plan upravljanja okoliŠem za projekt … · projekt integracije u eu natura 2000 (nip) - plan...

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA

PROJEKT OBNOVE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

ŠPILJE VETERNICE U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA

Zagreb, prosinac 2014.

Projekt integracije u EU Natura 2000

EU Natura 2000 Integration Project (NIP)

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Investitor: World Bank Naručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Konzultant: OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Koordinator projekta: Željko Koren, mag.ing.aedif. Voditelj procjene utjecaja na okoliš: Hrvoje Peternel, mag.oecol. et prot.nat. Tehnički koordinator: Fanica Kljaković-Gašpić, mag.oecol.et prot.nat.

Projektni tim: Sunčana Rapić, mag.ing.prosp.arch. Vida Zrnčić, mag.oecol. et prot.nat.

Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) - Plan upravljanja okolišem za projekt obnove posjetiteljske infrastrukture špilje Veternice u Parku prirode Medvednica

SADRŽAJ 1. DETALJI PROJEKTA .................................................................................1 2. OPIS PODRUČJA ZAHVATA ....................................................................... 10 3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA ........................................................... 19 4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................................... 22 5. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................. 28 6. KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU .................................................................... 36 7. PRILOZI ............................................................................................. 37

1


1. DETALJI PROJEKTA

NAZIV PROJEKTA

Projekt obnove posjetiteljske posjetiteljske infrastrukture špilje Veternice u Parku prirode Medvednica

Lokacija projekta

Grad Zagreb, Park prirode Medvednica

Ekološka mreža NATURA 2000

HR2000583 Medvednica, 17.938 ha - zahvat unutar područja

HR2001298 Vejalnica/Krč, 143 ha - zahvat se nalazi na udaljenosti cca 17-18 km od područja

Zaštićeno područje

Zahvat je predviđen u Parku prirode Medvednica, odnosno Geomorfološkom spomeniku prirode Veternica

Svrha projekta

Predmetni zahvat obuhvaća nekoliko segmenata: (1) uređenje i obnovu urbane opreme na platou ispred planinarskog doma Glavica; (2) obnovu dijela postojeće pristupne staze, te montažu signalizacije i interpretacijskih ploča uz pristupne putove domu; (3) izgradnju informativnog pulta - kioska na platou ispred špilje Veternice; (4) preuređenje rasvjete u špilji Veternici. Pristupne planinarske staze i putovi, signalizacija i interpretacijske ploče Pristupne planinarske staze su trasirane, izvedene i u funkciji, ali s nedostatkom kvalitetne signalizacije u smjeru špilje Veternice i drugih potencijalno atraktivnih sadržaja, kao i potrebnih oznaka za kvalitetno orijentiranje. Stoga se postojeću pješačku i automobilsku signalizaciju planira zamijeniti novom, te dodati još nekoliko novih informativnih i signalizacijskih ploča kako bi se osigurala veća informiranost i omogućilo snalaženje u prostoru svim posjetiteljima (Slika 1.). Osim toga, postojeća pristupna staza na potezu od Gornjeg Stenjevca do planinarskog doma Glavice (duljine cca 930 m), u lošem je stanju budući da su pojedini betonski i drveni elementi stabilizacije staze izbačeni iz ležišta, dok su neki polomljeni ili dotrajali. Uz to, betonska kanalica odvodnje uz stazu, iako većim dijelom očuvana, zarasla je i zatrpana zemljom. S obzirom na to, planirana je djelomična rekonstrukcija pristupne planinarske staze koja podrazumijeva vraćanje izmještenih elemenata na njihovo mjesto te zamjenu polomljenih i svih drvenih elemenata novim betonskim „L“ profilima, a planira se i čišćenje postojeće betonske kanalice, kao i zamjena njenih polomljenih elemenata. Isto tako, uz betonsku kanalicu predviđena je izvedba potpornog armiranobetonskog zida (visine 50 cm i širine 20 cm) kako bi se smanjila mogućnost zarušavanja zemlje na stazu i tako osigurao siguran prolaz većeg broja posjetitelja. Plato ispred planinarskog doma Glavica Plato ispred planinarskog doma Glavica opremljen je urbanom opremom (Slike 2. i 3.) koja je dotrajala, stoga se projektom predviđa zamjena klupa i stolova koji će biti izvedeni od drvenih oblica i poluoblica. Uz to, projektom je predviđena i montaža sprava dječjeg igrališta. Svi elementi opreme dječjeg igrališta bit će dostavljeni gotovi i montirani od strane proizvođača na gumenu podlogu. Oko igrališta postoji ograda od drvenih letvica na metalnoj konstrukciji koja se planira zadržati u istom obliku uz ponovno bojanje konstrukcije i postavu novih drvenih letvica. Stepenice na početku planinarske staze kod planinarskog doma Glavica, koje vode prema špilji Veternici, izvedene su od armiranog betona, ali su strme i neprimjerene za veći broj posjetitelja. Stoga se projektom predviđa njihova rekonstrukcija koja uključuje proširenje i produženje stubišta, te izvedbu ravnih i nižih stuba od postojećih.

2


Svrha projekta

Info-kiosk Na platou ispred špilje Veternica, gdje se trenutno nalaze dvije klupe i dva stola koji će biti uklonjeni (Slike 3. i 4.), predviđa se postava informativnog pulta – kioska, površine

7,8 m² (na k.č. 6703, k.o. Gornji Stenjevec). Kiosk, koji je namijenjen boravku max. dvoje ljudi, služit će dežurnim djelatnicima Parka prirode kao mjesto za davanje informacija o špilji, zaklon od atmosferilija, spremište sitnog inventara (džepne svjetiljke, zaštitne kacige), te za prodaju karata za ulaz u Veternicu, a koristit će se isključivo u ljetnim mjesecima. Kiosk će biti izveden u kombinaciji lomljenog lokalnog kamena vapnenačkog porijekla i drveta, s drvenim vratima i prozorom, te dvostrešnim krovom od biber crijepa, dok će unutarnji prostor biti obložen drvenim daskama na drvenoj potkonstrukciji. U kiosku se ne predviđa uvođenje instalacije grijanja, vodovoda, ni sanitarne odvodnje, već samo razvod elektro-instalacija za rasvjetu priključkom na postojeću razvodnu ploču i postojeće brojilo smještene u špilji. Kiosk će djelomično biti ukopan u padinu kako ne bi zaklanjao pogled na ulaz u špilju i kako bi se što diskretnije uklopio u okoliš. S obzirom na to, uz kiosk se planira izvesti potporni zid visine 1,2 m (u sirovom betonu s vidljivim tragovima oplate) koji bi osigurao plato od zarušavanja zemlje. Uz zid se planiraju izvesti i tri drvene klupe na metalnoj potkonstrukciji. Tehničko rješenje preuređenja rasvjete u špilji Veternici Preuređenje postojeće rasvjete (Slike 5. i 6.) u špilji Veternici uključuje opću rasvjetu, panik-rasvjetu i uvođenje video nadzora. Svrha ovog dijela zahvata je omogućiti sigurno kretanje posjetitelja i razgledavanje špilje; istaknuti vrijednosti i atrakcije špilje uz onemogućavanje biološkog rasta lampenflore; te omogućiti sigurnu evakuaciju posjetitelja u slučaju izvanrednih događaja. Projektom je predviđena zamjena postojeće rasvjete u turistički uređenom dijelu Veternice, novom općom LED-rasvjetom s temperaturom boje svjetla 2.700 K što predstavlja ugodnu, toplu boju s velikim faktorom uzvrata boja. Dodatno je predviđena i ugradnja filtera koji eliminiraju nepoželjni dio spektra valnih duljina 430-490 nm i 640-690 nm koji pogoduju rastu lampenflore. Koncept opće rasvjete uključuje (Slika 8.): (1) širokokutne asimetrične svjetiljke veće snage koje služe za rasvjetljavanje većih zidnih i stropnih površina u dvoranama te pojedinih eksponata; (2) širokokutne asimetrične svjetiljke manje snage koje se koriste za isticanje detalja indirektnom rasvjetom i rasvjetu pješačke komunikacije; (3) uskokutne svjetiljke veće snage koje služe za naglašavanje važnih eksponata. Električne instalacije i rasvjetna tijela planiraju se postaviti izvan dosega vidljivosti sa staze, odnosno ako to nije moguće, treba ih zakloniti na način da se uklapa u postojeći okoliš (kameni materijali ili sl.). Osim toga, svjetiljke opće rasvjete u slučaju nestanka napona čvrste elektroenergetske mreže, imaju funkciju panik-rasvjete pri čemu ih napajaju akumulatorske baterije ograničenog kapaciteta. Uz navedeno, predviđena je i ugradnja sustava video nadzora koji je podijeljen u 4 grupe: snimanje staništa šišmiša, snimanje ulaza u špilju, snimanje okoliša sa stupa HEP-a i s info-kioska. Pri tome sustav uključuje video server sa softverom za prihvat podataka s kamera, spremanje podataka i slanje podataka putem GPRS-a što uključuje svu potrebnu mrežnu aktivnu i pasivnu opremu, potrebna napajanja i dodatno UPS neprekidno napajanje u slučaju nestanka električne energije. Osnovna svrha cjelokupnog projekta jest, da se kroz redizajn postojeće, odnosno izgradnju nove infrastrukture, podigne kvaliteta usluga i sigurnosti za posjetitelje Parka i poboljšaju postojeći stanišni uvjeti špilje. Navedeno će također omogućiti bolje upoznavanje s prirodnom baštinom, odnosno podizanje svijesti i znanja o važnosti Parka prirode Medvednica kao NATURA 2000 područja.

