91

3.3. Vjeronaukj

Nastava vjeronauka

Vjeronauk u osnovnoj koli ima status izbornog predmeta. Na poetku prvog razre-da roditelji popunjavaju anketni upitnik i opredjeljuju se za izuavanje vjeronauka u skla-du sa svojim religijskim opredjeljenjem, a oni koji ele mogu svoje dijete izuzeti od poha-anja vjeronauka. Jednom odabrana nastava vjeronauka na taj nain postaje obavezu-jua. kola bi trebala za uenike koji ne pohaaju sate vjeronauka organizirati neku dru-gu nastavnu ili izvannastavnu aktivnost. Naalost, u praksi se esto dogaa da se za ta-kve uenike, kojih je i inae mali broj, nita ne organizira nego oni etaju po hodnicima ili borave u kolskom dvoritu. Postoje dva suprotstavljena pristupa organizaciji religijskog obrazovanja u koli. Prvi zagovara konfesionalni model vjeronauka. Nastava vjeronauka u naim osnovnim kolama ima konfesionalni karakter te eli pripadnike svoje vjere istini-to, sigurno i cjelovito, dijaloki i ekumenski posve otvoreno upoznati i odgajati u istinama te vjere (Pavlovi, 2005., str. 89). Pristalice drugog pristupa smatraju da bi u koli treba-lo uvesti neki zajedniki, multireligijski i neutralni oblik religijskog odgoja, koji bi bio pri-kladan svim uenicima. Naziv predmeta bi mogao biti religijska kultura, kultura religija, povijest religija i slino, dok bi konfesionalni aspekt religijskog odgoja pripadao iskljui-vo vjerskom prostoru.U anketnim upitnicima pitali smo uenike idu li na nastavu vjerona-uka, ako idu - zato idu, te da li bi radije pohaali neki drugi nastavni predmet umjesto vje-ronauka. O pohaanju predmeta alternativnih nastavi vjeronauka pitali smo i njihove na-stavnike i roditelje.UeniciIde li na nastavu vjeronauka?

Velika veina anketiranih uenika pohaa nastavu vjeronauka. Svi anketirani uenici osnovnih kola: Dositej Obradovi (Hambarine-Prijedor), Kiseljak 1 (Kiseljak), Brestov-

Vjeronauk

92

sko (Kiseljak) i Alija Isakovi (Prozor-Rama) pohaaju nastavu vjeronauka. Gotovo svi an-ketirani uenici banjaluke Osnovne kole Stanko Rakita (99% uenika) te kole Marko Maruli (Prozor-Rama - 98% uenika) pohaaju nastavu vjeronauka. Neto manji posto-tak uenika (83%) sarajevske osnovne kole Osman Nuri Hadi pohaa vjeronauk.

Ako ide, navedi zato:

Najvei broj uenika kae da pohaa nastavu vjeronauka zato to su oni to htjeli. Postotak tih uenika varira u razliitim kolama i kree se od 66% u koli Osman Nuri Hadi (Sara-jevo), do 39% u koli Alija Isakovi (Prozor-Rama). Znaajan broj uenika pohaa nasta-vu vjeronauka jer smatra da je ona obavezna za sve. Postotak tih uenika kree se od 46% u koli Dositej Obradovi (Hambarine-Prijedor), do 7% u koli Osman Nuri Hadi. Znat-no manji broj uenika istie da pohaa nastavu vjeronauka zato to su to htjeli njihovi ro-ditelji.Ukoliko bi mogao pohaati neki drugi predmet umjesto vjeronauka, koji bi to predmet bio?

