1. Akuzativ sa infinitivom Nominativ sa infinitivom Osnove sintakse padea Pregled morfologije latinskih glagola Dr. Vinko Bubi.

2. Onaj tko nikad nije pogrijeio, nikad nije pokuao napraviti neto novo (Albert Einstein) 3. ACI Objektne reenice u HR su reenice uz koje stoje uz glagole govoziti, rei, tvrditi, kazati (glagoli govorenja) veznik da. Latinski jezik to nema, nego iza glavnog glagola dolazi subjekt u akuzativu, dok je predikat u infinitivu Veznik da NE POSTOJI! 4. Ako je radnja istovremena sa radnjom glavnog glagola upotrebljava se infinitiv prezenta Za buduu radnju infinitiv futura Za prolu radnju infinitiv perfekta Ukoliko je u pitanju glavni glagol koji je u pasivu, ACI glagol odnosno infinitiv idu u pasivni infinitiv Bitno je da sve rijei koje se odnose na imenicu u akuzativu se poklapaju u PADEU, BROJU i u koliko je mogue RODU! 5. Ako je subjek ACI-ja jednak kao i subjekt glavnog glagola u 3.l. Jednine i mnoine, on se izrie povratnom zamjenicom se: Puer dicit se bonum esse Djeak kae da je on sam dobar 6. Primjeri glagola sa ACI I: govorenja Dico.3. , loquor 3. = kazati, govoriti Nego 1. = kazati da ne, nijekati Narro 1., trado 3. = pripovijedati Scribo 3. = pisati Respondeo 2. = odgovarati Doceo 2. = pouavati 7. Primjeri glagola sa ACI II: osjeanja Sentio 4. = osjeati Video 2. = gledati Audio 4. = uti Scio 4. = znati Puto 1., duco 3., existimo 1. = misliti, smatrati Credo 3. = vjerovati Spero 1. = nadati se 8. Primjeri glagola sa ACI III: osjeaja (verba affectum) Gaudeo 2., laetor 1. = veseliti se Doleo 2. = alostiti se Irascor 3. = ljutiti se Miror 1. = uditi se, diviti se 9. Primjeri glagola sa ACI IV: glagoli htijenja (verba voluntatis) Volo, velle = hjteti Nolo, nolle = ne htjeti Malo, malle = vie voljeti Cupio 3. eljti Iubeo 2. = zapovijedati Veto 1. = zabranjivati Sino 3. = doputati Patior 3. = trpjeti 10. Bezlini glagoli sa ACi Fas est = pravo je Necesse est = nuno je 11. Primjer ACI Puto patrem venire = mislim da otac dolazi Puto patrem venisse = mislim da je otac doao Puto patrem venturum esse = mislim da e otac doi Kad prevodimo s naeg jezika na latinski veznik da izostavljamo, subjekt izrine reenice stavljamo u akuzativ, a predikat u infinitiv prezenta, perfekta ili futura prema ome da li je u naem jeziku sadanje, prolo ili budue vrijeme glavnog glagola 12. Dalje primjeri ACI Putabam me eravisse = miljah da sam pogrijeio Parentes existimabant se recte fecisse = roditelji miljahu da su oni (oni, tj. Oni sami) pravo (dobro, ispravno) uinili Parentes existimabant eos recte fecisse = roditelji miljahu da su oni ( tj . Neki drugi) pravo uinili 13. Dalje primjeri ACI II Caesar existimabant legiones eius vicisse = Cezar miljae da su njegove (tj. Nekoga drugoga) legije pobijedile Caesar existimabat legiones suas vicisse = Cezar miljae da su njegove (tj. Cezarove ) legije pobijedile 14. Primjeri iz nastavnog teksta ACI str 174., tekst 2 i 3 Tum Athenienses volebant Romanos sibi auxilio venire Tad Atenjani su eljeli da Rimljani dou njima u pomo. Aio te, Aeacida, Romanos vincere posse Kaem da tebe, Eakov potome, Rimljani mogu pobijediti 15. Nominativ sa infinitivom Uz akuzativ sa infinitivom glavni glagol je u aktivu ili, ako je deponentan, ima aktivno znaenje. Ako je glavni glagol u pasivu ( i ima pasivno znaenje) , tada se javlja konstrukcija nominativ sa infinitivom 16. Usporedba ACI vs NCI Akuzativ sa infinitivom Glavni glagol u aktivu Akuzativ Infinitiv Nominativ sa infinitvom