plutarh - usporedni životopisi (odlomak)

256 USPOREDNI2rvOTOP[S[

ne bi bilo neumjesno ovdje izloziti da sc dobije predodzba 0 snalzi dostovjernosti i ostroumnosti toga covjeka Tribun je receSverr i nepovrediv jer je posvecen narodu i narod zaswp~IA15sectdakle pro~if~ nivsi pOriasanje narodu nanosi stew umanjuje rijcgovumoc i Qtima mu pravQ da glasa sam je sebe lisio svoje Casti ne ispunjavajuCi uveie pod kojima ju je primio jer inace ce trebati dopustiti tribunu i da srusi Kapitolij i da zapali brodarnicu I ako to cini on je los tribun ali ako razara moc naroda nije tribun Nije Ii to dakle cudovisno da tribun moIe uhititi konzula a da narod ne moze Iisiti tribuna njegove vlasti kad je upotrebljava protiv onih koji su mu je povjerili Ta i konzula i tribuna podjednako bira narod Pa svakako i kraljcvska cast uz to sto obllhvaca svaku postojecu vlast posvecena je najsvccanijirn svetim obredima pred licem bozanstva a ipak je grad izagnao Tarkvinija kad je cinio zlo i zbog zloupotrebe jcdnog covjeka srusen bi tradicionalni oblik vlasti pod kojom je Rim bio i utemeljen Pa nnda sto ima u Rimu tako sveto i easno kao djevice koje odrzavaju i ellvaju vjecnll vatru )14 Ali ako jeclna od njih prekrsi svoje zavjete biva ziva zlt1kopana jer ogresujuCi se 0 bogove one ne zadrzavlt1ju svoju nepovredivost koju njima duguju Nije daklc pravo niti da tribun koji nanosi narodu stew i dalje posjeduje nepovredivost kojuje primio od naroda jer on razara upravo onu moe koja je izvor njegove A doista ako je pravo da je primio tribunsku east glasovima vecine tribusa kako da to ne bude jos vise ako je nje jednogllt1sno lisen Nista najZlt1d nije tako sveto i ncpovrccfivo kao zavjctni predmeti posveceni bogovima ali nitko nije nikada sprijeeio narod da ih llpotrebljashyva pomiee i premjdta po svojoj volji Bilo mu je dakle slobodno da tribunsku cast kao zavjetni posveceni predmet prenese na drugoga A da sarna sluzba nije nepovrediva niti neoduziva jasno je po tomc Sto je se cesto njezini nosioci pod zakletvom odrieu i nlt1 vlastitu molbu bivajuosJobodeni nje

16 Takve su dakle bile glavne toeke Tiberijeva opravdanja A jer su njegovi prijatelji videCi prijetnje i neprijateljsko roeenje protiv njega mislili da treba nastojati da dobije drugi tribunlt1t 45 za sljedeeu godinu stade Tibcrije novim zakonima iznova pridobivati mnostvo skracujuci vrijeme vojne sltizbe dajuCi pravo priziva na narod protiv sudskih odluka pridodajuCi sucima koji su tada bili samo iz senatorskog staleza jednak broj sudaca iz viteskog staleza i nastojeci odsada na svaki naCin oslabiti moc senata vise iz srdzbe i zelje za oporbom nego iz promisJjcne tdnje za pravicnosell i opeom koristi A kael su 11 toku glasanja41i Tiberijevi prijatelji opazili da njihovi protivnici pobjeduju (nije nairne say narod bio prisutan

47) najprije otezahu s vrcmenom vrijedajuei njegove

drugove 11 sluzbi zatim raspustise skupstinu odredivsi da se sastane sutradan Onda se Tiberije sisavsi na trg stadc najprije ponizno i sa sllzama u oCima obraeati Ijlldima zaklinjuCi ih a zatim izjavivsi da se boji da ce DIll neprijatelji noeu provalici u kueu i ubiti ga pobudi u Ijudima slicno raspoJozenje tako da se velik broj njih utaborio oko njegove kuee i proveo ondje noc na strazi

TIBERIJE GRAKHO 257

17 U osvit dana dodecojek koji je nosio ptice po Kojima se gatal048

i baci prednjih- hranu AJ(one fie izidoSeiz kaveza osim jedne jedine premda je eovjek veorna SI12no potresao kavez a niti ona jedina ne_ c10taee hcanu nego po~ligavsi lije o krilo9 i protegIluvsi llogll pobjde natv kavez To podserTTioerijii-Zliaincniakujemli se lIka zalo ranije Irnao je kacigu koju je nosio u bitkama lzvanreuno llkrasenll i prekrasnu zrnije uvukavsi se neopazice II niu izlegose jaja i izvdisc Illlauc Stoga se Tiberije jos vise uznemirJvao zb()g onog ptiejeg zllamellja No ipak krene van doznavsi da se naroe okuplja gore po Kapitoliju i prije nego sto je izisao spotakne se 0 prag udarivsi se tako zestoko damu jc pubo nokat na noznom palcu i krv potekla iz obuce A kad je rosao par koraka uglcJase na krovu s Iiicve strane gavrane kako sc bore i prcmda je olluda kako je prirodno prolazilo mnogo ljudi kamen sto ga je gllrnuo jedan od gavntnova padne bas Tiberiju na nog] To lt cini cia se zallstavise i oni najsmioniji od njegovih pratilaca ali Kumljanin Blosije koji je bio nazoean reee cia bi bilo sramota i ponizclljc Iko SC Tihni sin Grakha lInuk Scipiofl3 Africkog branic runskog naroda uplasivsi sc gavrana ne bi odazvao pozivu svojih sugradana ta pak sramota neee biti samo predmet ismijav3nja njegovih neprijatelja nego ee oni to i ~ koristiti i bo priliku da ga ozloglase kod naroda da je najzad pokaz)o ua se ponasa kao tiranin ida postupa kako l11U se svidi Istovrcmeno pri rJcavlhu mnogi od njegovih prijatelja koji su bili na Kapitoliju POtiCllCi ga neb sc pozuri jer da je sirllacija tamo povoljna I doista prvi je Sllsrct bio za Tiberija sjajan Icr Cim se pojavio podigli se odmah odusevljcni poklici a dok se penjao IFI Kapitolij srdacno su ga docckivali i postavljali se oko njega da mu se ne bi mogao pribliziti nitko nepoznat

18 Ali kad je Mucije poceo ponovno prozivati tribuse 11a glasanje nijedna od uobieajenih -formalnosti nije se mogla odlZati zbog neredakoji je nastao medll onima na rubll mnostva gdje je nastalo obostrano guranje izmcdu Tiberijevih pristasa i protivnika koji su se naslojali silom probiti i pOlllijeSati medll ostale Uto Fulyije Flak clan senata sta vs i na uoeljivo mjesto kako je bilo nemoguce glasom doseei da ga Tiheriie euje dade rukom znak da mu nasamu zeli nesto feCi I kad je Tiberiic naredio da se Tllnostvo razmakne s mllkorn sc llspevsi i priblizivsi doiavi mll da na sjednici senata bogatasi ne mogllei nagovoriti konzula cia ncsro podllzme sami snujll ha svoju ruku ubiti Tiberija irnajllCi za to pod oruzjem mnostvo svojih robova i prijatelja

19 Kad je dakle Tiberije izvijestio 0 toj zavjeri one koji stajahu oko njcga ovi odmah potpasase tunike i 10meCi koplja kojiml Sll liktori zadrzlvali svjetinll dijelili su medu sobom njihove komade cia sc brane od napadaca Kad su se oni lldaljeniji cudili i pitali sio SL dl1LHb Tiberi se rukom uhvati za glavu hoteci tako dati vidljiv 7nak 0 prijetecoj opasnosti jer njegov glas nisu Dlogli (llri (llli knji su pilali Ali njegovi protivnici vidjevsi to potreaSe u senat javliajuei ua Tiberiic trazi krunll ida je mak toga doticanie glave rllkorn Svi se na to llzncmirisc a Nazika 7atrazi od konzula da pritekne d63Vi II pornoe ida srllsi liranina--Kad ie

