planiranje tk mreţa - e-studente-student.fpz.hr/predmeti/2002/planiranje_tk_mreza/...kavran a...

Širokopojasne pristupne mreže

Planiranje TK mreţa

Širokopojasne pristupne mreţe

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


2


- zadatak suvremenih korisničkih mreţa je osigurati pristup korisnika širokom

spektru telekomunikacijski interaktivnih i distribucijskih usluga , realiziranih

kvalitetnim digitalnim vezama

- Osnovni preduvjet da bi se različiti oblici informacija mogli prenositi putem iste

(zajedničke) mreţne infrastrukture jest da se svi oblici informacija pretvore u

istovjetan oblik (digitalan) a u prijenosu koristi IP tehnologiju prijenosa

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


3

Razvoj tehnologija zajedničkog odnosno objedinjenog govornog i podatkovnog

prometa moţemo promatrati kroz tri karakeristična razdoblja :

- odvojene mreţa

- kovergencija mreţa

- više usluţne Triple play mreţe

Seperate Networks Multi-Service

Triple-Play Networks

Converging Networks

Voice

Video

Data

Time line

To

da

y

Objedinjena komunikacija preko zajedničke mrežne infrastrukture

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


4

-Više od 95% pretplatničkih linija sastoji se od jedne upredene parice koja

podrţava tradicionalnu fiksnu analognu govornu telefonsku uslugu

-S razvojem Interneta i TCP/IP-protokola osim govora pojavila se i potreba za

prijenosom drugih usluga (prijenos podataka, glazbe, slika, videa, TV i radio

programa...)

-Za prijenos takvih usluga potrebno je osigurati veće prijenosne kapacitete te s

uskopojasne telefonske komunikacije (300-3400 Hz) prijeći na širokopjasnu

komunikaciju odnosno povećati brzine prijenosa

Usluga Brzina [Mbit/s]

Podaci dowload 2

VoIP, videotelefonija i videokonferencija 1

Muzika na zahtjev, multimedijski sadržaji 2

On-line igranje 1

SD digital TV 3

HD digital TV 10

Dodatni TV kanali (2 HD DTV) 20

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


5

-Pri definiranju širokopojasnog pristupa ne koriste se jednoznačna vrijednost brzina

nego različite vrijednosti od 64kb/s do 1 Mb/s.

-Prema OECD Broadband Statistics izvješću tipičniom brzinom širokopojasnog

pristupa smatra se brzina u download-u ≥ 256 kbit/s

-Prema US FCC tipičnom brzinom širokopojasnog pristupa smatra se brzina > 200

kbit/s.

-Usluge koje zahtijevaju širokopojasni pristup mogu se u dvije osnovne kategorije:

Širokopojasne usluge

distribucijske

usluge

usluge koje se distribuiraju od centralnog izvora neograničenom broju autoriziranih

korisnika u mreži kao npr.

Distribucija TV programa,

Kabelska televizija CATV

Televizija visoke razlučivosti HDTV

Usluga videa na zahtjev VoD

interaktivne

usluge.

konverzacijske: ostvaruju dvosmjerno komuniciranje u stvarnom vremenu s kraja na kraj

mreže. Primjeri su videotelefonija, videokonferencija, videonadzor,...,

usluge za prijenos poruka: omogućavaju komunikaciju između pojedinačnih korisnika

pomoću čvorišta s memorijom,

usluge pretraživanja: omogućuju pretraživanje informacija smještenih na različitim

lokacijama.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


6

Primjena optimizacijskih metoda kod planiranja pristupnih TK mreža

Načelan postupak za optimiziranje TK mreţa podrazumijeva:

Prikupljanje podataka

Odabir metode za optimizaciju

Primjenu metode bez ograničenja

Uvođenje ograničenja u problem

Verifikaciju rješenja

Odabir konačne varijante, izradu projekta, troškovnika itd.

Prikupljanje podataka

Optimizacija se u biti svodi na optimalno povezivanje određenog broja točaka, a

prema odabranoj metodi i funkciji cilja.

TIS (Telekomunikacijski informacijski sustavi) – alfanumerički podaci i

DIS (Dokumentacijski informacijski sustav) - povezivanje s dokumentacijskim i GIS

podacima .

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


7

povezanost aktivnosti i prostora

kvaliteta, količina, cjelovitost i dostupnost informacija o prostoru direktno utječu na planiranje, odlučivanje, realizaciju i praćenje svih poslovnih odluka i zadataka u nekom tehničko-tehnološkom procesu

KVALITETNO poslovanje uz cjelovite, pravodobne i aţurne informacije

Tehnička dokumentacija mjesnih kabela mora sadrţavati:

naslov situacijski nacrt podzemne TK mreţe

situacijski nacrt zračne TK mreţe shemu spajanja

raspored završnih kabelskih nastavaka u ATC

zauzeće telefonske kanalizacije završetak kabela na razdjelniku

detalji izlaza iz zdenaca, prijelazi itd. detalji zračne mreţe

detalji uvoda u objekte mjerne rezultate

evidenciju unošenja izmjena detalje nastavaka

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


8

Podaci o telekomunikacijskoj mreži:

GIS podloge postojeće TK kabelske mreţe promatranog područja, GIS podloge

postojeće TK kanalizacije, GIS podloge s lokacijama postojećih centrala, primarnih

sekundarnih izvoda, KR-ova, GIS podloge sa smetnjama u TK mreţi na promatranom

području, GIS podloge s prometnim podacima

Podaci o pretplatnicima:

GIS podloge s podacima o postojećim pretplatnicima, GIS podloge s podacima o

zahtjevima za zasnivanje pretplatničkog odnosa, GIS podloge s podacima o planiranom

broju pretplatnika na promatranim područjima za slijedeća planska razdoblja

Podaci za uvođenje ograničenja:

