima oruane borbe. Uvoenje raketno-nuklearnog naoruanja i koritenje savremenih borbenih motornih vozila (prvenstveno gusjeniara) poveali su borbenu i udarnu mo i pokretljivost suvremenih armija.ARONDISMAN - (franc. arrondir -okruiti) oblast, okrug, kotar (srez), dio grada, kvart. Administrativno-teriorijalna jedinica sa veim ili manjim stepenom autonomnosti tj. lokalne samouprave u nekim zemljama (npr. u Francuskoj).ARTIFICIJA ( lat. artificium - umjetnost, obrt, izvjetaen, neprirodan) pirotehnike smjese koje daju svjetolosne, zvune, dimne, toplotne i druge efekte. Koriste se u vojnoj obuci.ARTILJERIJA sva vatrena orua, koja neprijatelju nanose udarce iz velike daljine. Sposobna je da za kratko vrijeme u granicama uspjenog dometa, ostvari iznenadno snanu i preciznu vatru po svim ciljevima na bojiti u da veoma precizno djeluje po oklopnim i plovnim sretstvima u svim vremenskim uvjetima.ASANACIJA poduzimanje sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehnikih mjera (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, popravka objekata za vodu i kanalizaciju, pronalaenje, identifikacija i sahranjivanje poginulih, itd.) na terenu, u naseljima radi uklanjanja uzronika i izvora zaraznih bolesti.ASIMILACIJA (lat. assimilatio-izjednaavanje, prilagoavanje) u politikologiji, stapanje jednog naroda s drugim kroz jezik, obiaje, kulturu u cjelini. Moe biti spontan, dugotrajni proces, ali i nasilno nametnuta pojava. ASKER - {tur. asker - vojnik; askerija - vojska, vojnitvo) u osmanskoj leksikoj upotrebi pripadnik vojnike klase; umirovljeni ili rezervni vojnik. Klasi askerija pripadali su i robovi koriteni u vojne ili ratne svrhe, njihove ene i djeca, osloboeni robovi i vojno osoblje, pripadnici feudalnih vojnih formacija. ATAK - (franc. attagne) napad, nasrtaj, udar. ATAE (franc. attache) slubenik na radu u ambasadi, konzulatu ili predstavnitvu jedne drave u drugoj dravi zaduen za specijalna pitanja (v. vojni atae). ATENTAT (lat. attentare - pokuati, napadati) napad na neiji ivot, prava, osjeaje, na sigurnost dravne vlasti, naroito ivot predstavnika te vlasti, te ideolokog i politikog protivnika uope. uveni su atentati koji su u daljoj i blioj prolosti izvreni npr. na Juliusa Caesara, Henryka IV, F. Ferdinanda, Johna Kenedyja i dr. linosti. Ubojstvom dravnika i vojskovoa nastoji se obezglaviti drava ili armija i preokrenuti dravni poredak, odnosno odvijanje vojnih operacija u pravcu obino suprotnom od onoga u kome su ih ubijene linosti usmjeravale ili izdjejstvovati neke druge koristi ili pogodnosti. ATENTATORSKA KLAUZULA (lat attentare - pokuati, napadati na ... + clausula - odredba) odredba u meunarodnim ugovorima o izruenju atentatora dravi na ijeg je zvaninika izvren atentat, ime se negira politiki karakter atentata. ATLANTSKA POVELJA - izjava koju su 14. augusta 1941. godine potpisali F. Ruzvelt (SAD) i V. eril (V. Britanija), obavezavi ove dvije drave da u Drugom svjetskom ratu ne tee teritorijalnim prisvajanjima, dajui time pravo svakoj dravi da bira oblike vlasti na svojoj teritoriji. Na Londonskoj, a kasnije na Vaingtonskoj konferenciji izjavi su se pridruile i druge zemlje u borbi protiv faizma. Povelja je utrla put stvaranju Organizacije ujedinjenih naroda. ABH RAT Atomsko- bioloko- hemijski rat. ATEIZAM - je, u najirem smislu rijei, nevjerovanje ili poricanje postojanja boga ili bogova.ATLANTSKI PAKT - (NATO - v.North Atlantic Treaty Organization). AUTARHIJA (gr autos - sam arche - vlast, vlada) samodovoljno podmirivanje svih vlastitih potreba jedne privrede samo iz vlastitih izvora i kapaciteta. Primjenjuju je drave izloene izolaciji, a osobito u ratnoj situaciji. Mada je u prolosti bila veoma esta pojava, u savremeno

  • doba predstavlja rijetkost i u principu se izbjegava iz razumljivih razloga privrednog, posebno trinog, povezivanja privrednih korporacija i sistema privrede naroda i drava u cjelini. AUTORITET - (lat. auctoritas-volja, vlast, ugled, dostojanstvo, vrijednost) ugled i na osnovu njega zasnovana vrijednost linosti. Snaga autoriteta vojnoga starjeine je jedno od osnovnih mjerila njegovog kvaliteta, a uvjetovan je njegovim sposobnostima, karakterom i tradicijom oruanih snaga kojima pripada. AVANGARDA - (franc. avant-ispred + garde-lina tjelesna straa vladara drave ili komandanta vojske) u vojnom smislu, prethodnica, izvidnica, elni odredi, dio snaga koji ide naprijed u marevskom ili borbenom nastupanju. Openito, vodstvo koje svojom idejom, sposobnou i organizacijom predvodi druge. AVIJACIJA Dio zrakoplovstva koji se dijeli na civilnu i vojnu avijaciju, a slui za izvrenje zadataka u zranom prostoru i iz njega, koristei se zrakoplovima. Namjenjena je za protuzranu odbranu teritorija i grupacija OS te zranu podrku kopnenoj vojsci i ratnoj mornarici. Karakteristike su: veliki radijus djelovanja, brzina leta, velika nosivost ubojitih sredstava, letenje u sloenim vremeniskim uvjetima u svako doba dana. AZIL - (gr. asylia - nepovredivost, sklonite, zatita, sigurnost) pravo svake drave da na teritoriji pod svojom suverenou prui utoite, zatitu, sigurnost stranim dravljanima zbog politikog ili krivinog progona (bespravno, neopravdano optuenih) u njihovoj zemlji i da odbije njihovo izruenje na zahtjev drave progonjenog lica. Ne prua se, po pravilu, stranim dravljanima koji se u svojoj zemlji gone za krivina djela, obino, pod uvjetom da postoji meunarodni ugovor o pravnoj pomoi i ekstradiciji. Anglosaksonske zemlje ispituju i pravilnost presude prema svojim zakonima. Izruenje politikih krivaca se ne vri, pa je politiki azil postao jedno od osnovnih prava ovjeka, prema taki Ope deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima ovjeka iz 1948. godine. Ne postoji obaveza na davanje politikog azila, osim ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Drava koja daje utoite moe to uiniti i na stranoj teritoriji - u stranom obalskom moru, u zgradi svog diplomatskog ili konzularnog predstavnitva ili na svom ratnom brodu. AZIMUT - (ar. as-sumut - putovati, ili as-semutu - vaga) horizontalni ugao izmeu pravca sjevera i pravca prema opaenom objektu u smjeru kazaljke na satu. Astronomski azimut, ugao izmeu meridijanske ravni, stajne take i vertikalne ravni opaene take. Magnetski azimut, ugao izmeu pravca magnetskog sjevera i pravca prema opaenom objektu. Geografski azimut, ugao na elipsoidu izmeu tangente na meridijan stajne take. Pravougli azimut, ugao u ravni kartografske projekcije izmeu pozitivnog smjera X ose i pravca prema odreenoj taki. Koristi se pri astronomskom i geodetskom odreivanju, u artiljerijskom gaanju, kretanju po terenu, pomorskoj i zrakoplovnoj navigaciji.AZOTNI IPERIT dugotrajni bojni otrov, teko se rastvara u vodi, otean postupak dekontaminacije.

    B

    BADINTEROVA KOMISIJA - arbitrana komisija Konferencije Evropske zajednice o Jugoslaviji formirana u novembru 1991. godine. Sainjavali su je predsjednici ustavnih sudova pet zapadnoevropskih zemalja na elu sa Francuzom Robertom Badinterom. Bavila se procjenom statusa jugoslavenske federacije u procesu njezina raskola i uvjeta za priznanje nezavisnosti nekih republika bive Jugoslavije od Evropske zajednice. Decembra 1991. godine Komisija je zakljuilada je "Jugoslavija u procesu rasula" i odredila 23. decembar kao krajnji rok za prijave republika bive Jugoslavije da trae od Evropske zajednice priznanje svoje nezavisnosti. One koje budu ispunjavale odgovarajue uvjete bile bi priznate 15. januara 1992. godine. Molbe Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije za priznanje, Evropska zajednica primila

  • je, meutim, po isteku ovog roka, priznavi naknadno njihovu dravnu samostalnost i nezavisnost. Na zahtjev ove Komisije Republika Bosna i Hercegovina je krajem februara 1992. godine provela referendum o samostalnosti, a priznata je od Evropske zajednice 6. aprila 1992. godine (v. Deklaracija Evropske zajednice o bivoj Jugoslaviji i o kriterijumima za priznavanje jugoslavenskih republika i ta. Republika Bosna i Hercegovina). BAGDADSKI PAKT - pakt izmeu Iraka i Turske, potpisan 24. februara 1955. godine (v, CENTO). BALANS ravnotea, (u vojnoj moi) suprotno: debalansBALISTIKA - (gr. balio - bacam) osnovna tehnika disciplina koja u naoruanju prouava kretanje projektila. U zavisnosti od sredine u kojoj se projektil kree dijeli se na: unutarnje (kretanje projektila kroz cijev vatrenog oruja), spoljnu (kretanje projektila kroz atmosferu) i balistika na cilju (kretanje projektila kroz prepreku). Prema nainu prouavanja pojava i procesa dijeli se na teorijsku balistiku koja matematiki, modelira procese i pojave i eksperimentalnu balistiku koja prouava metode i registrira pojave pri opaljenju i kretanju projektila. BALKANSKI PAKT - pakt potpisan 8, augusta 1954. godine izmeu Grke, Turske i Jugoslavije. Prestao postojati. BANDA - (ital. banda olo, rulja, eta, druina organizirana ra zloina) po meunarodnom pravu neregularna grupa formirana ili ubaena na teritorij suverene drave radi vrenja teroristikih akata, ubojstava, nasilja, sabotaa, diverzija, itd. Njeno djelovanje moe biti usmjereno na ruenje ustavnog i dravnog ureenja zemlje ili ostvarenje nekih uih ciljeva. Formiranje i ubacivanje bandi inozemstva uz pomo odreenih drava, radi ugroavanja politike nezavisnosti, teritorijalnog integriteta samostalnog unutarnjeg razvoja, predstavlja akt agresije. BANDIT - zloinac, pripadnik neke razbojnike grupe, naoruano lice koje se odmetnulo od vlasti. Samostalno i u sastavu bande koju je organiziralo ili joj se prikljuilo, vri krivina djela protiv slobode linosti i imovine graana ili protiv naroda i drave, (v. banda). BATALJON taktika jedinica kopnene vojske osposobljena za raznovrsna djelovanja u razliitim uvjetima. Sastoji se od komande, nekoliko eta, jedinica za podrku, logistike. Moe biti samostalna ili u sastavu brigade.BATERIJA osnovna artiljerijska jedinica, skup artiljerijskih orua na jednom poloaju sa istim zadatkom. U brodsko-graevinskom smislu, dio broda organiziran da primi i zatiti artiljerijska orua, ljudstvo i municiju.BAZA podruje na kopnu i moru organiziran i ureen kao oslonac, radi izvoenja borbenih djelovanja. Moe biti kopnena, pomorska, zrakoplovna, raketna i vasijonska, a prema namjeni moe biti strategijska, operativna i taktika. Vojne baze obino se dijele na: glavne, pomone i isturene (u kojima se nalaze aerodromi, ureaji za osmatranje, radari itd.); djele se i na nacionalne i inozemne.BARBARIZAM - (gr. harbaros -negrki, stran, tui, inozeman) velika epoha prvobitne zajednice. Stari Grci i Rimljani, kao kulturni narodi svoje epohe, smatrali su barbarima (tj. neciviliziranim i nekulturnim) sve nehelenske i nerimske narode, osobito sjeverne narode (Kelte, Germane i dr.). Otud je pojam barbar i danas u upotrebi kao sinonim za primitivna, nekulturna, neuljudna i neuglaena ovjeka, a pojam barbarizam kao sinonim primitivizma i divljatva (usp. vandalizam). BERLINSKI KONGRES - Kongres velikih sila (13.7.-13.8.1878.) kojim je Austro-Ugarskoj odobrena privremena okupacija Bosne i Hercegovine, ali tako da njena autonomija bude i dalje pod turskim suverenitetom. Istovremeno je u Sarajevu formirana Narodna vlada, koja je, da bi preduhitrila okupaciju, proglasila samostalnost Bosne i Hercegovine Ulaskom austro-ugarskih trupa slomljen je vojni otpor koji su pruile snage za odbranu. Mimo odluka Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska je 1908. godine anektirala Bosnu i Hercegovinu. BESTRZAJNO ORUJE oruje koje pri opaljenju ne trza, to se postie istiskivanjem djela barutnih gasova iz cijevi u suprotnom smjeru od projektila.