(

258 tiSIOREDNr llVOTOprSr

ovaj blago odgovorio da neee pribjeCi nikakvu nasiJjll niri llbiri ikoga od gradaIla Uel suda a ako ui narod po Tibcrijcvu lIagovoru iii pod prisiom izgJasao neS[Q ne7akoni[Q da on ro neee priznari valjanim Nazika skoCivsi reee raquoAkodltlkJe najvisi magisrrltlr izdltlje clrzavu siijccfire me svi koji sre voljni b(aniri zakonelaquo I pokrivsi LIZ re rijeei glavu rllbom svoje halje krene na Kapi[Qlij Svaki od sena[Qra koji su isli za njim omoravsi logu oko rllke gunlO je u srranu olle koji su im slaali na puru pri eemu irn se zbog njihova dosrojanstva nitko nije suprotstavljao nego su bjeZaii gazili jedni preko drugih

Ljudi pak iz ptatne senatora clonosili su od kuee toljage i baline a sami senatori llzimiljuCi komade i loge stolaea koje je svjerina polomila bjezeCi isfi su gore na Tiberija uclarajuCi istovrcmeno one koi su Se sprijecla poredali na njegovu obranu i nastacle bezgfav bijcg i ubijanje tih a dok je sam Tiberije bjezao zgrabi ga nerko 7a odeeu Ostavivsi ~ i bjezeCi u tunici posrnc i padne rnedu tijelll nekih od onih koji su le~~ ispred njega Dok se dizao prvi koji ga orvorenowlari u glavu nogo ) stolice bio Je PuQIije Saturej jedafl()d njegovih clrugovausluzQi clrugim si je udarac-prisvajao Ltlcije Ruf koji se time dieio kao nekim pfemenitim cljeom Od ostalih izgibose preko rri stotinc zarucenih stapovima i kamenjem ali nijeda(l zeljezom

20 Izvjeseuju da je 10 od ukinuca kraljevsrva hila prva bUna u Rimu ugusena krvJju i ubijanjefT grltidana ostaJe prelllda niri Ilcznail1( -niri podignure zbog -neznarnih stvari bile su rijdcne uzajamnim ustllpcima aris[Qkrara iz straha pred narodom a naroda iz strahopostovanja prema senatu Misfilo se da bi eak i u ovom sluCaju Tiberije bez tcskoeltl popusrio da Sll lIpotrijebifi kod njega nagovaranje a jos bi fakse uzmakao da lIapadaci nisu prihjegli ubijanju i ranjavanju ta lIjegovih prisrasa nije bilo vise od tri s[Qtine Ali Gini se da je zavjera protiv lIjega nastala zbog srdzbe i mrznje bogatih prije nego 7 bog razloga kojima su se izgovarafi i jak je dokaz tome divljaeko i nezakoniro 7losravljanjenjegova Ida Ne dopusrishyse naime njegolu braru da pokupi njegovo rijefo i da ga noeu zakopa nego ga sk~lpa s drugim mrtvacima baci_~~_u~ijeku I ro nije bilo sve nego jedne-odnjegovih prijarelja bez suda prognase a drllge uhirise iR()smicase medll ovima zagfavi i reto~iear Diofan Nekog pak Gaja Vilijazaryori~ u kavez u koji ubacise oiiovnice i druge zmije i tako usmnise Kumljanin I

_13 Qsije bi c10veden pred konzule pa ispirivall 0 onome Sto se cogodilci prizna da je Sve uradio na Tiberijev nalog A kad mu je Nazika rekao A da ti je Tiberije naredio da spais Kapitolij laquo llajprije odvrari dl Tiberije ne bi clao rakav nalog a 1ltad su ga cesto mnogi isro pi rali reee raquoPa dobro Da je covjek popur Tiberija naredio takvu srvar i za mene bi bilo pravo cia to uradim jer Tiberije ro ne bi zlpovijeuio da to nije 1I inreresu naroda laquo On dakle izmakavsi oprllzbi ode kasnijelristoniku50 u Aziju pa ~~d je_njegova stvarpropltlla sam se ubije

21 vleaurim senar zc1eCi lImiriri narod bcl je vee clorle doslo nije se vise protivio podjeli drzavne zemlje i predlozio je elil puk izabcre novog clana za diobu na mjesro Tiherija Glasanjem izabrase PublijaKrasa koji

TI 13 ERIJE LRKHO 259

jt Grakhu bio rodak jer njegova je kCi Licinija bila udat Zl Gaja Grakha Ia irak- Koi-rielije N epot l l [vidi aa se- on nije Cl zenio kc(rkorn Krasa nego Hlul) kuji je prosavi() lrijlllllf n]d LliziLlIlciml di ncilll pis]c] iz jeScuje onakci bo i Olimiddotmiddot Ajer je narQd bio ogorcen zhog Tiberijeve smrt i i oeigleclilo je cekao priliku za osvelll a kako je vee Naziki prijerilo i slidsko gonjenje senat u strahu za nj izglasa da ga se p() s ~llje tl Aziiu JlI emda ondje nije za nj imao nikakva posla Jer Ijudi pri susrerima ne ~k ri vahu svojc neprijatelstvo plerna njernu ncgo bjcSlljahu i derahu se Il ltl nj gdje bi se gocl namjerili Ila nj nazivajuci ga proklernikom i tiraninom koji je ubojs(vom nepovredive i posvecene osobc osknllllo mjcsto Ilajsverije u gradu i OIlU kuje Ilajvik pobuduje svelU jelU i slrahopocira- nje Tako Nazika potajno napusti Italiju prernda je za niu bio vezan najva7l1ijim vjerskim duznostillla hio je nairne najvisi i prvi od svettnika_ Lurajuei i putucajuei se neslavno po tudini za kratko vlijell1e prerninu uPerglmu Nc rreb] se cudili da jc narnd rako 71mrzio Naziku bd je i Scipion Africki ou koga eini se dl Rinlljani nistl Ilikoga (Jpravdanije niri vi se zavoljeli zamalo proigrao i izgubiu naklonost naroda illn SlO je ponajprije domavsi u Numiciji za Tiberijevu Sll1rt glasllo citirao Homera

7 dnlgi pogini tako lko uCini wkovo slOgod I J

a zatim jer je kad su ga Gaj i Fulvije u skilpsrini ritdi sto l11isli 0

Tiberijevoj srnni dao nepovoljan odgovor 0 njegovlI politickom djelovashynjn Nato ga narod omere u govoru sto ni su raniie nikad uCinili a sam ~ e Sci pion zbog toga dao zavesli cia se lose izrazi 0 narodu Pojeclinosri 0

lome zabiljezene su u Scipionovu zivotopisu 14

261 Biljeske

1 Tiberi ja Sempronija Grakha I Umro je god 183 pr n e J Po drugi put bio je konzul godine 163 Godina njegove sm rti nie poznata Is lU pricu s

komentarolO donosi Ciceron u djelu 0 pronCQnjll I 1836 i 2 29 62 bull Verojatno se radi 0 Ptokmeju VI f-ilomeloru ( Maleroljupcu) koi je vladao EgiPlom od

181 do 146 God 164 uCinio je sluzbeni pos jel Rimu d a dobij e podrsku senata proliv svog odmetnickog brala Euergela II Rio je vracen na prijestole i vladao je pod rimskom zaslitom Bracna je ponuda vjerojalno imala polilicke primisli

I Z va la se po obilcii Sempronija kako je bio rimski obica 6 Scipiona Emilijana mladeg Afrikanca 1 Kastor je bio na glasu kao jahac a Polideuk (Po lllks) kao sakac 8 Vidi Nikija 8 9 Marko Livije Dnl z pucki Iribun zajedno s Gajem Grakhom god 122 i konwl Ill lake

pristasa arislokracie bio je za reformc ali bez revoluci e i bez ikakve demagogije 10 Vjerojatno su to bili stolic s nogama u ob liku dupina I Oko 1100 predratnih zlatnih francuskih frana ka 12 Rimska funta (libra) imala je 327 grama IJ Prema kasnijem prikazu samog Plutarha tesko da je Gaj u lOme bio doraslao Tiberiju Prvak sc nara bio je senator koji je imao pravo da prvi iznese svo je misljenje 0 predmeru

rasprave Obicno je 10 bio nastriji bivsi konw Cenzori su dodusc mogli imenovati prvakom sena ta koga su hljeli ali u praksi su se koristili lim pravom u veo ma ograniccni m okvirima

II Vjerojatno prilikom primanja Tiberija medu augure 16 Bilo mu je lada 20 godina 11 Slarijemu 18 Li~ie 38 57 19 3127 10 Rat koji je zavrsio razorenjem Kartage 146 Taj je rat prelhodio Tiberijevoj zenidbi II Gaj Fanie povjesni ca r leI Sc ipionova prijaleja Lelija 21 Prilicno dugo poslije god 137 lJ Keltiberski grad na jednom breiuliku odakle e dominirao gornjim dieom doline rieke

