poimanje kvaliteta života među studentskom populacijom univerziteta u tuzli

Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777 UDK: 316.728-057.875(497.6)DOI: 10.5937/kom1501057J

Originalan nauni radOriginal scientific paper

Poimanje kvaliteta ivota meu studentskom populacijom

Univerziteta u Tuzli

Orhan Jai

Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, BiH

eljko Kaluerovi

Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija

U sreditu istraivanja autora ovog rada jeste sintagma kvalitet ivota, koju oni, najprije, razmatraju na teorijskoj ravni i iz perspektive njenog mo-gueg adekvatnog misaonog obuhvatanja. Generalno gledano, pojam kvali-teta ivota koristi se za ocjenu opeg blagostanja pojedinca, ali i drutva. Kvalitet ivota autori izuavaju primarno iz bioetike prizme, i on najee obuhvata podruja fizikog i psihikog zdravlja, razinu neovisnosti, socijal-ne odnose, osobni kontekst, religijsku dimenziju i osobna vjerovanja. U dru-gom dijelu ovog teksta autori su ispitali praktike implikacije razumijevanja ove sintagme meu studentskom populacijom Univerziteta u Tuzli, odnosno percepciju kvaliteta ivota studenata pomenutog univerziteta. Iz provedenog anketiranja oevidno je da studenti Univerziteta u Tuzli imaju niu samo-ocjenu kvaliteta ivota kao i ukupan kvalitet ivota izraene kroz etiri do-mena prema Kuminsovim (Cummins) normama. Studenti imaju najbolje odgovore iz domena fizikog zdravlja, premda je i u ovom aspektu jedva do-stignut prag prema Kuminsovim normama. Zatim slijede pokazatelji vezani za psihiko zdravlje, a nakon njih socijalna domena. Studenti su po pitanju kvaliteta ivota iskazali najvee nezadovoljstvo u domeni ivotne okoline. Konano, autori su utvrdili da nije potvrena njihova druga hipoteza da studenti Univerziteta u Tuzli imaju visok kvalitet ivota, osim u pomenutoj domeni fizikog zdravlja.

Kontakt autora: [email protected]

Kontakt autora: [email protected]

58O. Jai i . Kaluerovi, Poimanje kvaliteta ivotameu studentskom populacijom Univerziteta u Tuzli

Kljune rijei: kvalitet ivota, poimanje, bioetika, etiri domena, studenti, Univerzitet u Tuzli

1. Uvod

Ve je dugi niz godina kvalitet ivota u sreditu zanimanja brojnih istra-ivaa i znanstvenika, a i jedna je od tema koje proimaju ivot svakog o-vjeka. Povijesno gledajui, definicije i mjerenja kvaliteta ivota uvelike su se razlikovali i mijenjali. Iz sfere ekonomskih istraivanja, kvalitet ivota je s vremenom postao predmet interesovanja sociolokih, religiolokih, filozof-skih, medicinskih pa i psiholokih istraivanja.

S druge strane, ljudi nerijetko i ne razmiljaju mnogo o svom ivotnom stilu, koji se u vremenu neoliberalizma, globalizacije i informacijskih tehno-logija umnogome mijenja u odnosu na nain ivota prije samo nekoliko go-dina, a kamoli desetljea ili pak stoljea. Kvalitet ivljenja direktno je vezan za pojam ivota, koji spada u jednu etiku disciplinu koja tek posljednjih godina postaje neto vie poznata na prostorima tzv. Zapadnog Balkana, a to je bio-etika. Svaki pojedinac ocjenjuje i svoj kvalitet ivota, osobito kada je u pitanju zdravlje, hedonistiki aspekt ivota, intelektualnost, osjeanje samopouzdanja i sigurnosti u ivotu.

Dananja slika svijeta umnogome se mijenja, te se ovjek dananjice su-sree s mnogobrojnim bioetikim problemima, pri emu neki od njih nisu po stojali u prolosti. O takovrsnim problemima duni su govoriti, izmeu ostalog, i teolozi, vjerouitelji i vjerski slubenici.

1. 1. Definicije kvaliteta ivota

Sam kvalitet ivota odreena je percepcija svakog pojedinca o njegovu poloaju u ivotu u kontekstu vlastite kulture i sustava vrijednosti, u kojima ivi u odnosu na svoje ciljeve, oekivanja, modele i zanimanja. Sam je pojam pod utjecajem fizikog i psiholokog zdravlja, kao i pod utjecajem osobnih vjerovanja, drutvenih odnosa, same racionalnosti i tzv. datosti koje se pojav-ljuju u njegovu ivotu (WHOQOL). Kvalitet ivota obuhvata sedam podruja:

fiziko zdravlje, psihiko zdravlje, razinu neovisnosti, drutvene odnose, osobni kontekst (ekonomiju, slobodu, sigurnost, informacije, sudioni-

tvo, ambijent, promet, klimu, prijevoz) i duhovnost,

59Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

religiju i osobna vjerovanja.

Temelj je svega vlastita autonomija i samoodreenje, po mogunosti sa to manje drutvenih obaveza (Tomaevi 2006: 402403).

Openito, pojam kvaliteta ivota koristi se za ocjenu opeg blagostanja pojedinca, ali i drutva. Ovaj termin rabi se iroko u kontekstu u oblastima kao to je meunarodni razvoj, drutveni napredak, briga o zdravlju, ali i u politikoj opredijeljenosti. Kvalitet ivota nije isto to i ivotni standard, to se esto koristi u svakodnevnom govoru. ivotni standard primarno je ute-meljen na dohotku i novcu. Osim indikatora ivotnog standarda, kvalitet ivota ukljuuje ne samo materijalno stanje i zaposlenost ve i izgradnju po-voljnog okruenja ambijenta ivota, fiziko i mentalno zdravlje, edukaciju, rekreaciju i odmor te pripadnost drutvu. Kada je rije o srei kao o elementu kvaliteta ivota, ona je subjektivna i teko mjerljiva, i uglavnom nije povezana sa ivotnim standardom i bogatstvom.