Najvei broj uenika smatra da je, ipak, najbolje da pohaaju nastavu vjeronauka. Posto-

93

tak tih uenika varira u razliitim kolama i kree se od 79% u koli Marko Maruli (Pro-zor-Rama), do 37% u koli Kiseljak 1. Najvei broj uenika se opredjeljuje za nastavu vje-ronauka u kolama sa veinskom hrvatskom populacijom, a najmanji u kolama koje po-haaju, uglavnom, uenici bonjake nacionalnosti. Znaajan broj uenika bi radije poha-ao neki drugi nastavni predmet umjesto vjeronauka. Od ponuenih predmeta, uenici najee biraju Kulturu i istoriju velikih svjetskih religija. Najmanje uenika koji se opredje-ljuju za pohaanje nekog drugog nastavnog predmeta umjesto vjeronauka, je u kolama sa veinskom hrvatskom populacijom. Tako se 21% uenika kole Marko Maruli (Prozor-Rama) i 25% uenika kole Brestovsko (Kiseljak) izjanjavaju da bi radije sluali neke dru-ge nastavne predmete umjesto vjeronauka. Nasuprot tome, 63% uenika kole Kiseljak 1 i 60% uenika kole Osman Nuri Hadi kau da bi radije pohaali neki drugi nastav-ni predmet umjesto vjeronauka. Rije je o kolama koje, uglavnom, pohaaju uenici bo-njake nacionalnosti.

Nastavnici

Ukoliko bi postojala mogunost da djeca pohaaju neki drugi predmet umjesto vjeronauka, koji bi to predmet bio?

Nastavnici su, u usporedbi sa uenicima, spremniji prihvatiti da uenici pohaaju neki dru-gi nastavni predmet umjesto vjeronauka. Najmanje su to spremni prihvatiti nastavnici u kolama sa hrvatskom veinom, pa se tako 27% nastavnika kole Marko Maruli (Prozor-Rama) i 40% nastavnika kole Brestovsko (Kiseljak) opredjeljuju za neki drugi nastavni predmet umjesto vjeronauka. Nastavnici uposleni u kolama sa veinskom bonjakom populacijom znatno ee biraju neki drugi nastavni predmet umjesto vjeronauka, pa se tako ak 96% nastavnika uposlenih u koli Osman Nuri Hadi (Sarajevo) opredjeljuju za pohaanje nekog drugog nastavnog predmeta umjesto vjeronauka. Tako se opredjeljuje i 86% nastavnika uposlenih u koli Dositej Obradovi (Hambarine-Prijedor) i 80% nastav-nika u koli Alija Isakovi (Prozor-Rama).

Vjeronauk

94

Roditelji

Ukoliko bi Vae dijete moglo da pohaa neki drugi predmet umjesto vjeronauka, koji bi to predmet bio?

Veina roditelja smatra da je, ipak, najbolje da njihova djeca pohaaju nastavu vjeronau-ka. Njihov broj varira u razliitim kolama i kree se od 85% u koli Marko Maruli (Pro-zor-Rama), do 21% u koli Kiseljak 1. Najvei broj roditelja se opredjeljuje za nastavu vje-ronauka u kolama u sredinama sa veinskom hrvatskom populacijom, a najmanji u ko-lama koje pohaaju, uglavnom, uenici bonjake nacionalnosti. Znaajan broj roditelja kae da bi vie voljeli da njihova djeca pohaaju neki drugi na-stavni predmet umjesto vjeronauka. Najmanje roditelja opredjeljuje se za pohaanje ne-kog drugog nastavnog predmeta umjesto vjeronauka u kolama sa veinskom hrvatskom populacijom. Tako se 15% roditelja u koli Marko Maruli (Prozor-Rama) i 25% roditelja u koli Brestovsko (Kiseljak) izjanjava da bi vie voljeli da njihova djeca pohaaju neke druge nastavne predmete umjesto vjeronauka. Nasuprot tome, 79% roditelja u koli Ki-seljak 1, 47% roditelja u koli Osman Nuri Hadi i 42% roditelja u koli Dositej Obrado-vi (Hambarine-Prijedor) kau da bi vie voljeli da njihova djeca pohaaju neki drugi na-stavni predmet umjesto vjeronauka. Rije je o kolama koje, uglavnom, pohaaju uenici bonjake nacionalnosti.Gledano u cjelini, moemo rei da su nastavnici, u usporedbi sa uenicima i roditeljima, spremniji prihvatiti da uenici pohaaju neki drugi nastavni predmet umjesto vjeronauka. To su najspremniji prihvatiti nastavnici koji rade u veinsko bonjakim kolama, a najma-nje su spremni prihvatiti nastavnici koji rade u veinsko hrvatskim kolama. Izmeu odgovora uenika i njihovih roditelja, kada je u pitanju spremnost za pohaanje nekog drugog nastavnog predmeta umjesto vjeronauka, postoji veoma izraena slinost, pri emu je i ovdje prisutna tendencija da su uenici i roditelji u veinsko bonjakim ko-lama znatno spremniji prihvatiti pohaanje nekog drugog nastavnog predmeta umjesto vjeronauka nego uenici i roditelji u veinsko hrvatskim kolama.