Dura Toe bio pos l ednji oSlalak nacionalnog otpora His panaca rimskim zavojevacima Konzul 137 11 180 do 179 16 God 321 pr n e Bio je to poznari kaudinski jaram ispod koega su morali proci

poraleni Rimljani Senar se rada iswbo svojom podloscli i liccmjerem 17 Vjerojamo od Tiberija i njegovih prijarclja 18 Senar je odbio da rarili cira sporazum iz 137 Rat je rraoo od 134 do 133 kad je Scipion

osvojio Numanciju a isre je godine bio ubien Tiberije 19 Rimsko ulro (i ullemm) irnalo je 25 ari 30 Gaj Lel i je bio je prijalelj mladeg Sci pio na Afrikanca kao njegov otac slarijega testo se

pojavljuje kao lice u Cice ronovi m dijalozima 31 Sloicki lilozof ucitelj znamenitog Paneja Njcgovo zrelo doba pada oko god 144 JI Vjerojatno polilickom pamnelU u obliku pisma (epislule) vidi i Ciceron 0 pronca7lju 2

2962

TIfIERIJEGRAKHO - RILJESKE

II Vjerojarno aluzija na Euripidove Bakhe 310--311 jIT nili u bakhickorn za nolu

ona koja je bas razum7la Ieee propasli U izvornikll su jampski tr imctri ovaj je prijevod II proz i

Ondje je bila driavna blagai na 31 Rimljani su bili podijeljeni na 35 rribll sa (kotara) J6 Klijenta to Sl bili liudi imovno i polili cki zavisni 0 svom pa[(Ollll 31 Oko I i po predratni zlami francuski rranak (iIi dvaJe se r engleskih pCllija iii ~O J merickih

cenli)38 publije Kornelije Scipion Nazika Sko rpion sin i unuk znamenilih prJVllih Slrucn jaka i

vrhovni svcce nik kao i njegov olac 39 Mrtvaci se spa ljivahllJO AlaI III FiloTllClor pergamski kralj od 138 do svoje sm rti 133 (porllt n jc nSlavio svuju

kraljevinu Rimljanima Kvint pompe i kon l-ul 142 gtI T3 je Tibcrijcva mjc ra predpSlrtlZnosti u olloj silll aci ji bib lakn fzlII1l1jiva 3 Svo ta novca koju bi ohje parnicnc stran ke polo~ile kod suda a na Koja izgubi parnicu

gllbila je svo j polog Time su se sprecava le laKomiskne i hez ra7)zll~ Ilizhe

middot1 Vcstalke bull Kao lribun bio je sigura n od neprijateijskog gonjenja Jedni misle da se radilo 0 gla sanj u 0 novim zakonima drugi 0 lrihllllilnlti za sljedecu

godinll sto je vjcrojatnijc 1 Dio naroda bio je zetvom spr ijeccn da d ode na gbsanje 8 KokoSi N jihov je dobar apclit bio dobro znamenje i obrn ulo 9 Lijeva je strana uvijek nepo vo ljno znamenje 10 Aristonik 0- 12 9 pr n e) nezakoniti sin pergamskog kralja Eumena II Kad je 133

njego polubrat Atal HI oporucno ostavio Pergam Rimu pokusa se Ari stonik domo v

prijestolja ali bude pobijedcn i zaroblien od Rimljana god 130 Ie 129 smakllut

I U izgu bljenom ~iVOlOpisu1 Decirn Junije I3rul konwl 138 pobjednik nad Luziwncima (Jasllji lortugalci) god

137 13 Atenine rijeci 0 Egistu u Odiseji I 47 Prijevod Marctica i I vsib

Jedan od Plularhovi h izgubljcnih iivotopisa

I GiJ GRAKHO

(153-121 pro n e)

1 U pocetku se Gaj Grakho bilo bojeCi se svojih neprijatelja bilo nastojeCi navuci na njih mrznju naroda) povukao s Foruma i provodio Ziot u mini sam za sebe kao nerko rko je zasada u ponizcnu polozaju i ubllduce kani Zivjeri u istoj ravnodusnosti prema javnim poslovima tako da jc cak izazvao protiv sebe zarnjerke nekih Roji su misiili da )e on bio nezadovoljan Tiberijevom polirikom i da je odlucio da je odbaei A bio je os posvema mlado momcc cr od brara bio je devet godina mladi a ona ie umro kad jos nije napunio trideselU Ali jer je kako je vrijeme prolazilo pomalo poeeo pokazi~ati znacaj kome je bila lUda lijenosr mekusnost pice i stjeeanje novea i ier je po tome sto je svoj govornicki dar pripremao kao krila za uzlet u politickom ZiVOlU bilo ocito da nece ostari pri mirovanjupaje obrambenim govorom a Vetija jednoga od svojih prijatelja protiv koga se vodio sud ski postupak kod naroda oko sebe izazvao odusevljeni zanos od uzivanja i ushicenja pokazao da su ostali govorniei prema njemu popur djeee aristokrate oper jednom poce obuzimati s[[8h i mnogo ie bilo govora medu njima 0 tome cia nece doplIstili da Gaj dode do tribunata

Slucajno se medurim desilo da ga je zdrijeb01l1 zapalo da ide na Sardiniju kao kveslor konzula Oresta I to je llcinilo zadovoljsrvo njegovim neprijateljima a Gaju nije bilo krivo I3uduci da je volio rat i bio izvdban za vojev8nje nista slabije nego za parniee) k tome jos se grozio same pomisli na javnu djelatnost i govornieu a nije se mogao oreri pozivu naroda i svojih prijarelja bio je sasvim zadovolian tim odlaskom iz grada Pa ipak vada prosireno uvjerenje da je on bio zestok demagog i mnogo pohlepniji od Tiberija za ugledom kod svjetine Ali ro nije isrina cini se naprotiv da se vise od neke nuzde nego po vlasrilU izboru upJeo u politiku A govornik Cieeron rakoder izvjescuje2 da sc Gaju bas kad je otklonio svaki sluibeni polohj i izabrao da zivi mirnim zivotom brar

I l ukazao u snu i obrario mu se ovim rijeeima raquoKako to kasnis Gaju

Nema ti mogucnosti da umaknd nego jedan nam je obojiei zivor dosuden i jedna smn kao zastupnieima inreresa naroda laquo

2 Dosavsi dakle na Sardiniju davao je Gaj 11 svakom poglcdll dokaza 0 svojoj vrsnoCi i veoma je nadmasivao ostale mlade ljude u bojevima s neprijateljimau pravicnll postupanju s podanicima i u oc1anosti i posrovanju prema svom zapovjedniku a suzdrzanoscu priproshysrim nacinom zivljenja i radinoscu nadilazio jc i sr8rije Kd jc Wl Smlil1iji

GJ ljL-ilLi 263

zavladala ostra i istovremeno nezdrava zima i vrhovni zapovjednik zatrazio od gradov3 odjecu za svoje vojnike poslase oni poslanike u Rim moleci oslobodenje od ispunjenja tog zabrjeva Kad je Sci13l uJovoljio njihovoj molbi i narcdio zapovjedniku vojske da od druguda nade srcdsrava da oblaei svoje vojnike a on je bio u neprilici i vojnici su se zloparili obisavsi gradove Gaj uCini da su sami od sebe poslali odjecu i pomogli Rimljanima Dojavljeno u Rim i smarrano uvodom u demagosku politiku to je uznemirivalo senar Tako prvo kad su dosli iz Afrike poslanici kralja Micipse i izjavili da je kralj da ugodi Gaju Garkhu poslao zito rimskom zapovjedniku na Sardiniju senarori ih zlovoljni orjeraSe a zarim donesose odluku da se posalje zamjena vojnicima na Sardiniji a da Oresr osrane ondje misleCi da ce i Gaj zbog svoje sluzbe osrari s njime Ali on kad vijesr 0 tome doprije do njega u nasrupu srdzbe odmah orplovi i njegova mu nenadana pojava u Rimu pribavi ne samo opruzbu neprijarelja nego se i vecini naroda einilo neobienim sro je on kao kvestor napusrio svoje mjesro prije svoga prerpostavljenog Pa ipak kad je prariv njega podignur prigovor kod cenzora zatrazivsi rijee tako preokrene raspolozenje svojih slusalaca da je otisao ostavivsi dojam da mu je bila ueinjena najveca nepravda Reee da je u vojsci odsluzio dvanaesr godina dok os tali sluze sarno deset i to u slueajevima ozbiljne porrebe a kao kvestor ostao je kod svog zapovjednika tri godine premda mu je zakon dopusrao da se poslije godine dana vrati u Rim reee da je jedini od onih koji su posli na vojnn ponijevsi punu kesll donio je kuCi praznu dok su drugi popivsi vino Sto su ga ponijeli dosli u Rim sa zarama od vina punima srebra i zlata