Mnogobrojne su definicije kvaliteta ivota. Kvalitet ivota je subjektivno doivljavanje vlastitog ivota odreeno objektivnim okolnostima u kojima osoba ivi, karakteristikama linosti koje utjeu na doivljavanje realnosti i njenog specifinog ivotnog iskustva (Krizmanovi & Kolesari 1989: 199 184). Kvalitet ivota je sveukupno ope blagostanje koje ukljuuje objektiv-ne imbenike i subjektivnu procjenu fizikog, materijalnog, drutvenog i emo-cionalnog blagostanja, zajedno s osobnim razvojem i svrhovitom aktivnou, a sve vrednovano kroz osobni skup vrijednosti pojedinca (Felce & Perry 1995: 5174). Kvalitet ivota je osobna percepcija vlastitog naina ivota u kontekstu kulture, sustava vrijednosti, tenji, izgleda za budunost, standarda i interesa (The Whoqol Group 1995: 403409). Za razliku od sintagme kvalitet ivota, sintagma svetost ivota pretpostavlja jednu sasvim drugu dimenziju govora o ivotu, ali ni ovdje nije rije o jednom i jedinstvenom poimanju i pristupu ivotu. Openito je rije o shvaanju i tumaenju ljudskoga ivota kao bojeg dara, iz ega proizlazi intrinzina vrijednost ivota poistovjeena sa svetou koja je odreena podrijetlom, izvorom ivota (Matuli 2001: 311).

1. 2. Kvalitet ivota kao bioetiki pojam

Kvalitet ivota izuavaju mnogi znanstvenici poput ekonomista, ljekara, sociologa, teologa, religiologa, socijalnih radnika i pravnika. Od svih nabro-janih znanosti, poput teologije, sociologije, filozofije, religiologije, pojam kvaliteta ivota najblii je bioetici. Sintagma kvalitet ivota sainjena je od dvi-je rijei, koje imaju svoje znakovito znaenje u mladome znanstvenome mul-tidisciplinarnome podruju koje se naziva bioetika. Naime, bioetika obu hvaa


discipline poput: medicine, filozofije, teologije, religiologije, sociologi je te ne-rijetko rabi njihove metode pri razmatranju bioetikih problema, od kojih se osobito istie pojam ivota, a samim time i kvaliteta ivota. Bioetiki problemi se prvenstveno odnose na ivot i na sve ono to je vezano za ivot, za ivu i neivu prirodu. Bioetika razrauje mjesto ovjeka u prirodi, njegov odnos prema njoj, kao i veinu deontolokih problema.

No, da bi se valjano razumjelo ta je to kvalitet ivota, neophodno je ukratko se osvrnuti i na pojam bioetike. Prema definiciji koja se nalazi u bio-etikoj enciklopediji, ona je sustavno prouavanje moralnih dimenzija uklju-ujui moralno gledanje, odluke, ponaanje i odgovorno dranje znanosti o ivotu i skrbi za zdravlje, primjenjujui razliite etike metodologije s inter-disciplinarnom impostacijom (Reich 1995: I/21). Takoer, ona je nazvana i znanost opstanka, a kao kolegij predaje se na uilitima znatno kasnije. Bio-etika integrira i druge znanosti njihovim doprinosima za opstanak svih ob-lika ivota, pa je nazvana i integrativna bioetika.

Bioetika je otvoreno podruje susreta i dijaloga razliitih znanosti i dje-latnosti, te razliitih pristupa i pogleda na svijet, koji se okupljaju radi arti-kuliranja, diskutiranja i rjeavanja etikih pitanja vezanih za ivot, za ivot u cjelini i u svakom od dijelova te cjeline, za ivot u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima. Pretpostavka ove definicije jeste uvid u isprepletenost odnos unutar svijeta ivoga, a potom i u isprepletenost problem s kojima se u tehno-znanstvenom dobu suoava ovjek, s jedne strane, te onih problema koji se tiu i drugih ivih bia i prirode u cjelini, s druge stra-ne (Juri 2007: 83).

Bioetiku je mogue osim spomenutih podjela takoer podijeliti i na svjetov-nu bioetiku i religijsku bioetiku. Kada govorimo ovdje o religijskoj bio etici, rije je prvenstveno o govoru o bioetici iz islamskog teolokog rakursa. Islam-ski svjetopogled o problemima bioetike utemeljen je na osnovnim i nepresu-nim vrelima islama, primarno na Kuranu, a potom i na vjerovjesnikovoj tradi-ciji (sunnetu). Na osnovu datih izvora, shodno vremenu, uz uporabu ra zuma, muslimanski intelektualci pokuavaju proniknuti u probleme sadanji ce i su-tranjice. Takovrsni problemi su nesumnjivo i bioetiki problemi, o kojima ne-rijetko moemo uti na televiziji, radiju, ili pak itati u novinama i na internetu.

Pojam ivot u svakodnevnoj je upotrebi, ini se prirodnim, jasnim i, mo-e se rei, opepoznatim. tovie, uz njega se veu razliite skupine rijei: po-etak ivota, ivotni vijek, ivotni stil, kvalitet ivota, smisao ivota, dobar ivot, nain ivota, odravanje u ivotu, ivot vrijedan ivljenja, istraivanje ivota, psihologija ivota, stresni ivot, svakodnevni ivot i sl. (Gosi 2011: 18). Ljudski ivot je za vjerujue ljude boji dar koji se samo jednom dobiva. I bez obzira na to da li su ljudi svjesni toga i koliko ozbiljno to prihvaaju, iz ove prizme promatrano, nikada nee dobiti novu ansu da ga ive. Musliman

61Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

je duan voditi rauna o kvalitetu svog ivota. Nijedan trenutak ivota on ne smije uzaludno, bez razloga i smisla, protraiti. I kada se odmara, ini to da bi bio spremniji za kasnije aktivnosti, a ne da bi, kako se to danas esto kae, ubio vrijeme. Muslimanski uenjak Muhamed al-Gazali kae: Odmor je pravo umornih, a ne besposlenih (Hasanovi, rukopis). Binomi kvalitet i-vota i svetost ivota dobijaju svoju punu afirmaciju esto kroz polemike i radikalno suprotstavljene intonacije, u bioetikim raspravama o klinikoj bioetici, tj. o konkretnim bioetikim vrednovanjima pojedinanih sluajeva, u kojima se postavlja pitanje smisla, prije svega ekonomske i psiholoke na-ravi, nastaviti s lijenikim tretmanom ako je kvalitet ivota pacijenta sveden na tzv. minimum vrijednosti (Matuli 2011: 311). Korisno je istai injenicu da se sintagme kvalitet ivota i svetost ivota, kao referencijalne toke za va-lorizaciju etikoga govora u optici tradicionalnoga (svetost ivota) i mo-dernoga (kvalitet ivota) govora o ljudskom ivotu, u eri bioetike poisto-vjeuju sa suvremenim sintagmama kultura smrti i kultura ivota (isto).

1. 3. Mjerenje kvaliteta ivota

Danas se rade brojna istraivanja, koja su u obliku indeksa ljudskog ra-zvoja (Human Development Index) i najee su povezana sa ivotnim standar-dom. Kvalitet ivota se danas najee procjenjuje tjelesnim, duhovnim, ma-terijalnim i okolinim blagostanjem. Ljudi to uglavnom opisuju ocjenom subjektivnog zadovoljstva ivotom, koristei se pozitivnim dijelom skale ra-spona od nezadovoljan do zadovoljan. Kumins (Cummins) i suradnici obja-snili su da se kvalitet ivota odrava u homeostazi. Homeostatiki sistem slian je ravnotei koja se javlja kod krvnog tlaka ili tjelesne temperature, koje se u normalnim okolnostima zadravaju na optimalnoj razini za funkci-oniranje organizma. Slino je i s kvalitetom ivota. Interakcija okolnih uvjeta i psiholokih osobina pojedinca odreuje subjektivnu procjenu kvaliteta i-vota. U svakodnevnom ivotu subjektivna percepcija kvaliteta ivota prilino je stabilna te se, u prosjeku, procjenjuje kao maksimalne vrijednosti. Do naruavanja ravnotee subjektivnog doivljaja dolazi ukoliko se promjene okolni uvjeti ili neka od psiholokih varijabli pojedinca. Meutim, ljudi ima-ju tendenciju i u takvim situacijama pronai ravnoteu i vratiti se u homeo-stazu (Cummins 2003a: 159190).

U literaturi postoje brojna istraivanja kvaliteta ivota i pojedinih aspe-kata koji taj kvalitet ine. Ekonomisti procjenjuju kvalitet ivota na temelju drutvenog proizvoda ili ekonomskog standarda, dok je za ekologe kvalitet ivota ovisan prvenstveno o ouvanosti prirodne sredine. Nutricionisti za-stupaju zdravu prehranu kao vaan initelj kvalitetnog ivota, a sociolozi se bave drutvenim odnosima meu razliitim grupama ljudi. Menaderi su


usmjereni na kvalitet ivota u radnoj organizaciji, na koji utjeu radni uvjeti i odnosi na radnom mjestu. Psiholozi i zdravstveni djelatnici prouavaju kva-litet ivota sa stajalita pojedinca. Oni esto kvalitet ivota dovode u vezu sa zdravljem. Postoji najvie instrumenata kojima se zahvaa i mjeri konstrukt kvaliteta ivota povezan s domenom zdravlja, a moe ih se podijeliti u tri skupine. Poticaj za razvoj ovog upitnika bila je elja da se izradi instrument primjenjiv u razliitim kulturama, zemljama razliitog stupnja industrijskog razvoja, razliite dostupnosti zdravstvenih usluga i drugih imbenika koji mo-gu utjecati na kvalitet ivota. Kako bi se osiguralo okruenje za razvoj upit-nika, bilo je potrebno univerzalno definirati kvalitet ivota.

Jedan od takvih poduhvata pokrenula je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) formiranjem skupine za ispitivanje kvaliteta ivota. Prema njihovom miljenju, kvalitet ivota definira se kao percepcija uloge pojedinca u kontek-stu kulture i vrijednosti u kojima ivi te u odnosu na njegove ciljeve, oeki-vanja, standarde i brige (The World Health Organization Quality of Life Group 1996). Iz spomenutog je vidljivo da je ovdje rije o subjektivnoj evaluaciji kva liteta ivota u okvirima kulture, socijalne okoline i okruenja u kojem po jedinac ivi. Kako bi se instrumentom uzele u obzir razliitosti pojedinih kultura, odabrano je 15 zemalja, centara za ispitivanje kvaliteta ivota, koje su bile ukljuene u izradu Upitnika kvaliteta ivota Svjetske zdravstvene or-ga nizacije (u daljem tekstu WHOQOL). U projektu su sudjelovali istraivai iz 15 zemalja sa svih kontinenata (iz Evrope su bile ukljuene Hrvatska, pa-njolska, Rusija i Velika Britanija). Cilj projekta bila je konstrukcija psihome-trijski valjanog instrumenta koji e biti mogue upotrebljavati u razliitim kulturama i koji e stoga davati odgovore na sloenija pitanja o meusobnom utjecaju psiholokih, tjelesnih i socijalnih varijabli na zdravlje pojedinca. Upit-nik WHOQOL u originalu se sastoji od 100 estica (WHOQOL-100) koje ispituju est domena kvaliteta ivota:

tjelesno zdravlje,

psihiko zdravlje,

neovisnost,

socijalne odnose,

okolinu i

religiozna/osobna vjerovanja.