GIS podloge problematičnih urbanističkih zona, GIS podloge elektroenergetskih

postrojenja, dalekovoda i kabela, GIS podloge vodovodne i kanalizacijske mreţe

GIS podloge zona utjecaja plima i plavljenja, GIS podloge zona povećanog utjecaja

atmosferskih praţnjenja, GIS podloge s lokacijama slijeganja tla

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


9

- GIS podloge postojeće TK kabelske mreţe promatranog područja

- GIS podloge postojećih spojnih putova (svjetlovodni optički kabeli) promatranog područja

- GIS podloge postojeće TK kanalizacije promatranog područja

- GIS podloge sa lokacijama i vrstom komutacija (ATC,UPS,UPM) na promatranom području

20072007200720072007

20082008200820082008

20262026202620262026

20472047204720472047

2084208420842084208421052105210521052105

21162116211621162116

2117211721172117211721182118211821182118

21192119211921192119

2154215421542154215421552155215521552155

21562156215621562156 21572157215721572157

21712171217121712171

2191219121912191219121922192219221922192

22062206220622062206 22082208220822082208

222522252225222522252226222622262226222622272227222722272227 22302230223022302230 2231223122312231223122482248224822482248

22512251225122512251

22682268226822682268 2269226922692269226922902290229022902290229122912291229122912292229222922292229222932293229322932293

22992299229922992299 23002300230023002300

23132313231323132313

23462346234623462346

23502350235023502350 23512351235123512351 23522352235223522352

2362236223622362236223682368236823682368

23692369236923692369

2387238723872387238723882388238823882388

23922392239223922392

2407240724072407240724122412241224122412 24132413241324132413

2431243124312431243124322432243224322432

24592459245924592459 24682468246824682468

248824882488248824882489248924892489248924902490249024902490

24922492249224922492

25182518251825182518 251925192519251925192520252025202520252025422542254225422542

2544254425442544254425452545254525452545

25622562256225622562 25692569256925692569

2590259025902590259025912591259125912591

25992599259925992599

Za potrebe optimizacije TK mreže potrebni su slijedeći podaci (najčešće rabljeni):

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


10

Kod pristupnih mreţa danas u projektiranju prevladava koncentratorski pristup čija se

optimizacija moţe podijeliti u slijedeće funkcionalne cjeline:

Lociranje koncentratora (AXE, RSS, RSM):

Algoritmi COM, ADD, DROP

Pridruţivanje terminala:

Algoritmi SUKCESIVNOG PRIDRUŢIVANJA, ZAMJENE

Definiranje veza terminala prema koncentratorima ili centralama:

Algoritmi za stablaste topologije: MST, CMST, SHARMA, ESSAU-WILLIAMS

Algoritmi za prstenaste topologije: CLARKE-WRIGHTE, SIMULIRANO NAPUŠTANJE

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


11

Algoritam:

1.kreiraj početne rute (0, i, 0), tako da se svaki korisnika spoji jednim vodom

2.izračunaj uštede sij = c0i + c0j – cij kod spajanja ruta

3.poredaj uštede po padajućem redoslijedu

4.nađi najveću uštedu sij uz slijedeće uvijete:

- i i j nisu u istoj ruti

- i i j su povezani s komutacijom

- kapacitet voda nije prekoračen spajanjem ruta

5.ujedini rute tj. uvedi luk (i, j) a briši lukove (i, 0) i (0, j)

6.ako je poboljšanje moguće, idi na 4

Primjer Clark & Wright algoritma

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


12

Izvor: Telekom

- ograničenja koja je potrebno uvesti u

model kako bi on postao realniji i

primjenjiviji

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


13

VERIFIKACIJA MODELA

MODIFIKACIJE NA MODELU

USPJEŠNO

VALIDACIJA MODELA

KALIBRACIJA MODELA

USPJEŠNO

NEUSPJEŠNO

NEUSPJEŠNO

Proces verifikacije ima dva cilja:

konzistentnost sa logikom i

testiranje senzitivnosti u kojoj se provjerava da su izlazne veličine

konzistentne za sve vrijednosti ulaznih veličina u skupu dozvoljenih.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


14

Prilikom izgradnje telefonskih mreţa treba imati na umu da je svaka od mreţa

specifična i različita od druge (broj pretplatnika, konfiguracija terena, duţina kabela,

sastav stanovništva i načina stanogradnje itd.). Zbog toga je potrebno svaku od njih

zasebno analizirati i izvršiti detaljni proračun.

S druge strane, planiranje novih mreţa ne moţemo sagledavati samo s financijske

strane, nego i kroz mogućnost uvođenja novih tehnologija i usluga.

Usluge poput ISDN-a ili ADSL-a limitirane su duţinom (šum, gušenje) bakrenog

kabela. Skraćenjem udaljenosti bakrenog kabela do krajnjeg korisnika poboljšava se

kvaliteta veze i mogućnost uvođenja širokopojasnih usluga, što je zapravo trend jer

princip klasičnog telefonskog priključka koji će se upotrebljavati samo za govorne

poruke u današnje vrijeme korisnika (pretplatnika) više ne zadovoljava.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


15

Prijenosni mediji i pristupne tehnologije

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


16

Prijenosni mediji i pristupne tehnologije

Bakrena parica

-Bakrena parica sastoji se od dvaju međusobno izoliranih i upredenih vodiča.

