podaci i činjenice - rovienna.iom.int · podaci o izvorima podataka: podaci o međunarodnom broju...

SEEECA 2018

Podaci i činjenice

IOM regionalni ured u BečuRegionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu AzijuUred za vezu za UN agencije i ostale međunarodne organizacije smještene u Beču Međunarodna organizacija za migracije

KLJUČNI PODACI O MIGRACIJAMA 2018

Ova mapa je samo za svrhu ilustracije. Granice i nazivi koji su prikazani, te opisi koji su korišteni na mapi, ne impliciraju zvaničnu potporu ili prihvatanje od strane Međunarodne organizacije za migracije.

Oktobar 2018.

Geografski obuhvat SEEECA regiona

*Reference na Kosovo trebaju se shvatiti u kontekstu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 (1999).

ALBANIJAAZERBEJDŽANBIVŠA JUGOSLOVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJABJELORUSIJABOSNA I HERCEGOVINACRNA GORAGRUZIJAIZRAELJERMENIJAKAZAHSTANKIRGISTANREPUBLIKA MOLDAVIJARUSKA FEDERACIJASRBIJATADŽIKISTANTURSKATURKMENISTANUKRAJINAUZBEKISTAN KOSOVO*


2

Međunarodni migranti u svijetu i SEEECA

OPĆI TRENDOVI

Migracije unutar regiona: glavna odredišta unutar SEEECAGlavne destinacije iz SEEECA zemalja

Udio migranata u odnosu na ukupnu populaciju u region je dvostruko veći od svjetskog prosjeka

7.3%SEEECA

3.4%Svijet

Indeks ljudskog razvoja za SEEECA zemlje u 2017. godini

DRUGO (4.17%)

The former Yugoslav Republic of Macedonia

Indeks ljudskog razvoja (HDI) je izračun očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i prihoda po glavi stanovnika kao indikatora, koji za cilj ima pokazati stepen razvoja zemlje. Većina zemalja u SEEECA region pokazuje visok HDI nivo, a nekoliko zemalja je u kategorijama vrlo visokog i srednjeg.

Gdje odlaze SEEECA migranti?

Većina SEEECA migranata ostaje unutar geografskog regiona *

*UN DESA definira regione na sljedeći način: Centralna Aazija (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan), Istočna Evropa (Bjelorusija, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Republika Moldavija, Rumunija, Ruska Federacija, Slovačka, Ukrajina), i Južna Evropa (Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gibraltar, Grčka, Sveta Stolica, Italija, Malta, Crna Gora, Portugal, San Marino, Srbija, Slovenija, Španija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija).

ZAPADNA EVROPA 6.71M (17.73%)

CENTRALNA AZIJA 4.97M (13.14%)

JUŽNA EVROPA 3.37M (8.89%)

SJEVERNA AMERIKA 2.33M (6.16%)

ZAPADNA AZIJA 1.29M (3.42%) ISTOČNA EVROPA17.59M (46.49%)

Ruska Federacija11.05M (47.23%)

Ukrajina 4.44M (18.96%)

Kazahstan3.26M (13.96%)

Drugo 2.53M (10.81%)

Uzbekistan 1.07M (4.59%)Bjelorusija 1.04M (4.45%)

IzraelRuska Feceracija

Crna gora BjelorusijaKazahstan

TurskaSrbija

AlbanijaGruzija

Bosna i HercegovinaSEEECA prosjek

AzerbejdžanBivša Jugoslavenska Republika Makedonija

JermenijaUkrajinaKosovo*

Svijet prosjekUzbekistan

TurkmenistanRepublika Moldavija

KirgistanTadžikistan

Postoje četiri HDI kategorije:• vrlo visok (1.000-0.800)• visok (0.799–0.700)• srednji (0.699–0.555)• nizak (0.554–0.350)

Svijet

SEEECA


3

Vodeći migracijski koridori u SEEECA u 2017.

Stope tokova tradicionalnim putevima unutar regiona se smanjuju Poljska se sve više vidi kao atraktivna destinacija u proteklim godinama

MIGRACIJSKI KORIDORI

Ukupan broj putnika u avio prometu

prevezen u 2017.

Predviđeni broj putnika u avio prometu do 2040.