  • BEZBJEDNOST vidi sigurnostBEZUVJETNA KAPITULACIJA -sporazum sklopljen izmeu predstavnika zaraenih oruanih snaga kojim oruane snage jedne zaraene strane prestaju da se bore i predaju se neprijatelju bez ikakvih uvjeta. Razlikuje se od predaje jer se vri zakljuivanjem sporazuma, a predaja je faktiki in. Tie se oruanih snaga u cjelini ili jednog njihovog dijela, a predaju se pojedinci ili grupe vojnika. Pri prihvaanju kapitulacije druge zaraene strane, strana koja je prihvatila njihovu kapitulaciju duna je postupati po pravilima meunarodnog prava. (v. kapitulacija). BIJELA ZASTAVA - znak raspoznavanja parlamentara (osoba odreenih od zaraenih strana za meusobnu vezu i pregovore). Njeno isticanje oznaava elju za mirno stupanje u vezu sa drugom stranom radi pregovora, a zloupotreba (pribliavanje neprijatelju pod bijelom zastavom radi izvoenja borbenih djejstava) predstavlja ratni zloin. Pojedinac ili grupa pripadnika oruanih snaga jedne zaraene strane mogu, isticanjem bijele zastave, izraziti elju da se predaju drugoj strani. BIJELI TEROR vidi terorBIJELO ROBLJE - izraz koji se u irem znaenju koristi za lica enskog spola koja se na razne protivzakonite naine (silom, prijetnjama ...) primoravaju na prostituciju. BIOLOKA KONTAMINACIJA posljedica biolokog udara BIOLOKI AGENSI- izazivai zaraznih bolesti ljudi, ivotinja i biljaka, mogu se primjenjivati za voenje rataBIOLOKI RAT- rat u kojem se pored klasinog oruja koristi i bioloko oruje radi nanoenja gubitaka neposredno ljudstvu ili slabljenja osnova ivotne egzistencije unitavanjem biljnog i ivotinjskog svijeta, vodi se primjenom biolokih agensa. Meunarodno pravo zabranjuje upotrebu biolokog oruja, ali zbog lahke proizvodnje i mogunosti prikrivenog krenja meunarodnih dogovora, skoro sve armije raunaju na njegovu primjenu. BIOLOKO ORUJE- vidi bioloki rat.BITKA- odluan sudar velikih grupacija ili oruanih snaga u cjelini, iji rezultata presudno utjee na ishod rata ili njegove etape. Moe biti kopnena, pomorska i zrana, a najee je kombinirana. BLIC KRIG - (njem. Blitz-bljesak, munja + Krieg-rat) "munjeviti rat", kojim napadaka strana nastoji u najkraem roku vojnom silom potpuno poraziti protivnika. BLOK - (franc. blo) savez drava, politikih stranaka i drugih organizacija u svrhu zajednikog politikog, a naroito vojnog djelovanja.BLOKADA- skup mjera (ekonmskih, politikih, vojnih) radi izolazicije jedne drave ili koalicije drava. Primjenjuje se i u ratu i u miru, a ciljevi su joj najee prisiljavanje blokirane drave na ustupke i kapitulaciju. Moe biti ekonomska, politika i vojna blokada. BLOKOVSKA STRATEGIJA- sistem usvojenih stavova o opim ciljevima i organiziranju i upotrebi oruanih snaga u miru i ratu koje su prihvatile sve lanice vojno- politikih blokova (saveza). BOJ- jedan od osnovnih oblika borbenih djelovanja koji se sastoji od niza borbi usklaenih po cilju, mjestu i vremenu. Karakterizira se velikom sloenou, dinamitnou, te brzim i naglim promjenama situacije. Moe biti napasni i odbrameni, a osnovni su mu elementi pokret, vatra i udar. Izvodi se u svim zemljinim i i vremenskim uvjetima.BOJITE- prostor na kopnu ili moru na kojem se izvode boj, borba i druga borbena djelovanja zdruenih taktikih jedinica. Na kopnu obuhvaa ukupan prostor snaga oba protivnika na kojem se izvode borbena djelovanja. Na moru dio pomorskog vojita na kojem pomorske snage vode boj ili borbu. Sastavni dio bojita je i zrani prostor iznad povrine kopna ili mora na kojem se dogaaju borbena djelovanja. BOJKOT- u opem znaenju udruivanje radi izbjegavanja saobraanja ili poslovanja sa odreenim osobama, grupacijama ili organizcaijama radi kaanjavanja ili prinude na odreeno ponaanje. U ratu i oruanim sukobima ima znaenje u smislu bojkota neprijateljeve robe, usluga i svake djelatnosti neprijateljskog porijekla.

  • BOJNA GLAVA- opi naziv za eksplozivno punjenje rakete, namijenjeno unitavanju, onesposobljavanju i ometanju razliitih vrsta ciljeva na kopnu, vodi i zranom prostoru. BOJNA META- vjetaki ili prirodni objekat koji se koristi kao cilj pri izvoenju svih vrsta gaanja kao i za uvjebavanja vojnika ili jedinica. BOJNA MUNICIJA- osnovna vrsta municije namjenjena za unitavanje ive sile i tehnikih sredstava, ruenje prepreka, zadimljavanje radi maskiranja i osvjetiljivanja bojita. BOJNI OTROVI- osnovna komponenta hemijskog oruja, visoko- toksina hemijska jedinjenja koja unitavaju ili onespsobljavaju ljude, ivotnije i biljke i kontaminiraju zemljite i objekte. U borbenim djelovanjima bojni otrovi se primjenjuju iz raznih vrsta hemijske municije i lansiranih sredstava. enevski protokoli iz 1925., meunarodno i ratno pravo zabranjuju upotrebu bojnih otrova, to se rijetko potuje u ratovima. BOJNI POKLI- uzvik napada, najee u bliskoj borbi i juriu da bi se pokolebao neprijatelj i podigao moral vlastitih snaga. Uzvikuju ga svi borci samoinicijativno, po signalu, na dati znak ili po komandi. BOJNO GAANJE- najvii oblik vatrene obuke vojnika, posluga, posada, starjeina i jedinica. Izvodi se kao jednostrana vjeba, bojnom municijom, pod odreenom taktikom pretpostavkom. BOLESNICI U RATU - lica zatiena po meunarodnom pravu. Njihova zatita se sastoji u sljedeem: ne smiju biti izloena oruanom napadu, a ako je zaraena strana primorana ostaviti bolesnike, duna je sa njima ostaviti dio sanitetskog osoblja i materijala. U sluaju da ih neprijatelj zarobi, mora ih lijeiti bez diskriminacije i o njima pruiti podatke slubama traenja. Zbog zatite bolesnika posebno je odreen poloaj vojnog saniteta, sanitetskog osoblja, jedinica, ustanova, zgrada, sanitetskog transporta i stanovnitva koje dobrovoljno uestvuje u njegovanju bolesnika. enevskim konvencijama i protokolima iz 1949. godine, predviene su i ostale pojedinosti koje treba da zajame uspjeno provoenje i ostvarivanje humanog odnosa prema bolesnicima.BOLJEVIZAM (ruski: bolje -vie, oni koji su u veini) izraz izveden iz ruskih pojmova "boljevici", "boljevik" (oni koji su u veini, pripadnik te veine) kojim su, nasuprot "menjevicima" (oni koji su u manjini), nazivani pripadnici revolucionarno nastrojene veine u Oktobarskoj revoluciji, odnosno poklonici i pristae Lenjinove (V. I Lenjin) revolucionarne ideologije, teorije i prakse. Nastao na tim osnovama, isti pojam danas oznaava pravac u razvitku teorije i prakse nekih drutava koji polazi sa ortodoksno lenjinistikih (Lenjina i njegovih sljedbenika) pozicija. U irem smislu izraz za nosioce istih ideja i nazora i danas, za pristae socijalizma i komunizma, a prema nekim shvaanjima i marksizma uope (kao teorijske podloge Lenjinovih uenja i lenjiniz-ma), a osobito u njegovoj socijalno-revolucionarnoj dimenziji i varijanti.BOMBARDIRANJE- djelovanje zemaljske, brodske artiljerije, bombarderske avijacija i voenih projektila na ciljeve na kopnu ili vodenoj povrini radi njihova unitenja, oteenja. BORAC - pripadnik oruanih snaga,uesnik oslobodilakog rata za odbranu i osloboenje zemlje od agresije i inozemne okupacije. U irem smislu osoba koja se bori za osloboenje, ratnik, pripadnik bojnih formacija, vojnik u ratu.BORBA - (vrlo slian pojam boju) osnovni i najmasovniji oblik borbenih djelovanja koji neposredno izvode pojedinci, grupe i taktike jedinice. Moe biti napadna ili odbrambena, a karakterizira je velika sloenost, dinaminost, brze i nagle promjene situacije. Izvodi se na moru, kopnu i u zranom prostoru. Elementi su joj pokret, vatra i udar. Moe se izvoditi u svim uvjetima i bez obzira na odnos snaga. BORBENA DJELOVANJA- zajedniki naziv za sve vidove borbenog djelovanja (napad, odbrana), borbenih taktikih radnji iji je cilj unitavanje ive sile i tehnike neprijatelja, osvajanje zemljita ili drugih objekata, odbijanje napada itd. BORBENA MO- sposobnost izvoenja operacija na bojnom polju, na ratitu, najee usporeivana s neprijateljevom moi, radi mjerenja odnosa snaga u odreenom vremenu.