3


Signalizacijske ploče/pješačke PP TIP 29 Signalizacijske ploče/automobilske AP TIP 31

Interpretacijske ploče/vertikalne IP TIP 20

Interpretacijske ploče/zidne IP TIP 28, 23 i 24

Slika 1. Pozicije orijentacijskih i signalizacijskih ploča, Izvor: Idejni projekt uređenja i obnove pristupnih putova,

signalizacije i urbane opreme u sklopu špilje Veternice i planinarskog doma Glavica (Interforma d.o.o., 2014.)

Slika 2. Plato ispred planinarskog doma Glavica

Izvor: www.panoramio.com

Slika 3. Plato ispred planinarskog doma Glavica


4


Slika 4. Ulaz i plato ispred špilje Veternice


Slika 5. Plato ispred špilje Veternice


Slika 6. Unutrašnjost špilje Veternice

Izvor: Plan upravljanja PP Medvednica (2010.)

Slika 7. Unutrašnjost špilje Veternice; Izvor: Službene internet stranice Javne ustanove Park prirode

Medvednica

Slika 8. Nacrt smještaja svjetiljki u špilji Veternici, Izvor: Tehničko rješenje opće rasvjete, panik rasvjete i video

nadzora - projekt elektroinstalacija (Amplituda vala d.o.o., 2014.)

5


Aktivnosti zahvata

OBNOVA PRISTUPNIH PUTOVA i POSTAVLJANJE SIGNALIZACIJE uključuje:

- ZEMLJANI RADOVI: ručni iskop zemlje za temelje samce (promjera 30 cm do max 1 m dubine) i za potporni zid uz planinarsku stazu (do 1 m dubine); zemlja će se odložiti na udaljenosti max. 100 m od mjesta iskopa; popravak planinarske staze, tj. vađenje i ponovna postava betonskih elemenata stepenica na mjestima gdje su pomaknuti iz ležišta i osiguravanje čeličnim trnovima; demontaža i ponovna montaža betonskih kanalica uz planinarsku stazu uz spajanje kanalica cementnim mortom; demontaža i odvoz postojeće drvene tetive, te dobava i postava prefabricirane betonske tetive (visine 25cm, debljine 5 cm); postava stepenica (prefabriciranih betonskih vertikalnih elemenata 25x100 cm, debljine 5 cm) unutar špilje, uz demontažu i odvoz postojećih drvenih čela; postava ploča od lomljenog litotamijskog vapnenca (debljine cca 5 cm, dimenzije cca 50x40 cm) u podlogu od pljeska na ulazu u špilju; zatrpavanje i planiranje zemlje nakon završetka grubih građevinskih radova; skupljanje ostataka zemlje i planiranje prema uputi nadzornog inženjera;

- AB RADOVI: (sav beton se priprema na gradilištu): betoniranje kružnih temelja samaca; ravnanje, sječenje, savijanje, postavljanje i vezivanje armature od betonskog čelika; betoniranje potpornog zida stepenica debljine 20 cm, visine 50 cm (pri ugradnji obavezno ostaviti otvore za izlaz procjedne vode, a ugradnju vršiti pomoću pervibratora); betoniranje armiranobetonskih stepenica u trostranoj oplati;

- STOLARSKI RADOVI: izrada demontažnih klupa na platou ispred ulaza u špilju Veternica (potkonstrukcija od inox cijevi ø 25 mm sa završnom konstrukcijom od drvenih fosni dimenzija cca 42x100 mm, zaštićena fungicidnim i bezbojnim lazurnim premazom);

- BRAVARSKI RADOVI: montaža 16 samostojećih nosača oglasnih ploča (nosači se ulažu u betonske temelje prilikom betoniranja 50-80 cm duboko, ovisno o dubini temelja); montaža 2 zidna nosača oglasnih ploča; 35 oglasnih ploča uz izradu i montažu samoljepljive plastificirane folije (30 kom 40x15cm; 2 kom 120x45cm; 3 kom 120x90cm);

UREĐENJE PLATOA ISPRED PL. DOMA GLAVICA uključuje slijedeće:

- ZEMLJANI RADOVI: razastiranje pijeska na prostoru dječjeg igrališta u debljini 8 cm; nasipavanje, razastiranje i ručno nabijanje pijeska debljine 20 cm u udubinu na dječjem igralištu; čišćenje gradilišta nakon završenih radova na objektu;

- BRAVARSKI RADOVI: montaža 12 zidnih nosača oglasnih ploča koji se vijcima učvršćuju na drvenu ogradu; 6 oglasnih ploča uz izradu i montažu samoljepljive plastificirane folije (3 kom IP TIP 23 - 30x60 cm; 3 kom IP TIP 24 - 60x30 cm);

- STOLARSKI RADOVI: montaža drvene konstrukcije urbane opreme na plato (14 stolova, 28 klupa) i drvene klupe na dječje igralište; postava vertikalnih drvenih letvica za ogradu oko dječjeg igrališta na postojeću metalnu potkonstrukciju; drvena građa zaštićena fungicidnim i lazurnim premazom;

- PODOPOLAGAČKI RADOVI: montaža gumene podloge dječjeg igrališta u obliku prefabriciranih elemenata dimenzija 600x600 mm, debljine 70 mm (postava na podlogu od prethodno pripremljenog pijeska);

- ZIDARSKI RADOVI: žbukanje dijela zida kod dječjeg igrališta do visine 2,14 m, uz obijanje stare žbuke i krpanje podloge cementnim mortom;

- SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI: prethodno brušenje i bojanje postojeće čelične ograde i rasvjetnih stupova kod dječjeg igrališta;

- POSTAVLJANJE URBANE OPREME: montaža šesterokutne penjalice (271x162 cm, visine 242 cm, uporabna površina 371x262 cm), klackalice (400x18 cm, visine 82,5 cm, uporabna površina 600x210 cm), tobogana (520x88 cm, visine 350 cm, dužina tobogana 520 cm, uporabna površina 720x288 cm), vrtuljka bez sjedalica (promjera 142cm, visine 100 cm, uporabna površina promjera 340 cm).

INFORMATIVNI KIOSK uključuje slijedeće:

- ZEMLJANI RADOVI: ručni iskop zemlje za zasjek kioska (cca 2,5 m visine), za trakaste temelje (50 x 80 cm), za postavu temeljne ploče (do dubine 12 cm) i za postavu drenažne cijevi (dubine cca 30 cm, širine 30 cm); zemlja se odlaže na gradilišnu planirku na udaljenosti od maksimalno 50 – 100 m od mjesta iskopa; ručno planiranje

6


nivoa dna temelja i betonske podloge, te stabilizacija dna građevinske jame valjanjem do potrebne zbijenosti; dobava i postava drenažne cijevi Ø100 mm; zatrpavanje i planiranje zemlje nakon završetka grubih građevinskih radova; čišćenje gradilišta nakon završenih radova na objektu; skupljanje ostataka zemlje i planiranje prema uputi nadzornog inženjera;

- AB RADOVI: betoniranje trakastih temelja, donje betonske ploče (debljine 12cm) i potpornog zida (debljine 25 cm, visine 1,2 m) - pri ugradnji obavezno ostaviti otvore za izlaz procjedne vode, a ugradnju vršiti pomoću pervibratora; ravnanje, sječenje, savijanje, postavljanje i vezivanje armature od betonskog čelika;

- STOLARSKI/TESARSKI RADOVI: montaža krovne konstrukcije kioska i rubnih dasaka vijenca krova (blanjana crnogorica II klase); izrada drvene oplate zabata kioska; sva drvena građa zaštićenih fungicidnim i lazurnim premazom;

- ZIDARSKI RADOVI: zidanje nosivog zida od kamenih klesanaca litotamnijskog vapnenca debljine 30 cm; hidroizolaterski radovi, tj. betoniranje donje betonske ploče i stijenki podrumskog zida, te postava varene bitumenske ljepenke na daščanu oplatu krova; postava toplinske izolacije stropa mineralnom vunom i gipskartonskim pločama;

- GIPSKARTONSKI RADOVI: izrada stropa od gipskartonskih ploča debljine 12,5 mm na metalnoj potkonstrukciji;

- KROVOPOKRIVAČKI RADOVI: postava krova dvostrukim pokrivanjem biber crijepom;

- SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI: bojanje gipskartonskog stropa;

- INSTALATERSKI RADOVI: izvedba razvoda elektroinstalacija; montaža vanjskih utičnica, ugradnih stropnih rasvjetnih tijela, vanjskog nadgradnog rasvjetnog tijela, ugradbene razvodne kutije s automatskim osiguračima i FID sklopkom, utičnica i prekidača.

DOGRADNJA RASVJETE U ŠPILJI VETERNICI

- odspajanje svih el. spojeva postojećih svjetiljki u razvodnim kutijama, demontiranje istih s betonskih temelja, ručni prijenos iz špilje do vozila (na udaljenost cca 1 km) i odvoz svih svjetiljki i betonskih temelja na deponiju;

- ručni iskop rova u pješačkim stazama špilje, ugradnja instalacija u rov, te zatrpavanje postojećih i novo položenih instalacija materijalom iz špilje (zakloniti od pogleda sve kabele, trake i kutije);

- ugradnja siluminske kutije i sistema električnog priključka na završetku turističkog dijela špilje za potrebe priključivanja raznih električnih uređaja;

- ugradnja novih elemenata za rasvjetu i video nadzor u postojeći glavni ormar postavljen na ulazu u špilju uz prethodnu provjeru ispravnosti postojećih ugrađenih elemenata i po potrebi zamjenu neispravnih elemenata, ispitivanje elektroinstalacija uz izdavanje pripadnih atesta u svrhu dokazivanja kvalitete izvedene elektroinstalacije;

- postavljanje LED svjetiljki (59 kom) za opću i sigurnosnu protupaničnu rasvjetu (ugrađen filter za sprječavanje emisije valne duljine od 430-490 nm i 640-690 nm, RAL prema zahtjevu projektanta dizajna), te 1 LED svjetiljke za rasvjetu u kiosku;

- montaža sistema Accu napajanja protupanične rasvjete (obvezno napajanje 20 svjetiljki uz 1 sat autonomije cijelog sistema) koji uključuje siluminski ormar IP66, akumulatorsku bateriju 200 V, elektronički sklop za regulaciju rada klasično/protupanično; svi izvodi za spajanje na položenu instalaciju;

- montaža sustava video nadzora koji uključuje: infracrvenu kameru za snimanje staništa i montažu na kameni zid špilje; infracrvene kamere za snimanje ulaza u špilju i montažu na drveni stup HEP-a i na kameni zid špilje; infracrvene reflektore i montažu na kameni zid špilje; server sa softverom za prihvat podataka s kamera, spremanje podataka i slanje podataka putem GPRS-a; mrežnu aktivnu i pasivnu opremu; GPRS modul, napajače za kamere i računalo; UPS-neprekidno napajanje;

- ugradnja i programiranje alarma za vanjsku zaštitu;

- ugradnja vanjskog samostojećeg zvučnika u obliku kamena na kameni zid špilje;

- polaganje optičkog kabela i ugradnja optičkih pretvarača.

