KORPORATIVNA SIGURNOST Pojam sigurnosti i temeljni srodni

pojmovi

mcingula@efzg.hr

Sadraj

Korporativna sigurnost kao stalan projekt u organizaciji. Svijest o opasnostima za poslovnu organizaciju. Prirodne nesrede. Nesrede izazvane ljudima. Tehnoloke nesrede. Prijetnje u informacijskom sustavu. Procjena razliitih vrsta rizika. Tim za korporativnu sigurnost. Odgovornost prema izvrnom menadmentu.

Poslovni procesi i mogunost njihova ugroavanja. Dekompozicija poslovanja i definiranje procesa. Tehnoloki procesi. Proizvodni procesi. Skladini procesi. Procesi vezani uz ljudske potencijale. Trini procesi. Transportni procesi. Financijski procesi. Informacijsko-komunikacijski procesi. Osjetljivost procesa na pojedine oblike ugroavanja. Upravljanje sigurnodu u poslovnim procesima.

Razvoj strategije poslovnog kontinuiteta. Strategija umanjivanja i sprjeavanja poslovnih prijetnji. Odravanje kontinuiteta u poslovanju. Opcije preivljavanja. Alternativne lokacije. Izdvajanje poslovnih jedinica. Rad od kude. Alternativna opskrba. Alternativni kadrovi.

Edukacija menadera i zaposlenika za sprjeavanje nesrea i djelovanje u nesreama. Edukacija menadmenta, radnika i predstavnika radnika za provedbu mjera zatite. Trening za uoavanje i sprjeavanje tetnih pojava. Trening za sudjelovanje u planiranju poslovne sigurnosti. Trening za uklanjanje tetnih posljedica. Trening za nastavak poslovnog djelovanja.

Svrha i ciljevi planiranja poslovne sigurnosti. Politika poslovne sigurnosti. Odbor za sigurnost. Sadraj i opseg planiranja. Analiza poslovnog poloaja. Analiza materijalnih imbenika. Analiza unutarnjih odnosa. Definiranje i odabir strategije kontinuiteta. Testiranje plana. Osiguranje kao financijski aspekt sigurnosti. Odnosi s javnodu.

Sustav

Osnovni cilj opstanak Drugi cilj razvoj Preduvjet opstanka i razvoja - sigurnost

Struktura (dijelovi i odnosi)

Ulaz Izlaz

Povratna sveza

Okruje

The Purpose Of a System Is What It Does, (POSIWID) by Stafford Beer

Pojam sigurnosti Sigurnost jest osjeaj pojedinca da je zatien (engl.

safe, protected, secure, franc. sauf, njem. sicher, geschtzt, gefahrlos) od fizike, drutvene, duhovne, novane, politike, ekonomske, osjedajne, profesionalne, psiholoke, odgojne ili bilo koje druge prijetnje, ugroze, opasnosti, tete, povrede ili bilo kakvog dogaaja koji se moe tumaiti kao neeljen.

Sigurnost je kontrola neizvjesnosti pri emu se prepoznata opasnost svodi u granice prihvatljivog rizika (NEIZVJESNOST RIZIK- SIGURNOST/POUZDANOST).

Sigurnost je uklanjanje izloenosti od gubitka zdravlja, materijalnih dobara, nematerijalnih dobara (prava), vlasnitva, ljudi

Razine sigurnosti

Globalna, opda

Nacionalna, javna

Korporativna, poslovna

Osobna, individualna

Integralna? Funkcionalna (aktivnosti) Institucionalna (organizacije

Temeljni elementi sustava nacionalne sigurnosti suvremene drave Tatalovi-Grizold-Cvrtila

POLITIKA NACIONALNE SIGURNOSTI vanjska politika, obrambena politika, gospodarska politika, socijalna politika, ekoloka

politika, zdravstvena politika, energetska politika, obrazovna politika, kulturna politika,

OBRAMBENI SUSTAV vojna obrana OS gospodarska obrana civilna obrana psiholoka obrambene pripreme

SUSTAV UNUTARNJE SIGURNOSTI

policija sigurnosne slube pravosue carina inspekcije

SUSTAV CIVILNE ZATITE mjere civilne zatite motrenje i obavjedivanje organizacije za zatitu i spaavanje

SIGURNOSNO SAMOORGANIZIRANJE

CIVILNOG DRUTVA

SUDJELOVANJE DRAVE U MEUNARODNIM SIGURNOSNIM I OBRAMBENIM ORGANIZACIJAMA

(NATO, INTERPOL, EU)