  • BORBENA UZBUNA- vrsta uzbune jedinica oruanih snaga koja se izvodi u sluaju ratne opasnosti i u ratu. Cilj joj je da jedinice za najkrae vrijeme zauzmu svoje poloaje i budu spremne za izvravanje borbenih zadataka. BORBENI DODIR- poloaj i odnos snaga u pripremi i izvoenju borbenih djelovanja, koji objema stranama u sukobu omoguava borbena djelovanja po neprijatelju.BORBENI MORAL- svijest o potrebi i nunosti borbe; rijeenost, pripremljenost i sposobnost pojedinaca, naroda i armije da izvravaju svoje zadatke, osobito pred poetak i u ratu. Osnovni su mu izvori patriotizam, domoljublje, tradicija, obiaji drutva i naroda, odgoj i obrazovanje, slobodoljubivost i pravdoljublje.BORBENI OPERATIVNI SISTEM- organizacija snaga i mjere koje se poduzimaju kako bi se neutralizirali ili umanjili efekti neprijateljskih snaga. BORBENI POREDAK- najcjelishodniji raspored snaga i sredstava za izvrenje odreenog zadatka. BORBENI PROSTOR- komponente odreene maksimalnim mogunostima jedinice da zauzme i dominira nad neprijateljem; ukljuuje podruja izvan operacije, varira tokom vremena zavisno od toga kako komandant razmjeta svoje potencijale. BORBENI STROJ- raspored niih taktikih jedinica za borbu; moe biti streljaki, grupni, u napadnim kolonama i kombiniran. BRIFING- davanje odreenih instrukcija ili inforamcija unaprijed. Vrste su: informativni, brifing odluke, brifing misije i tabni brifing. BRIGADA- via taktika zdruena jedinica, samostalna, u sastavu divizije ili korpusa. Sastoji se od dva do pet i vie bataljona, jedinica za podrku, komandovanje i vezu, te ininjerijsko i logistiko osiguranje. Mogu biti pjeadijske, artiljerijske, konjike, oklopne, mehanizirane, tenkovske, inenjerijske, zrakoplovne,...BRIZANTNI EKSPLOZIV- vrsta eksplozivnih materija velike razine detonacije koje slue za izradu koloidnih baruta, eksplozivnih punjenja i za minerske radove. BRODOLOMNICI U RATU - vojna ili civilna lica koja se nalaze u opasnosti na moru ili na drugim vodama zbog nesree koja je zadesila njih ili brod, odnosno zrakoplov, pod uvjetom da se uzdravaju od svakoga akta neprijateljstva. Brodolomnici u tom sluaju (vojnici ili civili), uivaju istu zatitu kao i oboljeli, u skladu sa II enevskom konvencijom iz 1949. i Dopunskim protokolima iz 1977. godine.BRZINA GAANJA- broj metaka, koji se u jedinici vremena moe ispaliti iz vatrenog oruja. Razlikuje se tehnika (teorijska) i praktina brzina gaanja.

    C

    CARIGRADSKA KONVENCIJA -Konvencija na koju je Austro-Ugarsku i Tursku obavezao lan XXV Berlinskog ugovora, po kojoj je Austro-Ugarskoj naknadno omogueno da na ovom ostatku Bosanskog vilajeta dri svoje garnizone, kako bi vojniki osigurala svoj poloaj u Bosni i Hercegovini. Potpisana je 21. aprila 1879. godine u Carigradu izmeu Austro-Ugarske i Turske, a njome je regulirana okupacija Novopazarskog sandaka (koji se prostirao izmeu Srbije i Crne Gore, do iza Mitrovice) od Austro-Ugarske, kojom se "ne vrijeaju suverena prava" sultana nad Bosnom i Hercegovinom. Odreeno je da e austrougarske trupe imati garnizone u Priboju, Prijepolju i Bijelom Polju. Ulazak austrougarskih eta u Sandak poeo je 8. septembra 1879. godine, poto su prethodno izgraeni putevi prema Goradu i ajniu. Polimlje je bilo zaposjednuto ve 14. septembra, ime je izvrena jedna od odluka Berlinskog kongresa iz 1878. godine (v. Berlinski kongres). CARINSKA UNIJA - (lat. unio savez, sporazum, jedinstvo) sporazumni savez dviju ili vie drava o stvaranju jedinstvenog carinskog podruja, s dogovorenom carinskom tarifom prema treim

  • dravama; podrazumijeva oitovanje pojedinanog suvereniteta drava u svakom drugom smislu. CENTAR ZA OBAVJETAVANJE- elemenat slube osmatranja i obavjetavanja. Prikuplja i obrauje podatke i informacije o opasnostima na teritoriji, obavjetava odgovorne korisnike informacija o stanju i u miru i u ratu. CENTO PAKT (Central Treaty Organization) - vojni pakt, sklopljen 1959. godine izmeu Turske, Irana, Pakistana i V. Britanije, sa sjeditem u Ankari.CENTRALNA AGENCIJA TRAENJA - organ pri Meunarodnom crvenom kriu - krstu, polumjesecu, za prikupljanje i razmjenu informacija o licima koja tite enevske konvencije iz 1949. godine: ranjenici, bolesnici, brodolomnici, zarobljenici, internirci, i druga civilna lica koja stradaju od ratnih djelovanja. Sjedite Agencije je u enevi, a sarauje sa istoimenim nacionalnim agencijama. CENZURA - (lat censura - procjena, pregled, nadgledanje, kritika ...) slubena kontrola line prepiske, paketnih poiljki i svih sredstava informiranja radi onemoguavanja otjecanja tajnih podataka. Organizira se i provodi u ratu i u miru na osnovi posebnih propisa. Vre je struni organi. CESIJA - (cessio - uzmicanje, uzmak, ustupak) ustupanje podruja jedne drave drugoj tako da ono mijenja suverenitet. Obino je posljedica rata, ali se moe i ugovoriti. Poseban vid cesije predstavlja ustupanje na odreeno vrijeme suverenih prava na dijelu dravnog podruja drugoj dravi prenoenje vlastitih upravnih nadlenosti drugoj dravi, ali tako da se u tom sluaju suverenitet nad istim podrujem ne mijenja. CIVIL - (lat. civis-graanin) nasuprot onome toje vojnik, svako lice koje ne pripada oruanim snagama, niti je lice koje prati oruane snage. Civilno stanovnitvo predstavlja skupinu lica koja su civili. Civilno stanovnitvo ne smije biti cilj borbenih djelovanja ili represalija (v. civilno stanovnitvo). CIVILNA ODBRANA- komponenta nacionalne odbrane koja se sastoji od mjera i aktivnosti za suprostavljanje opasnim situacijama izazvanih prirodnim nesreama, unutranjim ili meunarodnim krizama te oruanim konfliktima. Mjere i aktivnosti su usmjerene na reguliranje funkcija centralnih i perifernih organzacija telekomunikacija, transporta, ekonomije i energetskih resursa, psiholokim aspektima ovih situacija te zatitom civilnog stanovnitva. Usko surauje sa jedinicama oruanih snaga. CIVILNA ZATITA- organizirana aktivnost civilnog stanovnitva, drutvenih organizacija i dravnih organa radi zatite stanovnitva, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nesrea velikih razmjera, tehnolokih, saobraajnih i drugih nesrea. CIVILNO STANOVNITVO U RATU - (lat. civitas - graanski) sva lica, ukljuujui i dravljane neprijateljske strane koja se nalazi na teritoriji strana u sukobu, a nisu ukljuena u oruane snage niti jedne od strana (ne uestvuju u neprijateljstvu). Civilno stanovnitvo uiva zatitu meunarodnog prava u oruanom sukobu. injenice, naalost, govore da civili sve vie stradaju u ratu i pored zatite koju im prua meunarodno pravo (v. enevske konvencije). CIVILNO- VOJNE OPERACIJE- grupa plniranih aktivnosti u podrci vojnim operacijama, koje jaaju odnos izmeu vojnih snaga, civilnih institucija i stanovnitva. CRVENI KRI / KRST (POLUMJESEC, LAV, SUNCE) meunarodna organizacija za ukazivanje zdravstvstvene, socijalne i druge pomoi i razvijanje humanitarne djelatnosti. Ideja o njegovoj organizaciji potekla je 1859. godine u Genevei. Oznaka (simbol) Organizacije nastala je obrtanjem boja vicarske dravne zastave - crveni kri/krst na bijeloj podlozi, te otud i naziv Organizacije. U nekim zemljama, kao potpuno istovjetne organizacije, djeluju Crveni polumjesec, Crveni lav i Crveno sunce oznaene znacima (simbolima), koji odgovaraju njihovim imenima. enevskim konvencijama iz 1929. i 1949. godine, naslovi i znaci ovih organizacija izjednaeni su po svemu sa naslovom i znakom Crvenog kria/krsta (v. enevske konvencije i protokoli i enevski znaci). Bosna i Hercegovina je ratificirala enevske konvencije preuzimajui njihove odredbe u svoje zakonodavstvo.

  • CS OTROVI- vrsta bojnih otrova koji djeluju kao suzavci i kihavci. Privremeno onesposobljavaju, a u miru se koriste u policijske svrhe.

    ETA- osnovna taktika jedinica nekih rodova uglavnom kopnene vojske. Sastoji se od nekoliko vodova, a moe biti u stastavu bataljona, zdruenih taktikih, samostalnih rodovskih jedinca kopnene vojske i samostalna. Djeli se na pjeadijsku, tenkovsku, izviaku, inenjersku, padobransku, etu mornarike pjeadije itd. ITA DOZIMETRA - mjerni instrument za oitovanje doze nuklearnog zraenja izmjerenog dozimetrom. OVJEK KAO SUBJEKT MEUNARODNOG PRAVA tendencija je meunarodnog prava da se potpunije ureuje materija ljudskih prava kao to su: pravo na ivot, slobodu i sigurnost, sloboda kretanja, mirnog okupljanja,... te u pogledu posebne zatite odreenih kategorija kao to su djeca, ene, izbjeglice, ranjenici, bolesnici i dr. ETNIK - pripadnik srpske nacionalistike i ovinistike organizacije, koju je 1903. godine u Beogradu, osnovao M. Goevac radi osloboenja srpskog stanovnitva u tzv. staroj Srbiji i Makedoniji. Od 1918. do 1941., reakcionarna, krajnje desna grupacija pod vodstvom K. Peanca. Od 1941. do 1945., pod vodstvom D. Mihajlovia, narodni neprijatelji, sluge okupatora, eksponenti kraljevske vlade i poinioci masovnih pokolja i drugih zloinstava nad nevinim civilnim stanovnitvom. U sumrak avnojevske Jugoslavije i neposredno pred raspad SFRJ kao produkt velikosrbijanske dravne politike, inspirirane i projektirane Memorandumom SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) polovinom osamdesetih godina i kao neposredna manifestacija te politike, skoro 50 godina nakon Drugog svjetskog rata, dolazi ponovo do oivljavanja etnikog pokreta u Srbiji i Crnoj Gori, kao i u drugim dijelovima bive SFRJ, nastanjenim preteno srpskim stanovnitvom. U tim dijelovima njegovi pripadnici bore se politikim i vojnim sredstvima za njihovu secesiju iz drava u ijem se sastavu nalaze i pripajenje Srbiji i Crnoj Gori, odnosno tzv. Saveznoj Republici Jugoslaviji. Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, od 1991/92. godine, naziv za pripadnike Vojske tzv. SR Jugoslavije, koja je izvrila agresiju na ove dvije zemlje i uestvuje u ratu protiv njih i za pripadnike paravojnih formacija, koje je osnovala i, uz pomo bive JNA, naoruala SDS (Srpska demokratska stranka) u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, kao i za pripadnike paravojnih formacija koje reim u Beogradu naoruava i, sa podruja Srbije i Crne Gore, alje i ubacuje na ratita u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (tzv. beli orlovi, pripadnici tzv. srpske garde itd.). Pripadnici ovih vojnih i paravojnih formacija sluile su se u ratu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj istim nasilnikim i nedozvoljenim sredstvima (klanjem, muenjem, masakriranjem, paljenjem, pljakom, silovanjem, napadom na civile, genocidom, etnikim ienjem, ubojstvima djece i nemonih osoba itd.), kojima su se sluili i etnici u Drugom svjetskon ratu, to svjedoi o kontinuiteti etnitva i etnike ideologije i politike tokom itavog 20. stoljea, pa i za vri jeme druge ili tzv. socijalistike Jugo slavije. U irem smislu, udomaen naziv za sve pobornike velikosrbijanske i etnike politike i ideologije.