7


Zakonodavstvo

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13 i 153/13) 2. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 3. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) 4. Zakon o gradnji (NN 153/13) 5. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13) 6. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) 7. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) 8. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) 9. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) 10. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09) 11. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 12. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) 13. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 14. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) 15. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14)

8


DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I DOZVOLE

Tip dokumenta / dozvole Status Datum Komentari

Prostorni plan Parka prirode Medvednica

Ima 2014.

Odluku o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode „Medvednica“ donio je Hrvatski sabor dana 15. srpnja 2014. godine. Odluka je objavljena u „Narodnim novinama“ broj 89/14 od 24. srpnja 2014. godine.

Plan upravljanja Parkom prirode Medvednica

Ima 2010. -

Pravilnik o unutarnjem redu Ima 2002.

Ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, donio je 24.12.2001. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica (NN 03/02).

Idejni projekt uređenja i obnove pristupnih putova, signalizacije, urbane opreme u sklopu špilje Veternica i Planinarskog doma Glavica

Ima Rujan 2014. Izradila tvrtka Inter forma d.o.o., Zagreb

Glavni arhitektonski projekt za Informativni pult (kiosk) i uređenje platoa ispred špilje Veternica


Tehničko rješenje opće rasvjete, panik rasvjete i video nadzora

Ima Listopad 2014. Izradila tvrtka Amplituda vala d.o.o., Zagreb

Troškovnik uređenja i obnove pristupnih putova, signalizacije, urbane opreme u sklopu špilje Veternica i Planinarskog doma Glavica


Troškovnik opće rasvjete, panik rasvjete i video nadzora

Ima Listopad 2014. Izradila tvrtka Amplituda vala d.o.o., Zagreb

9


Uvjeti zaštite prirode Ima

Rujan 2014.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je 4.9.2014. Rješenje kojim se daje dopuštenje Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“ za provođenje predmetnog zahvata, a uz propisane uvjete zaštite prirode, (PRILOG 1.). U postupku donošenja Rješenja utvrđeno je da uz poštivanje uvjeta zaštite prirode, koji su sastavni dio Rješenja, zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je navedeno područje zaštićeno, niti će imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (Medvednica, HR2000583). Isto Rješenje navodi da prema članku 144. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) pravna i fizička osoba koja namjerava u zaštićenom području provoditi zahvat za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje (prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja), dužna je ishoditi dopuštenje. Pri tome, prema članku 143. stavku 1. istog Zakona, nadležno Ministarstvo izdaje dopuštenje za građenje (iz članaka 144.) na području parka prirode ako utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno. Navedenim Rješenjem Ministarstvo je dalo dopuštenje za građenje.

Mišljenje nadležnog tijela o utjecaju zahvata na cjelovitost i ciljeve očuvanja ekološke mreže Natura 2000

Ima

Dopuštenje nadležnog tijela za gradnju zahvata u zaštićenom području za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje

Ima

Ugovor o uvjetima i načinu korištenja zemljišnog prostora ispred špilje Veternica na k.č. br. 6698 (3321/5) koja je u privatnom vlasništvu

Ima Srpanj 2014.

Javna ustanova Park prirode Medvednica i vlasnik zemljišta sklopili su ugovor kojim se prostor ispred špilje Veternica na k.č. br. 6698 (3321/5) daje na korištenje Javnoj ustanovi na vrijeme od 20 godina.

Suglasnost Planinarskog saveza Zagreba za izvedbu dijela planiranog zahvata na području platoa planinarskog doma Glavica

Ima Lipanj 2014.

Planinarski savez Zagreba koji upravlja planinarskim domom Glavica dao je suglasnost Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica za uređenje platoa i dječjeg igrališta uz planinarski dom Glavica, (PRILOG 2.).

10


2. OPIS PODRUČJA ZAHVATA

OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ZAHVATA

Karakteristike šireg područja zahvata Predmetni zahvat nalazi se unutar prostranog područja Parka prirode Medvednica (17.938 ha), koji obuhvaća istoimenu goru smjera pružanja jugozapad-sjeveroistok u dužini od oko 42 km. Temeljni fenomen zaštite su dobro očuvane šume velike biološke vrijednosti koje obuhvaćaju 81 % površine Parka. S obzirom na to, u Parku postoji i 8 posebnih šumskih rezervata, a uz njih, Park obuhvaća i niz manjih zaštićenih područja (1 značajni krajobraz, 3 spomenika prirode, 2 spomenika parkovne arhitekture, 1 geomorfološki spomenik). Medvednicu obilježava i raznolikost geološke građe koja je uvjetovala nastanak brojnih speleoloških i geomorfoloških osobitosti u krškom prostoru (pećine, ponori, jame, stijene, vrtače). Osim toga, Medvednica obiluje potocima i izvorima izrazito brdskog tipa sa strmim gornji i položitim donjim tokom. Glavnina ih izvire u pošumljenim područjima iznad 750 m n.m, a općenito su skromnog kapaciteta. Zbog visinski raščlanjenog terena, kao i prisustva brojnih potoka i izvora, prostor Parka karakteriziraju raznolika staništa (šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci ...) koja su zaslužna za bogat biljni i životinjski svijet. Dvanaest šumskih zajednica (bukve, jele, javora, jasena i hrasta kitnjaka) predstavlja veliko bogatstvo biljnih vrsta (na području Parka prisutno je 1.205 svojti (Dobrović i sur., 2006.)), a pored gospodarskog značenja imaju i velike općekorisne vrijednosti (biološka raznolikost, zaštitna, estetska, rekreacijska, zdravstvena, turistička, obrazovna i druge funkcije). Na raznolikim staništima Medvednice obitava i raznolika fauna, s brojnim strogo zaštićenim vrstama. Prema Prostornom planu Parka prirode Medvednica, Park čine po karakteru dva različita, ali komplementarna prostora - uže područje (oko 78% površine) i pristupna zona (oko 22% površine). Uže područje (A), jedinstveni je i cjeloviti šumski kompleks Medvednice s obilježjima prirodnih karakteristika prostora i posebnih mogućnosti usmjeravanog korištenja. Način korištenja definiran je u prvom redu pripadnošću zoni zaštite te prostornom distribucijom reljefnih, klimatskih, vegetacijskih i drugih prirodnih obilježja. Pristupno područje (B), okružuje cjeloviti šumski kompleks i graniči s prostorima izvan Parka, a obuhvaća tipične prigorske i zagorske izgrađene, kulturne krajobraze s naseljima ili njihovim dijelovima gradskog, prigradskog ili seoskog karaktera sesvetskog, stubičkog te bistranskog područja, kultivirane krajobraze poljoprivrednih površina te manje izdvojene šumske prostore. Osim toga, s obzirom na geomorfološke i krajobrazne karakteristike, Medvednica se u uzdužnom smjeru može podijeliti na jugozapadni, središnji i sjeveroistočni predio, dok se prema visinskoj raščlanjenosti razlikuju uže vršno područje, vršno područje (iznad 750 m n.v.), srednje područje (500-750 m n.v.) i rubno područje. Predmetni zahvat predviđen je na krškom jugozapadnom (prigorskom), i to rubnom dijelu Medvednice koji teritorijalno pripada području Grada Zagreba (predio ponad g.č. Podsused - Vrapče), a obuhvaća područje od planinarskog doma Galvica, do špilje Veternice, uključujući stazu koja ih povezuje. Reljef promatranog područja karakteriziraju pretežno JI eksponirane padine koje usijeca uska „v“ dolina potoka Dubravica. Prirodan površinski pokrov prema Karti staništa RH (1:100.000), čine mezofine i neutrofilne čiste bukove šume (E.4.5.) i mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (E.3.1.). Sama špilja Veternica, inače najveća špilja sjeverne Hrvatske, zaštićena je 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Ulaz u špilju se nalazi na nadmorskoj visini od 320 m. Ukupna duljina do sada istraženih kanala iznosi 7.128 m, a dužina glavnog kanala iznosi 2.622 m, pri čemu je za posjetitelje uređeno prvih 380 metara špilje. Ovaj dugački horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa i bogatim špiljskim nakitom, osim kao geomorfološki fenomen, poseban je i s biološkog, hidrološkog, paleontološkog i arheološkog pogleda. U špilji se nalazi nekoliko vodotoka, a zbog izoliranosti od ostalih krških regija, stanište je endemskih beskralješnjaka. Osim toga, u špilji je zabilježen veći broj vrsta šišmiša (Tablica 1.), od kojih dio obitava na samom ulazu u špilju; pronađeno je oruđe neandertalca musterijanske kulture i antički artefakti, a također je nalazište fosilnog čovjeka i skeleta životinja.