Dvije izvedbe :

-neoklopljena (UTP - Unshielded Twisted Pair)

-oklopljena (STP - Shielded Twisted Pair)

-UTP se najčešće koristi za telefonske instalacije kabliranje i kabliranje u

lokalnim računalnim mreţama zbog jednostavne instalacije i niske cijene

ugradnje a radi smanjenja preslušavanja i poboljšanja karakteristika dodatno

se zaštićuje (oklapa) metalnim plaštom.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


17

Prijenosne karakteristike bakrenih parica

Premošteni odvojci

nalaze se izmedu glavne parice koja dolazi od centrale i pojedinih korisničkih priključaka uzrokuju

odjek (echo) a refleksija signala s odvojka koji nije zaključen karakterističnom impedancijom

uzrokuje gubitak i izobličenje

Prigušenjekod prijenosa govora žičanim rmedijem porastom duljine linije dolazi do značajnog pada kvalitete

prenesenog govora te do slabljenja i gubitka snage signala.

Preslušavanje

šum (smetnje) prouzročen preslušavanjem pojavljuje se zbog elektromagnetskog zračenja

pojedinih žica u kabelu. Električna i magnetska polja stvaraju inducirane struje u susjednim

paricarna uzrokujući u njima šum preslušavanja.

Duljina linija

uglavnom je ograničena gubitkom snage signala. Najčešće se koristi neoklopljena parica koja

omogućuje prijenos govora zadovoljavajuće kvalitete do 5,5 km od centrale

Različiti promjeri i spojevi

parica

dovode do pojave refleksije signala na svakom spoju zbog promjene karakteristične impedancije

parice.

Impulsni šum

pojava miješanja više frekvencija u trajanju od približno 100 mikrosekundi pri čemu je vršni napon

oko 10mV. To je interferencija različitih neželjenih signala nastalih od drugih izvora. Impulsni šum

osobito se uočava na višim frekvencijama.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


18

Prigušenje snage signala za različite prijenosne medije

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


19

ISDN (Integrated Services Digital Network)

ISDN je digitalna mreţa s integriranim telekomunikacijskim sluţbama

ISDN je mreţa koja nastaje iz telefonske integrirane digitalne mreţe (IDN), osigurava

digitalnu prospojnost “s kraja na kraj” (end-to end) i podrţava širok asortiman govornih

i negovornih usluga do kojih korisnici imaju pristup preko ograničenog broja

standardnih višenamjenskih sučelja “korisnik- mreţa” (User – Network interface).

. Definirana su dva tipa pristupnih kanala, B

(Bearer) za komunikaciju i D (Data) za

signalizaciju.

B kanal je namijenjen za dvosmjerni

prijenos širokog spektra informacije,

transmisijski opseg B kanala je 64 kbit/s .

D kanal namijenjen za prijenos dvosmjerne

signalizacijske informacije, opseg

transmisije D kanala je 16 kbit/s za BRI i

64 kbit/s za PRI.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


20

Osnovne varijante strategije uvođenja ISDN-a su:

Prekrivajuća digitalna mreţa – već u početnoj fazi se stvara digitalna mreţa male

gustoće pokrivanja, superponirana na postojeću analognu mreţu,

Digitalni otoci – u specificiranom području se zamjenjuju stari i uvode novi digitalni

kapaciteti,

Pragmatična strategija – formulirana je kao kombinacija prethodne dvije strategije.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


21

Osnovni elementi

Struktura N-ISDN mreže

Pristupna N-ISDN mreţa

- TE (Terminal Equipment) dvije osnovne:- TE 1 (ISDN - Terminal Equipment) i- TE 2 (Non ISDN - Terminal Equipment)

- TA (Terminal Adaptor) je adapter preko kojega se Non ISDN terminal TE 2 moţe priključiti na ISDN mreţu

- NT (Network Termination) je završetak mreţe (kod pretplatnika).

Postoje dvije razine ovog uređaja:

- NT 1 - završetak mreţe prve razine, koji sadrţi funkcije sloja 1 u OSI referencijskommodelu. Glavne funkcije NT1 su povezivanje i podrţavanje linija, napajanje prematerminalima, multipleksiranje toka informacije, prilagođenje između terminala ipretplatničke linije.

- NT 2 - završetak mreţe druge razine, koji sadrţi funkcije slojeva 1 - 3 u OSI referencijskom modelu. Djeluje kao jedinica za komutaciju, multipleksiranje i procesiranje signalne informacije, te kao koncentrator i fizička veza. NT2 zahtijeva NT1 za prilagođenje prema transmisijskoj liniji sa više od tri komunikacijska kanala.

- LT (Line Termination) (uz centralu), - ET (Exchange Termination) (u centrali).

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


22

Osnovni (bazni) pristup (Basic Access)

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s= 128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s

- l kanal I2 (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 16 kbit/s

Ukupno: 160 kbit/s

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s = 128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s

- 1 kanal Il (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 48 kbit/s

Ukupno: 192 kbit/s

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


23

Primarni pristup (Primary Access)

- 30 kanala B = 30 x 64 kbit/s = 1920 kbit/s

- 1 kanal D2 (zajednička signalizacija za 30 korisničkih kanala) 64 kbit/s

- 1 kanal I (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 64 kbit/s

Ukupno: 2048 kbit/s

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


24

Usluge bazirane na širokopojasnom pristupu koji omogućuje velike brzine

prijenosa uz minimalna kašnjenja predstavljaju danas jedan od najbrţe

rastućih segmenata u povijesti telekomunikacija.