3 Nato pokrenuse opet proliv njega tuzbe i sudske postupke da je poticao saveznike na orpadnisrvo i da je bio ucesnikom zavjere orkrivene II Fregeii 4 Ali on se opravda od svake sumnje i pokazavsi se cisrim od krivnjc odmah se srane natjecari ~a pucki rribunars premda su svi ugledni Ijudi bez izuzerka bili proriv njega ali se iz Cirave halije slijevala u Rim tolika svjerina i poddavala ga pri izborima da mnogi nisu imali gdje da se smjesre na stan a kako Manovo polje nije moglo primiri toliko mno$rvo glasovi biraea odjekivali su s krovova i crijepom pokrivenih

vrhova kuca Arisrokrari SlI ipak toliko uspjeli izvrsiri pririsak na narod j j razoearari Gajeve nade da nije bio izabran kao prvi kako ic ocekivao I nego re k eervni Ali Cim je preuzeo svoju sluzbu odmah ie bio prvi od

sviju tribuna jer je II govornisrvu bio jak kao nijedan drugi a osjecaji Sll

ga rjerali da govori slobodno oplakujuCi brarovu sudbinu KoristeCi nairne svaku izliku navodio je narod na to podsjecajuci ga na ono sro sc dogodilo s Tiberijem i nsporedujuCi ro s posrupcima njihovih predaka jer su ovi zararili proriv Fillerijaca zbog uvrede nanijere nekom tribunu Genuciju i osndili na smrr Gaja Verurija zato Sto se jedini nije uklonio s pUla puekom rribunu koji je isao preko Foruma raquoA pred vasim su oeiinalaquo rekao ie raquoovi Ijudi stapovima zarukli Tiberija i niegovo mrrvo rijelo vukli s Kapitolija posred grada da ga bace n rijeku oni pak od njegovih prijarelja koje su pohvarali bili su posmicani bez suda A ipak drevni jc obieaj 11 nas ltlk) ncro ne O(~~Gc n sd ~ l21 je za cco

11( W DNl Y I opS

knj povlaci smflnu kaznll da ga trubac dosavi mu u mru pred vrata lrubom poziva i da prijc nego se to Ile ucini sllci nc glasaju 0 njegov u slueajll Tako su oprczni i obazrivi bili kad Se r~U~ c yr~uJangt

4 Takvim rijeeima potresavsi narod (a imao je i jak glas i bio veoma jcdar govornik) predlozi dva zakona jed~ln koji nije Jopusrao ako narod nckom magislraru odume njcgovu sluzbu da [lj vrsi clrugu sluzbu drllgi ako jc neki magisrrar prognao grH1anina [XZ suJa davao jt Ilarodu pravo osude takve zlollporrebe vlasti Od lih zakona jcdan je izravno cinio neeasnim Marka Oktavija koga je Tibcrije svrgao s casli tribuna a drllgi jt pogadao Popilija on je naime bo pre tor progn30 Tiberijcvc prijalelje r Popi1ije Joista nc sacekavsi osudu pobjcZC iz halije ali onaj drugi zakonski prijedlog povuce samGaj rekavsi da tu us1ugu Cini Okraviju nlt1 rnolbll svoje majke Kornelije Narod se zadivi i dade svoj prislanak slujuCi Korneliju ne manje zbog njezinih sinova nego zbog njezina GCl [iu joj kasnije dapaee podize mjeden kip s natpisol11 raquoKornelija majka Grakhalaquo Spominje se i mnogo toga sro je Gaj u njezinu obranu rctoricki i II sudskom sti111 rcbo jednome od svojih ncprijatelja Zar tilaquo reba lIlU je raquovrijedas Korneliju OIlU koja je rodila jednog Tiberijalaquo 1 k1ko je lIvreditelj bio na losem glasu zbog neprirodna b1uda reee mu drugom prilikom raquoS kakvim obrazom usporedujes scbe s KOfl1ltiijom ]esi Ii ti rodio dj ccu kao ona) A uistinu svi Rimljani waju da je ona cluze vriicme zivjela bez musiGJrca nego ti loboznji mu skaraclaquo Takve jc goreinc bi10 u njcgov im govoril1la a mnogo roga tomc slicna moze ~e naei u njcgov ill splSllna

5 Od zakona koje je predlagao ~aslojeCi ugodiri narOG1 i Sk~Sj(l senar jedan koji se ticao osnivanja naseobina dijelio je siromasnim3 javnu zemlju drllgi koji se odnosio na vojsku odredivao )C da se vojllicima odjcca dobavlja na javni trosak i da im sc u lU svrhu niSla ne smijc odbijari od place te da se ne sm iju novaciri mlacJi od seclamnaesr godina zakon 0

saveznicima davao je Iralcima jednako biracko pravo kao rimskim gradanima Zakon 0 ziru odredivao je za siromasne nizu trzisnu cijenu zira Najzad bio je tll zakon 0 sudovima kojim je najvik okrnjio moe scnatlt) jedino su nairne senarori cotada prcsudama odluCivali u parnishyc~ma i zaro su ulijeva1i strah narodu i Vilciovima6 ali Gajev zakon pridruzi broju od tri slotine clanova senara rri stoline novih 7 iz vireskog sr~ 1r7~ i dono~enje prcsuda lIcini zajednicki ) L~~~lijCn sh ~CSL stotina IrcdlazuCi taj zakon kazll da je Gaj pokazao i u drllgome osobiru ozbiljllOSl a posebno u tome SLO je dok su se svi pucki goornici prije n)ega okretali liccm prema scnalU i ollom dijelu Fortllna koji se nazivao Komicijo rada kao prvi odrzao govor narodu okrcnllvsi se prema Jrllgom dijelu Foruma i nas[Jvio olada llbuducc tako ciniti pokrenuvsi rako ma10111 izmjenom i preinadlbom drzanja [ijcla zamasnu stvar i pr()mijeshynivsi u llckoj mjni usravno uredenje od aristokralskog u demokrarsko )eI time je dJO na znanjc da govornici treba da se obrabju puku a ne senalU

6 A jer je narod ne samo prihvario raj zakon nego je i Gaju povjerio odabir sudaca iz vireskog sraleza dosla je njemu u ruke neka vrst

J (JZAKiIU 20S

samovladarske sile tako da je i senar dopustao da on slldjelujc u njegovu vijecanju Sudjclovao je pak u vijecanju prcdlazuci llvi e vsto dostojno tog visokog ttpravnog tiich1 middot l ~~o jc na primjCl )middot~ J io veoma umjerenll i plcmcnitll odluku u pogiedu zira sto ga ie pro~retor Fabde poslao iz Hispanije a Gaj jc nagovorio senat da prpdavsi ziro posalje urrhk nalrag hispanskim gradovima i jos da llkori Fabija sto svoju upravtt eini za svo je podanike rlaCildj skom i nesnosnom i rime sreee veliku slavll i omiljenosr II pokrajinama

Podnese i pismeni prijcdlog za osnivanje naseobina izgradnju cesra i podizil1 je javnih zitnioa preuzevsi upravu i riadzor nad svim rim poslovima i ne pokazuju-2i nikakav zamor pri izvrsavanju rako raznovrsnih i zamasnih porhvata nego izvodeCi zaeudujucom brzinom i zalagilnjem svaki pojedini od njih kao da obavlja same taj jedini rako da 511 i oni koji su ga najvise mrzili i bojali ga se bili zapanjeni njegovom llspjdnosctt i djclorvornoscu u lim djelima A mnosrvo se divilo i sarno me prizorll gledajuCi kako za sohom vuee mnostvo poduzetnika majstora poslanika magistrara vojnika i lleenih ljudi slisrecuCi ih prijazno eime je odrZavashyjllCi svoje dosrojansrvo kroz Ijllbeznost i ukazujuCi svakome lldvornosr koja ga je isla pokazivao da Sll klevetnici oni koji Sll ga otvoreno nazivali covjekom koji sarno izaziva strah sasvim neuljudnim iii nasilnim Tako je on bio vjdtiji pucki voda II svakodnevnom saobracanjll i djelovanju nego u svojim govorima s govornice