Upitnik je primjenljiv na oboljele osobe, na osobe pod stresom i na zdra-vu populaciju ljudi. Nedavne analize pokazale su da se domena neovisnosti moe povezati s domenom tjelesnog zdravlja, a da se duhovne i religijske vrijednosti mogu uvrstiti u domenu psihikog zdravlja.

63Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

2. Studenti

Studenti su populacija mladih koju, iako pripada dijelu najzdravijeg sta-novnitva, treba promatrati kao vrlo osjetljiv segment drutva. Teko je od-rediti kada tono osoba ulazi u odraslu dob, ali se najee kao granica uzima dob od 18 godina. U ovom ivotnom dobu obino se zavrava unutranja tranzicija iz adolescentnog u zrelo doba kada se snano mijenjaju obrasci po-naanja. Uobiajeni ivotni ciklus odrasle dobi poinje zavretkom srednje kole nakon ega neki mladi ljudi preuzimaju odgovornost odraslih traei posao i osamostaljujui se, dok se drugi upisuju na fakultete. Studenti su gru-pa koja je izloena neuobiajenim pritiscima, kao to su prilagoavanje novom drutvenom i fizikom okruenju i promjena socijalne mree. Pred njih se postavljaju visoki akademski zahtjevi da bi dosegli eljene ciljeve u karijeri. Kao rezultat toga, studenti mogu imati vie samouvida i vie spremnosti da priznaju konflikt, strah ili sumnju u sebe i u svoju budunost u odnosu na druge populacijske skupine (Bryant 1986: 142153). Studenti se prilagoavaju novim potrebama unutranjeg i vanjskog okruenja i tada se pod razliitim utjecajima formiraju stavovi prema religiji, zdravlju i rizinom ponaanju, to je osnova za stanje kvaliteta ivota u starijim godinama. Dosadanji nala-zi o kvalitetu ivota zdrave populacije na koje je ukazao Kumins pokazuju da se studenti razlikuju od ostatka populacije, da su izdvojeni kao posebna sku-pina (Cummins 2003b: 225256). Zatita zdravlja mladih ljudi u svim njego-vim aspektima (fizikim, mentalnim i socijalnim) predstavlja snanu obave-zu i odgovornost svih segmenata drutva.

3. Istraivanje

3. 1. Metode istraivanja

Istraivanje je raeno na osnovu upitnika o ispitivanju stavova studenata glede kvaliteta ivota.

3. 2. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha i glavni cilj istraivanja bili su:

ispitati percepciju kvaliteta ivota studenata Univerziteta u Tuzli.

Radna hipoteza istraivanja bila je:

studenti imaju visok kvalitet ivota.


Nulta hipoteza istraivanja bila je:

studenti imaju nizak kvalitet ivota.

3. 3. Ispitanici

Ispitanici su bili studenti Univerziteta u Tuzli, s razliitih studijskih gru-pa, i to s grupacije tehnikih fakulteta, Ekonomskog, Pravnog, Fakulteta tje-lesnog odgoja te Medicinskog i Filozofskog fakulteta.

Poto je upitnik bio obiman, prije pristupa istraivanju uraena je kratka edukacija ispitanika i pruene su odgovarajue informacije, koje su pojasnile svrhu i ciljeve istraivanja. Studenti su dragovoljno i anonimno ispunjavali ponuene upitnike, u skladu s etikim kodeksom (Anonymous 2001). Uni-verzitet u Tuzli dao je saglasnost za kompletno istraivanje.

3. 4. Metode

Za istraivanje je korien standardizirani upitnik. Tiskano je i randomi-zirano podijeljeno 600 kompleta upitnika koje su studenti popunili. Od ukup-nog broja upitnika validno je popunjeno 526 upitnika.

Upitnik o kvalitetu ivota preuzet je od Svjetske zdravstvene organizacije SZO odnosno WHO (World health organization) poznate pod akronimom WHOQOL-BREF (World Health Organisation Quality of Life Bref).1 Ovaj upitnik je skraeni oblik Upitnika o kvalitetu ivota Svjetske zdravstvene or-ganizacije WHOQOL-100. Koristi se za procjenu kvaliteta ivljenja za opu populaciju i ne odnosi se na neku odreenu bolest ili stanje. Obuhvata vei broj podruja kvaliteta ivljenja, ima najiru uporabu, ispituje demografske i meukulturalne razlike u kvalitetu ivljenja. WHOQOL ukljuuje subjektiv-nu procjenu kvaliteta ivljenja u okvirima kulture, socijalne okoline i okru-enja u kojem pojedinac ivi (Pibernik Okanovi 2001: 133143). U upitniku se postavlja vremenski okvir od dva tjedna unutar kojeg sudionik procjenjuje. Upitnik sadri 26 pitanja. Prva dva pitanja o samoprocjeni kvaliteta ivljenja i za WHOQOL-BREF dobija se profil kvaliteta ivota koji polazi od modela koji objanjava kvalitet ivota kroz etiri domene: tjelesno zdravlje, psihiko zdravlje, socijalni odnosi i okolina. Zadovoljstva vlastitim zdravljem analizi-rana su odvojeno, dok su od ostalih pitanja, koristei formule priloene uz upit-nik, formirane domene:

domena 1 fiziko zdravlje (fizika), domena 2 psihiko zdravlje (psiholoka),

1 Problematika iz ovog upitnika umnogome je bioetikog karaktera.

65Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

domena 3 drutveni odnosi (socijalna) i domena 4 okolina.

Zadovoljstvo kvalitetom ivljenja i zadovoljstvo zdravljem ocjenjuju se ocjenama od 1 do 5 kojima ispitanik opisuje vlastiti doivljaj tih oblasti. Zna-enje ocjena je sljedee:

ocjena 1 vrlo loe, ocjena 2 prilino loe, ocjena 3 ni dobro ni loe, ocjena 4 prilino dobro, ocjena 5 vrlo dobro.

Problematika koja se razrauje u ovom upitniku tumaena je s bioetikog stanovita.