    D

    DEMILITARIZACIJA - (lat de -ukidanje + miles - vojnik) meunarodno- pravna obaveza jedne drave da na odreenim dijelovima svog teritorija ne stacionira vojne snage i ne odrava vojne ureaje. Posebna pravila vae za zrani prostor i obalski pojas. Najee se ustanovljava ugovorom o primirju ili miru, a njome obuhvaena zona naziva se demilitariziranom zonom.

  • DEM ILITARIZIRANA ZONA dio dravnog teritorija na kojem je, dravi kojoj pripada, meunarodnim ugovorom, na odreeno ili neodreeno vrijeme, zabranjeno podizanje i dranje vojnih objekata (uporita, fortifikacija, baza itd.) i stacioniranje vojnih jedinica. Odredbe o njenoj uspostavi , naelno, od vanosti su u miru i prestaju u ratu, ali je njeno uspostavljanje, dogovorom zaraenih strana i odgovarajuim dokumentima Ujedinjenih naroda, mogue i u ratnoj situaciji da bi se nezatieno civilno stanovnitvo, naseljena mjesta ili vrijedne kulturno-historijske znamenitosti itd. zatitili i sauvali od ratnih razaranja. Udarima na demilitarizirana podruja, Gorada, Bihaa, Srebrenice, epe itd . u Republici Bosni i Hercegovini u vrijeme agresije 1992-1995. godine agresor je bezbroj puta dokazao da ne potuje ni dogovore u ijem sklapanju je sam uestvovao, ni elementarne principe humanosti i norme meunarodnog ratnog prava (v. demilitarizacija)DEBELACIJA - (lat. debellatio -pobijediti, savladati) osvajanje i pokoravanje odreene drave i njeno pripajanje drugoj dravi; nasilna aneksija. DEBLOKADA- oslobaanje izoliranih i okruenih vanih taaka u odbrani. DEFANZIVA- odbrana u strategijskim razmjerima, jedan od vidova strategijskih djelovanja. Poduzima se radi slamanja ofanzivne moi neprijatelja, ouvanja teritorija i znaajnih politikih, ekonomskih i vojnih objekata i stvaranja uvjeta za prelazak u ofanzivu ili protivofanzivu. DEFETIZAM - (franc. defaite -poraz) malodunost, klonulost pred neprijateljem. Gubitak vjere u pobjedu i smiljeno irenje kapitulantskog raspoloenja u ratu zbog ega se esto klasificira kao krivino djelo. DEFILE - {franc. defile - tjesnac, klisura, uzak put) prolazak odreenih jedinica (brodova) oruanih snaga ispred tribine (broda) sa pozdravom vrhovnoj komandi, komandantu, odnosno najstarijem prisutnom starjeini. Glavni dio vojne parade, ponekad je i jedini, pa se ta dva pojma esto poistovjeuju. DEGREDACIJA- openito gubljenje ranije steenog svojstva na sniavanje ili ukidanje neke drutvene fukcije, poloaja. U vojnom smislu oduzimanje ina, vraanje na nii in. DEJTONSKI OKVIRNI MIROVNI SPORAZUM- sporazum o uspostavi mira u BIH, postignut pregovorima koji su se vodili u Deytonu u novembru 1995. pod pokroviteljstvom SAD-a, Njemake, Francuske, Rusije, VB, odnosno Europske Unije. Potpisan 14. 12. 1995. U Parizu, od strane predsjednika predsjednitva (BIH), predsjednika Republike (Hrvatska) i Predsjednika Republike Srbije, te predstavnika SAD-a, EU, Francuske, Njemake, UK, VB, ...Opi okvir sprazuma je predvidio da strane (BIH, HR, JUGOSL) prepoznajui potrebu da se okona tragini sukob u regionu promoviraju trajni mir i stablinost. lan 3. Sporazuma je predvidio dva entiteta BIH : Federaciju BIH i Republiku Srpsku.DEKLARACIJA- akt kojim se objavljuje politiki program ili naelno miljenje o vanim i drugim pitanjima. Izjava subjeakta meunarodnog prava. Moe biti i jednostrani akt kojim neka drava objavljuje svoj stav o nekom meunarodnom pitanju. DEKLARACIJA EZ O BIVOJ JUGOSLAVIJI- dokument, objava EZ o situaciji na prostorima bive SFRJ i o kriterijima za priznavanje jugoslavenskih republika, koji su 17.12.1991. usvojili u Briselu ministri inostranih poslova njenih zemalja- lanica. Kriterij za priznavanje jugoslavenskih republika bio je da se iste obrate sa takvim zahtjevom do 23.12.1991. te prihvaanje svih obaveza sadranih u dokumentu o kriterijumima za priznavanje- osobito one koje seodnose na ljudska prava i prava nacionalnih i etnikih grupa. Republika BIH je dostavila svoj zahjev naknadno, nakon odranog referenduma, te je priznata 6.4.1992. DEKOLONIZACIJA- historijski proces kojim se politikom i oruanom borbom, ukida kolonijalizam u svijetu. Cilj joj je da zavisni narodi u kolonijama steknu slobodu i nezavisnost. Na borce koji vode takvu borbu primjenjuju se meunarodno pravne norme o statusu i zatiti boraca- uesnika rata. DEKONTAMINACIJA- niz postupaka kojima se eliminira kontaminacija, odnosno odstranjuju, neutraliziraju, unitavaju kontaminanti na ivoj sili, tehnikim sredstvima, opremi, zemljitu, namirnicama, u zraku...radi otklanjanja po ivot opasnog tetnog djelovanja. Po obujmu

  • djelovanja moe biti potpuna ili djelomina, po nainu izvrenja postoji umjetna i prirodna dekontaminacija. Efikasnost dekontaminacije kontrolira se detektorima ili laboratorijski. DEKRET- naredba, odluka, ukaz. Isprava o imenovanju u slubi. Moe imati i zakonodavni karakter.DELIKT- in ili ponaanje koje se protivi pravnoj normi, koje pravna norma zabranjuje.DEMARKACIJA- odreivanje i obiljeavanje granine linije na terenu odgovarajuim oznakama radi privremenog razgranienja teritorija zaraenih strana ili konanog razgranienja teritorija dviju susjednih drava.DEMAR- energina diplomatska akcija vlade jedne drave kod vlade druge drave, kao izraz protesta ili nekog zahtjeva. DEMILITARIZACIJA- meunarodno-pravna obaveza jedne drave da na odreenim dijelovima svog teritorija ne stacionira vojne snage i ne odrava vojne ureaje koji se najee ustanovljava ugovorom o primirju ili miru. DEMILITARIZIRANA ZONA- dio dravnog teritorija na kojem je, dravi kojoj pripada, meunarodnim ugovorom, na odreeno ili neodreeno vrijeme, zabranjeno podizanje i dranje vojnih objekata i stacioniranje vojnih jedinica. Odredbe o njenoj uspostavi su naelno u vanosti u miru, ali je njeno uspostavljanje dogovorom zaraenih strana i odgovarajuim dokumentima Un-a mogue i u ratnoj situaciji.DEMOBILIZACIJA - (lat. de - ukidanje + mobilis -pokretan, promjenjiv, nestalan) prelazak dijelova oruanih snaga i privrednih struktura iz ratnog na mirnodopsko stanje. Po obimu i nainu izvrenja moe biti opa (obino se provodi po svretku rata) i djelimina. Ijedna i druga mogu se provoditi odjednom ili po etapama. Demobilizacija privrede ili rekonverzija znai prevoenje ratne privrede na mirnodopsku, odnosno na ukidanje privrednih mjera. donijetih u toku mobilizacije i rata. DEMONSTRACIJA - {lat demon-strare - pokazati) u vojnoj terminologiji akcija prijeteeg ili zavaravajueg karaktera radi zastraivanja protivnika, kako bi se postigao odreeni vojni ili politiki cilj. Demonstracija sile vri se na kopnu, moru i u zranom prostoru. U miru se obino izvodi u neposrednoj blizini granice ili u teritorijalnim vodama drave koju treba zastraiti. Ispoljava se na razne naine: grupiranjem oruanih snaga du granice, izvoenjem estih manevara, povredama zranog prostora, slanjem jaih formacija ratnih brodova u blizini zemlje koja se pokuava zaplaiti itd. Nije doputena meunarodnim pravom koje predvia rjeavanje sporova mirnim putem i bez upotrebe sile. Demonstracijom se nazivaju borbene akcije koje se izvode radi prikrivanja stvarnih namjera. Slina je lanom napadu, s tim to se ne nastoji ostvariti dodir sa neprijateljem. DEPEA - (franc. depeche - brzojav, hitna poruka) vrsta pisanog, crtanog ili slikanog saopenja, koje se prenosi sredstvima veze. Pie se na propisanom obrascu, na ratnom bloku ili obinom papiru. Prema smjeru prenosa moe biti: polazna, dolazna ili tranzitna.. DEPORTACIJA - {lat deportare -odnijeti, odvesti) odvoenje civilnog stanovnitva okupirane teritorije, pojedinano ili grupno, za vrijeme trajanja rata u internaciju ili progonstvo. Ratno pravo zabranjuje deportaciju civilnog stanovnitva okupirane teritorije van podruja te teritorije. enevske konvencije o zatiti rtava rata odreuju uvjete kada je takva deportacija dozvoljena. Izvrena suprotno tim uvjetima, predstavlja ratni zloin. Deportacijom se naziva, takoer, i protjerivanje stranog dravljanina na osnovu sudske presude ili odluke nadlenog organa, kao i prinudno preseljavanje dijelova stanovnitva (etnikih grupa) u obavezna mjesta boravka. Ovaj vid deportacije stanovnitva, u cilju etnikog ienja (kao odlika genocida), masovno je primjenjivao i agresor na Bosnu i Hercegovinu, bezobzirno krei sve moralne uzuse i norme meunarodnog javnog i ratnog prava, inei time genocid. DERATIZACIJA- unitavanje glodavaca- takora i mieva pomou otrova za glodavce ili otrovnim gasovima.