7 Najvise je uznaSLOjaookO~L1rlnie cesta pobrinuvsi se kako za nilhov ~l korisnosrmiddottakoiza one srltLstvara ugodan dojam i Ijeporu VodTle su nairne kroz krajeve ravno bez skreranJa Tblle- poplocene resanim kamenom a podloga im je bib od nabijena pijeska Udubine u zemljistu bile su zatrpavane a vododerine i jaruge sto ih presijecahu premosCivane pa kako SII obje strane bile jednake i odgovarajuce visine djelo je kao cjelina pruzalo ravnomjeran i lijep izgled Povrh toga posro je svaku eesru podijelio na milje (a rimska milja ima nesto manje od osam stadija)9 postavio je kamene SlUpove za oznaku razmaka Druge je kamenove porazmjeslio S obje strane ceste u manjim razmacima da jahaCima bude lako s njih uzjahivati ne rrebajuci srremenodde

8 I3uduci da middotga je narod zbog toga velieao i bio spreman da mll pokaz~ svaki moguCi znak svoje naklonosti reee im jed nom drzeCi javni govor da ce zarrazti od njih mtugu koiu ce ako mu je llCine cijeniri vise od svega a ako mu je odbijll nimalo im nece zamjeriri Kad je to rekao opce je misljenje bilo da ce za[raziri konzular i to je kod SVijll pobudilo oeekivanje da ce se istovremeno natjecari za konzular i za rribunaL Ali kad je dosao cas izbora konzula i svi Sll bili u nape tom iseekivanjll vidjese ga kako vodi Gaja Fanija dolje na Martovo polje i podupire zajedno sa svojim prijaleljima njegovu kandidaturu I on bi izabran za konzula a Gaj po drugi pur za rribuna premda nije israiltao svo ju kandidaruru niri vrsio agitaciju ncgo je to bila zelja naroda

No kad vidje da mu senat otvorcno pokaruje svoje neprijarelj stvo a da je Fanijeva naklonost prema njemu ohladnjela ponovo poee nasrojari

USPOREDNI LIVOTOlISI266

da vde uza se naklonost mnostva predbzuci da se posalju naseobine u Tarent i Kapuu i pozivajuCi Latine na dionistvo u rimskom gradanskom pravu Ali senat plaseCi se da Gaj ne bi postao posve nenadvladiv ueini fJCfv i ncclu~cal1middot PV~llcij de uuvlati JllK odmiddot njeg~ upctehlj2JaIJci protiv njega demagosku taktiku kod naroda i llgadajuCi zcljama mnostvl mimo svi h rnoralnih nacela Jedan od Gajevih drugova II sluibi bio je nairne Livije Druz covjek koji niti po rodenju niti po odgoju nije bio gori ni od koga od Rimljana dok se znaeajem rjeCitoscu i bogatstvom mogao uspjeSno mjeriti s onima koji su zbog takvih osobina bili najvccrna poslovani i uljecajni Njemu se dakle obrate najodlieniji pozivajuCi ga ncb napadne Gaja i udruzi se s njime protiv njega ne pribjegavajuci nasi lju niti dolazeCi u sukob s pllkom nego vrseci svoju slllzbll tako da mu ugada i cineCi mu usrupke ondje gdje bi bilo easno izvrgava ti se njegovoj mrznji

9 Slavivsi dakle u lU svrhu svoja tribunska ovlastenja u sluzbu scnatJ Livije izradi prijedloge za~ona koji Sll smjerali na ono sto niri je bilo Casno nili korisno nego sarno na jedno cla nadmaSe Gaja pruzanjem uzitaka i ugadanjem puku veoma se trudeCi u tom nadmelanju bo u kakv0j komediji 1o Time senat i pokaza posve ocevidno ne da nije zadovoljal Gajevim politiekim mjerama nego da njegJ zcli na svaki naCin unislili iii ponizili Jer kad je Gaj predlozio da se utemdjc dvije nascobine i da u njih udu najotmjeniji gradani optuzivahu ga da gramzi za naklonoscu naroda ali kad je Livije predlozio da ih se oSluje dvanaest i da se u svaku posalju po rri tisuce onih koji su bez sredstava za zivot poduprijcSe gao Na Gaja su bili srditi tvrdeCi da se ulaguje narodu zato SIO je razdijciio javnu zemlju siromasn ima od kojih je svakome odrcdio da placa zakupninll u javnu blagajnu ali kad je Livij~ predbgao da se llkine i la zakupnll1a za podijcljenu zemlju 10 im se sv idjelo 1a nadalje

lltad je Claj predlagao da se Latinima dade jednako pravo glasa bo rimslltim gradanima to ih je vrijedalo ali kad je Livije iwio prijedlog zakona da se niti na vo jnim pohodima nitko od Latina ne smije kaznjavati sibanjelllll pruzili ~1 Inll svoju podrskll 1 doista i sam jc Livije 11 svojim javnim govorima uvijek iSlicao da taj i taj prijedlog podnosi II dogovoru sa senalom koji je II brizi 7a puk i to je stvarno i bila jedina korist od njegove politicke djciatnosri Jer narod je postao pitomiji prema senatu i dok je ranije njegove najuglednije clanove gicdao suil1njicavo i s mr7njom I ivijt uklol1i i QIli TO ltieh1Jc na negdasnje nep~lvde i zlovoljll jer je tvrdio da porican llputall1a senatora UVOdl mjere koje ga cine omiljenim kod pub i njemu ugada

10 Ali najvece je jamstvo v)erovanju u Druzovu dobronamjernost prema narodu i u njegovll pravicnost bilo to sto on oCigledllo nikad nijc nista predlagao niti za sebe nili sebi na korisL Jer i kao utemcljitelje naseobina slao je druge a nije se mijdao u upravljanje novcem dok je Gaj sebi dodjcijivao vecinu takvib poslova i najvaznije od njih I kad je Gaj posto je Rubrije jedan o njegovih drugova u sluzbi podnio zakonski prijedlog cia se imova napuCl Kartaga koju je ra7Orio Scipion otplovio u

267(iJ GRAKiO

Afriku zdrijebom izabran da nadgleda obnovu grada Livije pOlacavsI svoje napade na nj u njegovoj odsutnosti nastojao je pridobiti narod i privuCi ga k sebi osobito ocrnjujuCi Fulvija Taj je Fulvije bio Gajev prijatelj i bio je izabran zajedno s njime kao povjerenik za podjelu zemlje a bio je iovjck nemiran i scnat ga je otvoreno mrzio a i drllgi su ga sumnjicili da izaziva neprilike sa saveznicima i podjaruje Italce na odmetnuce Premda se to govorkalo bez dokaza i istrazivanja sam je Fllivije tim sumnjicenjima povecavao vjerodostojnost jer ponasanje niti mu jc bilo razborito niti miroljubivo Ta jc veza vise no ista drllgo upropastavala Gajev poloZaj jer je dio mrplusmnnjc protiv F111vija padao i na nj I kad jc Scipion Africki umro bez ikakva vidljiva uzroka i Cinilo se da su sc na leSu pojavili nckakvi tragovi uelaraca i nasilja kako sam opisao u njegovll zivotopisllJ2 sumnjicili Sll najvise Fulvija jer mll je bio neprijatelj i onoga ga je dana grdio s govornice ali se SLlmnja protegla i na Gaja I tako strasno nedjelo drsko pocinjeno na prvom i najvecem Rimljaninu nije bilo kazl1jeno a cak nije bila provedena niti istraga puk se naime usprotivio i sprijecio sudski postupak pobojavsi se da Gaj ne potpadne pod optl1zbl1 ako sc bude istrazivalo tko jc kriv za umorstvo To se