3. 5. Obrada dobijenih podataka

Za analizu rezultata rabio se standardni Statistiki paket za drutvena istra-ivanja (SPSS) verzija 10.0. U statistikoj obradi rezultata upotrebljene su stan-dardne metode deskriptivne statistike. Za testiranje statistike znaajnosti razlike izabranih varijabli korieni su 2-test i t-test. Za multivarijantne ko-relacijske analize rabljeni su neparametrijski Spermanov test korelacije i mul-tivarijantna analiza varijance s linearnom regresionom analizom ANOVA. Statistike hipoteze testirane su na nivou od = 0,05, tj. razlika meu vari-jablama smatrala se znaajnom ako je P < 0,05.

4. Rezultati i rasprava

4. 1. Opi rezultati o ispitanicima

Istraivanje je obuhvatilo 526 studenata. Najvie ispitanika je s Filozof-skog, Medicinskog, Farmaceutskog, Tehnolokog, Pravnog i Ekonomskog fa-kulteta. Odabir studenata bio je randomiziran. Broj studenata prema vrsti stu-dija prikazan je na tabeli. Od opih podataka u upitnik su se unosili podaci o: spolu, datumu roenja, fakultetu koji se pohaa, prisustvu bolesti, puenju cigareta i konzumiranju alkohola. Najveu skupinu ispitanika obuhvatali su studenti muslimani, njih 453.


Tabela 1. Struktura studenata prema studijskom profilu

Ukupno studenti Ukupno

Fakultet

Tehnoloki Broj ispitanika 56

Tehniki Broj ispitanika 25

Pravni Broj ispitanika 96

Medicinski Broj ispitanika 113

FTOS Broj ispitanika 39

Filozofski Broj ispitanika 102

Farmacija Broj ispitanika 12

Ekonomski Broj ispitanika 83

UkupnoBroj ispitanika 526

Postotak ispitanika 100,0%

4. 1. 1. Rezultati dobijeni u istraivanjukvaliteta ivota studenata

Rezultati dobijeni u istraivanju kvaliteta ivota studenata strukturirani su u nekoliko skupina. Prva skupina rezultata odnosi se na samoocjenu kva-liteta ivota svih studenata i posebno izdvojeno studenata muslimana. Tako su prikazani rezultati koji se odnose na ukupan kvalitet ivota svih studenata i studenata muslimana, a koji su dobijeni statistikom obradom odgovora na vie pitanja koja se odnose na ovaj aspekt. Osim toga, dobijeni rezultati su prikazani i s aspekta kvaliteta ivota po domenima, kao to su: fiziko i psi-hiko zdravlje, drutveni odnosi i odnosi prema okruenju. Prikazani su i diskutirani rezultati vezani za kvalitet ivota u odnosu prema spolu svih stu-denata te za kvalitet ivota prema vrsti fakulteta koji pohaaju svi studenti i studenti muslimani.

4. 2. Samoocjena kvaliteta ivota svih studenatai studenata muslimana

Samoocjena kvaliteta ivota studenata dobijena je putem odgovora na pi-tanje: Kako biste procjenili kvalitet svog ivota? Pri tome su ponueni odgo-vori: veoma lo, lo, ni lo ni dobar, dobar i veoma dobar.

67Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

Tabela 2. Distribucija odgovora na pitanje o samoocjeni kvaliteta ivota

Ukupno studenti (US) Studenti muslimani (SM)

SamoocjenaFrekven

cijaPosto

takSamoocjena

Frekvencija

Postotak

veoma lo 8 1,5 veoma lo 6 1,3

lo 0 0 lo 0 0

ni lo ni dobar 139 26,4 ni lo ni dobar 119 26,3

dobar 287 54,6 dobar 257 56,7

veoma dobar 91 17,3 veoma dobar 70 15,5

nisu odgovorili 1 0,2 nisu odgovorili 1 0,2

Ukupno 526 100,0 Ukupno 453 100,0

Prosjeno je kvalitet ivota samoocjenilo 67,25 odsto svih anketiranih stu-denata, a kod studenata muslimana 67,02 odsto. Veoma mali postotak stu-denata procijenio je kvalitet svog ivota kao veoma lo i to 1,5 odsto od ukup-ne populacije studenata i 1,3 odsto studenata muslimana.

S bioetikog stanovita koje prouava ovjeka i kvalitet njegova ivota u okruenju, po prethodno navedenim domenama, moe se konstatirati da je kvalitet ivota studenata dobar, emu je nesumnjivo jedan od razloga i opti-mistino raspoloenje mladih generacija te snaga i potraga za boljim ivotom i boljim sutra, to se ostvaruje i kvalitetnim sveuilinim obrazovanjem.

4. 2. 1. Ukupna ocjena kvaliteta ivota svih studenatai studenata muslimana

Prosjean kvalitet ivota, prema WHO kategorijama, ima ukupno 68,1 od-sto studenata i 68,3 odsto studenata muslimana. Utvreno je da meu studen-tima nema ispitanika koji su kvalitet svog ivota ocijenili kao veoma lo i lo.


Tabela 3. Kvalitet ivota izraunat iz WHO domena pomou 24 pitanja

Ukupno studenti (US) Studenti muslimani (SM)

KategorijaFrekven

cijaPosto

takKategorija

Frekvencija

Postotak

veoma lo 0 0 veoma lo 0 0

lo 0 0 lo 0 0

srednje 72 13,7 srednje 63 13,9

dobar 432 82,1 dobar 371 81,9

veoma dobar 22 4,2 veoma dobar 19 4,2

Ukupno 526 100,0 Ukupno 453 100,0

Hi kvadrat test podudaranja pokazuje da u uzorku svih studenata postoji statistiki znaajna veina meu ispitanicima koji imaju dobar kvalitet ivota (82,1%) u odnosu na ispitanike koji imaju srednje kvalitetan (13,7%) i veoma kvalitetan ivot (4,2%), hi (2,n = 526) = 570,772, p < 0,0001. Takoe, hi kva-drat test podudaranja pokazuje da su ispitanici muslimani koji imaju dobar kvalitet ivota statistiki znaajno u veini u odnosu na ispitanike koji imaju srednje kvalitetan i veoma kvalitetan ivot, hi (2,n = 453) = 487,205, p < 0,0001.