Glavni glagol u pasivu Nominativ Infinitiv Romam magnam urbem esse dicunt Roma magna urbs esse dicitur 17. Nominativ sa infinitivom prevodi se na na jezik takoer izrinom reenicom, ali glavni glagol kod nas uvijek je bezlian ( kae se, ini se, smatra se) Hanibalem vicisse tradunt = priaju da je Hanibal pobijedio Hanibal vicisse traditur = pria se da je Hanibal pobijedio 18. UZ nominativ sa infinitivom glavni glagol slae se kao predikat s nominativom subjekta, a prevodi se uvije 3. licem jednine bez obzira na to u kojem je licu u latinskom jeziku Legiones victae esse dicebantur = govorae se da su legije pobijeene 19. Iustus esse videor ini se da sam pravedan Iustus esse videris ini se da si pravedan Iustus esse videtur ini se da je pravedan Iusti esse videmur ini se da smo pravedni Iusti esse videmini ini se da ste pravedni Iusti esse videntur ini se da su pravedni 20. Dativus possessivus Patri est domus. Otac ima kuu. Mihi nomen est Iulius (ili: Iulio). Ime mi je Julije. Patri est domus znai isto to: Pater habet domum. Dativ u takvim primjerima znai da netko neto ima, pa se zato takav dativ zove dativus possessivus (dativ posvojni) 21. Dativus finalis Labor nobis honori est. Rad nam je na ast. Sociis auxilio venite! Doite u pomo saveznicima! U tim primjerima dolaze dva dativa, i to dativ lica na pitanje: komu? i dativ stvari na pitanje: emu? (dativi lica: nobis i sociis i dativi stvari: honori i auxilio). Takav dativ na pitanje: emu? dolazi uz glagole: esse biti, dare dati, venire doi, mittere poslati i sline a zove se dativus finalis (dativ svrhe). 22. Dativus commodi Non scholae, sed vitae discimus. Ne uimo za kolu, nego za ivot. 23. Genitivus obiectivus Amor parentum liberis innatus est. Ljubav prema roditeljima djeci je priroena. Milites belli periti esse debent. Vojnici moraju biti vjeti ratu. 24. Genitivus possessivus Militum est pugnare. Dunost je vojnika boriti se. Stulti est sine causa ridere. Obiaj (znak) je luaka smijati se bez razloga. Tuum est communi utilitati studere. Tvoja je dunost nastojati oko ope koristi. Nostrum est patriam defendere. Naa je dunost braniti domovinu. Mjesto posvojnoga genitiva linih zamjenica: mei, tui, svit, nostri, vestri uzima se srednji rod posvojne zamjenice: meum, tuum, suum, nostrum, vestrum. 25. Ablativus causae Rerum omniutn inopia milites perierunt. Zbog nestaice svega vojnici pogiboe. Achilles morte Patrocli vehementer lugebat. Ahilej se silno alostio zbog smrti Patroklove 26. Ablativus loci Omnibus locis acriter pugnatum est. Na svim se mjestima vodila estoka borba. Caesar tota provincia dilectum habuit. Cezar je vrio novaenje u cijeloj provinciji. 27. Ablativus temporis Antiquissimis temporibus omnia bona communia fuerunt. U najstarija vremena sva su dobra bila zajednika. Hora decima u deset sati, media nocte o ponoi, vere u proljee, Kalendis Ianuariis 1. (prvoga) sijenja. 28. REPETITORIJ PREGLED LATINSKIH GLAGOLA PREMA LATINSKOJ GRAMATICI 29. LATINSKA SINTAKSA 30. Latinski se padei upotrebljavaju uglavnom slino kao i padei u hrvatskom. Upotrebom padea bavi se dio gramatike koji se naziva sintaksa padea 31. AKUZATIV Po svom osnovnom znaenju pokazuje smjer ili cilj premak ojemu je upravljena glagolska radnja Postoji akuzativ cilja i akuzativ upravnog objekta 32. Akuzativ cilja stoji redovno uz glagole kretanja. U latinskom se taj akuzativ ouvao u: Imenima gradova i manjih otoka Imenicama domus i rus Supin na um Eo Romam. Eo Athenas Idem u Rim. Idem