podela miŠiĆa prema ulozi u

30
KOORDINACIJA POKRETA. PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U KOORDINIRANOJ AKTIVNOSTI

Upload: others

Post on 25-Oct-2021

8 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

KOORDINACIJA POKRETA.

PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

KOORDINIRANOJ AKTIVNOSTI

Page 2: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Koordinirana aktivnost

• Pri svakoj aktivnosti tokom koje nastaju

jednostavniji ili složeniji pokreti ili kretanje tela u

celini, mišići deluju skladno, tako da kao rezultat

zajedničke akcije većeg broja mišića, nastaje

koordinirani pokret.

• Ovu zajedničku akciju većeg broja mišićnih

grupa sinhronizuje i kontroliše centralni nervni

sistem uz pomoć brojnih informacija koje prima

sa periferije preko ushodnih (aferentnih puteva)

dubokog i površnog senzibiliteta.

Page 3: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Centralni nervni sistem-usmerava tok

razdraženja

• njegovi centri imaju sposobnost da usmeravaju tok razdraženja sa određenih receptora i aferentnih puteva na određene eferentne puteve i efektore (mišiće)

• pod uticajem centralnog nervnog sistema, mišići kao efektori motorne aktivnosti, deluju skladno i u saglasnosti jedni sa drugima u izvođenju određene motorne aktivnosti.

Page 4: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Primer koordinirane aktivnosti

• pri izvođenju pokreta fleksije podkolenice prema nadkolenici, potrebno je uskladiti dejstvo mišića fleksora koji izvode pokret sa detonizacijom (relaksacijom) mišića koji se nalaze sa suprotne strane.

• Sa promenom položaja tela, ili drugih spoljašnjih uslova, bitno se menjaju i biomehanički uslovi pa se usklađivanje mišićnog rada izvodi na drugačiji način itd.

Usklađivanje po vremenu trajanja, intenzitetu

mišićne kontrakcije, pravcu pokreta itd.

Page 5: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Definicija

• Pri izvođenju jednostavnih a naročito složenijih pokreta, rad odnosno uključivanje i isključivanje pojedinih grupa mišića se mora uskladiti po vremenu trajanja, intenzitetu mišićne kontrakcije, pravcu pokreta itd.

• Može se reći da koordinirana aktivnost pretstavlja izvođenje pokreta koji će istovremeno biti ekonomični, svrsishodni, skladni i estetski doterani a pod stalnom kontrolom centralnog nervnog sistema.

• U osnovi koordinacije leži fiziološki proces koji sprečava da se nadražaj (ekscitacija) neograničeno širi po nervnim centrima. Ovaj proces nosi naziv inhibicija

Page 6: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Inhibicija

• Pored ekscitacije u centralnom nervnom sisitemu dolazi i do inhibicije. Inhibicija (kočenje) je zapravo proces koji dovodi do smanjenja ili čak prestanka aktivnosti centralnih neurona

• Nju je eksperimentalno dokazao Sherrington utvrdivši da aktiviranje receptora, odnosno senzitivnih neurona pored nadražajnog (ekscitatornog) može da ima i inhibitorni efekat na neurone u centralnom nervnom sistemu. Tako je ustanovljena centralna inhibicija kao komponenta funkcionalne organizacije cns-a.

Page 7: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Tipovi inhibicije

Na osnovu mikroelektronskih istraživanja

koja su vršena na neuronima cns-a

utvrđeno je postojanje tri tipa centralne

inhibicije. To su

• direktna inhibicija,

• presinaptička inhibicija i

• inhibicija pomoću negativne povratne veze

Page 8: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Direktna inhibicija motoneurona kičmene

moždine koji inervišu mišiće

• nastaje pri aktivaciji inhibitornih interneurona ( Golgi) koji su umetnuti između senzitivnih neurona i motoneurona u kičmenoj moždini. Završeci inhibitornih interneurona izlučuju inhibitorni neurotransmiter,

• time se sprečava stvaranje akcionog potencijala na motoneuronu i samim tim prenos impulsa na njega sa drugih neurona.

• Tako dolazi do sprečavanja nastanka kontrakcije mišića koje inhibirani motoneuroni inervišu.

Page 9: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Presinaptička inhibicija

• nastaje pomoću sinapse između aksona.

• Akson inhibitornog interneurona u CNS-u stvara sinapsu sa aksonskim završetkom sledećeg neurona

• Kada se aktivira inhibitorni interneuron on na svom završetku luči inhibitorni transmiter. Kao isvi ostali neurotransmiteri i inhibitorni transmiter se vezuje za receptorske molekule presinaptičkog neurona koji su uovom slučaju na aksonskoj membrani.

Page 10: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Posledica je hiperpolarizacija

• Tako dolazi do hiperpolarizacije aksonskog završetka neurona koji stvara sinapsu sa sledećom nervnom ćelijom (to može biti i alfa motoneuron).