11


Tablica 1. Vrste šišmiša zabilježene u špilji Veternici

Vrste šišmiša u špilji Veternici

hibernacija

stalne vrste

latinski naziv hrvatski naziv

Myotis blythii oštrouhi šišmiš

Myotis daubentonii riječni šišmiš

Myotis emarginatus riđi šišmiš

Myotis myotis veliki šišmiš

Myotis nattereri resasti šišmiš

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak

Rhinolophus euryale južni potkovnjak

povremene vrste

Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak

Eptesicus serotinus kasni noćnjak

Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš

Plecotus auritus smeđi dugoušan

Plecotus macrobullaris gorski dugoušan

Myotis mystacinus/brandtii brkati/Brandtov šišmiš

Nyctalus noctula rani večernjak

upitne vrste Plecotus austriacus sivi dugoušan

Rhinolophus mehelyi Meheljev potkovnjak

ljetne kolonije Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak

Rhinolophus euryale južni potkovnjak

Izvor: Projekt „Monitoring šišmiša u špilji Veternici na području Parka prirode Medvednica 2013. godine“, Hrvatsko biospeleološko društvo, 2013.

Ekološka mreža NATURA 2000 Čitavo područje Parka prirode Medvednica ujedno je dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (pSCI) HR2000583 Medvednica (Tablica 2.). Tablica 2.: Ciljne vrste i staništa za područje HR2000583 Medvednica

K Cilj očuvanja

1 močvarna riđa Euphydryas aurinia

1 jelenak Lucanus cervus

1 alpinska strizibuba Rosalia alpina*

1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus

1 potočni rak Austropotamobius torrentium*

1 žuti mukač Bombina variegata

1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 južni potkovnjak Rhinolophus Euryale

1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii

1 veliki šišmiš Myotis myotis

1 Grundov šumski bijelac Leptidea morsei

1 gorski potočar Cordulegaster heros

1 potočna mrena Barbus balcanicus

1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita*

1 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0

1 Šume pitomog kestena (Castanea sativa) 9260

1 Bukove šume Luzulo-Fagetum 9110

1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) 91K0

Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion 9180*

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

1 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN124/13) K - Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ)

12


Karakteristike užeg područja zahvata Plato ispred planinarskog doma Glavica opremljen je urbanom opremom (klupe i stolovi) koja je dotrajala i kojoj je potrebna zamjena. Planinarski dom na Glavici (427 m n.m.) jedan je od najbolje održavanih i opremljenih domova (kuhinja, blagovaonica, spavaonice s ukupno oko 50 ležajeva). Otvoren je vikendima cijele godine, a njime upravlja Planinarski savez Zagreba. Pristupne planinarske staze sve su trasirane, izvedene i u funkciji, ali s nedostatkom kvalitetne signalizacije u smjeru Veternice i drugih potencijalno atraktivnih sadržaja, kao i potrebnih oznaka za kvalitetno orijentiranje u šumi. Osim toga, postojeća staza na potezu od Gornjeg Stenjevca, preko špilje Veternice do pl.doma Glavice, u lošem je stanju (pojedini betonski i drveni elementi stabilizacije staze izbačeni su iz ležišta, polomljeni ili dotrajali). Na platou ispred špilje Veternice trenutno se nalaze dvije parkovne klupe i dva stola, pri čemu je ovaj prostor, tj. k.č. br. 6698 (3321/5) u privatnom vlasništvu. Plato je sa svih strana okružen šumom, a pristupačan je isključivo planinarskim stazama sa sjevera (od Planinarskog doma Glavica) i juga (završetak ulice Dubravica u Gajnicama). Uz istočnu stranu platoa teren se strmo obrušava u dolinu potoka Dubravica. Na samom ulazu u špilju postavljena su metalna rešetkasta vrata. Na prvih 380 m špilje uređena je staza za posjetitelje, a unutrašnjost je osvijetljena električnom rasvjetom koja pogoduje razvoju tzv. lampenflore (populacije algi i mahovina), a čiji razvoj može izmijeniti / narušiti stanišne uvjete osjetljivog špiljskog ekosustava. Lampenflora, odnosno flora koja se razvija uz svijetleća tijela unutar špilje, te uzrokuje postupno mijenjanje mikroklimatskih uvjeta, predstavlja jedan od najvećih problema kod turističkog uređenja špilja. Njen razvoj i rast ovisi o svojstvima izvora svjetlosti, odnosno rasvjetnih tijela (valnoj duljini, isijavanju topline, udaljenosti od tla / stijene, i dr.). Pri tome je apsorpcija klorofila (tip a i b) najintenzivnija u rasponima valnih duljina od 430 – 490 nm (UV zračenje) i 640 – 690 nm (IR zračenje), odnosno rasvjetna tijela koja emitiraju svjetlost u valnim duljinama od 500 – 630 nm, znatno smanjuju doprinos procesu fotosinteze. Prilikom preuređenja špilje Veternice 2002. godine, postavljeno je 56 fluo cijevnih reflektora model 8501 BEGA u kojima se nalaze kompaktne fluo cijevi snage 2x26 W, koje isijavaju boju svjetlosnog toka od 2.700 K. Pregledom instalacija 2014. godine, utvrđeno je da je dio lampi mijenjan i da 20-tak lampi isijava preko 3.000 K čak do 6.000 K, pri čemu su lampe, koje su postavljene blizu stijene, uzrokovale pojavu lampenflore. Kako bi se spriječio nepoželjni utjecaj postojeće rasvjete, potrebno ju je zamijeniti novijom, LED rasvjetom, koja omogućuje očuvanje osjetljivog ekosustava špilja i minimizira moguću štetu.

Karakteristike postojeće i planirane rasvjete Fluorescentna rasvjeta općenito podrazumijeva niskotlačne žarulje koje sadrže plin (živa) koji se električnim poljem uzbudi te isijava UV zračenje koje se zatim fosfornim slojem na unutrašnjoj strani cijevi pretvara u vidljivi dio spektra. Kao rezultat ovog principa, ova vrsta žarulja uglavnom ima hladnu svjetlost (plavkasto ili toplo bijelu svjetlost), odnosno ima snažne energetske skokove u plavom području spektra. U odnosu na običnu žarulju, odlikuje je veći stupanj pretvaranja električne energije u svjetlost i dulji životni vijek. Radni vijek se kreće od 8.000 - 20.000 sati, a efikasnost je oko 60 lm/w. Jedan od nedostataka ovih žarulja je da često paljenje i gašenje brzo 'troši' sklopove i elektrode. Uz to, zbog nesavršenosti fosfornog premaza, koji se inače tijekom vremena troši i stanjuje, postoji mogućnosti da se probije i nefiltrirano UV zračenje. Činjenica je da sve fluorescentne lampe emitiraju UV zračenje koje kod pojedinih modela može priječi tzv. 'sigurne' granice. Osim toga, nedostatak ove vrste rasvjete je i određeni rizik za zdravlje i sigurnost - ako se cijev fluorescentne svjetiljke razbije, veoma mala količina živine pare će privremeno zagaditi okolni prostor. Nadalje, odlaganje fluorescentnih svjetiljki može predstavljati problem za zaštitu okoliša zbog žive i fluorescentnih tvari, stoga je potrebno propisno zbrinjavanje, odvojeno od komunalnog otpada. Predmetnim zahvatom, predviđena je zamjena postojećih flourescentnih reflektora LED rasvjetom s temperaturom boje svjetla 2.700 K što predstavlja ugodnu, toplu boju s velikim faktorom uzvrata boja. Dodatno je predviđena i ugradnja filtera za eliminaciju nepoželjnih dijelova spektra valnih

13


duljina 430-490 nm i 640-690 nm koji pogoduju rastu lampenflore. LED rasvjeta općenito

podrazumijeva štedne žarulje koje se temelje na tehnologiji LED dioda. Uz visoku efikasnost od 60

lm/w, LED rasvjeta nudi i dugi radni vijek od skoro 30.000 sati. Osim toga, nije osjetljiva na paljenja i gašenja, a i cijeli dizajn osigurava veću trajnost od fluorescentnih žarulja. Iako su cijene LED žarulja inicijalno skuplje, dugoročno gledano mogu bitno smanjiti toškove održavanja i zamjene žarulja. Dodatna prednost je to što pri njihovoj proizvodnji nisu korišteni potencijalno štetni elementi za okoliš kao što je živa koja se koristi kod fluo cijevi. Uzme li se u obzir sve navedeno, moguće je zaključiti kako je novoplanirana LED rasvjeta povoljnija u odnosu na postojeću rasvjetu, odnosno da je, uz pravilnu i stručnu montažu projektom predviđenih rasvjetnih tijela, potencijalni nepoželjni utjecaj LED rasvjete na osjetljive mikroklimatske uvijete špilje, spriječen.

Aktivnosti monitorniga Javna ustanova Park prirode Medvednica u suradnji s mjerodavnim stručnjacima i znanstvenicima zadnjih desetak godina provodi praćenje stanja špilje Veternice. Konkretno, provodi se monitoring faune šišmiša, te monitoring podzemne faune i mikroklimatskih parametara špilje Veternice. S obzirom na to da se Veternica nalazi nadomak grada Zagreba i blizu je mnogih znanstvenih institucija, oduvijek je budila interes i bila zanimljiva, ne samo stručnoj, nego i široj javnosti. Od njenog prvog spomena s konca 19. stoljeća pa sve do početka devedesetih godina 20. stoljeća, mnoge zanimljivosti i rezultati istraživanja bili su zapisani u literaturi, no nigdje navedeni sustavno, stoga je 2003. izrađen Elaborat koji je obuhvatio sve zapise i povijest istraživanja špilje Veternice. Odmah nakon toga započinje se s provedbom monitoringa podzemne faune i šišmiša te kao jedna od mjera zaštite, za vrijeme hibernacije šišmiša nema posjećivanja. Špilja se otvara u travnju, a zatvara početkom studenog. Tijekom 2005. godine su na ulazu u špilju postavljena „bat-friendly“ vrata koja omogućavaju različitim vrstama šišmiša nesmetan ulaz i izlaz iz špilje.