IJ medutim clogodilo prije clogadaja 0 kojima sc ovdje govori

11 U Africi pak pri osnivanjl1 naseobine l1a mjestll Kartage a Gaj ju je nazvao Junonijom tj na helcllskome Herejom kazll da Sll se pojavile mnoge smetnje poslane od bozanstva Glavnu zastavu nairne zahvati udar vjetra i premda se zastavllik svom snagom pripio LIZ nju slomi je na komade a zrtve sro Sll lelale na zrtvenicima vihor razaspe i razbaea preko granicnih kociea zaertanih meda grada na same pak kocice udarise vukovi pocllpase ih i odnesose daleko Sredivsi usprkos svemu i uredivsi sve za svega sedamnaest dana Gaj se vrati u Rim jer je doznao da Livije Druz pritjeSnjuje Fulvija i da situacija zahtijeva njegovu prisutnost1 Jer Lllcije Opimije14 pripadllik optimatskeS stranke i utjeeashyjan u senatll koji je ranije propao sa svojom kandidaturom za konzula kad je Gaj kao kandidata doveo i tako preporLlCio Fanija a ovaj na izborima pobijedio Opimija tada je imao pomoc i podrsku mnogih te se ocekivalo da ee postati kOllzulom a da ce kao konzul oboriti Gaja bllduci da je njcgova moe u nekom pogledu vee slabila i narod vee postao zasicen poplilarnih politickih mjera zato sto je onih koji su mu se ulagivali samo da l1111 lldll u volju bilo mnogo a senat im je dragovoljno popustao

12 Vrativsi ~e u Rim ponajprije sc s Palacija preseli u kraj nlze Foruma smatrajl1Ci demokratskijim da stanuje upravo ondje gdje zivi velik broj ljudi niska drustvenog polozaja i siromaha zatim objavi svoje preostale zalzonske prijedloge namjeravajuCi ih staviti na glasanje Ali kako seolzo njega odasvud okllpljala svjetilla nagovori senat kOIlZllla Fanija ela istjera iz grada one koji nisu Rimljani Kad je dakle izdan taj neuobicajeni i cudni proglas da se nitko od saveznika i prijatelja Rima ne smije pojaviti u gradu 1I te dane izda Gaj protiv toga edikt II kojem je optu7ivao konzula i oheCavao pomoci saveznieima ako ost1nl1 Pomogao medurim nije ncgo videCi kako jcdnoga oel njegovih gosrinskih prijatelja

fg T) SPOF-cDNI ZlVOTOJ IS

i dobrih znanaca odvJace Fanijevi liktori prode pokraj njega i ne pritece mu II pomoc bilo ito se bojao pokazati da mll moe vee opada bilo sto nije htio kako je rekao sam pruziti svojim neprijatcljima povod za iarku i okrsaj koji Sll oni trazili

Stavise desi mu se da je navukao i gnjev svojih drugova u sll1zbi zbog sljcdeeeg razloga Trebalo je da narod promatra na Forumu borbe gladijatora i veCina magistrata postaviii su llokrl1g tribine pa su ih izdavali za novae Gaj im nalozi da ih sruse da bi siromasi s tih rnjesta l110gli bez plaeanja promatrati priredbl1 Ali kako nitko nije obraeao paznju na taj nalog sacekavsi noc 110Ci predslave i uzcvsi sa sobom svc radnike sto ih je imao na plaCi srusi tribine i sutradan pokaza narodu one mjesto ispraznjeno time se po misljenju puka ponio kao covjek na svome mjestu ali svoje je drllgove 11 sluzbi llvrijedio te su ga smatrali drskim i nasijnim DrZalo se da ga je to slajalo i treceg triblillata jer premda je dabio veCinu ~~I as ova njegovi su kolcge krivotvorno i prijevarno proglasili rezultate i imcnovanje za sluzbu To je ipak sporno Ali njega jako pogodi njegov nCllspeh a k tome kazu da je svojim neprijatcljima koji su likovali rekao pekosnije nego sto je treoalo da se smijl1 sardonickim l6 smijehom ne 11JhiruCi kolik ih je mrak obavio kao posljedica njegovih politickih Jl1j(ra I )

13 Kad su njegovi neprijalelji postigavsi da Opimijc postane k()lIul stali ukidati vcCinli Gajevih zakona i zadirati II uredenje naseobine II Kartagi drazeCi ga da im izazvavsi gnjev pruzi prilikll da ga l1biju prlo sc vrijeme on svladavao ali kako Sll ga podjarivali prijatclji a osobito Flllvijc dade se opet na to da okupi pristase za opozicijll konzull1 Kazu da sc i njegova majka pridruzila tim bl1ntovnickim mjerama unajmljujllCi potajno iz tudine i saljllCi u Rim Ijude tobozc kao zeteoce jer 0 tome vele da posloje nejasne natllknice u nje zinim pisamcima l8 sinu Drugi pak kazu da je Kornelija bila veoma nezadovoljna tim Gajevim postupcima

Onoga dakle dana kad jc Opimije l1amjeravao ukinuti Gajeve zakone vee od sama svitanja Kapitolij su zaposjeJe objc stranke A kad je konzul prinio zrtvu jedan od njegvih liktora Kvint Antilije prcnoscci nadrl1go mjesto utrobu zrtvenih zivotinja rece Flilviju i onima oko njega Dajte mjesta postenima vi losi gradani Neki tvrde da je uz te rijeci pruzio golu ruku kao da cini llvrcdljivu krelnju U svakom silicaju Antilije bi smjesta izboden dugackim pisaljkama za koje kaz~ da su bile nacinjene bas za tll svrhu To umorstvo smele mnos[vo ali kod voda dvijl1 slranaka izazva oprccna raspololel1ja Gaj je bio veoma zlovoljall i grdio je svoje pristase s to su neprijaleljima prllzili razlog da ih optllze koji Sll oni vee odavno zeljeli a Opimije kao da je dobio odlllClljuClJ prilikll bio je izvan sebc od radosti i podjarivao je narod n osvetu

14 Kako je upravo tad a poceo pljllsak skllpstina bi ra spustena ali u osvit sljedeceg dana konzlll sazvavsi senat u vijecnici obavljao je tekuce poslove dok su drugi golo tijclo Antilijevo polozivsi ga nn lezaljku nosili nallmice preko trga poreel vijeenice uz naricanja i tuzaljkll a Opimije premda je znao sto oni rade pretvar80 se da jc iznen)elen t)ko

1 11 ~ j ~KJ i

da Sll i senatori izisli pred vijeenicu Posto je lcZ lj~ bi r c vj l l11 JII

sredinu Foruma senatori stanu jadikovati nad onim ~() 1 11ivdi strasnim i tcSkim zloeinom ali puk je samo obuzimall rnr7n ) ) t ~ I Vi lll je optimatimiJ da su umorivsi svojom rukorn na ~(aJio - ihll i)1 Grakha koji ie bio pleki tribun eak iIljegovo mrtvo tiiclo hacii I SIIIII

a liktor Antilije koji je mozda pretrpio vise nego sto je pravo ali jl ~ alll pruzio najvise povoda da mu se to dogodi ezi izlozen na Fowmll a lI iro njega stoji rimski senat narieuCi i sudjelujuCi u pokopu najmljclla cov I 1I zato da se unisti onaj jos jedini preostali koji se zauzil1la za narod Vlll iv i se nato u vijeenicu senatori izglasaSe i llaloziSe konzuln Opimiju ll (ka

19spasava dr7avu kako god moze i neka obori tirane

Kad je dakle konzul naredio senatorima da uzmll svoj e nfU c i porucio svakom pripadniku viteskog staleZa da u zoru dov (dl dva potpuno naoruzana roba Fulvije je provodio protupripreme i sklpl jao svjetinu ali Gaj odlazeCi s Foruma zastade pred kipom svog ltlea i zag1edan u nj dugo vremena ne izusti ni rijeCi nego ode ZQ)Ilklv li i zaiecnvsi Kod mnogih ko)i tv vidjeSe pohudi taj prizor sl 7aljellje pnlIla Gajll i i koreCi sebe da ga ostavljajl1 na cjedilu i izdaju dod ok IIjC) ()voj kuCi i prenoCise uz vrata dodllSe ne poput onih koji Sll euvali Flllvija Jel ovi provedose noe 11 huci pljeska i klicanju pijuei i hvalisu Ci S( dok 1 sam Fulvije prvi opio i govorio i radio mnoge prostote Iledoslojllc lIjC)(1V L

dobi a Gajevi prijatelji osjeeajuCi da se radi 0 opeoj nesrlt6 d()lllOvinl mirujuei i razmisljajl1Ci provodili su vrijeme naizmjence drzcc i slra ~1 i odmarajuCi se