Širokopojasno trţište trenutačno broji oko 270 milijuna korisnika, od čega

značajni dio (137 milijuna) otpada na DSL pristupne tehnologije

DSL tehnologije

HDSL

Simetrične DSL tehnologije Asimetrične DSL tehnologije

Standardizirane Varijacije Standardizirane Varijacije

xDSL tehnologije

VDSL

ADSL2

MVL

HDSL2

SHDSL

VDSL2

SDSL

MDSL

IDSL

ADSL

(RADSL)

(G.Lite)

ADSL2+

(RADSL2)

1-Meg Modem

CDSL

EZ-DSL

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


25

<1Mps 8 M3 M 25 M 100 M Širina pojasa

Pristupna

tehnologije

ADSL / ADSL2+

Bakar

PON

Optika

VDSL / ADSL2+

Bakar

Polumjer

pokrivanja<3 km 5~20 km<1 km<2 km

Uslužni

zahtjevi

VoD

Standradni TV

Vidokonferencija

Igre

2002 2003 2006 2010

Internet

Video konferencija

Udaljena kontrola

Live TV

VoD

HDTV

PON - Passive Optical Network

Potrebe pristupnih mreža za prijenosnim medijem veće pojasne širine

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


26

Global Ranking CountryDSL Subscribers

31 December 2003

DSL per

100 phone lines

31 December 2003

1 China 10,950,000 5.1

2 Japan 10,272,052 14.4

3 USA 9,119,000 4.8

4 South Korea 6,435,955 27.7

5 Germany 4,500,000 8.4

6 France 3,262,700 9.6

7 Taiwan 2,800,000 21.4

8 Italy 2,280,000 8.3

9 Canada 2,170,243 10.9

10 UK 1,820,230 5.2 Izvor : DSL forum

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


27

DSL tehnologije

HDSL (High bit rate DSL) je prva tehnologija i od svih xDSL tehnologija je i najraširenija.

- 1991. godine

- podrţava jednake brzine za odlazni i dolazni smjer i to 1,5 Mbit/s u Sjevernoj Americi i

Japanu a 2 Mbit/s u većini ostalih područja što odgovara postojećim T1 odnosno E1

brzinama.

- dvije parice, svaka prenosi 784 kbit/s u oba smjera, a postoji i varijacija s tri parice.

Doseg HDSL tehnologije je do 3,7 km, ali se uporabom obnavljača signala (repeater)

doseg moţe povećati na 7,32 km. Ukoliko se koriste dva obnavljača (time se doseg

povećava do 11 km) potrebno je osigurati napajanje drugog obnavljača iz korisničkog

dijela što predstavlja velik nedostatak ove tehnologije.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


28

HDSL2

Sva ograničenja koja su se pojavila kod prvih HDSL proizvoda ispravljena su u

novoj generaciji HDSL-a nazvanoj HDSL2 (1998 g.)

Dvosmjemi prijenos podataka brzinama 2.048 Mbit/s po jednoj parici uz

domet od 4 km i 4 Mbit/s preko dvije parice uz domet od 4 km

Osigurava istodoban prijenos podataka i govora. Modulacijske tehnike koje

ovaj standard koristi su CAP ili PAM (Pulse Amplitude Modulation)

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


29

SDSL (Single Line/Symetric DSL) digitalna pretplatnička linija s jednom paricom

omogućava simetrični dvosmjerni prijenos podataka brzinama 384 kbit/s, 768 kbit/s, 1

Mbit/s, 1,544 Mbit/s, 2,048 Mbit/s, odnosno T1/E1 na udaljenost do 3,5 km

- otpor parice mora biti manji od 900 , a ukupno gušenje manje od –35dB,

- radi simetričnog prijenosa podataka problem ove tehnologije je preslušavanje

SHDSL (Standardizirani HDSL) industrijski ITU G.991.2 standard za HDSL linije donesen u

veljači 2001. godine.

- 20% do 30% veću udaljenost korisnika od čvora od ostalih simetričnih DSL tehnologija i

unosi daleko manje preslušavanje

- prijenos podataka brzinama od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s preko jedne parice i veću

spektralnu kompatibilnost s ostalim DSL tehnologijama. Za postizanje većih udaljenosti se

moţe rabiti četveroţično. Iako ne omogućava paralelnu telefonsku liniju poput ADSL-a,

prijenos glasa preko DSL-a (VoDSL) dodatno podiţu vrijednost ove tehnologije za

poslovne korisnike, kojim je potrebno brzo simetrično komuniciranje.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


30

VDSL (Very High Bit/Data-rate DSL) digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine

prijenosa preko parice predstavlja daljnji razvitak ADSL tehnologije i zalazi u

područje gdje dominiraju svjetlovodni mediji i kratke bakrene parice.

- podrţava simetrični i asimetrični prijenos podataka preko jedne parice

- prijedlog preporuke ANSI T1E1.4 koji definiraju frekvencijski spektar između 1-2 MHz

za odlazni i između 2-18 MHz za dolazni promet, kako bi se omogućio analogni

prijenos telefonije (0-4 kHz) i/ili ISDN signala (0-80 kHz).

- predloţene brzine prijenosa podataka kreću se od 6,5 Mbit/s od korisnika do čak

55,2 Mbit/s prema korisniku

- korisnikov VDSL modem se spaja na VDSL modem na pristupnoj strani, koji je spojen

na svjetlovodnu mreţu

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


31

VDSL2

VDSL2 je druga inačica VDSL tehnologije koja je objavljena 2005 g. preporukom

ITU-T G.993.2.

Simetrična prijenosna usluga koja podrţava prijenosnu brzinu od 100 Mbit/s u

oba smjera.

Proširenjem frekvencijskog pojasa VDSL2 sve do 30 MHz novi primopredajnici

podrţavaju simetrične brzine od 100 Mbit/s jednom upredenom paricom do

udaljenosti veće od 350 metara.

Kako bi se zadovoljile potrebe trţišta pristupnih tehnologija za lokalnim petljama

srednje i velike duljine srednja snaga predajnika je povećana za 20 dBm a

specificirano je i korištenje tehnike poništavanja odjeka kako bi se u dugačkim

petljama omogućilo postizanje performansi sličnih onima kod ADSL-a.

