pneumatika i hidraulika predavanje 10-11-12
DESCRIPTION
fggTRANSCRIPT
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA U BJELOVARU
Stručni studij mehatronike
PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Predavanje 10–11-12
Predavač: Neven Maleš, dipl. ing.
Voditelj Centra za nove tehnologije MehatronikaVoditelj Centra za nove tehnologije - [email protected]
GUBICI SNAGE U HIDRAULIČKOM SUSTAVUSUSTAVU
STRUKTURA HIDRAULIČKE SHEMESTRUKTURA HIDRAULIČKE SHEME
AKTUATORIIZVRŠNI ELEMENTI
UNOSSIGNALA
OBRADASIGNALA
HIDRAULIČKOUPRAVLJANJE
SNAGAKROZHIDRAULIČKISUSTAV
PRETVORBAOSIGURANJE ENERGIJE
PRETVORBA ENERGIJE
HIDRAULIKAHIDRAULIKA
IZVRŠNI ELEMENTI
HIDRAULIČKI CILINDRIHIDRAULIČKI CILINDRI
HIDRAULIČKI CILINDRIHIDRAULIČKI CILINDRI
HIDRAULIČKI CILINDRIHIDRAULIČKI CILINDRI
Simboli cilindara
Dvoradni cilindarDvoradni cilindar
Dvoradni cilindar s dvije klipnjačeDvoradni cilindar s dvije klipnjače
Diferencijalni cilindarDiferencijalni cilindar
Teleskopski cilindarp
Dvoradni cilindar s prigušenjem Dvoradni cilindar s prigušenjem u krajnjim položajima
POVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČE
•• PRORAČUNPRORAČUN • KLIP•• PRORAČUN PRORAČUN • KLIP
•• PRORAČUNPRORAČUN•• PRORAČUN PRORAČUN
• KLIPNJAČA
IZBOR CILINDRA IZBOR CILINDRA
F = 16.000 [N] = 16 [kN][ ] [ ]p = 75 [bar]
J d d i ili dJednoradni cilindar• POVRAT KLIPA S OPRUGOMPOVRAT KLIPA S OPRUGOM
PRIMJENA JEDNORADNOG CILINDRA
T l k ki ili dTeleskopski cilindar
DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM UDVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU
DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEMDVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU
DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU
PRIGUŠENJEPRIGUŠENJE
PRIGUŠENJEPRIGUŠENJE
PRIGUŠENJEPRIGUŠENJE
PRIGUŠENJEPRIGUŠENJE
PRINCIP RADA DVORADNOG CILINDRAPRINCIP RADA DVORADNOG CILINDRA
DVORADNI CILINDARDVORADNI CILINDAR
DVORADNI CILINDARDVORADNI CILINDAR
• PRIMJENA
AUTOMATSKI ODZRAČNI VENTILAUTOMATSKI ODZRAČNI VENTIL
AKTUATORIAKTUATORI
HIDRAULIČKI MOTORIHIDRAULIČKI MOTORI
HIDRAULIČKI MOTORIHIDRAULIČKI MOTORI
HIDRAULIČKI MOTORIHIDRAULIČKI MOTORI
ZUPČASTIZUPČASTI
KRILNI
AKSIJALNI KLIPNI MOTORAKSIJALNI KLIPNI MOTOR
- Dva smjera vrtnje - Neparan broj klipova
RADIJALNI KLIPNI MOTORRADIJALNI KLIPNI MOTOR
HIDRAULIČKI MOTORHIDRAULIČKI MOTOR
PRIMJENA HIDRAULIČKIH MOTORA MOBILNA HIDRAULIKAMOTORA MOBILNA HIDRAULIKA
STRUKTURA HIDRAULIČKE SHEMESTRUKTURA HIDRAULIČKE SHEME
AKTUATORIIZVRŠNI ELEMENTI
UNOSSIGNALA
OBRADASIGNALA
HIDRAULIČKOUPRAVLJANJE
SNAGAKROZHIDRAULIČKISUSTAV
PRETVORBAOSIGURANJE ENERGIJE
PRETVORBA ENERGIJE
HIDRAULIKAHIDRAULIKA
HIDRAULIČKI UPRAVLJAČKI ELEMENTI
VENTILIVENTILI
K k bi t il ž lj ij d ti Kako bi se ostvarile željene vrijednosti sile ili momenta, brzine ili broja okretaja te postigli željene uvjete okretaja, te postigli željene uvjete rada, u sustav se ugrađuju upravljački elementi koje nazivamo ventili. elementi koje nazivamo ventili. Ventilima upravljamo ili reguliramo tlak i protok u hidrauličkom sustavu.i protok u hidrauličkom sustavu.Svaki ventil je ujedno i otpornik.