4. 2. 2. Kvalitet ivota po domenama

Kvalitet ivota je istraivan po sljedeim domenama:

domena fiziko zdravlje; domena psihiko zdravlje; domena drutveni odnosi; domena okolina.

Domene su definirane kroz WHO upitnik, a podaci su obraeni statistiki i dobijene su ocjene kvaliteta ivota izraene u procentima.

69Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

Tabela 4. Kvalitet ivota studenata izraen kroz domene WHO upitnika

DomenaUkupno studenti

% kvalitetaStudenti muslimani

% kvaliteta

fiziko zdravlje 70,2 70,8

psihiko zdravlje 66,8 65,9

socijalna domena 65,3 66,1

okolina 63,8 64,2

Najbolje ocjene kvaliteta ivota dobijene su u domeni fizikog zdravlja kod svih studenata, a najloije u domeni okoline. Nema statistike znaajnosti u svim domenama kvaliteta ivota svih testiranih studenata i studenata mu slimana.

4. 2. 3. Kvalitet ivota u odnosu na spol svih studenatai studenata muslimana

Kao prosjean, kvalitet svog ivota od ukupnog broja svih studenata oce nilo je 68,2 odsto studentkinja i 67,9 odsto studenata. Nema statistiki zna ajne ra-zlike meu polovima (p < 0,257). U uzorku svih studenata kod mu karaca po-stoji statistiki znaajno vei procenat onih koji imaju srednje kvalitetan i veoma kvalitetan ivot u odnosu na ene kod kojih je izraeniji dobar kvalitet ivota.

Tabela 5. Kvalitet ivota svih studenata u odnosu na spol

Ukupno studenti (US)

Kvalitet ivota WHO kategorija

Ukupno

srednje dobarveoma dobar

Spol

enskiBroj 41 262 7 310

Posto tak 13,2% 84,5% 2,3% 100,0%

MukiBroj 31 170 15 216

Posto tak 14,4% 78,7% 6,9% 100,0%

UkupnoBroj 72 432 22 526

Posto tak 13,7% 82,1% 4,2% 100,0%


Postoji znaajna razlika izmeu spolova u kategorijama kvalitet ivota, hi (2,n = 526) = 7,326, p < 0,026, Cramer V = 0,118.

Tabela 6. Kvalitet ivota studenata muslimana u odnosu na spol


Kvalitet ivota WHO kategorija

Ukupno


Spol

enskiBroj 37 227 4 268

Posto tak 13,8% 84,7% 1,5% 100,0%

MukiBroj 26 144 15 185

Posto tak 14,1% 77,8% 8,1% 100,0%


Posto tak 13,9% 81,9% 4,2% 100,0%

Kvalitet svog ivota kao prosjean ocjenilo je 68,4 odsto studentkinja muslimanki i 68,1 odsto studenata muslimana. Nema statistiki znaajne ra-zlike izmeu ispitanih u odnosu na pol (p < 0,242). Rezultati ukazuju na to da kod mukaraca muslimana postoji statistiki znaajno vei procenat onih koji imaju srednje dobar i veoma dobar kvalitet ivota u odnosu na ene mu-slimanke kod kojih je izraeniji dobar kvalitet ivota. Hi kvadrat test neovi-snosti pokazao je da postoji znaajna razlika izmeu spolova u kategorijama kvaliteta ivota, hi (2,n = 453) = 12,055, p < 0,002, Cramer V = 0,16.

71Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

Tabela 7. Kvalitet ivota prema WHO kategorijama


Kvalitet ivota WHO kategorije

Ukupno


Fakultet

Tehno-loki

Broj 9 46 1 56

Postotak 16,1% 82,1% 1,8% 100,0%

Tehni kiBroj 5 20 0 25

Postotak 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%

PravniBroj 14 81 1 96

Postotak 14,6% 84,4% 1,0% 100,0%

Medi-cinski

Broj 19 89 5 113

Postotak 16,8% 78,8% 4,4% 100,0%

FTOSBroj 4 30 5 39

Postotak 10,3% 76,9% 12,8% 100,0%

Filo zofskiBroj 9 87 6 102

Postotak 8,8% 85,3% 5,9% 100,0%

Farma cijaBroj 1 11 0 12

Postotak 8,3% 91,7% 0,0% 100,0%

Eko nom-ski

Broj 11 68 4 83

Postotak 13,3% 81,9% 4,8% 100,0%


Postotak 13,7% 82,1% 4,2% 100,0%

4. 2. 4. Kvalitet ivota svih studenata i studenata muslimanau zavisnosti od vrste fakulteta koji pohaaju

Proporcija ispitanika s obzirom na kvalitet ivota na pojedinim fakulte-tima ne razlikuje se znaajno. Hi kvadrat test neovisnosti pokazao je da ne postoji statistiki znaajna razlika u kvalitetu ivota ispitanika s obzirom na fakultet koji pohaaju, hi (14,n = 526) = 17,139, p < 0,249, Cramer V = 0,128.


Tabela 8. Kvalitet ivota studenata muslimana u odnosu na fakultet koji pohaaju

Studenti muslimani (SM)

Kvalitet ivota WHO kategorije

Ukupno


Fakultet

Tehno-loki

Broj 9 36 0 45

% 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%

Tehni kiBroj 5 20 0 25

% 20,0% 80,0% 0,0% 100,0%

PravniBroj 11 68 1 80

% 13,8% 85,0% 1,3% 100,0%

Medi-cinski

Broj 16 82 4 102

% 15,7% 80,4% 3,9% 100,0%

FTOSBroj 3 21 5 29

% 10,3% 72,4% 17,2% 100,0%

Filo zofskiBroj 8 72 5 85

% 9,4% 84,7% 5,9% 100,0%

Farma-ceutski

Broj 1 10 0 11

% 9,1% 90,9% 0,0% 100,0%

Eko-nomski

Broj 10 62 4 76

% 13,2% 81,6% 5,3% 100,0%


% 13,9% 81,9% 4,2% 100,0%

Proporcija ispitanika s obzirom na fakultet na kome studiraju ne razlikuje se znaajno. Hi kvadrat test neovisnosti pokazao je da ne postoji statistiki zna-ajna razlika u kvalitetu ivota ispitanika studenata muslimana s obzirom na fakultet koji pohaaju, hi (14,n = 453) = 22,103, p < 0,077, Cramer V = 0,156.