  • DESANT-prevoenje jedinica zranim ili pomorskim putem i njihovo iskrcavanje na prostor koji brani ili kontrolira protivinik, radi izvrenja borbenog zadatka. Desantom se esto nazivaju i snage koje uestvuju u desantu. Moe biti rijeni, pomorski, zrani, pjeadijski...DEIFRIRANJE- ugovoreni nain pretvaranja ifranog teksta, poruke u otvoreni tekst koji se vri uz pomo odgovarajueg kljua- ifre. Moe biti runo i mainski. DEMOKRACIJArije je grkog porijekla i znai vladavina naroda, tj. vladavine veine nad manjinom. Atenska demokracija je bila neposredna i najpoznatija je. Dok danas u veini sluajeva imamo posrednu demokraciju iji je rezultat parlament kao posredniko tj. predstavniko izabrano tijelo i ono djeluje u ime naroda koji je glasao na izborima za sastav parlamenta.DETAMAN - (franc. detachement) odred vojnika (manji od divizije) odvojen od matine jedinice, koji je upuen ili se nalazi na posebnom zadatku. U mornarici, dio eskadre odvojen od glavnog dijela flote. DETANT (franc. slabljenje zategnutosti, poputanje) u meunarodnim odnosima, odnosno u diplomaciji izraz za poputanje zategnutosti izmeu pojedinih drava, smirivanje meunarodne napetosti, a naroito ezdesetih godina ovoga vijeka. DETEKTIV-tajni agent, policijski agent, tajni policajac. DETEKTOR- ureaj, pribor, instrument za otkrivanje prisustva i kvantitativno odreivanje neke materije ili zraenja koji se neposredno ulima nemogu otkriti i izmjeriti. U irem smislu radar i podvodni elektrini lokator. DETONACIJA- pucanj, prasak, oblik eksplozije kod kojeg se energija za aktiviranje molekula prenosi od sloja do sloja udarnim talasom nadzvune brzine. Energija detonacije se praktiki koristi za izvanredno snana razaranja sredine koja okruuje eksplozivno punjenje. DEZERTER- osoba, lice koje izbjegava sluenje vojne obaveze ili samostalno i neovlaeno trajno napustiti vojnu jedinicu u miru ili ratu. U veini zakonodavstava krivino djelo. DEZINFORMACIJA- netana vijest, lano obavjetenje, netaan podatak koji se nemjerno iri radi obmanjivanja javnog mjenja ili nanoenja tete protivniku. DEZINSEKCIJA- unitavanje tetnih insekata (uiju, muha, komaraca, ohara itd) ienjem, iskuhavanjem i hemijskim sredstvima. DIJASPORA - {gr. diaspeiro - rasipan) raseljenost pripadnika jednog naroda, vjerske zajednice i sl. u krajeve izvan njihove postojbine, pri emu zadravaju svoju kulturu, vjeru, tradicije i obiaje. DINAMIT- najstariji privredni eksploziv. Pronaao ga je Nobel 1867. godine. Koristi se najee za miniranje. DIKTATURA - (lat. dictare - govoriti; kazivanje u pero; zahtjev koji trai bezuvjetno izvravanje; nametnuto miljenje...) u starorimskom smislu - punomo, vlast ili vrijeme vladanja jednoga diktatora; vladavina diktatora, neograniena vlast pojedinaca, skupine ili partije u jednoj dravi, koja se prvenstveno oslanja na silu. DIPLOMACIJA - (od gr. diplomos -dvostruk; diploma - ploa od dva dijela) grana politike koja se bavi odnosima izmeu drava, vjetina zastupanja interesa jedne drave, vlade, vladara u inozemstvu, u meunarodnim pregovorima, u vanjskoj politici uope. DIPLOMATSKA INTERVENCIJA - (lat. interventio - mijeanje, posredovanje) diplomatska akcija drave u cilju mijenjanja postojeeg stanja u drugoj dravi. DIREKTIVA - (lat. directus - neposredan, otvoren, jasan) smjernica, nalog, uputa, naredba koju daje vii organ niem; vojni dokumenat visokih komandi i tabova kojim se za dui period reguliraju sva vanija pitanja u vezi sa pripremom i izvoenjem borbenih dejstava, i daju smjernice jedinicama za djejstva na posebnim (odvojenim) pravcima i pozadini protivnika. Kao borbeni dokument pojavljuje se u drugoj polovini 19.stoljea. U miru, njome se odreuju najznaajniji dugoroni zadaci oruanih snaga. DISCIPLINA - (lat. disciplina-stega, navika na pokoravanje nekom poretku) manje ili vie svjesno ili dobrovoljno podvrgavanje ljudi odreenim propisima, obiajima ili moralnim normama i autoritetima i u tom pogledu podvrgavanje linih interesa interesima zajednice, grupe ili

  • organizacije. Odraava nain odravanja reda i poretka, u ustanovama, organizacijama ili dravnim institucijama. U tom smislu prepoznatljiva je vojna disciplina, koja predstavlja bezuvjetno, tano i pravovremeno izvravanje svih vojnih propisa i obaveza borbene i neborbene naravi, radi odravanja unutranjeg reda u vojnim jedinicama i ustanovama DISIDENT - (lat. dissidere - biti udaljen, razlikovati se) ovjek koji se raziao sa jednom skupinom, strankom, organizacijom ili je iz nje istupio; otpadnik, odmetnik, raskolnik. DISKRIMINACIJA - (lat. discrim-\fiuire-razlucivati, dijeliti) nepriznavan; uskraivanje odreenih prava jednih, uz istovremeno priznavanje tih prava drugim licima, grupama ljudi, nacijama, nacionalnim manjinama rasama ili pak u meunarodnim odnosima dravama ili njihovim graanima. DISOLUCIJA - (lat. dissolvere-razrijeiti, razvezati, rastaviti) raspadanje rastavljanje nekog tijela, zajednice, organizacije ili drave pod utjecajem odreenih inilaca. DISPERZIJA-rasprenje, hemijska smjesa u kojoj su jedna ili vie tvari rasprene u obliku sitnih estica. U vojnom smislu rastresit raspored vojnih efektiva na terenu. DISTRIKT - (lat. districtus - okrug, kotar, podruje, oblast) administrativno-teritorijalna jedinica, oblik politiko-teritorijalne organizacije i ureenja teritorija u nekim zemljama posebnim nadlenostima i veim ili manjim stupnjem autonomnosti i lokalne samouprave (grad, okrug i sl.); politiko-teritorijalna organizacija iji se oblik ureenja vlasti razlikuje od ostalih teritorija u okviru neke drave (U Bosni i Hercegovini: Brko). DIVERZIJA (lat. diversus - razliit, suprotan, neprijateljski) specifian tip ofanzivnog djelovanja sa ciljem da se, nanoenjem gubitaka i tete, neprijatelju odvrati njegova panja i unese nemir i pometnja u njegovim redovima, kako bi se mogle poduzeti i vee akcije njegova unitavanja. Izvodi seprikriveno, iznenadno i smiljeno, a sraunata je i na moralno-psiholoke efekte. Mogu biti individualne i grupne. Po obimu i znaaju dijele se na diverzije strategijskog, operativnog i taktikog karaktera. Karakteristine su osobito za oslobodilake i narodne odbrambene ratove. DIVIZIJA- najvia zdruena taktika jedinica u nekim armijama, stalnog formacijskog sastava, osposobljena za samostalna djelovanja. Naelno se sastoji od 3-4 brigade (puka), jedinica za podrku i jedinica za logistiko osiguranje. Obino je u sastavu korpusa ili armije. DOBROVOLJAC - lice koje ne podlijee vojnoj obavezi ili koje nije mobilizirano, a dobrovoljno stupi u oruane snage ili u neku oruanu formaciju van oruanih snaga iz partijskih, nacionalnih, politikih, vjerskih, avanturistikih ili drugih pobuda. Ratnom pravu uiva istu zatitu kao pripadnik oruanih snaga bez obzira li djeluje unutar ili izvan sve nacionalne teritorije, na okupiranom neokupiranom podruju ukoliko pridrava propisanih uvjeta i meunarodnog ratnog prava. DOKTRINA- (vojna)- fundamentalni principi pomou kojih vojne snage izvode svoje aktivnosti u podrci ciljeva.DOKTRINA ODBRANE- vidi doktrina! DOZIMETAR- aparat, sprava za mjerenje ozraenosti ljudstva, mateijalnih sredstava, objekata ili odreenoga podruja. DRIL - (njem. Drill - vjebanje, dresura, "mutranje") mehaniki nain obuavanja do automatizma u strojevoj i borbenoj obuci. Beskrajno ponavljanje odreenih, esto besmislenih radnji i pokreta radi istjerivanja discipline i slijepe poslunosti. Bezobzirno provoenje odreene discipline, koje granii sa maltretiranjem, a provodi se obino u nekim armijama, ali i u drugim srodnim institucijama i slubama. DRUGI SVJETSKI RAT -1. septembar 1939.-2. septembar 1945. godine. Uzrokovan je tenjom faistikih sila udruenih u Trojni pakt (Njemaka, Italija i Japan)za novom preraspodjelom teritorija i hegemonijom na svjetskom nivou.U Drugom svjetskom ratu je uestvovala 61 drava, a rat je zahvatio 96% teritorija zemljine povrine i isto toliko ukupnoga svjetskoga stanovnitva (oko 2 milijarde i 100 hiljada). Na iskustvima Prvoga svjetskoga rata u meuratnom periodu strategije odbrane mnogih zemalja poprimile su izrazito defanzivan karakter. Usavravanjem ratne tehnike (motornih vozila, tenkova, aviona, plovila i podmornica ...) nacistika Njemaka je razvila doktrinu "munjevitoga rata" sposobnog da probije

  • utvrene borbene sisteme (kao to je bila Maino linija) na kopnu, a na moru da se suprotstavi flotama krupnih povrinskih brodova. Drugi svjetski rat je u cjelini bio dinamian. Moderna tehnika je omoguavala manevarsko pokretanje velikih formacija na svakome zemljitu i u svim vremenskim uvjetima. U meuvremenu su proizvedena i mnoga druga sredstva kao to su: radar, mlazni avioni, raketno orue, nuklearna bomba. Time je ubojna mo jedinica uveliko poveana, a mogunost integracije vidova oruanih snaga radi postizanja krupnih ciljeva omoguena visokim svojstvima telekomunikacijskih sistema. Po broju rtava i po stepenu razaranja, bio je to najsuroviji rat u historiji ovjeanstva. Usavravanje tehnike znatno je povealo gubitke na frontovima, a djelovanja avijacije uzrokovalo je velike gubitke civilnog stanovnitva u pozadini. Ukupni ratni gubici procjenjuju se na oko 50 miliona ljudi od ega je stradalo oko 31 milion civilnih lica, to ukazuje na izrazito genocidni karakter rata voenog od faistikih sila. Ratne tete su daleko prevazile ekonomske i materijalne mogunosti krivaca za rat, pa su mirovnim ugovorima reparacije svedene na simbolike cifre. Karakter rata i poinjeni zloini faistikih reima na okupiranim teritorijama Evrope i Azije, prisilili su Antifaistiku koaliciju (prvenstveno velesile: SAD, SSSR i Velika Britanija) da jo u toku rata donese odluku o formiranju sudova za suenje onima koji su poinili ratne zloine. Na suenjima u Niirnbergu, Tokiju i drugim sudovima izreene su na desetine hiljada presuda za ratne zloine. U skladu sa tim iskustvima 1949. godine donesena je na nivou Ujedinjenih nacija Konvencija o spreavanju i kanjavanju genocida.DRUTVENI SUKOB - drutveni proces u kojem razliite grupe ljudi u okviru drutva suprotstavljaju svoje interese, iznalazei naine da ih ostvare. Sukob unutar jednoga drutva u ostvarivanju interesa odreenih drutvenih skupina moe se ispoljavati u svim oblastima ivota: u sportu (za sportski rezultat), u ekonomiji (za ekonomsku dobit), u politici (kao borba za vlast) itd. Mogu biti neoruani i oruani. esto se oruani sukobi dijele na one niskoga i one visokoga intenziteta. Najotriji sukob (konflikt) je rat, odnosno masovan i intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih struktura unutar jednoga drutva. U tom smislu se dogaaju i sukobi meu drutvima i meu dravama, a kao najradikalniji konflikt jeste rat, u kojem razliite politike strukture unutar jednoga drutva (graanski rat), ili razliita drutva (drave) oruanim sredstvima nastoje ostvariti svoje interese (meunarodni oruani sukob ili rat). DRUTVO NARODA - meunarodna organizacija koju su 1919. godine formirale sile pobjednice u I. Svjetskom ratu, sa zadatkom ouvanja mira u svijetu i rjeavanje sporova mirnim putem. Bez obzira na njihovo djelovanje dolo je do II Svjetskog rata. Organizacija Ujedinjenih naroda iz 1945. godine je nasljednik ideje Drutva naroda (v. Liga naroda). DRUTVENI POKRET - organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u odreenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za drutveno vodstvo nad historicitetom. Pokret obiljeava protivnik protiv koga se bori I cilj za koji se boriOtud tri bitna obiljeja: 1. naelo identiteta u ime ega se borba vodi, tko smo "mi", 2. naelo suprotnosti protiv koga se vodi, tko je "drugi", 3. naelo totaliteta na kojem se terenu borba odvija, gdje se borimo DRAVA - u irem smislu teritorijalno okruena politika zajednica naroda i graana (dravljana), osnovni oblik politikog samoorganiziranog drutva u cilju zatite njegovih vitalnih politikih, ekonomskih i sigurnosnih drugih interesa. U uem smislu, organizacija vlasti koja slui za uvrenje i odbranu politikog i ekonomske poretka oliena kroz vladajuu strukturu i dravni aparat koji djeluje u njeno ime i na ostvarivanju njenih funkcija.DRAVLJANSTVO - pravna veza izmeu fizike osobe i drave koja se sastoji od uzajamnih prava i dunosti. Stjee se na razne naine porijeklom, roenjem na dravnom podruju, naturalizacijom ,itd., a gubi otpustom, odricanjem, oduzimanjem i na druge naine. DRAVNA GRANICA - krajnja linija do koje see suverenitet odreene drave. Utvruje se u saglasnosti s pograninim, susjednim dravama meunarodnim sporazumima. Dravna granica moe se protezati kopnom, jezerom, rijekom, morem i zrakom. Dravnu granicu na kopnu predstavlja linija koja razdvaja teritoriju jedne od teritorije druge drave. Utvrivanje granica na