15 U svitanje dana Fulvija njegovi prijatclji problldise Id klllll Inllkom iz pijana sna pa se onda naoruZase ratnim trofejiml po It 1( r 11I h j crltaQ Il~ divsi 7a svoga konzulovanja Gale i uz mnogn prijllnj( i viku krenuse da zaposjeclnu aventinski brezuljak Gaj St lll ed utilll II C

htj cde naoruzati nego izide u LOgi kao da ide na Forum pripa s lv ~ i S11I10 ispod odjece malen mac a kad je izlazio na vratima njegova zena IIlciv r i se lla koljenima preda nj i obujmivsi jednom rukol11 muza a dfll)~OIIl njihov1 sineiea reee Ne ispraealll le Gajll kao tribuna i zakOIlOclav( 1 na govornicu kao ranije niti u slavan rat da mi ako i pretrpi~ zajedni tmiddot lltll sudhinu svijll nas harem ostavis dienu tugu nego se izlazeS 1ibltrijcvim ubojicama plemenito nenaoruZavsi se da vise zla pretrpis nego llcinis ali tvoja smn zajedniekoj stvari neee biti ni na kakvu korist Gora stralla ve( je gospoclar situacije J1lsiljem i zeljezom kroje pravdu Da je tvoj 11111 pao pred N lHTlancijom po uglavcima primirja bilo bi aill rat eDo njegovo mrtvo tijelo ali ovako mozda eu i ja ponizno moliti neku rijekll iii more da mi pokazc tvoje tijelo sto ga je euvala 1a kakvo se pOlzcl1I1j(~ moze jos imati bilo u zakonc bilo u bogove poslije Tiberijeva 1II11orstva ) Dok je Licinija tako jecala njdno se oslobodivsi njezina zagrljaja Gaj Slllshy

ke pock sa svojim prijateljima A ona nastojeCi da se uhvati zn rub njcgoshyve baljine srusi se na pod i ostade olldje dugo vremcna bez rijeei sve dok je sluge onesviidlenu ne podigoSe i odnijese k njezinu braw Krasll

16 Kad su se svi sabrali na okup posla Flilvije middotclavsi s( nagovoriti od Gaja mladega od svojih SillOva s glasniek011l palicom lO

11lt1 Forum Bio

270 USIQREDNI LIYOTOIISI

je to mlndie veoma lijepe vanjstine i sada lIstavsi pristojno i s mnogo postovanja sa suzama u oeima uputi pomirijive rijeei konzlliu i senatll VeCina prisutnih doista nije bila nenaklonjena izmirenju ali Opimije reee da ne valja poku savati nagovoriti senat slll eci se glasnicima nego da gradani koji treba d~ polazu raeun moraju sisavsi i predavsi se sudenju na taj naein nastojati Ill11ilostiviti gnjev vlasti a mladieu naredi neka se ne vraea osim radi prihvaeanja tih uvjeta iii nek se uopce ne vraea U toj situaciji Gaj je kako kazu htio ici i pokusati nagovoriti senat ali kako se nitko drugi od njegovih prijatelja nije slagao s time Fulvije posla opet sina da iznese u njihovo ime prijedloge sliene prijasnjima No Opimije nestrpljiv da zametne bitku odmab dade mladiea uhititi i staviti pod strazu a onda krene l1a Fulvijeve ljude s mnogo tcSko naoruzanih pjesaka i kretskih strijelaca koji su najvise dovcli u pometnju njihove protivllike gadajllCi ih i ranjavajuCi Kad nastade bijeg Fulvije potrazi pribjcziste u

jednom llapuStenom javnolll kupali ~ tu i ondje domala bude pronaden i usmrcen zajedno sa starijim sinom ali Gaja nije nitko vidio da se bori nego se veoma utueen onime ito se dogodilo povukao u Artemidin hram hoteCi se ondje ubiti sprijeeen bi od najodanijih pratilaca Pomponija i Licinija kako su naime bili nazocni oni lllU oduzcSe mac i sklonuSe ga opet na bijeg Pripovijeda se da se tada prignuvsi koljeno i ispruzivsi ruku prema bozici pomolio da rim ski narod zauzvrat za tu svoju nezahvalnost i izdaju nikad ne prestane robovati jer oeigledno je vee ina presla protivnicima eim je hio izdan proglas 0 amnestiji 11

17 Dok je dakle Gaj bjdao a neprijatelji jurili 7a njim i dostizali ga kod drvenog mosta ona dvojica prijatclja potakavsi ga ncb ide dalje sami se suprotstaviScnjegovim progol1iteii~u i ~v r~ 5lt i ~ pred mosta ne propustise nijednoga da prode sve dok ne pado~e mrtvi Gaja je na bijegu pratio samo jedan kueni rob po imenu Filokrat i premda su svi koji su to gledali poticali Gaja kao na lItrci da brze trei Ilitko mu Ilije pomogao niti mu je eak htio dati konja kad ga je trazio jer progonitelji su mll vee bili za petama On ih ipak za malo prClece umakavsi u sveti gaj Erinija Z1 i ondje pogibe posto Filokrat lIsmrti njcga a zatim ubi sam sebe Kako pak neki veie obojicu neprijateiji ubvatise zive i jer je sluga obujmio gospodara nitko ovoga nije mogao udariti prije nego je Filokrat podlegao mnogim udarcima -Gajevu glal kaZll da je netko drugi odsjekao i nosio ali da ju mu je oduzeo jedan Opimijev prijatelj Septumulej i u pocctku bitke bio je naime 7Jhn proglas da ee donosioshycima Gajeve i Fulvijeve glave biti isplaeeno toliko zlata koliko gIave tcle Tako Septumulcj donese Opimiju Gajevu glavu nataknutu na koplje i kat su je stavili na donesenu vagu telila je sedamnaest i i)O funti ll jer se Scplumulcj i u ovo prilici pokazao bezboznikom i nitkovom izvadio je naime mozak i lllio na njegovo mjesto rastopljeno olovo Oni pak koji doncsose Fulvijevu glavll ne dohik nistj - bili su naime odvise neznatni Tijela i te dvojice i ostalih IIbijenih bila Sll baeena u rijeku a bilo ih je tri tisuee i njihovu imovinll prodadose u korist drzavnc blagajne Njihovim zenama zabranise da pokazuju tugll za njima a Gajevoj Liciniji oduZcSe i miraz Ali najokrlltniji hio je njihov postupak

GIj GRAKflO 271

prema Fulvijevu mladem sinu koji niti je digao ruku na aristokrate niti je bio medu onima koji su sc borili nego su ga kad je prije bitke dosao radi sklapanja primirja uhitili i poslije bitke ubili No ipak uno sto je puk uvrijcdilo vise od toga i od svcga drugoga bilo je sto je Opimije podigao hram Slozi to se nairne osjecalo kao hvalisanje i razmetanje i cak na neki nacin slavljenje trijumfa pri pokolju tolikih gradana Stoga neet ispod natpisa na hramu nctko dopisa ovaj stih

Djelo bezumlja sivori tram Stoge

18 Taj pak Opimije koji se za konzulovanja prvi posluzio diktatorshyskim ovlastenjima i smaknuo bez suda uz tri tisuce drugih gradana Gaja Grakha i Fulvija Flaka od kojih je jedan bio bivsi kODZUI i proslavio je trijumf a drugi vrinom i ugledom prvi medu ljudima svoje dobi taj Opimije nije se mogao suzdrhti od novcane zloupotrebe nego sc bel je bio poslan kao poslanik Numidaninu Jugurti dao od njega podmititi i najsramotnije osuden zbog primanja mita u bescasnosti je doeekao starost I11rZen i pogrdivan od naroda koji je doduse postao ponizan i plasijiv u vrijeme onih dogadaja ali je uskoro jasno pokazivao koliko je lalio Grakbe i ceznuo za njima Jer postavivsi im kipove smjestili su ih na vidljivo mjesto i posvetivsi mjesta na kojima su bili ubijeni odlnili Sll onamo donoseCi prvijence plodova godisnjih doba cak mnogi ondje svakodnevno prinasahu zrtve i na koljenima se klanjahu njihovim sjenama kao da robadaju svetista bogova I