PODJELA HDRAULIČKIH ČUPRAVLJAČKIH ELEMENAT
SNAGASNAGAP= p Q
Č Č
VENTILI S
PROTOČNI TLAČNINI
VENTILI BEZVENTILI S PREKLAPANJEM
RAZVODNICI
VENTILI BEZ PREKLAPANJA
VENTILI ZA OGRANIČENJE
TLAKA
PRIGUŠNI
ZAPORNI
RAZVODNICI PRIGUŠNI VENTILI
REGULATORI PROTOKA
NOMINALNE VELIČINENOMINALNE VELIČINENominalne vrijednosti ventila određene su Nominalne vrijednosti ventila određene su slijedećim karakteristikama:Nominalna veličina NWN i l i j [ ] Nominalni promjer u [mm] (4, 6, 10,16, 20, 22, 25, 30, 32, 40, 50, 52, 63, 82,100, 102)
Nominalni tlak NP (radni tlak) [bar]; VDMA 24312 Koraci tlaka su navedeni u (25, 40, 63, 100, 160, 200, 250, 315, 400, 500, 630)
Nominalni protok Qn Količina ulja [l/min] p Q j [ ]koja teče kroz ventil pri padu tlaka ∆p = 1 bar (viskoznost ulja 35mm2/s pri 40°C)
Najveći protok Qmax [l/min] Najveći protok Qmax [l/min] Najveća količina ulja koja može proteći kroz ventil, uz odgovarajuće padove tlaka.
RAZVODNICIRazvodnici su ventili koji propuštaju, zatvaraju i
RAZVODNICI
usmjeravaju tok radnog medija.
Tip razvodnika odnosno njegova funkcija određeni su:brojem priključaka- brojem priključaka
- brojem razvodnih položaja- načinom aktiviranja - veličinom priključaka
Konstrukcijska rješenjaKonstrukcijska rješenja- klipni- sa sjedištem
pločasti- pločasti
RAZVODNIK 2/2RAZVODNIK 2/2
RAZVODNIK 3/2RAZVODNIK 3/2
PRINCIP RADA 3/2 RAZVODNIKAPRINCIP RADA 3/2 RAZVODNIKA
RAZVODNIK 4/2RAZVODNIK 4/2
PRINCIP RADA 4/2 RAZVODNIKAPRINCIP RADA 4/2 RAZVODNIKA
RAZVODNIK 4/3RAZVODNIK 4/3
• S OTVORENIM OPTOKOM
PRINCIP RADA 4/3 RAZVODNIKAPRINCIP RADA 4/3 RAZVODNIKA
PRINCIP RADA 4/3 RAZVODNIKAPRINCIP RADA 4/3 RAZVODNIKA
PREKLAPANJE RAZVODNIKAPREKLAPANJE RAZVODNIKA
Pozitivno Negativno Nulto
Q Q Q
preklapanjeg
preklapanje preklapanje
x x x
POZITIVNO PREKLAPANJEPOZITIVNO PREKLAPANJE
NEGATIVNO PREKLAPANJENEGATIVNO PREKLAPANJE
AKTIVIRANJE RAZVODNIKAAKTIVIRANJE RAZVODNIKARučno aktiviranje razvodnika 4/3
Karakteristike razvodnika
PILOT VENTILPILOT VENTIL
PA BT
ELEKTRIČNO AKTIVIRANJE RAZVODNIKARAZVODNIKA
PROPORCIONALNI RAZVODNIK 4/3 BISTABIL4/3 BISTABIL
V tik l i j k tiVertikalno povezivanje komponenti
Razvodnici i ventli se spajaju okomito vijcima na zajedniko postolje.