  • terenu vri na osnovu graninog opisa, granine karte i fiksiranih taaka na kojima se vri prelamanje pravih linija. Na tim takama postavljaju se, kao granini biljezi, kamenje, male piramide od betona ili kamena, drveni stupovi, granine table ... DRAVNA SIGURNOST- mjere i upravne radnje koje se poduzimaju u cilju otkrivanja, praenja i spreavanja djelatnosti usmjerenih protiv drave i naroda, odnosno na podrivanje i ruenje ustavom utvrenog poretka. Vre je strune slube, ministarstva unutarnjih poslova drave, tajne slube, agencije...DRAVNI UDAR - nelegalni nain promjene, preuzimanja vlasti u jednoj dravi, proveden najee upotrebom neke vrste sile. Vojni udar jeste dravni udar u kojem, u preuzimanju vlasti u jednoj dravi uestvuju cijele i dijelovi njenih vojnih snaga uz iju pomo jedna drutvena struktura (pa i vojni establiment) pokuava preuzeti vlast u vlastitoj dravi. DUMDUM METAK- vrsta zrna streljakog metka ija je kouljica na vrhu unakrsno rasjeena da bi se pri udaru u iv organizam rascvjetala i tako nanjela to tee povrede. Njegova upotreba zabranjena je Hakom deklaracijom iz 1899. godine.

    D

    DIHAD - (arap.-per., gihad, cihad-nastojanje, tenja) ulaganje maksimalnih napora da se bude na putu pravednosti (na Boijem putu). Spominje se vie vrsta dihada i njegovih kategorija. Vlastiti dihad podrazumijeva strpljenje i smisao za savladanje linih potekoa, zatim dihad kao borba protiv munafika, te borba protiv silnika. Dihad se vodi srcem, jezikom-rijeju, znanjem, imetkom i u krajnjem fizikom silom. U svojem opem znaenju dihad jeste ulaganje truda i napora u zatiti dostojanstva: svojeg i drugih, zatim borba za odbranu porodice, imovine, dakle kunoga praga, muslimana, brae po krvi-plemenu, nacije, naposlijetku i drave kao teritorijalno-politikog okvira njihova postojanja i opstanka.

    E

    EDUKACIJA - (lat. educare - odgojiti) odgoj, obrazovanje, razvijanje tjelesnih, umnih i moralnih sposobnosti. EGZEKUCIJA - {lat exsequi - izvesti, izvriti) prinudno izvrenje sudske presude, ovrha. Izvrenje smrtne presude, smaknue. EGZIL - (lat. exilium) progonstvo izvan domovine, prisilni boravak; mjesto gdje ivi prognanik. EGZODUS - (gr. exo - vani) i iseljenje, naputanje neke sredine, osobito istup veeg broja ljudi iz neke zajednice, drutva. EKOCID - oblik genocida, odnosno genocidnog djelovanja usmjerenog na unitavanje prirodne okoline protivnika, biljnog i ivotinjskog svijeta kako bi se unitila ili razorila materijalna osnova njegovog opstanka; izraen i u toku agresije na BiH (v. genocid). EKOLOGIJA - (gr. oikos - kua, dom + logos - rije, govor) nauka o odnosu organizma spram okoline, nauka o nainu ivota, o odnosu ovjeka i drutva spram prirode. EKSELENCIJA (lat excellens -uzvien, odlian, izvrstan) izraz kojim se oslovljavaju ministri, visoke vojne i politike linosti uobiajen u diplomatskoj praksi EKSHUMACIJA (lat ex - iz + humus - zemlja) iskopavanje lea iz mezara, groba, radi sudsko-medicinske istrage. EKSPEDICIJA-samostalan poduhvat dijela oruanih snaga na odvojenom ratitu ili prekomorskim podrujima radi zauzimanja vanijih objekata, okupacije odreenog teritorija ili pruanja pomoi vlastitim ili drugim snagama. Oruani pohod izvan svoje zemlje radi izvrenja nekog vojnog zadatka.

  • EKSPLOZIJA-proces naglog oslobaanja potencijalne energije, materijalnog sistema i njenog preobraaja u druge vidove energije. Tri vrste: fizika, nuklearna i hemijska. EKSTRADICIJA (lat ex - iz + tradere - predati, uruiti) izruenje okrivljene ili osuene osobe dravi koja to trai radi suenja ili izvrenja kazne. Izvrava se po zakonu drava i po meunarodnim ugovorima. ELABORAT- rad, djelo, struna dorada neke teme zasnovana na injenicama. Vojni elaborat se moe odnositi na tabnu vjebu, taktiku vjebu, izradu nekog objekta, ureaja i slino.ELEKTRONSKA ZATITA- komponenta elektronskog ratovanja, formalno poznata kao elektronska protivmjera. EMBARGO - (panj. embargar) u meunarodnim odnosima prisilne mjere zadravanja javne i privatne imovine strane drave ili njenih dravljana, trgovakih brodova ili njihovih tereta upuenih u odreenu zemlju, zatim ostalih prevoznih sredstava, koje se poduzimaju protiv te zemlje od meunarodne zajednice ili grupe zemalja. Embargo znai i zabranu izvoza strategijskih sirovina, proizvoda i ratnog materijala. U novije doba primjenjuju se osobito kao zabrana uvoza oruja, te strategijskih i drugih materijala. Moe biti civilni i ratni, generalni ili opi i ogranieni, koji se odnosi samo na odreene vrste roba. Poduzima se obino, pred poetak rata i u ratu, a u odreenim situacijama i u miru. Civilni embargo, prema meunarodnom pravu, ima pravnu osnovu samo ako su ispunjeni svi uvjeti za represalije. Primjena embarga zapoela je u vrijeme kolonijalnih ratova. Danas, mjere embarga, kao vid sankcija prema odreenim zemljama poduzima i provodi uglavnom OUN, ali i druge meunarodne, regionalne i lokalne organizacije kao i pojedine drave samostalno prema drugim dravama. Embargo na uvoz oruja meunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini i lanici OUN na koju je izvrena oruana agresija od Srbije i Crne Gore, odnosno od meunarodno nepriznate tzv. SR Jugoslavije predstavljao je negaciju njenog prava na samoodbranu i u tome smislu presedan u meunarodnom pravu i u povijesti OUN koji se kosi i sa elementarnim principima ove organizacije. Brojni pravni strunjaci smatraju ga nelegalnom mjerom. EMIGRACIJA - (lat. emigrare - iseliti se) svi iseljenici (emigranti) koji ive u nekoj zemlji, odnosno svi emigranti jedne zemlje koji ive u drugoj zemlji ili zemljama. Moe biti ekonomska i politika, a u odnosu na zemlju maticu, lojalna i neprijateljska. Neprijateljska emigracija se regrutira iz politikih redova i kriminalaca. Politiki emigranti, koji pod raznim utjecajima postaju neprijatelji bive domovine, nazivaju se ekstremna emigracija. ENKLAVA - (gr. en - u + clavis -klju) dio dravnog teritorija odvojen od matice zemlje podrujem neke druge drave ili vojnim snagama agresora, etnika, jezika ili kakva druga skupina odvojena od svoje glavnine. ENTITET - (lat. ens - onaj koji jeste, bitnost, sutina, vanost) - posebnost, zasebnost. Pojam tek odnedavna u politikoj upotrebi. Bosna i Hercegovina - drava dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska. EPOLETE- naramenice na vojnoj uniformi, u nekim armijama i oznake vida i roda vojske, odnosno slube i specijalizacije. Potjeu iz srednjeg vijeka, u 18. st. I tad slue kao naslon za puku u borbi i zatitnik od udara sablje. Slue i kao ukras. ESKADRILA- osnovna avijacijska i helikopterska taktika jedinica jednorodnog sustava. Potinjena je komandi avijacijskog puka (brigade), a moe biti i u komandi korpusa, odnosno komandi ratnog zrakoplovstva i protivzrane odbrane. ESKALACIJA- proirenje sukoba izmeu dva protivnika. Vojnopolitika kategorija koja podrazumjeva porast zategnutosti odnosa, te zastraivanje i intenzivranje konflikata izmeu dvije strane. U ratu znai proirivanje obujma i estine ratnih djelovanja. Bliska pojmu agresije. ETATIZAM - (franc. etat - drava, budet, proraun) politika teorija i praksa u kojoj odlunu rije u svim drutvenim odnosima ima drava, odnosno birokratski aparat. ETNIKO IENJE-zloin koji obuhvaa itav niz genocidnih radnji, moe biti poinjen i u ratu i u miru. Osnovni cilj mu je otimanje imovine i ivotnog prostora, motivirano prije svega nacionalnom, vjerskom ili rasnom mrnjom. Za zloin se smatraju odgovornim njegovi inspiratori,