Prema Međunarodnoj organizaciji civilne avijacije (ICAO), globalni broj putnika koji se preveze u zakazanim letovima je u 2017. Godini poastao za 7,2 % u odnosu na prethodnu godinu, a predviđa se da će porasti još 7,5% u 2018. godini. Najaktivniji dio svijeta je region Azije / Pacifika, koji bilježi 34% svjetskog prometa. Slijedi Evropa (27%) i Sjeverna Amerika (23%).

4,1milijarde

10,0milijarde

Migracijski koridori, koji ukazuju na zemlje porijekla i odredišta, od koristi su u idenficiraju bitilateralnih trendova. Većina bilateralnih migracijskih koridora uključuje Rusku Federaciju, posebno prema Ukrajini i iz Kazahstana, Uzbekistana i Bjelorusije. Istovremeno se javljaju novi koridori: Bjelorusija – Poljska, Republika Moldavija – Poljska i Ukrajina - Poljska.

2,5milijarde

Ukupan broj putnika u avio prometu prevezen

2010. godine

Ukrajina – Ruska Federacija

Kazahstan –Ruska Federacija

Uzbekistan –Ruska Federacija

*Promena u količini

Ruska Federacija – Ukrajina

Ukrajina – Ruska Federacija

Kazahstan – Ruska Federacija

Ruska Federacija – Kazahstan

Uzbekistan – Ruska Federacija

Ruska Federacija – Uzbekistan

Bjelorusija – Ruska Federacija

Bosna i Hercegovna – Srbija

Ruska Federacija – Bjelorusija

Kirgistan – Ruska Federacija

Jermenija – Ruska Federacija

Tadžikistan – Ruska Federacija

Gruzija – Ruska Federacija

Ukrajina – Kazahstan

Republika Moldavija – Ruska Federacija

Uzbekistan – Kazahstan

Azerbejdžan – Ruska Federacija

Republika Moldavija

– Poljska

Bjelorusija – Poljska

Ukrajina – Poljska

% promjene (2010-2015) % promjene (2015-2017)* % promjene (2010-2015) % promjene (2015-2017)*


4

EKONOMSKI INDIKATORI

Prosječni udio izdržavanih u svijetu i u SEEECA

Prosječni udio izdržavanih ukazje n audio populacije koji je radno sposobne dobi, u usporedbi s onima koji su, tipično, izdržavani članovi porodice – djeca i penzioneri. Veći broj znači da ima više ljudi kojima je potrebna socijalna podrška (zdravstvena zaštita, penzije, obrazovanje itd.). Niži broj je ono čemu se teži.

Tranzicijske ekonomije entralne Azije su osjetile značajan rast, što može uzrokovati promjene u budućim migracijskim obrascima.

Godišnji rast BDP-a u SEEECA region u 2017. godini

Nezaposlenost (%) unutar regiona je visoko varijabilna

Iako neke ekonomije imaju znatno veće stope nezaposlenosti, u 45% zemalja u region one su niže od prosjeka u Evropskoj uniji.