Monitoring šišmiša

Monitoring šišmiša se provodi ustaljenom procedurom. Tijekom godine se izlazi četiri puta na terensko istraživanje, dva puta tijekom zime (siječanj/veljača) i dva puta tijekom ljeta (srpanj/kolovoz). Tijekom zimskih mjeseci špilja je pomno pretraživana kako bi se utvrdio broj vrsta i jedinki prisutnih u špilji, a podaci su bilježeni prema ranije utvrđenome protokolu (vrsta/skupina šišmiša; visina na kojoj životinja visi; položaj šišmiša; omotanost i stupanj hibernacije). Ljetne kolonije snimanju se digitalnim fotoaparatom. Brojnost ljetnih kolonija određena je izravnim prebrojavanjem na digitalnim snimcima te preko digitalne fotografije, budući da se zbog položaja ili aktivnosti jedinki nije moglo postaviti mjerku uz samu koloniju. Kako bi se uznemiravanje životinja smanjilo na minimum, samo se pojedini primjerci skidaju posebnom ručnom mrežom za lov šišmiša. Svakoj ulovljenoj jedinki određuje se vrsta, starost i spol te se mjeri masa životinje pomoću opružne vage Pesola (100 g), a duljina podlaktice mjeri se pomičnom mjerkom. Za determinaciju vrsta, te određivanje starosti i reproduktivnog statusa, korišteni su determinacijski ključevi Dietz i von Helversen 2004, Schober i Grimmberger 1987., te Haarsma 2008. Uz to, temperatura, relativna vlaga i strujanje zraka mjereni su tijekom svakog terenskog istraživanja i pomoću prijenosnog mjerača klimatskih parametara (Kestrel 2000 Pocket Weather Station). Kao izvor podataka o vanjskoj temperaturi korišteni su podaci o srednjim mjesečnim temperaturama s postaja Zagreb-Grič i Puntijarka Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). U špilji su postavljene i stacionarne sonde (Hobo Pro Series RH/Temp Data Logger, Onset Computers) za mjerenje mikroklimatskih parametara. Za detekciju i determinaciju šišmiša koristi se ultrazvučni detektor BatBox Duet. Tijekom ljetnih terenskih istraživanja, šišmiši su zabilježeni na stropu špilje lijevo, a svega nekoliko jedinki povremeno bi odletjelo u visoku nišu nasuprot glavnog ulaza u špilju. Kolonije i pojedinačne jedinke fotografirane su digitalnim fotoaparatom i brojnost jedinki određena je izravnim prebrojavanjem preko digitalne fotografije. S obzirom da su tijekom istraživanja životinje bile izrazito aktivne nije bilo moguće odrediti točnu, već samo okvirnu brojnost jedinki. Za vrijeme svih ovih godina istraživanja, u špilji Veternica zabilježeno je više od polovice broja

14


vrsta koje dolaze u Hrvatskoj (Tablica 1.). Pri tome izvješće „Monitoring šišmiša u špilji Veternici na području Parka prirode Medvednica 2013. godine“ (HBSD, Žvorc P. i Hamidović D.), kao trendove brojnosti pojedinih vrsta šišmiša izdvaja slijedeće: (1) statistički je vrlo značajan eksponencijalni trend porasta brojnosti vrste Rh. hipposideros; (2) linearan trend pada brojnosti vrste Rh. ferrumequinum očit je ukoliko se uzmu u obzir podaci od 1996. godine, no ukoliko se uzmu u obzir podaci o brojnosti vrste od 2004. godine, statistički značajnog pada brojnosti zasad nema (imajući na umu da je rasvjeta instalirana 2003. godine, isključena je mogućnost povezanosti rasvjete s padom broja jedinki); (3) za skupine vrsta Myotis myotis/blythii i Myotis srednji nema statistički značajnog trenda u porastu ili padu brojnosti. Prema izvješću „Monitoring šišmiša u špilji Veternici na području Parka prirode Medvednica 2013. godine“ (HBSD, Žvorc P. i Hamidović D.), PP Medvednica dobro gospodari špiljom Veternicom, s obzirom na vrste šišmiša koje tamo obitavaju. Veternica stoga predstavlja pozitivan primjer očuvanja povoljnog stanja staništa za šišmiše, unatoč tome što je uređena i otvorena za posjećivanje od proljeća do jeseni (zatvorena je za posjećivanje tijekom hibernacije šišmiša pa nema ni uključivanja rasvjete). Pri tome je preporuka dobru praksu provoditi i u narednom razdoblju, osobito što se tiče kontinuiranog monitoringa šišmiša (prema protokolu – dva puta zimi (siječanj i veljača) te dva puta ljeti (srpanj i kolovoz)), kao i daljnjih istraživanja potrebnih za adekvatnu zaštitu, a sukladno potpisanim nacionalnim i međunarodnim dokumentima.

Monitoring podzemne faune i mikroklimatskih uvjeta

Monitoring podzemne faune špilje Veternice također se provodi već dugi niz godina, od 2003. godine. Prema „Godišnjem izvještaju monitoringa špilje Veternice u Parku prirode Medvednica za 2013. godinu“ (Ozimec R., Kajtezović N.), ukupno je do sada sa sigurnošću u Veternici utvrđeno: 4 vrste gljiva (Fungi), najmanje 26 vrsta praživotinja (Protista) i 63 svojti faune (Animalia). Od tog ukupnog broja, tri svojte su endemi Dinarida, 4 svojte su endemi Medvednice, dok je za dvije svojte Veternica tipsko nalazište. Gospodarsko korištenje špilje Veternice na njen ekološki sustav daleko najveći utjecaj ima u prvih 380 metara kanala koji su uređeni za turistički posjet. U ovom se dijelu špilje sreću uvjetni subtroglofili kao što su špiljski konjici iz roda Troglophilus, tulari (Trichoptera) iz roda Micropterna, lažipauci (opilionidi) iz rodova Gyas i Amilenus, leptiri (Scoliopteryx libatrix), te konačno brojni šišmiši (Chiroptera), kao i kuna bjelica (Martes foina). Osim leptira i tulara koje nalazimo u ljetnim mjesecima, pripadnici ove subtroglofilne faunističke grupe u ulazne se dijelove špilje sklanjaju u hladno ili sušno doba godine, prvenstveno zimi i ljeti. Prema spomenutom Godišnjem izvještaju monitoringa špilje Veternice, utjecaj posjetilaca na ovu faunu smatra se minimalnim, ukoliko se vode utvrđenim stazama, ne u prevelikom broju i svakako pod nadzorom vodiča. Mjerenja temperature i vlage zraka, te temperature vode u istraživanim dijelovima špilje Veternice nastavljena su pomoću stacionarnih sondi HOBO Pro RH/Temp Data Loger za mjerenje temperature i relativne vlage zraka. Mikroklimatski parametri određivani su i uz pomoć mobilnih instrumenata: dva termometra TESTO – TESTO Mini Thermometer i TESTO 105, te mobilnog kombiniranog termo-hidrometra TESTO 605 H 1, kao i kombiniranog termo-hidro-anemometra Kestrel 3000 tvrtke Nielsen-Kellerman. Udjel ugljičnog dioksida mjeren je pomoću mobilnog uređaja Telaire 7001.

Rezultati monitoringa Na temelju rezultata monitoringa moguće je zaključiti da rasvjeta postavljena 2002. nije značajno utjecala na mikroklimatske uvjete, na podzemnu faunu i faunu šišmiša u špilji Veternici. Iznimka je jedino pojava lampenflore. Naime, tijekom godina otkako je 2002. godine postavljena rasvjeta, zabilježen je rast lampenflore. Rast je izraženiji za vrijeme mjeseci kada je špilja otvorena za posjetitelje, što je i logično zbog upaljene rasvjete, no utvrđeno je da je rast (napredak) lampenflore izrazito spor te ju je moguće sanirati pomoću neinvazivnih metoda. Karakteristike nove rasvjete također su takve da se njome neće utjecati na mikroklimatske uvjete, podzemnu faunu i faunu šišmiša. Dodatno, zbog ugradnje filtera za eliminaciju nepoželjnih dijelova spektra valnih duljina 430-490 nm i 640-690 nm koji pogoduju rastu lampenflore, spriječit će se njen razvoj kojem je pogodovao dosadašnji tip rasvjete. Unatoč tome, potrebno je kao i do sada, nastaviti s provedbom sustavnog monitoringa. Navedeno je

15


u skladu i s aktivnostima koje su predviđene Planom upravljanja Parkom prirode Medvednica. U Planu upravljanja Parkom prirode Medvednica koji je izrađen 2010. godine, u temi A Zaštita i očuvanje prirodne baštine i podtemi A1 Očuvati, zaštititi i prezentirati sve vrijednosti špilje Veternice i utjecano područje, svake godine se planira provodba monitoringa špilje Veternice kroz aktivnost A 1.7. Nastaviti s kontinuiranim provođenjem Protokola praćenja stanja špilje Veternice (speleološki i turistički dio). U skladu s tim, i u Godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja za 2015. godinu, planira se nastaviti s monitoringom koji se provodi posljednjih 10 godina.

Prostorni plan Parka prirode Medvednica Prema Prostornom planu Parka prirode Medvednica, zahvat se nalazi na širem području - osobito značajnih prirodnih vrijednosti – krajoliku Ponikva – Glavica – Veternica koje obiluje speleološkim, hidrološkim i geomorfološkim posebnostima, (karta 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora). Osim toga, nalazi se na području koje je Planom prepoznato kao posebno značajan šumski prostor (kartogram 16. Posebne mjere uređenja i zaštite prostora), odnosno šuma posebne namjene s aspekta gospodarenja šumama (kartogram 20. Gospodarenje šumama / karta 1. Korištenje i namjena prostora, (Slika 10.)).