  • izvrioci, sauensnici i podstrekai. Obuhvaa niz mjera i radnji kao to su zastraivanje, diskriminacija, odnaroavanje, prevoenje na dr vjeru, kolektivno kanjavanje, deportacija, nanoenje velikih patnji i povreda duhovnog i tjelesnog integriteta i zdravlja, raseljavanje, zatvaranje u koncentracione logore, tjeranje na prinudni rad do fizike likvidacije. U BIH se ovaj pojam esto upotrebljavao s ciljem zatakavanja i izbjegavanja odgovornosti po osnovi meunarodne Konvencije o genocidu. EVAKUACIJA - (lat. e ... + vacuus -prazan) iseljavanje stanovnitva ili izvlaenje pripadnika oruanih snaga i materijalnih dobara sa ugroene teritorije u nove rejone radi zatite od neprijatelja, a u mirnodopskim uvjetima od elementarnih nepogoda, veih epidemija i sl. U oruanim snagama odnosi se, u prvom redu, na povrijeeno i oboljelo ljudstvo, materijalna sredstva, stoku i ratne zarobljenike, a izvan oruanih snaga, na stanovnitvo, proizvodne kapacitete, stoku, imovinu svih vrsta, transportne kapacitete itd. Dijeli se na: sanitetsku, veterinarsku, materijalnu, evakuaciju privrede, evakuaciju stanovnitva. Planiraju je, organiziraju i provode nadleni organi. Treba je skladno kombinirati sa zatitom evakuiranog stanovnitva koje podrazumijeva i evakuaciju potronih materijalnih dobara neophodnih za ivot.EVROPSA UNIJA - ( e n g . European Union) specifina meunarodna organizacija formirana Ugovorom o Evropskoj uniji koji je zakljuen u Mastrihtu (Holandija) 7. februara 1992. godine izmeu do tada 12 lanica Evropske zajednice: Belgije, Holandije, Francuske, Danske, Grke, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, panije, Portugala, Njemake, Luksemburga i Italije, a od januara 1995. godine jo i Finske, vedske i Austrije. Osnovu Ugovora ine odredbe o Evropskim zajednicama (Evropska zajednica za ugalj i elik, Evropska ekonomska zajednica, Evropska zajednica za atomsku energiju) o saradnji u zajednikoj spoljanjoj i sigurnosnoj politici, te saradnji u oblasti pravosua i unutarnjih poslova drava lanica. Ciljevi Unije su prvenstveno u slijedeem: podsticanje privrednog razvoja, bez unutarnjih granica, jedinstvena moneta, zajednika spoljna i sigurnosna politika, zatita prava graana svih lanica, saradnja u oblasti pravosua i unutarnjih poslova itd. Evropski savjet je osnovno politiko tijelo koje prua podsticaj za razvoj Unije i utvruje ope politike smjernice. ine ga efovi drava ili vlada lanica kao i predstavnici Komisije. Komisiju ini 20 lanova (komesara) koji se biraju po osnovu svojih izrazitih sposobnosti. Iz svake lanice mora biti najmanje jedan, a najvie dva lana Komisije. Sud pravde sa sjeditem u Luksemburgu se sastoji od 13 sudija. Stara se o potivanju prava u tumaenju i primjeni Ugovora, ocjenjuje zakonitost akata organa Unije (Zajednice), rjeava sporove izmeu lanica, ali i lanica i pravnih i fizikih lica itd. Evropska unija ima i druge organe kao to su Ombudsman, Finansijski sud, Komitet regiona itd. Sjedite Unije je u Briselu (Belgija). EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA - (engl Conven-tion for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) opeprihvaen naziv za Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, zakljuenu izmeu lanica Savjeta Evrope u Rimu 4. maja 1950. godine, dopunjenu sa vie protokola. Konvencija titi osnovna ljudska prava, pravo na ivot, pravo na sigurnost i slobodu linosti, pravo na nepristrasan sudski postupak, pravo na svojinu itd. Centralna institucija za mehanizme zatite ljudskih prava je Evropski sud za ljudska prava. EVROPSKE ZAJEDNICE - (engl European Communities) naziv za tri regionalne evropske meunarodne organizacije: 1) Evropska zajednica za ugalj i elik, 2) Evropska ekonomska zajednica (EEZ) i 3) Evropska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM). Evropska zajednica za ugalj i elik zasnovana je po ugovoru potpisanom u Parizu 1951. godine, a po tom su ugovorima potpisanim u Rimu 1957. godine osnovana Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju. Narednim ugovorima (iz 1965, 1967, 1985, 1991) a posebno onim iz Mastrihta o Evropskoj uniji, zajednice su jednoznano nazvane "Evropska zajednica" (EZ). EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA - (engl European Court of Human Rights) sudsko tijelo osnovano po Konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950). lanove suda bira Parlamentarna skuptina sa liste nominiranih lica od svake od lanica Savjeta Evrope.Presude Suda su obavezujue za sve lanice Savjeta Evrope, a njegove nadlenosti se proteu na sve

  • sluajeve koji se tiu tumaenja i primjene Konvencije i protokola uz nju. Sjedite Suda je u Strazburgu (Francuska) (v. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava, Savjet Evrope).EVROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA - regionalna zajednica zapadnoevropskih drava (Male Evrope), stvorena 1957. godine, radi ekonomske integracije, stvaranja zajednikog trita i stabilnosti privrede.

    F

    FAKTORI ORUANE BORBE- inioci koji bitno utjeu na oruanu borbu, njene pripreme, oblike ispoljavanja, tok i ishod. Mogu biti drutveno- politiki, ekonomski, geografski, demografski, vojni i dr. Faktori. Vojna nauka je prihvatila sistematizaciju na: ljudski faktor, materijalno- tehniki faktor oruane borbe, prostor i vrijeme. Odluujuu ulogu ima ljudski faktor, a svi se faktori posmatraju kao jedinstvena cjelina, ali svaki od njih zadrava odreenu samostalnost. FAIZAM - (lat. fasces-sveanj, snop iblja sa sjekirom u sredini) Simbol kojisu nosili liktori pred konzulima u starom Rimu kao znak vrhovne vlasti ovoga carstva, kao obiljeje njegove snage; u odnosu na tu simboliku, a po devizi: Rimljani, zbijte se jedan do drugoga, kao iblje u snop, jer je snop nesalomljiv u odnosu na svaki prut pojedinano). Faizmom je otuda nazvana totalitarna politika doktrina, doktrina nasilja i praksa ekstremnih ovinistikih pokreta, karakteristina po mjeavini diktature i socijalne demagogije, sa ciljem irenja ivotnog prostora za jednu naciju (rasu) na raun drugih. Izvorno je nastala u Italiji (u Rimu), gdje su 1921. godine savezi nacionalistikih grupa ustanovili Nacionalnu faistiku stranku, kojoj se 1923. godine pridruilo i italijansko udruenje nacionalista. Voa stranke je bio B. Musolini. Osnovna ideja italijanskoga faizma jeste: na temeljima staroga Rimskoga carstva, ne birajui sredstva, formirati novu, veu i snanu imperiju. U Njemakoj je 1933. godine vlast osvojila nacionalsocijalistika partija na elu sa A. Hitlerom, a 1940. godine je potpisan Trojni pakt izmeu Italije, Njemake i Japana, triju drava voenih slinim idejama irenja ivotnog prostora najgrubljim oblicima nasilja nad drugim dravama i narodima. U narednom periodu Drugoga svjetskoga rata prikljuili su im se dravni reimi i nacionalistiki pokreti pojedinih zemalja, naroito iz Evrope. Iako je izvorno potekao sa tla Italije, izraz faizam" se u politici, praksi, pa i u nauci (znanosti), koristi kako bi se njime oznaio teror, neogranieno nasilje, kao sredstvo za postizanje ciljeva, najee u ime neke nacije, sve do 1945. godine. Neofaizmom (novi faizam) se danas esto oznaava politika i praksa organizacija, koje poslije Drugoga svjetskoga rata tee za uspostavom reima, metodama po uzoru na italijanski faizam i njemaki nacionalsocijalizam. U suvremenom dobu prepoznatljiv je, u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno SR Jugoslaviji, a naroito je u odnosu na dogaanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te Kosovu, doao do izraaja od 1991. godine pa nadalje.FEDERACIJA - (lat foedus - savez) savezna drava, oblik dravnog ureenja sloene drave (dravne zajednice) u kojem su lanice meusobno tijesno povezane u federativnu (saveznu ) dravu saveznim ustavom, pri emu svaka od njih zadrava istodobno, u odreenoj mjeri, i vlastitu samostalnost. Mnoge sloene dravne zajednice u svijetu ureene su na federalnim osnovama tj. kao federacije. FETIIZAM - (franc.fetiche) kult fetia, idolatrija i pretjerano ili praznovjerno divljenje nekoj osobi ili stvari (novac, pojedini predmeti, oruje itd.) FISIJA- dioba, u nuklearnoj fizici izraz za cijepanje atoma pri kojem se oslobaa ogromna energija.FLOTA- skup svih ratnih i trgovakih brodova jedne drave. esta podjela na ratnu i trgovaku flotu. Ratna flota je sastavni dio ratne mornarice i njeni brodovi su upisani u flotnu listu i nose vojnopomorsku zastavu zemlje kojoj pripadaju.

  • FORMACIJA - (lat.formare - oblikovati, obrazovati) precizno odreen organizacijski sastav oruanih snaga, jedinica, ustanova, komandi i tabova. Obuhvaa broj i strukturu kadrova prema ulozi i zadacima, njihov profil, naoruanje i opremu, kao i meusobne odnose na principima vojne hijerarhije i subordinacije. Njome se ostvaruje veliina i stepenovanje jedinica, olakava rukovoenje i komandovanje, obuka i snabdijevanje, kao i upotreba oruanih sastava. Prema sadraju moi biti lina i materijalna, a prema namjeni ratna, mirnodopska, privremena posebna. FRONT - (lat. frons - elo, proelje) u najirem vojnom znaenju - prostor (zona, pojas, zemljina linija) na kojoj se vodi oruana borba, bez obzira na veliinu jedinica, upotrijebljena sredstva, geografske i druge objekte, vrijeme itd. U borbenom poretku - dio snaga i zemljini prostor na kojem se vodi borba. Moe biti spoljnji, unutranji i obrnuti. U zbornom ili borbenom poretku - strana stroja-poretka u koju su okrenuta postrojena lica, grla i vozila ili borbeni raspored vojske usmjerene ka neprijatelju. Front se naziva i strategijska grupacija (sastav) jaine 3-6 armija. Odgovara mu naziv - grupa armija.FRONTALNI OBLIK ORUANE BORBE- jedan od osnovnih oblika oruane borbe ije je osnovno obiljeje frontalni sudar glavnih snaga. Primjenjuje se naroito sa ciljem da se slome ili zadre snage protivnika u sluajevima otvorene i nagle agresije ve u prigraninoj zoni. Nosioci glavnih djelovanja su oklopne, mehanizirane i motorizirane snage podrane snanom vatrom artiljerije i avijacije, a na pomorskom vojitu snagama ratne mornarice. FUZIJA- obrnut fizikalni proces od fisije ( fisija= dioba, cijepanje atoma pri kojem se oslobaa ogromna energija).

    G

    GAANJE- proces organizacije, pripreme i ispaljivanja ubojnih projektila na cilj. Svodi se na odreivanje poloaja i stanja cilja u odnosu na vatreno oruje da bi se na osnovu toga i uvijeta od kojih zavisi let projektila odredio smjer ispaljivanja, odnosno metod voenja rakete. Puno podjela!!GARDA- specijalno odabrane, opremeljene i obuene jedinice za linu zatitu efova drava, osiguranje najviih dravnih i vojnih institucija i linosti. Naziv garda dobijao se i kao znak poasti za hrabrost ispoljenu u borbi. GARNIZON- teritorija naseljenog mjesta i blie okoline na kojoj su smjetene jedinice i ustanove oruanih snaga namanje jaine ete. Za komandanta garnizona se odreuje najstariji starjeina jedinice ustanove iz sastava armije u garnizonu. GENERAL- in u skoro svim arijama koji je vei od najvieg oficirskog ina i oznaava pripadnitvo vrhu vojne hijerarhije. Postoji vie generalskih inova koji nose razliite nazive u raznim armijama npr. brigadir general, general brigade, generalmajor, generalpukovnik, general armije,...GENERALTAB-osnovni organ ministarstva odbrane (rata) ili vrhovne komande za operativno- planske poslove u sferi izgradnje, pripreme i upotrebe oruanih snaga. U miru oblikuje i razrauje koncepciju odbrane zemlje (voenja rata), izrauje ratni plan, vojnu i ratnu doktrinu i strategiju, planira razvoj, organizaciju i struktru sistema borbene i mobilizacijske gotovosti,... U ratu prati i prouava situaciju na ratitima i vojitima, priprema i provodi odluke za izvoenje operacija borbenih djelovanja, kontrolira realizaciju direktiva vrhovne komande,...GENOCID - (gr. genos - rod, narod + lat. occidare: unitavati) potpuno ili djelimino istrebljenje neke nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe ljudi. Proglaen je meunarod nim zloinom. Zloin koji moe imati formu sljedeih akata, bilo da su izvreni u toku mira ili rata, sa namjerom unitenja, u cijelosti ili dijelom nacionalne, etnike, rasne ili religijskegrupe: a) ubijanjem lanova grupe; b)nanoenjem tekih tjelesnih ili mentalnih oteenja pripadnicima grupe); c)organiziranim nametanjem grupi uvjeta ivota sraunatih da izazovu fiziko unitenje u cijelosti ili dijelom; d) nametanjem mjera usmjerenih da spri jee roenja u okviru grupe; e) nasilnim