VDSL2 je prije svega specificiran kako bi podrţao prijenos višekanalskog HDTV-a,

videa na zahtjev i videokonferencija te transfer govora protokolom IP (VoIP -

Voice over Internet Protocol)

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


32

Širina pojasa

kb/s

128/128

384/128

1536/256

8M/512

2M/2M

25M/25M

300 1 km 3 km 4 km 5 km 10 km Udaljenost

IDSL/SDSL

ADSL

VDSL HDSL

Višekanalni video

Poslovni pristup

Telefon + PC pristup

Telefon + PC pristup

pristup

8 Mbps/

800 kbps

6 Mbps/

640 kbps

4 Mbps/

394 kbps

up to 2.5 km up to 3 km up to 4 km up to 5 km

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


33

Oznaka Puni naziv Pristup/Brzina/Domet/Parice/Broj kanala Uporaba

BB Baseband Modem Simetričan: 32 kbit/s do 2 Mbit/s

Domet: Nekoliko Km

Parica: 1

Iznajmljene linje

V.22,

to

V.90

Voice Band Modem Simetričan: 1200 bit/s do 56000 bit/s

Domet: Nema ograničenja

Parica: 1

Kanala: 1

Podatkovne veze s

telefonskim biranjem

DSL

ISDN

Digital Subscriber

Line

Dupleks: 160K (2B+D+M)

Domet : do 5500 m

Kanala : 2

Glasovne i

podatkovne ISDN

usluge

HDSL High Bit Rate

Digital Subscriber

Line

Simetričan

Domet: do3000 m (bez regeneratora)

1 parica: 1x 2320 kbit/s down / up

2 parice: 2x 1168 kbit/s down / up; 24 kanala

2x 784 kbit/s down/up

3 parice: 3x 784 kbit/s down / up; 30 kanala

T.1 i E.1 usluge

povezivanje servera,

LAN mreža

SHDSL Single Pair High

Speed Digital

Subscriber Line

Sim.: fractional bit rates n x 128 kbit/s (n=1-18)

Domet : 6500 m za 192 kbit/s

1800 m za 2304 kbit/s

Parica: 1 (moguća uporaba regeneratora )

Kanala: 24 ili 30

T.1 i E.1 usluge

povezivanje servera,

LAN mreža

ADSL Asymmetric Digital

Subscriber Line

Splitterless ASDL

(ADSL Lite)

Asimmetričan:Downstream: 1.5 do 6.144 Mbit/s

Upstream: 16 kbit/s do 640 kbit/s

Domet : 2800 m 4096 kbit/s down / 320 kbit/s up

0,4 mm 3500 m 2048 kbit/s down / 128 kbit/s up

vodičem 4200 m 578 kbit/s down / 128 kbit/s up

2800 m 1536 kbit/s down / 256 kbit/s up



Parica: 1; Kanala: 3

Pristup Internetu

VoD and video usluge

Udaljeni pristup LAN

mrežama

Interaktivna

multimedija

VDSL Very High Data

Rate

Digital Subscriber

Line

Asimmetričan:Downstream: 13 Mbit/s do 51 Mbit/s

Upstream: 1.6 Mbit/s do 6.6 Mbit/s

Domet: 1500 m 13 Mbit/s down / 1.6 Mbit/s up

1000 m 26 Mbit/s down / 3.2 Mbit/s up

300 m 52 Mbit/s down / 6.6 Mbit/s up

Simetric: Domet 1000 m do 26 Mbit/s

Parica: 1 Kanala: 3

ADSL + HDTV

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


34

Ciljano trţište dijeli se na tri grupacije:

- rezidencijalni korisnici;

- SOHO (Small Office/ Home Office);

- SME (Small Medium Enterprise).

Spjanje poslovnog korisnika Spajanje privatnog korisnika

- brzina pristupa Internetu

- paketi veoma visokih brzina, uz

mogućnost konfiguriranja VPN-a i

primjenu outsourcinga (uvođenje rada

kod kuće i firewalla), a sve to bez

upotrebe skupih iznajmljenih vodova

U korisničkim prostorijama oprema se sastoji od:

dsl modema i dsl djelitelja.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


35

ADSL (Asymertic Digital Subscriber Line )

- je modemska tehnologija koja se upotrebljava u pristupnim mreţama širokopojasnih

sustava koristeći telefonske parice.

- bazirana je na pravilu da je krajnjem korisniku potrebna puno veća brzina prijenosa

podataka prema korisniku (eng. downstream) nego brzina prijenosa podataka od

korisnika (eng. upstream), pa je upravo zbog te karakteristike asimetričan (eng.

Asymetric) što stoji i u samom nazivu ove tehnologije.

- mogućnost obavljanja telefonskog razgovora u isto vrijeme kada se razmjenjuju

podaci

- uvjet za korištenje je ADSL modem, a pretplatnik ne smije biti udaljeniji od modema

do ADSL koncentratora više od 4,8 km (80% korisnika u urbanim sredinama)

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


36

ADSL modemi komuniciraju s računalom preko podatkovnog sučelja.

ethernet,

USB i

ATM25 sučeljem.

Računalo mora imati ili ethernet ili USB sučelje za podatkovnu komunikaciju s

modemom, dok modemi najčešće posjeduju ethernet i USB sučelje ili ATM25 sučelje

koje osim podatkovnog podrţava i vizualno komuniciranje.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


37

- spliter odvaja kanal za prijenos govora od kanala za prijenosa podataka,

- u TK čvoru se govor spliterom odvaja od podataka te se prosljeđuje u javnu

telefonsku mreţu,

- podaci dolaze u DSLAM – Digital Subscriber Line Access Multiplexer, na kojem

završavaju sve korisničke konekcije koje se multipleksiraju u jednu liniju prema ATM

čvoru,

- ATM mreţom podaci se prosljeđuju do pruţatelja usluge.

ADSL dijeli raspoloţivo propusno područje na tri kanala, kanal velike brzine za prijenos podataka prema korisniku, kanal srednje brzine za prijenos podataka od korisnika, te jedan kanal za standardnu telefonsku uslugu.