Prema openito prihvaenim Kuminsovim normama, kvalitet ivota za studente kree se od 70 odsto do 80 odsto, generalno, kao i za domene fizi-

73Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

kog i psihikog zdravlja, socijalno-drutvenih odnosa i okolia. Kao grupa, nai su studenti postigli nii rezultat za ukupno blagostanje (US 68,1% i SM 68,3%), za domenu psihikog zdravlja (US 66,8% i SM 65,9%), domenu dru-tvenih odnosa (US 65,3% i SM 66,1%) i domenu okolia (US 63,8% i SM 64,2%). Jedva je dostignut prag za domenu fizikog zdravlja (US 70,2% i SM 70,9%). Literatura pokazuje da se kvalitet ivota prema WHOQOL-Bref upit-niku u domenama psihikog zdravlja, drutvenih odnosa i okruenja uvelike razlikuje meu dravama.

Tabela 9. Kvalitet ivota meu studentima raznih zemalja ispitivan WHOQOLBref upitnikom (rezultati iz literature)

Studija ZemljaBroj stude nata

Fiziko zdravlje

Psihiko zdravlje

Socijalni odnosi

Okolina

Baumann i sur. (2011: 63)

Luksem-burg 85 74,4 75,3 71,7

Baumann i sur. (isto) Belgija 69 64,8 65,2 56,3

Baumann i sur. (isto)

Rumunj-ska 82 63,7 69,0 68,6

Da Costa i sur. (2008) Brazil 136 71,3 70,4 71,3 68,4

Hassed i sur. (2008: 387

398)

Austra-lija 148 70,9 65,6

Li i sur. (2008: 489501)

Tajland 407 68,1 68,8 63,1

Wu i Yao (2007: 189

202)Tajvan 304 54,4 60,6 58,8

Istraivanje (1) kvaliteta ivota raeno je meu evropskim studentima putem upitnika WHOQOL-Bref u domenama psihikog zdravlja, socijalnih odnosa i okoline. Ispitanici su bili polaznici fakulteta jezika, knjievnosti, humanistikih znanosti, umjetnosti i obrazovanja iz Luksemburga, polaznici fakulteta za drutvene i humanistike znanosti iz Belgije i polaznici fakulteta za socijalni rad iz Rumunjske. Statistiki znaajno najbolji kvalitet ivota u svim domenama imali su studenti iz Luksemburga, potom iz Brazila. Naa


studija je iskazala slian rezultat procjene kvaliteta ivota kroz domene kao to su rezultati istraivanja kvaliteta ivota studenata iz Belgije, Rumunjske, Australije i Tajlanda. Najnie ocjene kvaliteta ivota dobijene su kod stude-nata s Tajvana.

Zakljuci

Empirijsko istraivanje bioetikog problema kvaliteta ivota studenata obavljeno je putem samoocjene kvaliteta ivota u domenima fizikog i psi-hikog zdravlja, drutvenih odnosa i okoline, koji zajedno pokazuju ukupan kvalitet ivota. Prema openito prihvaenim Kuminsovim normama kvali-teta ivota za studente, te se norme generalno kreu u rangu od 70 odsto do 80 odsto. Iz dobijenih podataka oevidno je da studenti Univerziteta u Tuzli imaju niu samoocjenu kvaliteta ivota kao i ukupan kvalitet ivota izraene kroz etiri domene prema Kuminsovim normama. Razlog tome je drutveno--gospodarsko stanje u dravi i kantonu. Mukarci i ene imaju podjednako dobar kvalitet ivota, to je izuzetno dobar pokazatelj. Studenti imaju najbolje odgovore iz domene fizikog zdravlja, iako je i ovdje jedva dostignut prag pre-ma Kuminsovim normama. Ispitana populacija posjeduje najbolje zdravlje, to je i razumljivo s obzirom na njihove godine. Rije je o ivotnom periodu kada su nadiene djeje bolesti, a jo se nisu razvile kronine bolesti karakte-ristine za starije osobe. S druge strane, studenti su po pitanju kvaliteta i vo-ta iskazali najvee nezadovoljstvo u domenu ivotne okoline. Najnii stu panj kvaliteta ivota studenti su iskazali prvenstveno zbog visoke razine zagae-nosti zraka, vode i zemljita, posebno zagaenog na podruju Tuzle. Poznato je da je Tuzla industrijski centar s brojnim stvarnim ili potencijalnim zagai-vaima okoline, kao to su: kemijska industrija i energetika, zatim zagaenost zraka usljed individualnih loita, izraen gust promet itd. Zbog toga je po-trebna briga kao i poduzimanje aktivnosti u okviru dravnih institucija kao i institucija izvan drave, potom Islamske zajednice kao i svakog pojedinca. Ove aktivnosti treba da budu usmjerene ka neprekidnom praenju i poduzi-manju mjera na smanjivanju tetnih efekata, koji nastaju eksploatacijom i zagaenjem okolia. Vladine institucije trebalo bi da imaju efikasnije uspo-stavljene strune organe koji neprekidno prate stupanj zagaenja okolia, te planiraju mjere i aktivnosti kontroliranja njihova izvrenja. Osim Vladinih slubenika i ustanova, u rjeavanje ovog bioetikog problema trebalo bi da se ukljue i imami i vjerouitelji u njihovu pastoralnom radu. Zagaivanje okolia nosi sa sobom opasnosti koje se posljedino mogu odnositi na zdrav-lje ljudi, biljaka i ivotinja. Jo jedan od vidova poboljanja kvaliteta ivota kad je rije o ivotnoj sredini bilo bi uvoenje predmeta bioetika na sve fa-

75Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

kultete Univerziteta u Tuzli. Veoma je vano da studenti u svojim spoznajama i uvidima, koji osobito u humanistikim znanostima esto imaju karakter vri-jednosnih uvjerenja, ne idu ispod dostignutih civilizacijskih standarda eti-ko-moralne kulture i da razliite teme promiljaju uz duan oprez i svjesnost o dilemama sa kojima se mogu susresti u svom profesionalnom radu. Odgo-varajui interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup, kao i svijest o odgovor-nosti, trebalo bi da rezultiraju delikatnijim i odgovornijim odnosom buduih strunjaka prema mogunostima vlastite znanstvene discipline i znaaju nje-nih uinaka. Konano, moramo istai da naalost nismo potvrdili svoju dru-gu hipotezu da studenti Univerziteta u Tuzli imaju visok kvalitet ivota osim u ve pomenutoj domeni fizikog zdravlja.

Primljeno: 4. decembra 2014.Prihvaeno: 24. aprila 2015.

Literatura

Baumann, M., Ionescu, I. & Chau, N. (2011), Psychological quality of life and its association with academic employability skills among newly-registered students from three European faculties, BMC Psychiatry (11): 6372.

Bryant, F. B. & Marquez, J. T. (1986), Educational status and the structure of subje ctive well-being in men and women, School Psychology Quarterly 49 (2): 142153.

Costa, C. C., Bastiani, M., Geyer, J. G., Calvetti, P. ., Muller, M. C. & Andreoli, M. L. (2008), Quality of life and spiritual well-being in Psychology students, Psi cologia em Estudo 13 (2): 249255.

Cummins, Robert A. (2003a), Normative life satisfaction: measurement issues and a homeostatic model, Social Indicators Research 64 (2): 225256.

Cummins, R. A., Eckersley, R., Pallant, J., van Vugt, J. & Misajon, R. (2003b), De-veloping a national index of subjective wellbeing: The Australian unity wellbeing index, Social Indicators Research 64 (2): 159190.

Felce, D. & Perry, J. (1995), Quality of life: Its definition and measu rement, Res Developmental disabilities 16 (1): 5174.

Gosi, Nada (2011), Bioetike perspektive, Zagreb, Pergamena.Hasanovi, Zuhdija, Kvalitet ivota, nepublicirani rukopis.

Hassed, C., de Lisle, S., Sullivan, G. & Pier, C. (2008), Enhancing the health of me-dical students: outcomes of an integrated mindfulness and lifestyle program, Advances in Health Sciences Education 14 (3): 387398.


Juri, Hrvoje (2007), Uporita za integrativnu bioetiku u djelu Van Ransselaera Pottera, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Sarajevo, Bioetiko drutvo BiH.

Krizmani, M. i Kolesari, V. (1989), Pokuaj konceptualizacije poj ma kvaliteta ivota, Primijenjena psihologija (10): 179184.

Li, K., Kay, N. & Nokkaew, N. (2009), The Performance of the World Health Organizations WHOQOL-BREF in Assessing the Quality of Life of Thai College Students, Social Indicators Research 90 (1): 489501.

Matuli, Toni (2001), Bioetika, Zagreb, Glas koncila.

Pibernik Okanovi, Mirjana (2001), Psychometric properties of the World He-alth Organisation quality of life questionnaire (WHOQOL-100) in diabetic patients in Croatia, Diabetes Research and Clinical Practice 51 (2): 133143.

Reich, Warren T. (1995), Introduction, u: Encyclopedia of Bioethics, New York, Vol. I.

Whoqol Group (1995), Whoqol Group, The World Health Organization Quality of Life Asses sment: Position Paper from the World Health Organization, Social Science and Medicine (41): 14031409.

Tomaevi, Luka (2006), Bioetiki izazovi. Izazovi globalne bioetike i biotehno-logije, Bogoslovska smotra 76 (2): 395415.

Wu, C. & Yao, G. (2007), Examining the relationship between global and domain measures of quality of life by three factor structure models, So cial Indicators Research 84 (2): 189202.

77Kom, 2015, vol. IV (1) : 5777

Perception of Quality of LifeAmong Student Population

at the University of Tuzla

Orhan JaiFaculty of Islamic Studies, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

eljko KalueroviFaculty of Philosophy, University of Novi Sad, Serbia

At the centre of the research of the authors study is the phrase quality of life, which they, at first, consider at a theoretical level and from a per-spective of its potential adequate scope of thinking. Generally speaking, the concept of quality of life is used to evaluate general well-being of individu-als, but also of societies. The authors study the quality of life primarily thro ugh the prism of bioethics, and it usually encompasses areas of physical and psychological health, level of independence, social relationships, personal context, religious dimension and personal beliefs. In the second part of this paper the authors examine practical implications of the understanding of this phrase among the student population at the University of Tuzla, i.e. the perception of the quality of life of students at this University. According to the conducted survey it is obvious that the students at the University of Tuzla have lower self-assessment of the quality of life, as well as of the over-all quality of life expressed through the four domains according to Cum-mins standards. The best answers students gave for the domain of physical health, although even for this aspect the threshold of Cummins standards was barely reached. Then follow the indicators related to mental health and social domain. Regarding the quality of life the students showed the greatest dissatisfaction in the field of environment. Finally, the authors found that their hypothesis stating that the students at the University of Tuzla have a high quality of life, except in the aforementioned domain of physical health, has not been confirmed.

Key words: quality of life, perception, bioethics, four domains, students, University of Tuzla

poimanje kvaliteta života među studentskom populacijom univerziteta u tuzli

Documents