Rezultat je smanjenje cijevi i vodova.
Vertikalna ugradnja 4/3 razvodnika i tlačne vage (sendvič ugradnja)
Standardni CETOP priključci tik l d j za vertikalnu ugradnju
NG06,Q=40-80l/minNG10,Q=60-120l/min,Q /NG16,Q=100-240l/minNG25,Q=160-500l/min
S bi iklj č l čSabirne priključne ploče
- Ulančavanje po visini
- Ulančavanje po dužini
Vertikalna d jugradnja
HIDRAULIČKI SUSTAV KOD VILIČARAKOD VILIČARA
HIDRAULIKAHIDRAULIKA
ZAPORNI VENTILI
Z i tiliZaporni ventili
NEPOVRATNI VENTILNEPOVRATNI VENTIL
N t i tilNepovratni ventil
NEPOVRATNI VENTIL
PRIMJENA NEPOVRATNOG VENTILA U HIDRAULIČKIM SUSTAVIMA
Zaštita crpkea i gradnj Zaštita crpkeza izgradnjujednosmjernoPrigušnog ventila
Kada se isključi elektromotor teret ne može okrenuti crpku unazad.
DEBLOIKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL
DEBLOKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL
• AKTIVIRAN
PRINCIP RADA DEBLOKIRAJUĆEG NEPOVRATNOG VENTILA
D bl ki j ći t i tilDeblokirajući nepovratni ventil
D bl ki j ći t i tilDeblokirajući nepovratni ventil
DEBLOKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL
• DVOSTRUKIX
X
Dvostruki deblokirajući nepovratni ventili
Točno pozicioniranje je moguće Točno pozicioniranje je moguće primjenom dvostrukih deblokirajućih ventila.Pozicioniranje nepovratnim ventilimanije moguće ako teret visi ili ako se koriste cilindri s dvostranom klipnjačom.
DEBLOKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL
• AKTIVIRAN
HIDRAULIKAHIDRAULIKA
TLAČNI VENTILI
TLAČNI VENTILITLAČNI VENTILI
UPRAVLJAČKE REGULACIJSKEUPRAVLJAČKE REGULACIJSKE
AP
P TT
SIGURNOSNI VENTILSIGURNOSNI VENTIL
SIGURNOSNI VENTILSIGURNOSNI VENTIL
PRINCIP RADA SIGURNOSNOG VENTILA
KARAKTERISTIKA UPRAVLJAČKOG ČTLAČNOG VENTILA
Sigurnosni ventil (ventil za ograničenje tlaka)-Sigurnosni ventil (ventil za ograničenje tlaka)-
Ventil za ograničenje tlaka (presjek)
INDIREKTNO UPRAVLJANI VENTIL ČZA OGRANIČENJE TLAKA
TP
A
T
A
P
A
Za protoke veće od 150 [l/min] koriste se indirektno upravljani ventili zaograničenje tlak. Takvi ventili osiguravaju manje pulzacije protoka i tlaka.
TLAČNI ISKLJUČNI VENTIL DALJINSKI UPRAVLJANDALJINSKI UPRAVLJAN
X UPRAVLJAČKI VODX – UPRAVLJAČKI VOD
P
P
T
X
X
T
TROGRANI REGULATOR TLAKA
Ako je u nekom dijelu hidrauličkog kruga potrebno održavati konstantnitlak, ugrađuje se regulator tlaka.