Telefonija Odlazni smjer Dolazni smjer

4 20 200 250 1100

f (kHz)

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


38

- modulacija DMT

DMT – Discrete MultiTone je način modulacije s višestrukim nositeljima,

- bitovi su grupirani u tonovima različitih frekvencija, zbog čega frekvencijsko područje dijeli na određen broj diskretnih tonova,

- bitovi se za svaki diskretan ton, za pojedini period, pretvaraju u simbol koji je definiran amplitudom i fazom,

- za upredenu bakrenu paricu broj od 265 diskretnih tonova pokazao se dostatan za postizanje vrlo dobrih performansi,

4-bitna QAM modulacija

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


39

Broj bitova koji se prenosi na pojedinomdiskretnom tonu (koji se dodjeljujupojedinom simbolu) definiran je tzv.tabelom punjenja i ovisi o:- odnosu signal-šum (SNR);- interferenciji;-- preslušavanju.

ISDN

0 31 63 127 255 Broj nositelja

0 138 276 552 1104 Frekvencija (kHz)

POTS

uppstreamdownstream

ADSL Lite

Full-rate ADSL

widlads1

Full-rate ADSL

with ISDN

Frekvencijski plan

za ADSL

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


40

ADSL2

ADSL2 je posebno dizajniran radi poboljšanja brzine i dometa prijenosa,a ima i

bolje performanse na dugačkim linijama u prisutnosti uskopojasne interferencije

ADSL2 omogućava postizanje dolaznih brzina do otprilike 12 Mbit/s i odlaznih

brzina do 1 Mbit/s ovisno o duljini pretplatničke linije i drugim relevantnim

čimbenicima

ADSL2 pruţa dodatna poboljšanja u odnosu na izvornu inačicu ADSL-a kao npr:

•poboljšana operabilnost između primopredajnika različitih proizvođača

•brza uspostava poveznice – trajanje inicijalizacije s 10 s na smanjeno na 3 s

•potpuno digitalni način rada – omogućava prijenos ADSL2-podataka POTS (Plain

old telephone service) -kanalom čime ostvaruje dodatnih 256 kbit/s u odlaznom

smjeru

•podrška paketskim uslugama – npr. prijenos Ethernet okvira

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


41

ADSL2+

Za razliku od prva dva člana skupine ADSL standarda koji specificiraju

korištenje dolaznog kanala do gornje granične frekvencije od 1,1 MHz gornja

granična frekvencija dolaznog kanala u ADSL2+ postavljena je standardom

G.992.5 na 2.2 MHz

Rezultat toga je značajno

povećanje dolaznih prijenosnih

brzina na lokalnim petljama

kraćim od otprilike 1520 m dok

odlazna prijenosna brzina seţe

do 1 Mbit/s.

Obje brzine ovise o uvjetima u

lokalnoj petlji.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


42

RE-ADSL2

ADSL2 produljenog dometa (engl. RE-ADSL2-Reach Extended ADSL2) je definiran

standardom ITU-T G.992.3 Annex L koji je usredotočen na produljenje dometa

usluge do 5.5 km na lokalnim petljama promjera vodiča 0.4 mm, uz minimalnu

dolaznu/odlaznu prijenosnu brzinu od 192/96 kbit/s i prijenos POTS-a

Testiranje tehnologije pokazalo je

da RE-ADSL2 povećava domet

prijenosa lokalnom petljom prilikom

prijenosa brzinom od 768 kbit/s u

dolaznom smjeru za 915 m pa

domet iznosi 5.795 m. Uslijed toga

se zona pokrivanja RE-ADSL2

tehnologijom povećava za 37%.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


43

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


44

Udio širokopojasnog pristupa Internetu putem ADSL pristupa

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


45

Internetske usluge 2008/Q2 2007/Q2 Promjene (%)

Br interentskih pretplatnika 506 401 438 194 15,6%

ADSL linije 402 880 277 028 45,4%

Modemski korisnici-aktivni (%) 20,4% 36,8% -0,4%

ADSL linije (%) 79,6% 63,2% 0,3%

Ključni pokazatelji poslovanja za T-Hrvatski Telekom 2. tromjesečje 2008.:

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


46

Koaksijalni kabel

Koaksijalni kabel najčešće se koristi kao prijenosni medij za analogne i

digitalne uskopojasne i širokopojasne video aplikacije kao i za digitalni

prijenos podataka

Tip Primjena

RG6 za video i TV instalacije (impedancija 75 );

RG58

za Ethemet koji dolazi u dvije izvedbe: prva RG58/U ili RG-58A/U nazvana

tanki Ethernet (thinnet) promjera kabela 0,5 cm i impedancije 50 i druga

nazvana debeli Ethernet (twinnet) promjera kabela 1 cm i impedancije 54 ;

RG62kabel impedancije 93 za lokalnu mrežu ARCNet (ARCNET Attached

Resource Computer Networks) i IBMove sustave kabliranja

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


47

Prednost koaksijalni kabela je u pogledu elektromagnetskih zračenja (manje

preslušavanje u usporedbi s bakrenom paricom). Koristi prijenosni frekvencijski

pojas od 5 MHz do 2,2 GHz unutar kojeg su podrţane prijenosne brzine do 1

Gbit/s.

Nedostaci koaksijalnih kabelase očituju se u relativno maloj savitjivosti, u

povećanoj dimenziji (promjer) i cijeni u usporedbi s bakrenom paricom.

Dok se DSL tehnologije razvijaju na infrastrukturi telefonske mreţe, pristupna

mreţa na koaksijalnom i optičkom kabelu (HFC - Hybrid Fiber Coax) i mreţa

komutiranih video usluga (SDV - Switched Digital Video) za osnovicu koriste

mreţu kabelske televizije (CATV - Community Access Television).