Granica obuhvata Parka prirode Medvednica

Uže područje Parka prirode Medvednica (A)

Šuma posebne namjene

Planinarski utevi

Važniji ulaz (Zelena magistrala)

Sporedni ulaz

R 2.12. Glavica - Veternica – područje odmora i rekreacije (R2) - postojeća

R 3.7 Dubravica - područje odmora i rekreacije (R3) - postojeća

Slika 10. Izvadak iz Prostornog plana Parka prirode Medvednica – karta 1. Korištenje i namjena prostora

S aspekta posjećivanja, područje zahvata je Planom definirano kao R2 – postojeće područje odmora i rekreacije, pri čemu je ujedno evidentiran kao važniji lokalitet posjećivanja. S obzirom na zonaciju zaštite i korištenja, nalazi se u Zoni usmjerene zaštite i istraživanja (2c), (kartogram 10. Zone zaštite i korištenja) koja obuhvaća područja koja se planira intenzivno istražiti kako bi se utvrdilo zavrjeđuju li poseban režim zaštite u sklopu Parka prirode. U skladu s tim, cilj upravljanja ovim područjima je utvrđivanje vrijednosti područja znanstvenim istraživanjima, te

16


aktivno upravljanje u svrhu očuvanja ekosustava i kulturnog krajobraza uz održivo korištenje prostora. Aktivnosti dozvoljene na ovom području sukladne su onima za cjelokupnu zonu usmjerene zaštite (Zona 2), uz naglasak na znanstvenim istraživanjima, pri čemu se u njoj zabranjuje predviđati gradnju građevina bilo koje namjene, osim manjih građevina za potrebe službe čuvara prirode ili potrebe upravljanja posjetiteljima. Površina ove podzone je 717,40 ha, odnosno 4% ukupne površine Parka. Osim toga, sama špilja Veternica spada i u Zonu stroge zaštite (1b) koja obuhvaća mali dio površine Parka prirode Medvednica. U ovu zonu su uključeni svi izvori i gornji tokovi vodotoka/potoka sa zaštitnim pojasom do prvih većih postojećih vodoprivrednih zahvata i špilja Veternica. U ovoj zoni dozvoljene su samo aktivnosti u svrhu očuvanja, zaštite i praćenja stanja ekosustava, bioraznolikosti i krajolika. U ovoj zoni nisu dozvoljene intervencije u prostoru, osim nužnih minimalnih intervencija u svrhu sigurnosti posjetitelja ili nužnih minimalnih intervencija u slučaju izvanrednih okolnosti (npr. lokalizacija požara, uklanjanje invanzivnih vrsta). Dozvoljene aktivnosti uključuju znanstvena istraživanja, inventarizaciju i monitoring sastavnica biološke raznolikosti pod nadzorom Javne ustanove. Posjećivanje u ovom prostoru je usmjereno i ograničeno, pod nadzorom Javne ustanove i uz obvezu korištenja isključivo staza i prostora namijenjenih posjetiteljima. U skladu s time, razvoj posjetiteljske infrastrukture je minimalan i ograničen na održavanje i unaprjeđenje postojećih edukativnih i interpretativnih sadržaja.

17


ZNAČAJKE OKOLIŠA (Parka prirode Medvednica i planiranog zahvata)

Voda

Prema Prostornom planu Parka prirode Medvednica, područje zahvata se nalazi van vodozaštitnog područja. Od površinskih voda, u blizini zahvata, odnosno duž staze i platoa pred špiljom Veternicom, pruža se potok Dubravica uz koji se nalazi i izvor.

Infrastruktura – komunalna i energetska

S obzirom na prirodnost užeg područja Parka prirode Medvednica u kojem se nalazi i planirani zahvat, područje nema izgrađen sustav javne vodoopskrbe i odvodnje. Pojedinačni ugostiteljski objekti vodoopskrbu imaju zasebno riješenu gradnjom odgovarajućih vodosprema, a odvodnju lokalno putem receptora otpadnih voda (vodonepropusna sabirna jama), što je slučaj i s planinarskim domom Glavica. Opskrba električnom energijom predmetnog zahvata, osigurana je iz postojeće elektroopskrbne mreže, pri čemu se u kiosku predviđa izvesti razvod elektro-instalacija priključkom na postojeću razvodnu ploču i postojeće brojilo u špilji. Samim zahvatom nije predviđeno uvođenje instalacija grijanja, vodovoda, ni sanitarne odvodnje, dok je krovna odvodnja kioska riješena ispuštanjem u okolni teren. Zahvatom planirana rasvjeta u špilji podrazumijevaju LED tehnologiju koja uključuje uređaje s temperaturom boje 2.700 K što predstavlja ugodnu, toplu boju s velikim faktorom uzvrata boja. Uz to, predviđena je i ugradnja filtera koji eliminiraju nepoželjni dio spektra valnih duljina 430-490 nm i 640-690 nm koji pogoduju rastu lampenflore.

Otpad

Komunalni otpad iz građevina u Parku prirode najvećim se dijelom odvozi organizirano, pri čemu na prostoru Grada Zagreba komunalni otpad prikuplja „Čistoća“. Iz planinarskih domova smještenih na zagrebačkoj strani Medvednice „Čistoća“ odvozi otpad 2 puta tjedno ili na poziv. Javna ustanova Park prirode Medvednica ima službe koje otkrivaju potencijalne odlagače otpada, bilježi mjesta ilegalnog odlaganja i organizira dobrovoljne akcije čišćenja, te provodi projekte u sklopu kojih se, osim čišćenja, vrši i edukacija stanovništva. Najveća ilegalna odlagališta posljednjih godina nalaze se uz Zelenu magistralu (uglavnom kućanski aparati i građevinski otpad, na Ponikvama), te u napuštenim kamenolomima (posebno na Bizeku, uglavnom građevinski otpad).

Otpad nastao prilikom izvedbe zahvata na području kioska planira se odlagati u za to predviđene kante, a pošto ne postoji kolni pristup, odnosit će se u kontejner kod planinarskog doma Glavica.

Prometna infrastruktura

Predmetni zahvat, odnosno planinarski dom Glavica, ima omogućen kolni pristup preko šumske ceste (servisnog prilaza građevini) koja se odvaja od lokalne ceste, a koja se uspinje iz podsljemenskih naselja grada Zagreba. Osim toga, postojeća prilazna pješačka komunikacija do planinarskog doma Glavica pruža se iz Gornjeg Stenjevca (završetak ulice Dubravica u Gajnicama).

Buka i zrak

U okolnom području zahvata nema značajnih izvora buke ili zagađenja u okoliš.

18


SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE

Stanovništvo U obuhvatu Parka prirode nalazi se 28 naselja, odnosno dijelova naselja, konkretno sjeverni nenaseljeni dijelovi gradskih četvrti Podsused - Vrapče, Črnomerec i Podsljeme (Šestine – Gračani – Markuševec), Gornja Dubrava, te sjeverni dio četvrti Sesvete (naselje Planina Gornja, nenaseljeni dio naselja Planina Donja i Kašine). Osim dijela zagrebačkog prostora, Parku pripadaju i dijelovi Zagrebačke županije u istočnom području Grada Zaprešića, te Općine Bistra i Jakovlje, kao i dio teritorija Krapinsko – zagorske županije, tj. dijelovi Grada Donja Stubica, te Općine Gornja Stubica i Stubičke Toplice. Pri tome se stanovništvo ranije naseljavalo na rubnom području Medvednice uglavnom zbog ekonomske eksploatacije prirodnih resursa (plodno tlo, ugljen, minerali, drvo), no razvojem Zagreba i drugih urbanih naselja u okolici, stvorene su nove mogućnosti zapošljavanja, zbog čega je stanovništvo ruralne okolice sve više funkcionalno povezano sa Zagrebom. Prijašnji ekonomski razlozi naseljavanja Medvednice stoga gube na značenju, a novi razlozi uglavnom su afiniteti za stanovanjem u zdravom okolišu. Osim toga, Park je od velikog značaja za lokalno stanovništvo kao jedno od područja za odmor i rekreaciju (planinarstvo, speleologija, skijanje…). Navedeno potvrđuje velik broj od oko 1 milion posjetitelja na godinu, od čega 99,5 % čini lokalno stanovništvo. Pri tome postojeća posjetiteljska infrastruktura i ponuda nije podjednako raspodijeljena u Parku - najveći broj sadržaja, a posljedično i posjetitelja, nalazi se na vršnom području Parka. Planiranim zahvatom, odnosno poboljšanjem posjetiteljske infrastrukture, planira se dio posjetitelja kanalizirati u JZ područje Parka.

Speleologija je, uz planinarstvo, najstariji oblik rekreacije na Medvednici (50-ak speleoloških objekata). Trenutno je uz stručno vođenje moguće turistički posjetiti 380 m uređenog dijela špilje Veternice, a u organizaciji speleoloških škola planinarskih društva i teško prohodne, tehnički zahtjevne kanale. Veternicu godišnje posjeti oko 5.000 posjetitelja (većinom školske grupe), što čini oko 0,5% ukupnog broja posjetitelja Parka. Pri tome je za posjećivanje otvorena od travnja do kraja listopada, i to vikendima za pojedinačne posjetitelje, a preko tjedna i za organizirane grupne posjete. Tokom zime špilja je zatvorena zbog hibernacije šišmiša.

Kulturna baština Na području zahvata nema zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Registar spomenika kulture, no Prostornim planom Parka prirode Medvednica, planinarski dom Glavica prepoznat je kao civilna građevina - element identiteta.