*za Kosovo nema dostupnih podataka

Svijet ЕU-28 SEEECA

Bjel

orus

ija

Turk

men

istan

Izra

el

Repu

blik

a M

olda

vija

Kaza

hsta

n

Aze

rbej

džan

Rusk

a Fe

dera

cija

Svje

tski

pro

sjek

Uzb

ekist

an

Kirg

istan

ЕU-2

8

Ukr

ajin

a

Tadž

ikist

an

SEEE

CA

Turs

ka

Gru

zija

Alb

anija

Srbi

ja

Crn

a G

ora

Jerm

enija

Bivš

a Ju

gosla

vens

ka

Repu

blik

a M

aked

onija

Bosn

a i H

erce

govi

na

Jerm

enija

Turs

ka

Tadž

ikist

an

Turk

men

istan

Uzb

ekist

an

Gru

zija

Kirg

istan

Koso

vo*

Repu

blik

a M

olda

vija

**

Crn

a G

ora

Kaza

hsta

n

SEEE

CA

Alb

anija

Izra

el

Svije

t

Bosn

a i H

erce

govi

na

Ukr

ajin

a

Bjel

orus

ija

ЕU-2

8

Srbi

ja

Rusk

a Fe

dera

cija

Aze

rbej

džan

Bivš

a Ju

gosla

vens

ka

Repu

blik

a M

aked

onija

** Republika Moldavija ne uključuje Transnistriju. Podaci preuzeti od Svjetske banke (2018).


5

Doznake (%BDP-a) u regionu su neke od najviših u svijetu

Brojne ekonomije unutar SEEECA regiona podržavaju financijski transferi migranata njihovim porodicama koje su ostale kod kuće. One predstavljaju veliki potencijal za razvoj zemalja porijekla, pa ipak do sada ostaju u velikoj mjeri neistraženi. Kada se usporedi sa direktnim stranim investicijama (FDI) i Službenom razvojnom pomoći (ODA), doznake imaju svojih prednosti, kao što je činjenica da novac ide izravno korisniku, te da korisnici njime direktno upravljaju. Sveukupno, doznake su tri puta veće od ODA, dok su u nekoliko zemalja, znatno veće od ODA i FDI zajedno. Na primjer, u 2017. godini je Ukrajina primila 12,1 milijardu USD u doznakama, 2,4 milijarde USD u FDI i 1,5 milijardi u ODA.

Iznosi doznaka širom svijeta u 2017. su bili tri puta veći od ODA (u bilijunima USD)

Urbanizacija je u porastu

18 od 20 SEEECA zemalja suočavaju se s rastom urbanizacije, iako je to po nižoj stopi od svjetskog prosjeka. Međutim, Albanija je zemlja s najbržom stopom urbanizacije s gotovo 2,5 puta većom stopom od svjetskog prosjeka.

Prosječna godišnja stopa promjene ruralne populacije

% P

opul

acije

koj

i živ

i u u

rban

im p

odru

čjim

a

Stop

a ur

bani

zaci

je

Kirgistan Tadžikistan Republika Moldavija

prosjekSEEECA

svijetprosjek

Neto priliv direktnih stranih investicija

Neto primljene doznake Neto primljena službena pomoć razvoju

Izra

el

Rusk

a Fe

dera

cija

Bjel

orus

ija

Ukr

ajin

a

Jerm

enija

Turs

ka

Bivš

a Ju

gosla

vens

ka

Repu

blik

a M

aked

onija

Crn

a G

ora

Kaza

hsta

n

SEEE

CA

Srbi

ja (u

klju

čuju

ći K

osov

o)*

Gru

zija

*

Aze

rbej

džan

*

SVIJE

T

Uzb

ekist

an

Turk

men

istan

Repu

blik

a M

olda

vija

*

Bosn

a i H

erce

govi

na

Alb

anija

Kirg

istan

Tadž

ikist

an

*Podaci za Srbiju uključuju Kosovo, Republika Moldavija uključuje Transnistriju, Gruzija uključuje Avhaziju i Južnu Osetiju a Azerbejdžan uključuje Nagorno-Karabah. Podaci od UN DESA (2018).


6

IOM AVRR, region domaćin

MIGRACIJA ZAŠTITA I POMOĆ

IOM AVRR, region porijekla

IOM smatra pomognuti dobrovoljni povratak i reintegraciju (AVRR) humanim i dostojanstvenim pristupom podrške migrantima koji nisu voljni ili nisu u mogućnosti ostati u zemlji domaćinu ili tranzitnoj zemlji, a koji se žele vratiti u svoju zemlju porijekla. Ovo predstavlja ključnu aktivnost koju organizacija provodi za migrante i zemlje članice IOM-a širom svijeta. Usprkos 42% smanjenja, u odnosu na 2016. godinu, uslijed značajnog sveukupnog smanjenja AVRR korisnika koji se vraćaju iz EEA, Jugoistočna Evropa, Istočna Evropa i Centralna Azija (SEEECA) ostaju glavni region u koji se migrant vraćaju. Suprotno tome, u 2017. je potvrđen rastući broj AVRR korisnika koji su se vratili iz SEEECA, što je trend koji je bio već uočen u 2016.

ZDRAVLJE I MIGRACIJA

19.5%(2000)

23.3%(2010)

Doktori koji aktivno prakticiraju medicine u OECD zemljama a rođeni su u inostranstvu

Porast u potražnji za zdravstvenim radnicima širom svijeta vjerovatno će se pretočiti u porast zdravstvenih radnika koji biraju da migriraju. Emigracija zdravstvenih radnika može predstavljati ograničenja zajednici iz koje odlaze, ograničavajući u njoj pružanje zdravstvenih usluga. Problem odljeva mozgova – emigracije visokostručnih građana je uobičajen problem u region, što znači da je država neefikasna u zadržavanju stručnih radnika nakon što ih educira.