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


48

b) SDV se razvija kao logičan korak u trendu pomicanja optičkog vlakna od

temeljne mreţe sve bliţe korisniku (zbog velikog kapaciteta optičkog vlakna

koje zadovoljava zahtjeve za širokopojasnim uslugama) te se veći dio mreţe

izvodi pomoću optičkih vlakana a samo se u posljednjoj etapi veze do

korisnika koristi bakrena parica i koaksijalni kabel

a) Zbog velike širine

raspoloţivog pojasa

prijenosa koaksijalnog

kabela HFC se koristi za

distribuciju analognog i

digitalnog signala i sluţi

kao prijelazna osnova za

potpuno optičke digitalne

mreţe

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


49

Optičke mreže

Od svih prijenosnih medija koji se koriste danas u telekomunikacijama

svjetlovod je po svojim prijenosnim karakteristikama na prvom mjestu.

Sve je raširenija uporaba:

- otpornosti na vanjske elektromagnetske utjecaje tim

- cijena po metru duţine svjetlovoda sve manja

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


50

Osnovne arhitekture optičke pristupne mreţe (FITL - Fiber in the Loop)

nit do ormarića (FTTCab- Fiber to the Cabinet) je arhitektura optičke pristupne mreţe u kojoj se širokopojasni signali optičkim vlaknom dovode do skupine korisnika (max. 300 m) gdje se nalazi ormarić u kojem se provodi optičko-električka pretvorba. Signali se potom distribuiraju do korisnika pojedinačno putem VDSL modema i telefonske parice na udaljenosti od 300 do 1500 metara.

nit do pločnika FTTC (Fiber to the Curb – nit do pločnika) optičko vlakno se dovodi na udaljenosti od nekoliko metara do nekoliko stotina metara od korisnika. Kako je promjer pretplatničke skupine ovdje manji broj pretplatnika u njoj se kreće oko 100.

nit do zgrade FTTB (Fiber to the Building –nit do zgrade) je samo inačica FTTC-a gdje je optička mreţnajedinica smještena u podrumu zgrade.

nit do kuće FTTH (Fiber to the Home - nit do kuće) je krajnja faza razvoja sveoptičke pristupne mreţe gdje je optičko vlakno u potpunosti istisnulo potrebu za telefonskom paricom. Vlakno do pojedinih korisnika dolazi nakon optičkih razdjelnika koji dijele signal u različitom omjeru.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


51

Optičke mjesne korisničke mreţe za 3 osnovne smještajne skupine korisnika su :

1 - Velike zgrade u kojima se nalaze veliki poslovni ili mnogobrojni rezidencijalni korisnici, a optička nit dolazi do udaljenog digitalnog terminala smještenog u zgradi i dalje do više optičkih mreţnih jedinica (ONT) unutar zgrade (30% korisnika)

- Srednje zgrade (s 10 –200 mjesnih linija ) u kojima se niti od centrale ili neke udaljene jedinice spajaju izravno na ONT (25% korisnika)

- Rezidencijalne zgrade ( s oko 45% ukupnog broja mjesnih linija).

Trend pada cijena opto-elektronike i očekivana redukcija troškova te primjena

odgovarajuće strategije razvoja mreţe u pravcu integracije omogućuje

komercijalno konkurentnu izgradnju.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


52

Primjeri pristupne optičke mreţe

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


53

Osnovne topologije optičkih mreža

Prsten

(Ring)

Povezana mreža(Mesh)

Zvijezda

(Star)

Sabirnica (Bus)

Točka-točka (Point to point)

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


54

Aktivna zvijezda

Pasivna zvijezda

-procesiranje signala obavlja se u mjesnoj centrali ili kod samih korisnika, što povećava sloţenost terminalne opto-elektroničke opreme

Jednostruka zvijezda

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


55

Transportna mreža

Pristupna mreža

OXC - optički prospojnik

OADM - optički “Add & drop” multiplekser

sučelja (električka ili optička)

Bakar, radio, optika

Povezana mreža

Prstenasta mreža

Zvjezdasta mreža

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


56

Zahtjevi

• Kapacitet

• Transparentnost

• Povezanost

• Fleksibilnost

• Skalabilnost

• Pouzdanost

• Kvaliteta,mala učestalost pogreške (OSNR=Optical Signal to Noise

Ratio, BER=Bit Error Rate)

• integracija postojećih usluga

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


57

- planiranje budućih mreţa sloţen je tehničko-ekonomski problem : izvorno

jednoznačni zadaci prijenosa govora putem mreţe izrađene od simetričnih te

televizijskih signala putem mreţe koaksijalnih metalnih kabela transformirali su u

problem višenamjenskih mreža kojim pristupaju skupine različitih pretplatnika na

različitim lokacijama

- obzirom na velike investicije u korisničku kabelsku infrastrukturu , nuţno je

usporediti više rješenja mreţe glede njihove troškovne vrijednosti

Kritična Točka Planiranja je određivanje topologije i kapaciteta kabelske mreţe soptičkim nitima koji će osigurat perspektivu bez modificiranja postavljenih kabela.

Trţišno vaţan segment je razmatranje skupa velikih poslovnih korisnika koji su često koncentrirani u poslovnim zonama većih gradova (zahtijevaju relativno veliku širinu prijenosnog pojasa).

Mali poslovni korisnici su brojni, često prostorno raspršeni, a većina ima potrebu za uskopojasnim uslugama, a širim do najviše N X 2Mbit/s.