19


3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA

MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA ZNAČAJKE OKOLIŠA I PRIRODE

Planirana aktivnost Mogući utjecaji na okoliš Mogući utjecaji na cjelovitost i ciljeve očuvanje ekološke mreže NATURA 2000

Prije izgradnje

Izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za gradnju.

Ukoliko projektna dokumentacija nije izrađena u skladu sa standardima zaštite prirode i okoliša, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje prirodnih vrijednosti područja i degradaciju stanja pojedinih sastavnica okoliša.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je Rješenje kojim se daje dopuštenje Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“ za provođenje predmetnog zahvata. U postupku donošenja Rješenja utvrđeno je da uz poštivanje uvjeta zaštite prirode, koji su sastavni dio Rješenja, zahvat neće imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Medvednica HR2000583, (PRILOG 1.). Do potencijalno značajnog negativnog utjecaja može doći jedino pri nepažljivoj izvedbi redizajna rasvjete u špilji, kao i uslijed akcidentnih situacija (požara, onečišćenja tla i voda većim količinama onečišćujućih tvari). No dosljednim provođenjem mjera zaštite navedenih u ovom Planu, vjerojatnost nastanka ovih utjecaja svedena je na najmanju moguću mjeru te se zahvat može smatrati prihvatljivim.

Tijekom izgradnje

Zahvat obuhvaća (1) uređenje i obnovu urbane opreme na platou ispred planinarskog doma Glavica; (2) obnovu dijela postojeće pristupne staze domu, te montažu signalizacije i interpretacijskih ploča uz pristupne putove; (3) izgradnju informativnog pulta - kioska na platou ispred špilje Veternice; (4) preuređenje rasvjete u špilji Veternici (uključuje zemljane, bravarske, AB, tesarske, zidarske, podopolagačke, krovopokrivačke, soboslikarske, gipskartonske i elektroinstalaterske radove).

Trajni negativni utjecaji:

- ukoliko radovi ne budu provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenim dozvolama, prirodne vrijednosti i stanje pojedinih sastavnica okoliša mogu biti degradirani

- moguće onečišćenje zraka, tla, podzemnih i površinskih voda zbog neuređenog gradilišta

- moguće oštećenje sigovina, fosila, paleontološke i arheološke baštine

- narušavanje ambijenta špilje neprikladnim uređenjem Privremeni negativni utjecaji:

- moguće oštećenje podzemnih, kopnenih i vodenih staništa, te okolne vegetacije (mehanizacijom, deponijima viška materijala)

- stvaranje otpada

- emisija buke

- uznemiravanje špiljske faune

20


MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA ZNAČAJKE OKOLIŠA I PRIRODE

Planirana aktivnost Mogući utjecaji na okoliš Mogući utjecaji na cjelovitost i ciljeve očuvanje ekološke mreže NATURA 2000

Tijekom korištenja

Boravak posjetitelja na platou planinarskog doma Glavica, kao i na platou pred špiljom Veternicom, organizirane posjete i obilasci špilje, te planinarenje obnovljenom stazom.

Trajni negativni utjecaji:

- stvaranje komunalnog otpada - rizika od nepovoljnih antropogenih utjecaja na stanišne uvjete špiljskog ekosustava: o sakupljanje i uznemiravanje špiljske faune o fizička devastacija sigovina,fosila, arheološke i

paleontološke baštine o akumuliranje otpada u špilji o promjena stanišnih uvjeta (temperatura, svjetlost)

koji za posljedicu mogu imati promjene u brojnosti i vrstama špiljskih organizama.

Trajni pozitivni utjecaji:

- bolja signalizacija i obogaćivanje ponude mogu pridonijeti preusmjeravanju dijela posjetitelja iz posjećenijih vršnih predjela u JZ, rubni dio Parka

- poboljšanje stanišnih uvjeta u špilji zamjenom postojeće rasvjete s rasvjetnim tijelima unaprijeđene tehnologije prilagođene ekosustavu podzemnih objekata: o temp. boje 2.700K što predstavlja ugodnu, toplu

boju s velikim faktorom uzvrata boja o ugradnjom filtera eliminiran nepoželjni dio spektra

valnih duljina 430-490 nm i 640-690 nm koji pogoduju rastu lampenflore

- promocija vrijednosti NATURA 2000 područja, posebice onih vrsta šišmiša koji su ciljevi očuvanja.

Dosljedno provođenje mjera zaštite koje su propisane ovim Planom pridonijet će zaštiti ciljeva očuvanja Natura 2000 područja.

21


MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE

Planirana aktivnost Mogući utjecaji na sociokulturalne značajke

Prije izgradnje


-

Tijekom izgradnje

Zahvat obuhvaća (1) uređenje i obnovu urbane opreme na platou ispred planinarskog doma Glavica; (2) obnovu dijela postojeće pristupne staze domu, te montažu signalizacije i interpretacijskih ploča uz pristupne putove; (3) izgradnju kioska na platou ispred špilje Veternice; (4) preuređenje rasvjete u špilji Veternici (uključuje zemljane, bravarske, AB, tesarske, zidarske, podopolagačke, krovopokrivačke, soboslikarske, gipskartonske i elektroinstalaterske radove).

Pozitivni privremeni utjecaji: - moguće zaposlenje lokalne građevinske tvrtke i obrtnika

Tijekom korištenja


Trajni pozitivni utjecaji: - signalizacija će omogućiti veću informiranost i lakše snalaženje posjetitelja

- obnovljena pristupna staza i rasvjeta u šilji pridonijet će većem stupnju sigurnosti posjetitelja (sigurno kretanje i evakuacija posjetitelja u slučaju izvanrednih događaja), te unaprijediti vizualne i ambijentalne vrijednosti područja

- ugradnjom LED tehnologije povećat će se isplativost zbog smanjene potrošnje električne energije i dugog vijeka trajanja

- obogaćivanje ponude novim sadržajima interpretacije biološke raznolikosti područja (informativne table, prodaja i podjela stručnih, popularnih i promidžbenih publikacija, provedba edukativnih programa)

Privremeni negativni utjecaji:

- ugrožena sigurnost posjetitelja u špilji u slučaju izvanrednih događaja (potres, nestanak električne energije, odron stijena i dr.)

22


4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Planirana aktivnost Mogući utjecaji Predložene mjere zaštite Institucija

zadužena za provedbu mjera

Procjena troškova


Ukoliko projektna dokumentacija nije u skladu sa standardima zaštite prirode i okoliša, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje prirodnih vrijednosti područja i degradaciju stanja pojedinih sastavnica okoliša.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je Rješenje kojim se daje dopuštenje Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“ za provođenje predmetnog zahvata. U postupku donošenja Rješenja utvrđeno je da uz poštivanje uvjeta zaštite prirode, koji su sastavni dio Rješenja, zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je navedeno područje zaštićeno (PRILOG 1.). Navedeni uvjeti su implementirani u projektnu dokumentaciju planiranog zahvata čime je ovaj utjecaj spriječen.

- -

Zahvat obuhvaća uređenje i obnovu urbane opreme na platou ispred planinarskog doma Glavica; obnovu dijela postojeće pristupne staze domu, te montažu signalizacije i interpretacijskih ploča uz pristupne putove; izgradnju kioska na platou ispred špilje Veternice; preuređenje rasvjete u špilji Veternici.

Ukoliko radovi ne budu provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenim dozvolama, prirodne vrijednosti i stanje pojedinih sastavnica okoliša mogu biti degradirani.

Radove izvoditi u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenim dozvolama.

Izvođač građevinskih radova

Uključeno u trošak projekta

23


Planirana aktivnost Mogući utjecaji Predložene mjere zaštite Institucija

zadužena za provedbu mjera

Procjena troškova


Moguće onečišćenje zraka, tla, podzemnih i površinskih voda zbog neuređenog gradilišta.

Prije izvođenja radova izraditi plan gradilišta i organizaciju rada. Planom gradilišta odrediti lokacije privremenih deponija za odlaganje otpada i viška zemljanog materijala iz iskopa van osjetljivih staništa. Na gradilištu osigurati dovoljan broj kanti za komunalni otpad, a u slučaju potrebe, i kemijskih WC-a koji će se prazniti putem ovlaštene pravne osobe. Tijekom gradnje zabraniti spaljivanje otpada na gradilištu. Sve površine gradilišta nakon izgradnje sanirati.



Moguće oštećenje podzemnih, kopnenih i vodenih staništa, te okolne vegetacije (mehanizacijom, deponijima viška materijala).

Za manevar i parkiranje dostavnih vozila i mehanizacije koristiti postojeće pristupne putove. Lokacije privremenih deponija za odlaganje zemljanog materijala iz iskopa i otpada (komunalni, građevinski) ne planirati u špilji, na stazi, u blizini vodotoka Dubravica ili okolnom šumskom staništu. Ne oštećivati i uklanjati drveće i grmlje van područja obuhvata zahvata.



24



Stvaranje otpada.

Otpad razvrstati na mjestu nastanka i odvojeno skupljati po vrstama, te zbrinuti na način propisan posebnim propisom. Budući da do područja kioska ne postoji kolni pristup, otpad nastao uređenjem platoa špilje i staze, odnositi do planinarskog doma Glavica, te osigurati da se sav nastali otpad preda ovlaštenom sakupljaču. Prije početka radova s investitorom i lokalnom samoupravom dogovoriti način i mjesto odvoza otpadnih materijala s privremenih deponija kako ne bi dolazilo do zastoja radova po određenim fazama izgradnje.





Emisija buke. Radove ograničiti na dnevne sate. Izvođač građevinskih radova


Moguće oštećenje sigovina, fosila, paleontološke i arheološke baštine.