19 I za Korneliju medu tim kazu da je kao sto je druge svoje nesrcce poclnijela plemenita i uzvisena duha tako i 0 posvecenim J mjestima rekla da njezini rokojnici imaju dostojne grobove Ona je ~voje dane provodila na rtu Mizenu i nimalo nije promijenila svoj uobieajeni nacin 7ivljenja Imala je mnogo prijatelja i raclo primajllCi goste uvijek ill jc dohro Castila jer je oko nje uvijck bilo Helcna i obrazovanih Ijudi a svi su kraljevi primali od nje poklone i slali ih njoj Svojim jc posjetiocima i dr 1jstvll bila najugodnija bd je pripovijcdala 0 zivotu i zivolnim navikama svoga oca Afrikanca ali najdivnija je bila kad bi bez tuge i suza spominjala svoje sinove prieajuCi onima koji su je pitali 0 njihovoj bolnoj sud bini i djelima kao da govori 0 ljudima iz davnine Stoga su neki i pomislili da je od starosti i velicine nevolja pomjerila pamecu i postala neosjetljiva na svoje nesrece dok su medutim uistinu bas ti hili neosjctljivi na to od kolike su koristi plemenita narav i cestit rod i odgoj liudima da svladaju svoje boli ida premda sudbina ecsto nadvladava vrlinll koja se euva od zala u nesreeama ne moze joj oduzeti snagu da ih rodlosi sa spokojnom r2zboritoScu

I

1

2

3

4

5

678

9-16

258 tiSIOREDNr llVOTOprSr

ovaj blago odgovorio da neee pribjeCi nikakvu nasiJjll niri llbiri ikoga od gradaIla Uel suda a ako ui narod po Tibcrijcvu lIagovoru iii pod prisiom izgJasao neS[Q ne7akoni[Q da on ro neee priznari valjanim Nazika skoCivsi reee raquoAkodltlkJe najvisi magisrrltlr izdltlje clrzavu siijccfire me svi koji sre voljni b(aniri zakonelaquo I pokrivsi LIZ re rijeei glavu rllbom svoje halje krene na Kapi[Qlij Svaki od sena[Qra koji su isli za njim omoravsi logu oko rllke gunlO je u srranu olle koji su im slaali na puru pri eemu irn se zbog njihova dosrojanstva nitko nije suprotstavljao nego su bjeZaii gazili jedni preko drugih

Ljudi pak iz ptatne senatora clonosili su od kuee toljage i baline a sami senatori llzimiljuCi komade i loge stolaea koje je svjerina polomila bjezeCi isfi su gore na Tiberija uclarajuCi istovrcmeno one koi su Se sprijecla poredali na njegovu obranu i nastacle bezgfav bijcg i ubijanje tih a dok je sam Tiberije bjezao zgrabi ga nerko 7a odeeu Ostavivsi ~ i bjezeCi u tunici posrnc i padne rnedu tijelll nekih od onih koji su le~~ ispred njega Dok se dizao prvi koji ga orvorenowlari u glavu nogo ) stolice bio Je PuQIije Saturej jedafl()d njegovih clrugovausluzQi clrugim si je udarac-prisvajao Ltlcije Ruf koji se time dieio kao nekim pfemenitim cljeom Od ostalih izgibose preko rri stotinc zarucenih stapovima i kamenjem ali nijeda(l zeljezom

20 Izvjeseuju da je 10 od ukinuca kraljevsrva hila prva bUna u Rimu ugusena krvJju i ubijanjefT grltidana ostaJe prelllda niri Ilcznail1( -niri podignure zbog -neznarnih stvari bile su rijdcne uzajamnim ustllpcima aris[Qkrara iz straha pred narodom a naroda iz strahopostovanja prema senatu Misfilo se da bi eak i u ovom sluCaju Tiberije bez tcskoeltl popusrio da Sll lIpotrijebifi kod njega nagovaranje a jos bi fakse uzmakao da lIapadaci nisu prihjegli ubijanju i ranjavanju ta lIjegovih prisrasa nije bilo vise od tri s[Qtine Ali Gini se da je zavjera protiv lIjega nastala zbog srdzbe i mrznje bogatih prije nego 7 bog razloga kojima su se izgovarafi i jak je dokaz tome divljaeko i nezakoniro 7losravljanjenjegova Ida Ne dopusrishyse naime njegolu braru da pokupi njegovo rijefo i da ga noeu zakopa nego ga sk~lpa s drugim mrtvacima baci_~~_u~ijeku I ro nije bilo sve nego jedne-odnjegovih prijarelja bez suda prognase a drllge uhirise iR()smicase medll ovima zagfavi i reto~iear Diofan Nekog pak Gaja Vilijazaryori~ u kavez u koji ubacise oiiovnice i druge zmije i tako usmnise Kumljanin I

_13 Qsije bi c10veden pred konzule pa ispirivall 0 onome Sto se cogodilci prizna da je Sve uradio na Tiberijev nalog A kad mu je Nazika rekao A da ti je Tiberije naredio da spais Kapitolij laquo llajprije odvrari dl Tiberije ne bi clao rakav nalog a 1ltad su ga cesto mnogi isro pi rali reee raquoPa dobro Da je covjek popur Tiberija naredio takvu srvar i za mene bi bilo pravo cia to uradim jer Tiberije ro ne bi zlpovijeuio da to nije 1I inreresu naroda laquo On dakle izmakavsi oprllzbi ode kasnijelristoniku50 u Aziju pa ~~d je_njegova stvarpropltlla sam se ubije

21 vleaurim senar zc1eCi lImiriri narod bcl je vee clorle doslo nije se vise protivio podjeli drzavne zemlje i predlozio je elil puk izabcre novog clana za diobu na mjesro Tiherija Glasanjem izabrase PublijaKrasa koji

TI 13 ERIJE LRKHO 259

jt Grakhu bio rodak jer njegova je kCi Licinija bila udat Zl Gaja Grakha Ia irak- Koi-rielije N epot l l [vidi aa se- on nije Cl zenio kc(rkorn Krasa nego Hlul) kuji je prosavi() lrijlllllf n]d LliziLlIlciml di ncilll pis]c] iz jeScuje onakci bo i Olimiddotmiddot Ajer je narQd bio ogorcen zhog Tiberijeve smrt i i oeigleclilo je cekao priliku za osvelll a kako je vee Naziki prijerilo i slidsko gonjenje senat u strahu za nj izglasa da ga se p() s ~llje tl Aziiu JlI emda ondje nije za nj imao nikakva posla Jer Ijudi pri susrerima ne ~k ri vahu svojc neprijatelstvo plerna njernu ncgo bjcSlljahu i derahu se Il ltl nj gdje bi se gocl namjerili Ila nj nazivajuci ga proklernikom i tiraninom koji je ubojs(vom nepovredive i posvecene osobc osknllllo mjcsto Ilajsverije u gradu i OIlU kuje Ilajvik pobuduje svelU jelU i slrahopocira- nje Tako Nazika potajno napusti Italiju prernda je za niu bio vezan najva7l1ijim vjerskim duznostillla hio je nairne najvisi i prvi od svettnika_ Lurajuei i putucajuei se neslavno po tudini za kratko vlijell1e prerninu uPerglmu Nc rreb] se cudili da jc narnd rako 71mrzio Naziku bd je i Scipion Africki ou koga eini se dl Rinlljani nistl Ilikoga (Jpravdanije niri vi se zavoljeli zamalo proigrao i izgubiu naklonost naroda illn SlO je ponajprije domavsi u Numiciji za Tiberijevu Sll1rt glasllo citirao Homera

7 dnlgi pogini tako lko uCini wkovo slOgod I J

a zatim jer je kad su ga Gaj i Fulvije u skilpsrini ritdi sto l11isli 0

Tiberijevoj srnni dao nepovoljan odgovor 0 njegovlI politickom djelovashynjn Nato ga narod omere u govoru sto ni su raniie nikad uCinili a sam ~ e Sci pion zbog toga dao zavesli cia se lose izrazi 0 narodu Pojeclinosri 0

lome zabiljezene su u Scipionovu zivotopisu 14

261 Biljeske












2962
















I GiJ GRAKHO

(153-121 pro n e)






GJ ljL-ilLi 263






11( W DNl Y I opS






J (JZAKiIU 20S











267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

261 Biljeske












2962
















I GiJ GRAKHO

(153-121 pro n e)






GJ ljL-ilLi 263






11( W DNl Y I opS






J (JZAKiIU 20S











267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

I GiJ GRAKHO

(153-121 pro n e)






GJ ljL-ilLi 263






11( W DNl Y I opS






J (JZAKiIU 20S











267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

GJ ljL-ilLi 263






11( W DNl Y I opS






J (JZAKiIU 20S











267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

J (JZAKiIU 20S











267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

267(iJ GRAKiO











1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

1 11 ~ j ~KJ i











11lt1 Forum Bio





GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

GIj GRAKflO 271





I

1

2

3

4

5

678

9-16

plutarh - usporedni životopisi (odlomak)

Documents