Udio liječnika na 10.000 stanovnikaPotražnja za zdravstvenim radnicima će se, vjerojatno udvostručiti u narednim decenijama

SEEECA stope su relativno male, sa gotovo duplo više doktora na 10.000 stanovnika od svjetskog prosjeka.

Regioni Svetske zdravstvene organizacije

2,547

2,496

Broj žrtava iz SEEECA regiona

Broj žrtava iskorištavanih u SEEECA regionu

Podaci o trgovini ljudima iz 2017.

Vrsta eksploatacije

Svjetska zdravstvena organizacija definira potražnju kao broj zdravstvenih radnika koje zdravstveni system može podržati u smislu financiranih pozicija

seksualna radna druga vrsta

muškožensko

djecaodrasli

Potražnja u 2013. (u milionima) Potražnja u 2030. (u milionima)

Gus

toća

na

10.0

00 s

tano

vnik

a

ProsjekEU-28

Prosjek SEEECA

Prosjek u svijetu

SEEECA

Azija i Pacifik

Zapadna i Cen-tralna Afrika

Istočna Afrika i Rog Afrike

Bliski istok i Sjeverna Afrika

Evropski ekonom-ski prostor

Južna Amerika

Centralna i Sjeverna Amerika i Karibi

Južna Afrika Evropski ekonomski

prostorZapadna i Centralna

Afrika

Bliski istok i Sjeverna Afrika

Istočna Afrika i Rog Afrike

Azija i Pacifik

SEEECA

Južna Afrika

Centralna i Sjeverna Amerika i Karibi

Južna Amerika

Svijet Zapadni Pacifik Evropa Amerike Jugoistočna AzijaIstočni Mediteran

Afrika


7

MIGRACIJA I ZAKON

PRISILNE MIGRACIJE

Vodeći principi UN-a o internom raseljenju definiraju interno raseljene osobe (IDP) kao osobe koje su prinuđene da napuste svoje domove kao rezultat općeg nasilja ili prirodnih katastrofa, a koje nisu prešle međunarodno priznate državne granice.

U 2017, prirodne katastrofe kao što su poplave, požari i klizišta su raselili 7.100 ljudi u Kazahstanu, 5.900 u Ruskoj Federaciji, 4.700 u Tadžikistanu, 3.500 u Albaniji i 3.300 u Kirgistanu.

Prema centru za praćenje interne raseljenosti (IDMC), preko dva miliona ljudi ostaju u, većinom produženim, situacijama raseljenja u SEEECA.

60,000+Broj migranata i tražitelja azila koji su smješteni na Zapadnom Balkanu i u Jugoistočnoj Evropi

186,768Broj dolazaka u Evropu morem i kopnom u 2017. – smanjenje od 52% u usporedbi s

387.739 prijavljenih u 2016.

Međunarodne konvencije vezane za migraciju i trenutni status ratifikacije u SEEECA regionu

RatificiranNije ratificiran

* Podaci izvučeni u oktobru 2018

3,8 miliona izbjeglica i drugih migranata živi u Turskoj

Trenutno, u 2018. preko 3,8 miliona izbjeglica i drugih migranata živi u Turskoj, uključujući preko 3,5 miliona Sirijaca pod privremenom zaštitom, što Tursku čini domaćinom najveće izbjegličke populacije u Svijetu.

Ukupno IDP uslijed prirodnih katastrofa, sukoba i nasilja(2008 – 2017) – 2,42 miliona

Konflikt i nasiljeprirodne katastrofe

Turska Ukrajina Azerbejdžan Gruzija Bosna i Hercegovina

Ruska Federacija


Regionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu AzijuUred za vezu za UN agencije i druge međunarodne organizacije smještene u BečuMeđunarodna organizacija za migracijeDampfschiffstrasse 4 • 1030 Vienna • AustrijaTel: +43 1 581 22 22 • Faks: +43 1 581 22 22 30 • e-mail: [email protected] • rovienna.iom.int

Podaci o izvorima podataka:Podaci o međunarodnom broju migranata osigurani kroz UN DESA (2018), nivoi nezaposlenosti, doznake i BDP – podaci prikupljeni od Svjetske banke, (septembar 2018), podaci o izbjeglicama od UNHCR-a iz Globalnih trendova (septembar 2018), podaci o internoj raseljenosti iz IDMC Globalne baze podataka o internoj raseljenosti (septembar 2018), HDI podaci iz UNDP-a (septembar 2018), podaci o zdravstvenim migracijama od Svjetske zdravstvene organizacije (septembar 2018), podaci o avio prometu od ICAO (septembar 2018).