95

Fokus gupe i intervjui

Uenici, nastavnici i roditeljiVeina roditelja tokom razgovora u fokus grupama izjavljuju da djeca trebaju imati

vjeronauku u koli, s tim da roditelji i djeca imaju mogunost izbora hoe li ili nee poha-ati taj nastavni predmet.

Moderator: A kad je u pitanju vjeronauka u kolama, kakav je va stav o tome? Da li smatrate da bi vjeronauka trebala biti u kolama?

Roditelj: Nisam protiv da bude. To ak Evropska Konvencija o ljudskim pravima spo-minje i to je na Zapadu davno bilo i to samo moe donijeti dobro...

Roditelj: Ja sam za to da ostane ovako kako jeste, volja je hoe li dijete ii na vjero-nauku ili nee. Da ih razdvaja, ne razdvaja, ne znam to bi ih razdvajala.

Ima i roditelja koji su veina na odreenom podruju a koji smatraju da vjeronauk u koli kao nastavni predmet nije poeljan. Ovakav nain razmiljanja prisutniji je kod roditelja na podrujima sa veinskim bonjakim stanovnitvom, a znatno manje je prisutan kod rodi-telja na podrujima sa veinski hrvatskim stanovnitvom.

Moderator: A, to se tie vjeronauke, ve ste je spomenuli, ta je sa njom?

Roditelj: Iskljuiti skroz iz kole... Ko hoe potovati, moe potovati i bez kole. Vje-ronauka, za mene, u koli je prava glupost.

Roditelj: Imamo u svakom mjestu damije napravljene, pa dijete, ako hoe - nek ide. A u koli? ta e mu!?

Roditelj: Ma, kakva vjeronauka u kolama!? Vjeronauka u bogomolje... Pazite, im se u kolama vidi vjerski uitelj, gotovo je. Mora biti podjela meu djecom. im se djeca na jednom asu dijele, ja imam ovo, ja imam ovo, imam ovdje, to je gotovo. Poslije kole, bogomolja i vjera koja hoe. Hoe li to biti katolicizam, hoe li to biti islam, judeizam ili pravoslavlje, bez obzira, ali poslije kole. Ne u koli. Ja sam pro-tiv toga da bude u koli.

Roditelji koji su manjina na odreenom podruju u pravilu odbacuju vjeronauk u koli jer smatraju da to razdvaja djecu te njihovu djecu dovodi u nepovoljan poloaj.

Roditelj: Ja ne znam, ali moje je miljenje, a sad kako ko shvata, ja da se pitam, ja ne bih u kolu vjeronauku. Ima mjesto gdje se vjeronauka odrava, mislim, to je da se ja pitam.

Fokus grupe i intervjui

96

Roditelji koji smatraju da nije dobro da se u koli ui vjeronauk kao alternativni predmet biraju etiku i kulturu ili povijest religija

Moderator: Ako bi se traila alternativa za nastavu vjeronauke, koji bi to predmet bio?

Roditelj: Neki kao sveukupna religija.

Roditelj: Neki da djeca znaju o svim religijama.

Postoje i roditelji koji iznose svoje miljenje da nije potreban nijedan od ovih predmeta. To miljenje obrazlau time da su djeca i inae preoptereena velikim brojem nastavnih predmeta.

Nastavnici su, u usporedbi sa roditeljima, znaajno kritiniji prema postojanju vjeronau-ka kao konfesionalnog predmeta u kolama i znaajno ee se opredjeljuju za izuavanje nekog od alternativnih predmeta. To je posebno bilo prisutno