Nacionalna sigurnost opda, javna

Odsutnost bilo kakvog straha od napada, ugroavanja interesa ili prijetnje od drugih drava (organizacija, pojedinaca, !?) Bourquin

Sposobnost drave (nacije) da svoje unutarnje vrijednosti zatiti od vanjske opasnosti ( unutarnje?!) International Encyclopedia of the Social Sciences

Zahtjevi spram odravanja i opstojnosti drave uporabom gospodarske moi (kupovna, pregovaraka, monopolska, menaderska, klasna), vojne (sposobnost vojnog djelovanja na svom i tuem teritoriju) i politike moi (sposobnost neke skupine da koristi nacionalne resurse), a uz pomod diplomacije (pregovaranje predstavnika razliitih drava) Wikipedia

Sastavnice sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske Tatalovi-Grizold-Cvrtila

Oruane snage (kopnena vojska, ratna mornarica, ratno zrakoplovstvo)

Policijske snage (uprava policije, uprava kriminalistike policije, uprava za granicu, operativno-komunikacijski centar policije, zapovjednitvo specijalne policije, centar za kriminalistika vjetaenja, policijska akademija)

Obavjetajne slube (Obavjetajna agencija-OA, Protuobavjetajna agencija-POA, Vojna sigurnosna agencija-VSA)

Sustav upravljanja krizama (Dravna uprava za zatitu i spaavanje -DUZS)

Shema hrvatskog sigurnosno-obavjetajnog sustava

Shema ustroja SOA-e (Sjedite)

Nadzor rada SOA-e

Ustroj Oruanih snaga Republike Hrvatske - OSRH

Glavni stoer OS RH pristoerne postrojbe: Poasno-zatitna bojna, Bojna za specijalna djelovanja, Sredinjica elektronikog izvianja

Hrvatska kopnena vojska Hrvatsko ratno zrakoplovstvo protuzrana obrana Hrvatska ratna mornarica Obalna straa RH Zapovjednitvo za potporu logistiki sustav Hrvatsko vojno uilite Petar Zrinski Ratna kola

Ban Josip Jelaid, Zapovjedno-stoerna kola Blago Zadro, asnika kola, Doasnika kola, kola stranih jezika Katarina Zrinska

Organizacija hrvatske policije

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ravnateljstvo policije

Policijske uprave (po upanijskom ustroju)

Policijske postaje

Nadlenosti Ministarstva unutarnjih poslova poslovi policije i kriminalistike policije i to zatita ivota i osobna sigurnost ljudi i

imovine, sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela; pronalaenje i hvatanje poinitelja kaznenih djela i njihovo privoenje nadlenim

tijelima;

odravanje javnog reda i mira; osiguranje i zatita osoba, objekata i prostora; obavljanje kriminalistiko-tehnikih poslova i vjetaenja; poslovi sigurnosti prometa na cestama; nadzor dravne granice; kretanje i boravak stranaca te njihov prihvat; putne isprave za prelazak preko dravne granice; odravanje javnih okupljanja; dravljanstvo; izdavanje osobnih iskaznica, prijavljivanja prebivalita i boravita graana; izdavanje vozakih dozvola i registracije motornih vozila; nabava, dranje i noenje oruja i streljiva; eksplozivne tvari; poslovi specijalne policije te nadzor nad radom zatitarskih tvrtki. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji se odnose na: voenje evidencija i statistike

iz podruja unutarnjih poslova; sustav informiranja u podruju unutarnjih poslova; obrazovanje i usavravanje slubenika unutarnjih poslova te druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost posebnim zakonom.

Sustav upravljanja krizama - Dravna uprava za zatitu i spaavanje -DUZS

Samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zatite i spaavanja. Unutar dravne uprave za zatitu i spaavanje djeluju sljedee slube:

Sluba za civilnu zatitu

Sluba za vatrogastvo

Sluba za sustav 112

Uilite vatrogastva i zatite i spaavanja

Sluba zajednikih poslova

Samostalne ustrojstvene jedinice: Kabinet ravnatelja, Odjel za meunarodnu suradnju i Odjel za unutarnju kontrolu

VIZIJA: DUZS - vodea organizacija zatite i spaavanja ljudi, dobara i okolia u Republici Hrvatskoj, primjerena potrebama suvremenog drutva.