TROGRANI REGULATOR TLAKA
Način rada trogranog regulatora tlaka je isti kao kod dvogranog regulatora tlaka uz razliku što protok ide od P prema A.Rast tlaka iznad postavljene vrijednosti na izlazu (A) dovodi do Rast tlaka iznad postavljene vrijednosti na izlazu (A) dovodi do daljnjeg pomaka klipa. Ugrađena funkcija ograničenja tlaka otvara prolaz od A prema T.
PRINCIP RADA TROGRANOG REGULATORA TLAKAREGULATORA TLAKA
Shema spajanja trogranog regulatora tlaka
Dobro je postaviti trograni regulator tlaka s negativnim prekrivanjem
(T se otvara prije P).
Tako dolazi do smanjenja zagrijavanja ulja.g j j j
DVOGRANI REGULATOR TLAKADVOGRANI REGULATOR TLAKA
D i l t tl kDvograni regulator tlaka
Ventil se otvara u normalnom položaju. Izlazni tlak na otvoru (A) se prenosi na površinu klipa (1) kroz regulacijski vod (3) Nastala se prenosi na površinu klipa (1) kroz regulacijski vod (3). Nastala sila djeluje suprotno od postavljene sile opruge. Prijeđe li sila na klipu postavljenu vrijednost, ventil se zatvara sve dok se ne uspostavi ravnoteža sila. Glavni prolaz se sužava i javlja se pad tlaka Naraste li ponovo tlak Glavni prolaz se sužava i javlja se pad tlaka. Naraste li ponovo tlak na izlazu (A), klip potpuno zatvara protok. Na izlazu (A) prevladava tlak iz prvog upravljačkog kruga.
Kod kratkih hodova regulatori tlaka sa sjedištem se zatvaraju i Kod kratkih hodova regulatori tlaka sa sjedištem se zatvaraju i otvaraju vrlo brzo. Kao rezultat se može pojaviti osciliranje tlaka. To se sprječava prigušivanjem.
DVOGRANI REGULATOR TLAKADVOGRANI REGULATOR TLAKA
D i l t tl kDvograni regulator tlaka
Ako se dvograni regulator tlaka zatvori, stezanje obradaka stvara daljnji rast tlaka na izlazu (A). Taj rast tlaka iznad postavljene vrijednosti je nepoželjan. Moguće rješenje problema Moguće rješenje problema bila bi ugradnja ventila za ograničenje tlaka na izlazu.
Kod primjene dvogranog Kod primjene dvogranog regulatora tlaka s ventilom za ograničenje tlaka, granični tlak ventila za
ič j l k bi i ograničenje tlaka mora biti manji od tlaka regulatora tlaka.
Ventili za ograničenje tlaka koji sprječavaju rast tlaka
Dvograni regulator tlaka se u praksi rijetko primjenjuje. Nj blik d lj Njegov oblik ne dozvoljava smanjenje visoke postavljene razne tlaka na nisku razinu.nisku razinu.
Ovaj ventil za ograničenje tlaka može se postaviti na razne načine:
•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka viša nego kod regulatora tlaka,•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka jednaka kao kod regulatora tlaka,•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka niža nego kod regulatora tlaka.
Ove postave dovode do različitih karakteristika regulatora tlaka.Druga mogućnost smanjenja rasta tlaka je primjena trogranog regulatora tlaka.
PRIKAZ PROMJENE TLAKA U HIDRAULIČKOM SUSTAVUHIDRAULIČKOM SUSTAVU
HIDRAULIKAHIDRAULIKA
PROTOČNI VENTILI
PROTOČNI VENTILIPROTOČNI VENTILI
UPRAVLJAČKE REGULACIJSKE
Q = PROMJENJIV Q = KONSTANTAN
PRIGUŠNICE BLENDEPRIGUŠNICE BLENDE
PROTOČNI VENTILIPROTOČNI VENTILI
P i š i i bl dPrigušnice i blende- prigušnica - blendap g blenda
Prigušnice i blende su hidraulički otpornici. Njihov otpor ovisi o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekućine.