• Hiperpolarizacija na presinaptičkom aksonskom završetku dovodi do smanjenog lučenja neurotransmitera tako da ne nastaje akcioni potencijal na sledećoj nervnoj ćeliji i nadražaj se samim tim ne prenosi na nju i dalje do efektora odnosno mišića.

Page 11: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Inhibicija pomoću negativne povratne

veze (povratna ili rekurentna inhibicija) • tip inhibicije koji je utvrđen kod alfa

motoneurona

• nastaje aktivacijom specifičnih interneurona Renšo (Renshaw)<

• aksoni motoneurona granaju na tzv. aksonske kolaterale. Neke od tih kolaterala mogu biti povratne i mogu stvarati vezu sa Renšo inhibitornim interneuronom.

• Renšo interneuron je sa druge strane u sinaptičkom kontaktu i sa telom istog alfa motoneurona.

• Na taj način alfa motoneuron pomoću sopstvene kolaterale izaziva sopstvenu inhibiciju.

Page 12: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Recipročna inervacija kao osnov

razdraživanja i inhibicije u

koordiniranoj mišićnoj aktivnosti

Page 13: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Recipročna inervacija

• Recipročna inervacija je pojava kod koje pri aktivnosti i realizovanju pokreta jedne grupe mišića dolazi do inhibicije grupe mišića koja se nalazi sa suprotne strane osovine zglobova.

• Ako je jedna grupa mišića aktivna u dinamičkoj kontrakciji, pri čemu nastaje pokret, druga grupa mišića suprotna po dejstvu je deaktivirana odnosno relaksirana.

Page 14: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Ukrštena recipročna inervacija.

• Recipročna inervacija se ne javlja

samo kod mišića koji deluju u

različitim smerovima na jedan isti

zglob (fleksori –ekstenzori,

abduktori-adduktori, unutrašnji

rotatori-spoljašnji rotatori) već vrlo

često i isti mišići simetričnih

ekstremiteta kao što je slučaj kod

funkcije hoda. Pri hodu, fleksija

mišića jedne noge izaziva

ekstenziju druge (suprotne) noge.

Page 15: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Podela mišića prema ulozi u

koordiniranoj aktivnosti

Page 16: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Podela mišića prema ulozi u koordiniranoj

aktivnosti • Uloge mišića različite u zavisnosti od

situacije.

• Uloga nekog mišića u datom-određenom pokretu zavisi od karaktera i potreba tog pokreta.

• Prema ulogama u koordiniranoj aktivnosti razlikujemo glavne izvođače pokreta (agoniste), sinergiste koji dopunjavaju i koriguju pravac izvođenja pokreta, antagoniste čije se tetive pružaju sa suprotne strane osovine zgloba u odnosu na agoniste i fiksatore koji fiksiraju prvi susedni zglob (ili više njih) u odnosu na onaj ili one (ako ih je više) u kojima se izvodi pokret

Page 17: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Agonisti ili glavni pokretači

• direktno odgovorni za izvođenje određenog pokreta;

• svojom kontrakcijom direktno i u najvećoj meri utiču na željeni pokret

• Na sebe primaju glavni teret savlađivanja otpora koji se suprotstavlja pokretu.

• pravcem njihovog pružanja i svojom snagom najviše odgovaraju potrebi pokreta koji se želi izvesti.

Page 18: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Sinergisti

• mišići koji se kontrahuju zajedno sa

agonistima

• imaju dve glavne uloge pri izvođenju

pokreta a to su korigovanje pravca

pokreta i doprinos povećavanju mišićne

sile kojom se izvode pokreti prilikom

delovanja jačeg otpora.

Page 19: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Korigovanje pravca pokreta

• agonista može da izvede pokret u jednom

pravcu a to je pravac pružanja njihovog

tela i tetiva pa samim tim i pravac njihovog

aktivnog skraćivanja ili aktivnog

izduživanja. Uloga sinergista je da svojom

aktivnošću koriguju pravac izvođenja

pokreta koji nameće agonista.

Page 20: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

1/1 Primer korigovanja pravca

• m. iliopsoas kao fleksor u zglobu kuka, koncentričnom kontrakcijom vrši fleksiju nadkolenice prema karlici. Ako je potrebno da se pri fleksiji izvede i laka abdukcija i unutrašnja rotacija nadkolenice, što se često dešava pri šutiranju lopte, tada se kao sinergisti uklučuju i prednji snopovi m. gluteus medius-a i m. gluteus minimus-a kao i m. tensor fascie latae.

• U datom slučaju m. iliopsoas je agonista a ostali pomenuti mišići su u ulozi njegovih sinergista

Page 21: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

1/2 Primer korigovanja pravca

• m. triceps sure kao glavni plantarni fleksor stopala ne može da izvede sam, čistu plantarnu fleksiju jer je zbog mesta njegovog pripajanja na petnoj kosti i pravca pružanja, plantarna fleksija koju samo on izvodi udružena sa izvesnim stepenom supinacije.