  • premjetanjem djece iz jedn grupe u drugu grupu. Genoci ukljuuje preuivanje o izvoenj genocida, direktno i javno stimulisanje u pravcu izvrenja genocida, pokuaj izvoenja genocida i sauesnitvo genocidu. Ako je izveden tokom rat genocid je ratni zloin. GEOPOLITIKA - {gr. geo - zemlja, tlo + polis - drava; politikos -dravni, javni) pravac u shvatanju politike geografije, nain shvatanja ove discipline i pristupa nekima od njenih osnovnih problema. Kao pseudonauna teorija i politika koncepcija utemeljuje se na konzervativno-teorijskom uvjerenju da odreeni geografski inioci, osobito teritorij, klima i dr. presudno utjeu na politiku organizaciju drutva i formiranje oblika drave, a koji se javlja od antikih vremena do danas. Nauno tj. vrijednosno, ali ne i politiki neutralno, pojam geopolitike koristi se kao sinonim politike diferencijacije izmeu razliitih dijelova i regija svijeta i globalne strategije i koncepcije drava u formulaciji, ostvarivanju i zatiti svojih interesa u svjetskom prostoru ili na pojedinim njegovim dijelovima (npr. politika SAD ili Rusije prema Balkanu; politika susjednih drava prema RBiH, naroito od 1992 do 1995. godine). Geopolitika stajalita su dijelom ugraena i u velikosrbijanski koncept po kojem je izvrena agresija na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, pod geslom "svi Srbi u jednoj dravi. GEOSTRATEGIJSKI POLOAJ -skup geografskih i strategijskih inilaca koji odreuju poziciju neke drave, regiona i si. Ti faktori jesu unutarnji i vanjski, a elementi su im: veliina dravne teritorije, njene geografske karakteristike, klima, vojni potencijali, poloaj u odnosu na susjede i njihove vojno-politike interese itd. GERILA - (panj. guerilla - mali rat) oblik spontanog ili organiziranog oruanog otpora stanovnitva jedne zemlje protiv agresora, okupatora ili postojeeg sistema vlasti. Najee ima progresivno drutveno znaenje. U vojnom pogledu, karakteriziraju je djejstva malih oruanih grupa i jedinica, veoma pokretljivih i raznoliko naoruanih, uz najiri oslonac na narod. Strategijski joj cilj nije osvajanje i uvanje teritorije po svaku cijenu, ve unitavanje, dezorganiziranje i demoralizacija protivnika svakodnevnim manjim akcijama. S obzirom na nepovoljan odnos snaga i inferiornost u naorunju i ratnoj tehnici, pripadnici gerile izbjegavaju frontalne sukobe, najee djeluju prikriveno, iznenadno, nou i pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. U borbi se najvie slue prepadima i diverzijama. Termini gerila i gerilski rat upotrebljavaju se i kao sinonimi za partizanski rat i pokret otpora. Meunarodno pravo priznaje gerilu kao oblik oruane borbe povodei ga, naravno, pod odreene norme, kao i ostale vidove voenja rata. GERILAC - pripadnik gerile, pokreta otpora ili oslobodilakog pokreta sve dok taj pokret ne dobije karakteristike oruanih snaga i ne zaposjedne odgovarajui teritorij (v. gerila). GETO - (tal guetto) u srednjem vijeku pa do kraja Drugog svjetskog rata (na prostorima faistikih vlasti) dijelovi grada (etvrti) odreene za ivot idova (Jevreja) izvan kojih nisu imali pravo stanovati. Openito, diskriminacija prema nekoj rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj skupini primijenjena kroz izolaciju sa zabranom kretanja. GONJENJE- borbena taktika radnja s ciljem onemoguavanja protivniku izvlaenja iz borbe i organiziranja otpora u dubini. Proistjee iz uspjeno izvednog napada, a provode ga taktike i zdruene taktike jedinice. Moe biti frontalno, bono i kombinirano, a u odnosu na znaaj, ciljeve i rezultate koji se ele postii dijeli se na strategijsko, operativno i taktiko. GRAANIN - u meunarodnom politikom smislu svaki dravljanin koji uiva odreeni skup graanskih i dravnih (politikih) prava, pripadnik graanskog ili civilnog drutva, civil, privatna i javna (politika) osoba sjedinjena u jednoj linosti. GRAANSKI RAT - masovan i intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih struktura (nacionalnih, socijalnih, politikih, klasnih i drugih antagonistikih drutvenih grupa) unutar jedne drave. Javlja se kao posljedica nagomilanih i nerijeenih drutvenih protivrjenosti. Dosta esta pojava u historiji ljudskog drutva. Kao najpoznatiji graanski ratovi ostali su upameni ustanci robova u Rimu, seljaki ratovi u srednjem vijeku, Francuska revolucija (1789-1793), ameriki graanski rat (1861-1865), graanski rat u Rusiji (1917-1920), paniji (1936-1939) itd. Odlikuje se velikom otrinom i bez-obzirnou, rijetko se zavravaju kompromisom. Meunarodno ratno

  • pravo regulira ovu pojavu tek u novije vrijeme (npr. Mala konvencija u sklopu enevskih konvencija iz 1949. godine). Da bi se izbjegle meunarodne sankcije u novije vrijeme se i neke klasine agresije pojedinih drava na druge drave u cilju tobonje zatite pripadnika svojih etnikih skupina, nastoje predstaviti kao graanski rat u tim dravama. Eklatantan primjer pokuaja takve obmane meunarodne javnosti jeste i srbijansko-crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu izvrena sa ciljem vlastitog teritorijalnog proirenja, a koja se od agresora predstavlja kao graanski rat u naoj zemlji. Historijski promatrano, graanski rat se najee javljao kao oblik borbe za vlast i hegemoniju unutar jedne drave. GRANATA- vrsta projektila, artiljerijske municije za top i haubicu. Namjenjena je za unitavanje ili neutraliziranje ive sile, manje otpornih tehnikih sredstava, drveno-zemljanih utvrenja i raznih graevinskih i komunikacijskih objekata. GRANICA (dravna) - linija razdvajanja podruja, teritorije dviju drava, dopunjena zamiljenom ravninom koja pada okomito na tlo ili vodenu povrinu nastavljajui se u dubinu zemlje ili vode. Granica, dakle, razdvaja ravninom i linijom dvije drave u zraku, na tlu (vodi) i ispod povrine tla (vode). GRANIAR- pripadnik vojnih jedinica koji tite dravnu granicu. GRB - simbolino obiljeje drave, naroda, pokreta, grada, pojedine linosti itd. kojim se figurativno izraavaju racionalni i iracionalni motivi opeg povijesnog, politikog, religijskog, geografskog i drugih sadraja. GUBICI - ljudstvo, tehnika materijalna sredstva i ivotinje izbaeni iz stroja zbog ratnih djejstava. Mogu biti u oruanim snagama i van njih (civilno stanovnitvo, privreda, kulturna dobra itd.). Prema prirodi nastanka dijele se na borbene i neborbene, a prema posljedicama, na stalne (nepovratne), i privremene (povratne). U borbene spadaju gubici, koji su posljedica djejstava protivnikovih borbenih sredstava (ubijeni i umrli od rana, povrijeeni, zarobljeni, nestali ljudi i ivotinje, odnosno unitena, oteena, zaplijenjena i nestala materijalna sredstva). U neborbene spadaju svi gubici koji nisu neposredna posljedica borbenih djejstava (umrli i oboljeli, povrijeeni i umrli od udesa i elementarnih nepogoda, oteena materijalna sredstva uslijed upotrebe i kvarova, oboljela stoka itd). Stalni (nepovratni) gubici obuhvaaju mrtve, ratne zarobljenike, bjegunce i one za iju se sudbinu ne zna, uginulu, zaplijenjenu i nestalu stoku, unitena i zaplijenjena materijalna sredstva. Privremeni (povratni) gubici se, obino, ponovo ukljuuju u jedinicu (ranjeni i oboljeli nakon lijeenja i tehnika materijalna sredstva poslije oporavke i si.). Privremeni gubici ljudstva u oruanim snagama ili graanstvu, koje zbog povreda ili oboljenja mora da napusti dunost i dobije medicinsku pomo nazivaju se i sanitetski gubici.

    H

    HAJDUK- odmetnik, razbojnik, provalnik.HAKA PRAVILA O ZRANOM RATOVANJU- nacrt pravila o zranom ratovanju koji je izradila komisija pravnika u Haagu 1923. godine. Postala su dio meunarodnog obiajnog prava jer sadravaju opeusvojena humanitarna naela o ogranienjima naina i sredstava ratovanja. esto se kre, dokaz su i postupci agresora tokom itavog perioda agresije na BIH. HAKE KONVENCIJE O MEUSOBNOM RATNOM PRAVU- konvencije usvojene na Prvoj (1899.) i Drugoj (1907.) hakoj konferenciji mira, o mirnom rjeavanju sporova, ratnom pravu i neutralnosti. Veina pravila koja propisuju Konvencije postala su meunarodno obiajno pravo i obvezuju ne samo drave koje su ih ratificirale nego i sve strane u meusobnim oruanim sukobima. To se posebno odnosi na pravila etvrte konvencije i njen Pravilnik koji propisuje svojstva i status boraca, ratnog zarobljenka, sredstava borbe, poloaj parlamentara, ogranienje bombardiranja itd. Srpski agresor je tijekom agresije na BIH prekrio ne samo osnovna naela humanosti nego i elementarna pravila meunarodnog ratnog prava.

  • HEGEMONIZAM - {gr. hege-monemo - vodim, vladam, zapovijedam) prevlast, i politika i druga dominacija jedne nacije, drave, klase, stranke nad drugima. Propau Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata pao je i srpski hegemonizam kao tipian primjer politike i svake druge dominacije i majorizacije veinskog srpskog naroda ostalim narodima u toj unitarnoj i centralistikoj dravi. Nakon rata on se ponovo pokuao instalirati u novoj saveznoj i federalnoj dravi te je, u nekoliko navrata bio jedan od osnovnih kljunih uzroka velikih politikih potresa i kriza bive SFRJ. Inscenacijom i proizvodnjom politike krize kao metoda svog nametanja nad ostalim narodima i republikama u sastavu SFRJ i ostvarenjem ciljeva vlastite dominacije nad drugima, velikosrpski hegemonisti posluili su se posljednji put 1991. godine toje bilo i uzrokom raspada bive SFRJ. HELSINKI WATCH - Odjeljenje Human Rights Watch za Bosnu iHercegovinu. Bavi se zatitom ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini. Izdava knjige "Ratni zloini u Bosi Hercegovini" u kojoj je pored detaljnog izvjetaja o poinjenim ratnim zloinima u Republici Bosni Hercegovini, prozivanjem Ujedinjenih nacija, pokrenuta inicijativa za ustanovljenje Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na prostima bive SFR Jugoslavije (v. Hum Rights Watch, Helsinki parlament graana). HELSINKI PARLAMENT GRAANA javna tribina, jedan od oblika i naina djelovanja nevladine organizacije Helsinki watch, putem organiziranja okruglih stolova, naunih i strunih rasprav o ljudskim pravima i slobodama. HB SREDSTVA (hemijsko- bioloka borbena sredstva)- zajedniki naziv za bojne otrove i bioloke agense koji se koriste u ratne svrhe ija je upotreba zabranjena enevskim konvekcijama i protokolima.HIDROGENSKA (vodikova) BOMBA- vrsta termonuklearne bombe ija je eksplozija ravna eksploziji vie megatona trinitrotoluena ili trotila. HIJERARHIJA - (gr. hieros - svet + archo - vladam) u vojnom smislu, vertikalni odnos i raspored nadlenosti u procesu komandovanja i rukovoenja koji se odlikuju vertikalnom meuzavisnou komandnih nivoa, pri emu svaki nivo ima i odreenu slobodu inicijative i akcije u okviru globalnog cilja. Kao princip organizacije, osim u oruanim snagama, veoma je izraen i u javnoj (dravnoj) upravi osobito u sistemima centralizirane vlasti, te u jo nekim oblastima i slubama. HIMNA - (