č ćKada hidraulička tekućina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se pad tlaka. Dio pada tlaka nastalog trenjem može se značajno smanjiti p omjenom oblika blende Da bi se blendom postigao željeni otpo promjenom oblika blende. Da bi se blendom postigao željeni otpor, potrebno je povećanjem brzine stvoriti turbulenciju (manji presjek nego kod prigušnice). Tako je otpor blende određen turbulencijom i neovisan je o viskoznosti Zbog toga se blende primjenjujuneovisan je o viskoznosti. Zbog toga se blende primjenjujutamo gdje je neophodna neovisnost temperaturi, odnosno viskoznosti, na primjer kod senzora protoka.
PRIGUŠNICAPRIGUŠNICA
U mnogim upravljačkim sustavima potrebno je veliko smanjenje tlaka. Tada se koriste prigušnice.
šPrigušnice i blende upravljaju protokom zajedno s ventilima za ograničenje tlaka. Pred tim ventilima raste tlak.
PRIGUŠNICAPRIGUŠNICA
Zahtjevi koje moraju zadovoljiti podesive prigušnice su:- stvaranje otpora- nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura tlačne tekućine nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura tlačne tekućine,
tj. neovisnost o viskoznosti- osjetljivost udešavanja prigušnice je ovisna i o omjeru površine
presjeka blende i upravljačke površine
PRIGUŠNICAPRIGUŠNICA
P i š i dij lj j t j jPrigušnica – dijeljenje strujanja
Kod prigušnica je protokp g j povisan o razlici tlakova namjestu prigušenja,.
ŠJEDNOSMJERNO PRIGUŠNI VENTIL
ČUGRADNJA PROTOČNIH VENTILA
DVOGRANI REGULATOR PROTOKA
DVOGRANI REGULATOR PROTOKA
DVOGRANI REGULATOR PROTOKADVOGRANI REGULATOR PROTOKA
Kod regulatora protoka, protok je neovisan o razlici tlakova, koji djeluju na ulazu iizlazu iz ventila. Ugrađuju se tamo gdje je pored različitih opterećenja potrošačapotrebno ostvariti konstantnu radnu brzinu.
Dvogradni regulator protoka koji napaja trošilo (u praznom hodu)
Dvogradni regulator protoka koji napaja trošilo (opterećen)
Dvogradni regulator protoka (alternativno rješenje)
D d i l t t kDvogradni regulator protoka
SINKRONIZACIJA RADA CILINDARA
- MEHANIČKA SINKRONIZACIJA
MEHANIČKI POVEZANE KLIPNJAČE
- HIDRAULIČKA SINKRONIZACIJA
KLIPNJAČE NISU POVEZANE
SINKRONIZACIJA RADA CILINDARA
MEHANIČKA
SINKRONIZACIJAHIDRAULIČKA
SINKRONIZACIJASINKRONIZACIJA
KRUTO SPOJENE
KLIPNJAČESERIJSKI SPOJ
SINKRONIZACIJA
KLIPNJAČE
ČHIDRAULIČKA SINKRONIZACIJA
5 % 1 % 1 %5 % 1 % 1 %
-djelitelj -protoka
Postoje i druga rješenja:
- s dvije iste crpke- sa servo ventilima…
TRZAJ KLIPA
-STIK SLIP EFEKT
Č ŠHIDRAULIČKI UKLJEŠTEN KLIP
protudržanje-protudržanje
DIFERENCIJALNO UPRAVLJANJE
Diferencijalno upravljanje ista brzina pri izlasku i povratku klipnjače cilindra.