MISIJA : Ustrojiti i odravati moderan sustav zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj koji e svim raspoloivim resursima biti sposoban odgovoriti potrebama u zatiti ljudi, dobara i okolia u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvremenog drutva, a prema potrebi pruiti pomo drugim ili primiti pomo od drugih zemalja.

Pojave i dogaaji u kojima DUZS intervenira:

Poar Poplave Potresi Traganje i spaavanje Ekoloki akcidenti Hitan prijevoz Ostalo Operativne snage zatite i spaavanja sastoje se od: slubi i postrojbi Dravne uprave za zatitu i spaavanje, zapovjednitava zatite i spaavanja, slubi, zapovjednitava i postrojbi civilne zatite vatrogasnih zapovjednitava i postrojbi, slubi i postrojbi pravnih osoba i tijela dravne uprave koje se zatitom i

spaavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

OSNOVNE ZADAE DUZS: obavlja procjenu rizika od nastanka katastrofe i vee nesree prema podruju, uzroku ili subjektu, te je

nositelj izrade procjene ugroenosti i planova zatite i spaavanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zatite i spaavanja, prati i analizira stanje u podruju zatite i spaavanja te predlae Vladi Republike Hrvatske mjere za

poboljanje stanja i usmjeravanje razvoja sustava zatite i spaavanja, u jedinstvenom informacijskom sustavu prikuplja, ralanjuje i usmjerava podatke o prijetnjama i

posljedicama katastrofa i veih nesrea, vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama, sredstvima i poduzetim mjerama

u podruju zatite i spaavanja, predlae Vladi Republike Hrvatske procjenu ugroenosti i Plan zatite i spaavanja Republike Hrvatske, obavlja poslove pripreme, izgradnje i odravanja sustava javnog uzbunjivanja, obavlja redovite zadae sustava 112, skrbi o ustroju, osposobljavanju i opremanju operativnih snaga, obavlja inspekcijski nadzor operativnih snaga, donosi programe osposobljavanja i usavravanja, te osposobljava i usavrava sudionike zatite i

spaavanja, organizira i provodi vjebe sudionika zatite i spaavanja, radi provjere njihove osposobljenosti, nositelj izrade podzakonskih akata i standardnih operativnih postupaka , predlae vrste i koliine dravnih robnih zaliha potrebnih za zatitu i spaavanje, ispituje opremu i sredstva za zatitu i spaavanje, utvruje potrebe i podnosi prijedlog za donoenje

hrvatskih normi u tom podruju, surauje s gospodarstvom i znanstvenim institucijama u razvoju tehnologije i opreme za zatitu i

spaavanje, surauje s nadlenim tijelima drugih drava i meunarodnih organizacija u zatiti i spaavanju, obavlja poslove promidbe i nakladnike djelatnosti iz podruja zatite i spaavanja, obavlja i druge poslove utvrene zakonom.

Zadade i ciljevi DUZS ZADAE U VEIM NESREAMA I KATASTROFAMA: izdaje obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zatite i spaavanja, neposredno provodi mobilizaciju slubi i postrojbi Uprave te operativnih snaga zatite i

spaavanja, koordinira, rukovodi i izravno zapovijeda operativnim snagama u katastrofama i veim

nesreama, usmjerava i usklauje djelovanje operativnih snaga u podruju zatite i spaavanja, obavlja poslove obavjeivanja i uzbunjivanja stanovnitva i koordinira jedinstveni sustav

uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj,

obavlja inspekcijski nadzor operativnih snaga, surauje s nadlenim tijelima drugih drava i meunarodnih organizacija u zatiti i

spaavanju, u cilju pruanja i prihvata meunarodne pomoi i zajednikog djelovanja, obavlja poslove informiranja javnosti. VANIJI CILJEVI DUZS-a JESU USPOSTAVITI NOVE SPOSOBNOSTI SUSTAVA ZATITE I

SPAAVANJA KROZ: Objedinjavanje sustava zatite i spaavanja; Jedinstvenu pripremu, planiranje, postupanje, opremanje i osposobljavanje; Uspostavljanje sustava jasnih ovlasti i nadlenosti; Jedinstvenu koordinaciju djelovanja sustava zatite i spaavanja; Uinkovitost i racionalizaciju upotrebe resursa; Skraivanje vremena reagiranja Efikasan nadzor spremnosti.