u Atenu. In Siciliam navigare ploviti na Siciliju 33. Kad uz imena gradova i manjih otoka stoji apozicija (urbs, oppidum, insula i dr.) pred njiom stoji prijedlog bez obzira da li je ona ispred imena ili iza njega Eo in urbem Romam Idem u grad Rim Navigo Delum, in insulam Graeciae Plovim na grki otok Del 34. Akuzativ upravnog objekta razvio se iz akuzativa cilja i on stoji uz prelazne glagole Scipio Hannibalem vicit Scipion je pobjedio Hanibala Aqua terram irrigat Voda natapa zemlju 35. Kad se aktivna reenica pretvori u pasivnu, akuzativ upravnog objekta postaje subjekt, a subjekt aktivne reenice dolazi u ablativ s prijedlogom a ili ab ako znai neto ivo, a bez prijedloga ako znai neto neivo; predikat dolazi u pasiv i slae se s novim subjektom A Scipione Hannibal victus est === Scipio Hannibalem vicit 36. DATIV Dativ je pade neupravnog ili daljeg objekta te stoji uz prelazne i neprelazne glagole i uz pridjeve. Magister librum discipulo dedit Uitelj je ueniku dao knjigu. Cives legibus parent Graani se pokoravaju zakonima Disciplina exercitui necessaria est Stega je vojsci potrebna 37. DATIV INTERESA Dativ koristi (dativus commodi) Etiki dativ (dativus ethicus) Dativ radnog lica (dativus auctoris) Dativ posesivni (dativus possesivus) 38. Dativ koristi: Non nobis solis nati sumus, sed etiam partiae nostrae Nismo roeni samo a sebe nego i za svoju domovinu Non scholae, sed vitae discimus Ne uimo za kolu, nego za ivot 39. Etiki dativ Quid mihi agit Atticus to mi radi Atik? Quid sibi vult haec res ? - to to znai? 40. Akuzativ sa infinitivom I want them to sing elim da oni pjevaju Teko je gladnomu biti u hr imamo analogiju dativa sa infinitovom Akuzativ sa infinitivom obino prevodimo izrinom reenicom, ukojoj latinski objekt postaje subjet a infinitiv predikat i to u vremenu u kojemu je infinitiv 41. Audio puerum cantare ujem da djeak pjeva Audio puerum cantavisse ujem da je djeak pjevao Audio puerum cantaturum esse ujem da e djeak pjevati Glagol nae izrine reenice stoji u onom vremenu u kojem je latinski infinitiv Glagol esse moe se ispustiti u infinitivu perfekta pasiva ili infinitivu futura aktiva Spero amicum rediturum nadam se da e se prijatelj vratiti. 42. Scio pueros cantaturos esse znam da e djeaci pjevati Scimus milites nostros dortes esse Znamo da su nai vojnici hrabri Scimus Vergilium poetam Neapoli sepultum esse Znamo da je pjesnik Vergilije pokopan u Napulju. 43. Ako je subjek akuzativa s infinitivom osobna zamjenica , ona se u latinskom mora navesti, jer je uz infinitiv kao neodreeni nain potrebna da se vidi tko vri glagolsku radnju. Na na se jezik lina zamjenica ne prevodi jer je subjekt vidljiv iz glagola izrine reenice. Magister dicit te diligentem esse uitelj kae da (ti) si marljiv Magister dicit vos diligentes esse Uitelj kae da ste (vi) marljivi 44. Latinski infinitivi, FORME GLAGOLA BITI I NJEGOVE SLOENICE 45. Primjeri Errare humanum est Possum videre Puto eum sapientem esse Mislim da je on mudar 46. Prezent / perfekt / futur 47. Indikativna forma 48. Konjuktivna forma 49. Imperativna forma 50. Sloenice absum. be absent. adsum. be present. desum. fail at (+ dat.ve). insum. be in. intersum. be among (+ dat.ve). obsum. be against (+ dat.ve). possum, posse, potui. be able, can. (from pot- + esse.) praesum. be in charge of, preside over (+ dat.ve). prosum, prodesse, profui, profuturus. be useful for, be good for (+ dat.ve). subsum. be near (+ dat.ve). supersum. to survive (+ dat.ve).