Ažurirano u 2018Podaci od 31.12.2017

Poruka regionalne direktorice

Naš region je dom veoma diverzificiranoj skupini građana, od kojih su 32 miliona odlučila preći međunarodne granice i u velikoj mjeri doprinijeti globalnoj ekonomiji. Ustvari, 258 miliona migranata, ili 3,4% svjetske populacije su doprinijeli stvaranju 6,7 bilijuna USD, odnosno 9,4% ukupnog BDP-a u 2015. godini. Većina međunarodnih migranata ostane u regionu, s Rusijom, Ukrajinom i Kazahstanom kao najpopularnijim odredištima. Međutim, sada uočavamo nove trendove u Istočnoj Evropi koji se odskora formiraju. Visok stepen migracija dešava se i unutar njihovih zemalja – urbanizacija je u porastu širom regiona, budući da se više prilika stvara u većim gradovima. Istovremeno, preko 2,4 miliona ljudi unutar regiona našlo se prinuđeno da migriraju unutar svoje zemlje, kako bi pobjegli od prirodnih katastrofa ili onih koje je prouzrokovao čovjek. Medicinski radnici su kičma društva, tako što ga čuvaju sigurnim i produktivnim. Mnogi od njih su migranti – gotovo jedan od četiri doktora u OECD zemljama rođen je u nekoj stranoj zemlji! Naš region ima sreće da je dom relativno velikoj gustoći doktora na 10.000 stanovnika. Međutim, potražnja za doktorima kontinuirano raste, što mnoge vodi tome da migriraju. Kako se javljaju novi koridori, kao što je onaj iz Ukrajine za Poljsku, aktivno nastavljamo podržavati vlade u upravljanju migracijskim tokovima, temeljeći to na gotovo sedam decenija iskustva. Ogroman porast putnika u zračnom prometu tokom protekle decenije je nešto što takođe uzimamo u obzir u svojim projektima, posebno kada se radi o razvoju apliakcije za informacijski sistem naprednih putničkih informacija (APIS) širom regiona.

Naš region uključuje različite migrante: s različitim vještinama, ambicijama i pokretačima, uključujući one koji su tražitelji azila koji žele doći do sigurnog utočišta u Evropskoj uniji. Naši programi širom regiona pomažu brojnim životima, uključujući i one koji su u potrazi za novim i dugotrajnim smještajem, bez obzira na razlog.

Nadalje, naš region raste ekonomski vrhunskom stopom, sa životnim i radnim standardima koji rastu u svim dijelovima. Dio visokog ekonomskog rasta može se pripisati velikim doznakama koje šalju međunarodni migranti. Ova privatna sredstva pomažu da zajednica kod kuće prevaziđe prepreke, to podupire lokalnu ekonomiju za buduće generacije.

Konačno, IOM je odlučan u osiguravanju unapređenja posvećenosti koje su usvojile zemlje članice, koje sve prepoznaju razvojne aspekte migracija, kako su utvrđeni kroz GCM i uvršteni u Agendu 2030. Prema tome, svi IOM projekti, programi i inicijative osiguravaju da naše intervencije služe napredovanju državnih i regionalnih prioriteta, kao i GCM ciljeva i ciljnih rezultata postavljenih u Agendi 2030.

Organizacije UN-a smještene u Beču Organizacije koje nisu UN a smještene su u Beču

UNIDO UNODC

IOM ima saradnju s nizom agencija, organizacija i institucija, te akademija, od kojih je nekoliko smješteno u Beču. Regionalni ured u Beču ima privilegiju da je imenovani Ured za vezu za veliki broj njih.

OSCE ICMPD IACA

MEĐUNARODNA SARADNJA I PARTNERSTVA

Argentina SzabadosRegional Director for South-EasternEurope, Eastern Europe and Central Asia

Odrednice korištene i prikazani materijal putem listi činjenica, ne impliciraju izražavanje mišljenja od strane Međunarodne organizacije za migracijevezano za pravni status bilo koje zemlje, teritorije, grada ili područja ili njihovih vlasti, vezano za granice i teritorij.

podaci i činjenice - rovienna.iom.int · podaci o izvorima podataka: podaci o međunarodnom broju...

Documents