DIFERENCIJALNI CILINDAR
Hid lički ibHidraulički priborSvi elementi bez kojih ne mogu raditi hidraulički Svi elementi bez kojih ne mogu raditi hidraulički sustavi, a nisu posebno grupirani u elementima nazivamo ih hidraulički pribor. To su:
cjevovodi i priključciarmature i priključci sastavni dijelovi cjevovoda armature i priključci sastavni dijelovi cjevovoda brtve i brtveni elementispremnici za akumuliranje hidrauličke energije p j g jfilteriuređaji za hlađenje i grijanje hidrauličke energije
CJEVOVODI
1 Kruti cjevovodi najčešće čelične cijevi šavne i bešavne1. Kruti cjevovodi – najčešće čelične cijevi, šavne i bešavne (hladno valjane) ovisno o tlaku koji vlada u cjevovodu - za čvrsto spajanje elemenata
2. Savitljivi cjevovodi – koriste se u slučajevima kada se radni element giba, ili je cjevovod potrebno često demontirati
Sve se cijevi moraju odabrati ili proračunati prema:
• radnom tlaku
• brzini strujanja
• minimalnom polumjeru savijanja
KRUTE CIJEVIKriteriji za izbor je materijal cijevi su: čvrstoća, hrapavost površine i
Najviše se koriste bešavne hladno valjanečelične cijevi (obavezno za visoke tlakove)
homogenost materijala.
čelične cijevi (obavezno za visoke tlakove)i šavne cijevi za niskotlačne cjevovode.
Protočni promjer cijevisrv
Qd 607,4=
d – m – protočni promjer cijevi
Q – m3/s - protok
vsr
Q m /s protok
vsr – m/s – srednja brzina strujanja
PRORAČUN DEBLJINE STIJENKE CIJEVIPRORAČUN DEBLJINE STIJENKE CIJEVI
D νσ
⋅⋅⋅
=dop
pDs200
s – mm – debljina stijenke
σdop - dopušteno naprezanje
D mm – vanjski promjer cijevi
dop p p j
materijala na tlak
p bar – tlak u cijevi
ν - faktor sigurnosti 2 - 4
SAVITLJIVE CJEVISAVITLJIVE CJEVINa svim onim mjestima gdje nije moguće ugraditi krute cijevi,j g j j g g jugrađuju se savitljive: spojevi s pokretnim dijelovima, prostornoteško spojiva mjesta, spojevi koji se skidaju i premještaju i sl.
M t ij l itlji ih ij i dl ž j t j j tljiMaterijal savitljivih cijevi podložan je starenju, osjetljiv navibracije i visoke temperature, veće brzine strujanja itd.
Unutrašnja cijev (1) je od umjetne gume, teflona, poliestera,perbunana ili neoprena. Tlak podnosi srednji tkani sloj od čelične žice i/ili poliestera.Tkani sloj (2) može biti u jednom ili više slojeva, ovisno o rasponu tlakova.G ji l j (3) j d t t š j li t l tič li t i Gornji sloj (3) je od gume otporne na trošenje, poliestera, elastičnog poliuretana i drugih materijala. Vodovi mogu biti dodatno zaštićeni od mehaničkih oštećenja vanjskim ili spiralnim ili pločastim materijalima
POSTAVLJANJE SAVITLJIVIH CIJEVI
Savitljivi vodovi primjenjuju se u slučajevima kada nije moguće ugraditi cjevovod (npr. na pokretnim dijelovima).
ČPRIKLJUČCIPriključcima se spajanju uređaji i cjevovodi.
e)
a) Priključak s prstenom koji se utiskuje u cijeva) Priključak s prstenom koji se utiskuje u cijev
b) Priključak sa steznim prstenom
c) Priključak za konusno formirani završetak cijevi
d) Priključak za završetak cijevi na koju je zavaren konusni diod) Priključak za završetak cijevi na koju je zavaren konusni dio
e) Spoj cijevi sa zavarenom prirubnicom
BRZORASTAVLJIVE SPOJNICE
B lji j i k i i j j iliBrzorastavljive spojnice koristimo za povremeno spajanje iliodvajanje hidrauličkih elemenata. Utikač i utičnica imajunepovratne ventile kojima se spriječava izlaz ulja nakon prekidaveze Često ih nazivamo i CU spojniceveze. Često ih nazivamo i CU spojnice.