• Da bi se izbegla komponenta supinacije i izvela čista plantarna fleksija, potrebno je učešće m. peroneus longusa i m. peroneus brevis-a koji ovde imaju ulogu sinergista.

Page 22: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

1/1 Sinergisti u povećanju sile

mišićne kontrakcije

• čista fleksija nadkolenice u zglobu kuka protiv jačeg otpora, gde pored m. iliopsoasa u fleksiji učestvuju i m. rectus femoris, m. tensor fasciae latae, m. sartorius, i mm. adductores femoris.

• Činjenica je da pored fleksije sinergisti teže da izvedu i druge pokrete koji su im svojstveni (unutrašnje i spoljašnje rotacije, addukcije i abdukcije).

• Ti pokreti bi u pomenutom primeru bili nepotrebni i nesvsishodni za čistu fleksiju kao željeni pokret

Page 23: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

1/2 Sinergisti u povećanju sile

mišićne kontrakcije • fleksiona sila m. iliopsoasa sumira

sa fleksionim komponentama svih sinergista a ostale funkcije sinergista se u najvećoj meri potiru, budući da su suprotne po pravcu, pa na taj način ostaje samo gotovo čista fleksija;

• učešće adduktora u ovoj aktivnosti potrebno zbog potiranja abdukcione komponente koja postoji kod m. tensor fasciae latae i m. sartorius-a;

Page 24: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Fiksatori

• Indirektni učesnici u pokretu koji izvode agonisti i

njihovi sinergisti.

• Indirektno učešće ogleda se u fiksaciji susednih

(prvog ili više u neprekidnom nizu) zglobova.

• Ova fiksacija ima više efekata a jedan od njih je

davanje oslonca mišićima fiksirajući jedan od

njihovih pripoja. Na taj način se određuje na kom

će se pripoju pojaviti kontrakcija.

Page 25: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Za fiksatore karakteristično da:

• deluju uvek statičkom kontrakcijom

• deluju na prvi susedni zglob u odnosu na

onaj na koga deluju agonisti i sinergisti.

• pri fiksiranju više zglobova, ovaj fiksacioni

lanac mora biti neprekidan i ne sme se

preskočiti neki zglob iz sredine lanca

Page 26: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Primer 1

• Supinacija podlakta protiv jakog otpora

• Pri supinaciji podlakta protiv malog otpora dovoljno je učešće m. supinatora.

• Ako je potrebno savladati veći otpor dolazi do uključivanja m. biceps brachii koji je snažan pregibač i supinator podlakta.

• Međutim, aktiviranje bicepsa osim supinacije dovodi i do fleksije podlakta što nije deo željenog pokreta.

Page 27: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Triceps je fiksator. Kako to?

• Da bi se izbeglo

flektiranje podlakta u

akciju stupa i m. triceps

brachii koji svojom

statičkom kontrakcijom,

onemogućava fleksiju

podlakta ali dozvoljava da

se snagom bicepsa obavi

supinacija.

• Ovde m. triceps brachii

ima ulogu fiksatora.

Page 28: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Primer 2

• Fleksija nadkolenice pod dejstvom m. iliopsoasa.

• Kada m. iliopsoas radi, on silom svoje kontrakcije deluje ne samo na svoj pripoj na nadkolenici već i na pripoj na karlici. Da bi se sprečili pokreti karlice, potrebna je fiksacija u prvom susednom zglobu odnosno zglobovima u odnosu na zglob kuka.

• Ti zglobovi su intervertebralni zglobovi lumbalnog dela kičme a fiksaciju u njima obaviće statičkom kontrakcijom mišići prednjeg trbušnog zida.

Page 29: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Antagonisti • To su mišići čiji tetivni pripoji

prelaze sa suprotne strane

zgloba (preciznije rečeno:

suprotne strane osovine

pokreta u zglobu) u odnosu na

pravac pružanja mišića

agoniste

• Zahvaljujući zakonu recipročne

inervacije (Sherrington) pri

izvođenju pokreta od strane

agonista antagonisti ne rade i

u njima opada tonus.

Zahvaljujući njihovoj

olabavljenosti, moguća je

neometana aktivnost agonista

pri izvođenju pokreta.

Page 30: PODELA MIŠIĆA PREMA ULOZI U

Šeringtonov zakon ne važi uvek!

• Često se sreću situacije gde postoje istovremene (sinhrone) kontrakcije agonista i antagonista. Ovo se dešava kada nema pokreta i kada je potrebno stabilizovati zglob protiv očekivanog otpora nepoznatog pravca delovanja.

• Osim ovih situacija, agonisti i antagonisti mogu delovati istovremeno pri snažnim kontrakcijama agonista i brzim pokretima koje u završnim delovima amplitude treba kočiti radi zaustavljanja kretanja telesnog segmenta.

• Ovo je potrebno kako ne bi došlo do povređivanja mekih struktura.