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


58

Tendencije razvoja objedinjene komunikacije

Sadašnji trendovi razvoja Budući trendovi razvoja

brzi internet

internet telefonija

internet TV

Triple play

ponuda novih usluga

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


59

Netphone paketi T-Com-a

Općenito

Prije instalacije Net

phone paketa

Nakoninstalacije Net phone

paketa

višestruke POTS

i/ili ISDN linije za

spajanje više

telefona

pozivi između 2

lokacije se

naplaćuju

telefoni i računala

su odvojeni

minimizira se broj linija.

dovoljanje jedan

POTS+ADSL za spajanje

do 4 ili do 8 telefona koji

mogu istovremeno biti u

funkciji

pozivi između dviju lokacija

su besplatni a svi ostali

pozivi jeftiniji

računalo se uključuje u isti

ADSL modem čime se

podaci integriraju s

govorom

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


60

poseban priključak za prijenos podataka

u kombinaciji s usmjerivačem (routerom)

poseban priključak za telefoniranje kao i

kućnu centralu (PBX)

Infrastruktura za telefoniranje i prijenos

podataka bile su potpuno odvojene

Telefoniranje se odvijalo uz korištenje

kućne centrale (PBX-a) koja je bila

priključena na mrežu putem npr. ISDN

PRA priključka

klasična infrastruktura

korisnik ne treba više klasičnu telefonsku

centralu (PBX)

samo jedna infrastruktura za prijenos

podataka, internet i telefoniranje

ne naplaćuju se razgovori unutar istog

Net Phone rješenja, bez obzira na lokaciju.

niža cijena razgovora prema mobilnim

mrežama i međunarodnih razgovora.

korisnik može sam administrirati uslugu i

prilagođavati je svojim potrebama

nakon prelaska na Net phone uslugu

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


61

IPTV (Internet Protocol Television)koncept transfera TV-sadrţaja IP-paketima. Za razliku od tradicionalnogprijenosa TV-signala razašiljanjem krozbeţični medij IPTV usluge se prenoseprivatnom mreţom operatora . Hrvatskitelecom je ponudio uslugu Internettelevizije pod nazivom MAXtv.

Za funkcioniranje MAXtv usluge potrebnoje:

usluga mora biti dostupna na tel brojuodnosno lokaciji korisnika

korisnik mora imati T-Com usluguADSLpristupa a ADSL modem moraimati IPTV funkcionalnost

korisnik mora imati televizor sa Scartulazom

71 602 korisnika

MAXtv

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


62

čimbenici rasta interesa za IPTV

•sve veća raširenost Gigabit Etherneta i nove pristupne tehnologije utemeljene na protokolu Ethernet (EFM).

•sposobnost IP-mreţa u pruţanju više razine kvalitete usluge.

• razvoj IP-usmjerivača i Ethernet-komutatora posebno prilagođenih IPTV-u.

•napredne softverske aplikacije (tzv. middleware) koje upravljaju isporukom videa krajnjim korisnicima

problemi još uvijek nisu sasvimi riješeni

pri prebacivanju s jednog na drugi kanal moţe nastupiti relativno veliko kašnjenje ako slanje na veći broj odredišta u mreţi nije dovoljno dobro riješeno.

kolebanje kašnjenja paketa u mreţi (tzv. delay jitter) moţe dovesti do treperenja slike na ekranu TV-uređaja.

prijenos videa oslanja se na transportni protokol UDP koji nema ugrađene mehanizme za siguran transfer paketa

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


63

paket usluga koji istovremeno uklučuju fiksnu telefoniju, prijenos podataka te prijenos televizijskog i video signala putem jedinstvene mreţe.

Triple play

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


64

Pod pojam tripe play nalaze se sljedeće usluge:

video uslugedistribucija analognog TV signaladigitalna televizijasnimanje video/audio signala prema osobnim ţeljamaTV trgovinainteraktivne TV uslugetelevizijski signal visoke rezolucijemarketingvideokonferencijevideo na zahtjev

glasovne uslugelokalni poziviusluge inteligentne mreţeudaljeni pozividvostruka linija (poziv na čekanju)

usluge prijenosa podataka / pristup Internetuširokopojasni pristup Internetubrzine pristupa veće od 1,5Mbps (ADSL2+)

dodatne uslugesigurnost korištenja Internetadigitalne igrekućno umreţavanjenadzor domova ili uredamnoge druge usluge koje će biti omogućene velikim brzinama pristupa Internetu

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


65

CORE NETWORK

DSLAM

IP phone

PC

TV xDSL Ethernet

Agrregation Switch

Access & Agrregation SwitchCPE

Set-Top

Box

Arhitektura Triple Play-a

Kavran

Pla

niranje

TK m

reţa


66

Širokopojasni paketi Bandwidth consuming Tehnologije

1.Internet package basic - up to 3Mb/sec 3,5Mb/s ADSL2+

2.Internet package extra - 3-6Mb/sec 6,5Mb/s ADSL2+

3.Internet package fast – up to 16Mb/sec 17Mb/s VDSL2

4.Internet package 100 – up to 100 Mb/sec 100Mb/s ETTH

5. Triple play Basic contains of:

Internet package up to 3Mb/sec

IPTV/VOD – Single channel (SD Standard

Definition)

Voip – ( 4 channel)

7,5Mb/s ADSL2+

4. Triple play Extra contains of:

Internet package extra 3-6Mb/sec

IPTV/VOD – Single channel (SD Standard

Definition)

HDTV- Single channel (HD High definition)

Voip – ( 4 channel)

23Mb/s VDSL2

7.Triple play Premium contains of:

Internet package extra 3-6Mb/sec

HDTV/VOD- two channel (HD High definition)

Voip – ( 4 channel)/ Videophone

30Mb/s VDSL2

4. Triple play Premium Fast contains of:

Internet package fast – up to 16Mb/sec

HDTV/VOD- two chanel (HD High definition)

Voip – ( 4 channel)/Videophone

42Mb/s ETTH

planiranje tk mreţa - e-studente-student.fpz.hr/predmeti/2002/planiranje_tk_mreza/...kavran a...

Documents