BRTVEBRTVEBrtveni elementi u hidraulici sprečavaju prodor ulja u okolinu ilip j p junutar sustava.
Razlikuju se prema: - Stupnju brtvljenja koji valja ostvariti- Vrsti i statusu kretanjaVrsti i statusu kretanja- Tlaku u sustavu- Vrsti materijala
Brtve cilindra
DVORADNI CILINDAR
BRTVE NA CILINDRUBRTVE NA CILINDRU
BRTVE NA CILINDRU
BRTVE NA CILINDRU
BRTVE NA CILINDRUBRTVE NA CILINDRU
SPREMNICI
Spremnici su posude za držanje hidrauličke tekućine.
SPREMNICI
p p j
Pohranjuju dovoljnu količinu hidrauličke tekućine
Omogućuju hlađenje i grijanje hidrauličke tekućine (ugradnjom grijača)
Z i d ik k i t
Omogućuju nesmetano izdvajanje plinova
Za izradu spremnika se koriste
Al - limovi, čelični limovi
ili limovi od nehrđajućeg čelikaili limovi od nehrđajućeg čelika.
Volumen spremnika
psp QzV ⋅= Z – 3…8 - broj optoka u minuti
Qp – protok crpke (pumpe) u l/min
Filteri omogućavaju normalan rad sustava i povećavaju njegovu
FILTERI
Filteri omogućavaju normalan rad sustava i povećavaju njegovutrajnost. Zračnosti između kliznih elemenata su do 20 µm, a zaservosustave do 3 µm, pa je u skladu s time potrebno osigurati i finoćufiltriranja ulja.j j
Krute čestice u struji radne tekućine djelujuabrazivno, oštećujući fine klizne površine,sjedišta ventila, a u rasporima se zaglavljuju iutiskuju u plohe.
Posljedice:
- Jače istjecanje ulja zbog lošijeg brtvljenja
- Blokiranje rada kliznih dijelova
- Promjena karakteristika regulacije protoka
- Smanjenje trajnosti
KARAKTERISTIKE FILTERA
Finoćom filtriranja- Finoćom filtriranja
- Količinom izdvojenih čestica- Količinom protoka kroz filter
- Padom tlaka
ulazunan )(
izlazunanulazunan
x
xx
)(
)(=β
βx- omjer broja česticaodređene veličine x prijefiltriranja i broja čestica isteveličine nakon filtriranja
UGRADNJA FILTERAUGRADNJA FILTERA
TLAČNI FILTER POVRATNI FILTER
ČUGRADNJA FILTERA U HIDRAULIČKI SUSTAV
U đ ji hl đ j hid ličk ljUređaji za hlađenje hidrauličkog ulja
- zrakom hlađeni hladnjak ulja- vodom hlađeni hladnjak ulja
Uređaji za hlađenje odvode suvišnu toplinsku energiju i održavaju temperaturu hidrauličkog ulja u zadanim granicama Većina crpnih temperaturu hidrauličkog ulja u zadanim granicama. Većina crpnih agregata ima dimenzioniran spremnik da se u njemu hidrauličko ulje hladi prirodnim putem.
Č ČGRIJAČ HIDRAULIČKOG ULJAGrijače hidrauličkog ulja primjenjuju se pri niskim temperaturamaGrijače hidrauličkog ulja primjenjuju se pri niskim temperaturama kada viskoznost ulja počinje predstavljati problem. Hidrauličko ulje zagrijavamo prije puštanja sustava u rad. Grijači su opremljeni termostatskim ventilom i smješteni su u spremnik hidrauličkog uljatermostatskim ventilom i smješteni su u spremnik hidrauličkog ulja.Temperaturu je potrebno kontrolirati.
I to jeI to je, to, to!! Pjj ,,T
Hvala na pozornosti !Hvala na pozornosti !!!!!