Prije početka radova stručnjak speleolog / arheolog ili pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova s područja speleologije / arheologije treba pregledati područje demontaže postojećih i postavljanja novih stepenica unutar špilje, kao i rova za postavljanje instalacija, te utvrditi eventualnu prisutnost vrijednih artefakata arheološke baštine i/ili speleoloških fenomena, te u skladu s utvrđenim stanjem ishoditi upute od nadležnog tijela o načinu daljnjeg postupanja.

JU u suradnji sa stručnjakom speleologom / arheologom


Sve radove u špilji izvoditi isključivo ručno ili ručnim alatom. Voditi računa da se tijekom uređenja špilje nepotrebno ne uništava sigovina, fosilni i drugi možebitni sadržaji.


25



Uznemiravanje špiljske faune, ponajprije faune šišmiša koja je osjetljiva u vrijeme hibernacije (zima) i u vrijeme stvaranja porodiljnih kolonija i rađanja mladih (ljeto).

Građevinske radove na ulaznom dijelu špilje potrebno je izvoditi u razdoblju od 15.3. do 1.5. u vrijeme kada kolonija šišmiša još nije prisutna u tom dijelu objekta. U unutrašnjem dijelu špilje, radovi se mogu obavljati kad šišmiši nisu u hibernaciji (od travnja do kraja listopada), odnosno tijekom mjeseci proljetnih i jesenskih migracija, kad su mladi dovoljno stasali, i to u razdoblju od 15.3. do 1.5., te od 1.9. do 15.11. Ovo vremensko ograničenje odnosi se na zahvate unutar objekta koji proizvode buku, za koje je potrebno jako osvjetljenje ili je potrebna prisutnost više od pet ljudi. Prije izvođenja radova u unutrašnjosti špilje potrebno je prethodno utvrditi da se radovi ne odvijaju direktno u blizini kolonije šišmiša, odnosno dinamiku radova prilagoditi njihovom položaju.



Narušavanje ambijenta špilje neprikladnim uređenjem.

Rasvjetu špilje treba instalirati pravna i/ili fizička osoba ovlaštena za obavljanje poslova svjetlodizajna i svjetlotehnike. Električne instalacije i rasvjetna tijela postaviti izvan dosega vidljivosti sa staze ili ih, ako to nije moguće, zakloniti tako da se uklope u špiljski ambijent (kamenim materijalom i sl.). Po završetku navedenih radova područje zahvata treba sanirati, radne alate i opremu ukloniti, a nastali otpad i preostali građevinski materijal razvrstati i zbrinuti na za to predviđeno odlagalište izvan područja Parka.



26



Povećane količine komunalnog otpada, te moguće akumuliranje otpada u špilji.

Na platou pred planinarskim domom postaviti dovoljan broj koševa za komunalni otpad, te osigurati da lokalno komunalno poduzeće obavlja redoviti odvoz otpada na oporabu ili odlagalište. Ulaz u špilju mora biti pod nadzorom/ključem, tako da se onemogući svaki nekontrolirani ulazak u navedeni objekt. Osigurati redovito održavanje/čišćenje špilje i okolnog prostora, staza za kretanje posjetitelja i pristupnih putova.

JU Operativni troškovi i održavanje


Sakupljanje i uznemiravanje špiljske faune, te fizička devastacija sigovina, fosila i arheološke baštine.

Preporuka je da se turistički obilasci Veternice, uz stručno vodstvo, kao i do sada obavljaju od travnja do kraja listopada. Posjetitelje je nužno obavijestiti o prisutnosti šišmiša. U vrijeme hibernacije šišmiša od studenog do travnja zabraniti posjećivanje. Dijelove objekta gdje se nalaze kolonije šišmiša potrebno je izbjegavati, odnosno zadržavati se u njima u što manjoj mjeri i u što većoj tišini. Potrebno je zabraniti fotografiranje šišmiša, upotrebu audio uređaja, kao i stvaranje buke prilikom posjeta kako bi se jedinke što manje uznemiravale.

JU Operativni troškovi

27



Promjena stanišnih uvjeta (buka, temperatura, svjetlost) koji za posljedicu mogu imati promjene u brojnosti i vrstama špiljskih organizama.

U skladu s Godišnjim programom zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja za 2015. godinu, nastaviti provoditi sustavni monitoring mikroklimatskih uvjeta, podzemne faune i šišmiša, koji se provodi posljednjih 10 godina, kako bi se pravovremeno moglo korigirati eventualne nepoželjne utjecaje na špiljski ekosustav. Definirati prihvatni kapacitet špilje za posjetitelje. Sukladno tome regulirati posjećivanje, odnosno izraditi program/model posjećivanja špilje tako da se broj posjetitelja prilagodi uvjetima špiljskog ekosustava.


Ugrožena sigurnost posjetitelja u špilji u slučaju izvanrednih događaja (potres, nestanak električne energije, odron stijena i dr.)

Izraditi Plan evakuacije i spašavanja iz špilje, odnosno postupanja u izvanrednim situacijama. Izvod iz Plana evakuacije izvjesiti na vidljivom mjestu unutar špilje. Svim posjetiteljima osigurati zaštitne šljemove, kao i rezervna rasvjetna sredstva (svjetiljke na šljemovima, ,,eko baklje", led-diode i sl.) za slučaj prekida rada akumulatora.


28


5. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Mogući utjecaji

zahvata Što će se nadzirati?

Gdje će se nadzirati?

Kako će se nadzirati?

Tko / Kada će nadzirati? Troškovi

Prije izgradnje

- - - - - -

Tijekom izgradnje

Ukoliko radovi ne budu provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenim dozvolama, prirodne vrijednosti i stanje pojedinih sastavnica okoliša mogu biti degradirani.

Da li se zahvat izvodi u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenim dozvolama.

Na lokaciji zahvata

Obilaskom terena i vođenjem pisane evidencije

Nadzorni inženjer / u sklopu redovnog obilaska

Trošak rada nadzornog inženjera snosi JU PP

Nadzornici i stručna služba JU

Nadzor u sklopu svog redovnog posla

Građevinski inženjer NIP-a po obavijesti nadzora s lokacije izvođenja radova

NIP

Inspektori zaštite okoliša i prirode / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju

Troškove rada inspekcije snosi MZOIP

29


Tijekom izgradnje

Moguće onečišćenje zraka, tla, podzemnih i površinskih voda zbog neuređenog gradilišta.

Da li je prije početka izvođenja radova izrađen plan gradilišta i organizacije rada, kojim su određene lokacije privremenih deponija za odlaganje otpada. Da li je gradilište opremljeno i organizirano prema mjerama propisanim ovim Planom: - da li je zabranjeno spaljivanje

otpada na gradilištu - da li je na gradilištu osiguran

dovoljan broj kanti za komunalni otpad i kemijskih WC-a

- da li su površine gradilišta nakon izgradnje sanirane.

Na lokaciji zahvata







NIP

Inspektor zaštite okoliša / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju


Moguće oštećenje podzemnih, kopnenih i vodenih staništa, te okolne vegetacije (mehanizacijom, deponijima viška materijala).

Da li se za manevar i parkiranje dostavnih vozila i mehanizacije koriste postojeći pristupni putovi. Da li su lokacije privremenih deponija za odlaganje otpada predviđene van osjetljivih staništa (špilji, u blizini vodotoka Dubravica ili okolnom šumskom staništu). Da li se okolna vegetacija van obuhvata zahvata ne oštećuje.

Na lokaciji zahvata







NIP



30


Tijekom izgradnje

Stvaranje otpada.

Da li se građevinski otpad i ostale vrste otpada razvrstavaju na mjestu nastanka i odvojeno skupljaju po vrstama, te skladište i zbrinjavaju u skladu s važećim propisima, odnosno predaju ovlaštenom sakupljaču. Da li je prije početka radova s investitorom i lokalnom samoupravom prethodno dogovoreno mjesto odvoza otpadnih materijala s privremenih deponija.

Na lokaciji zahvata

Obilaskom trena i vođenjem pisane evidencije






NIP



Emisija buke. Da li se nadzemni građevinski radovi izvode samo u dnevnim satima.

Na lokaciji zahvata.

Obilaskom terena i vođenjem pisane evidencije.






NIP



31


Tijekom izgradnje

Moguće oštećenje sigovina, fosila, paleontološke i arheološke baštine.

Da li je prije početka radova stručnjak speleolog / arheolog ili pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova s područja speleologije / arheologije pregledao područje demontaže postojećih i postavljanja novih stepenica unutar špilje, kao i rova za postavljanje instalacija, te da li su u skladu s utvrđenim stanjem ishođene upute od nadležnog tijela o načinu daljnjeg postupanja. Da li se svi radovi u špilji izvode isključivo ručno ili ručnim alatom. Da li se tijekom uređenja špilje pazi da ne dolazi do oštećenja sigovina, fosila i drugih sadržaja.








NIP

Inspektori zaštite prirode i zaštite kulturne baštine/ prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju


32


Tijekom izgradnje

Uznemiravanje špiljske faune, ponajprije faune šišmiša koja je osjetljiva u vrijeme hibernacije (zima) i u vrijeme stvaranja porodiljnih kolonija i rađanja mladih (ljeto).

Izvršavaju li se građevinski radovi u ulaznom dijelu špilje u razdoblju od 15.3. do 1.5. Izvode li se građevinski radovi (koji proizvode buku, za koje je potrebno jako osvjetljenje ili je potrebna prisutnost više od pet ljudi) u unutrašnjem dijelu špilje kad šišmiši nisu u hibernaciji (od travnja do kraja listopada), odnosno tijekom mjeseci proljetnih i jesenskih migracija, kad su mladi dovoljno stasali, i to u razdoblju od 15.3. do 1.5., te od 1.9. do 15.11.








NIP

Inspektor zaštite prirode / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju


Narušavanje ambijenta špilje neprikladnim uređenjem.

Da li rasvjetu špilje instalira pravna i/ili fizička osoba ovlaštena za obavljanje poslova svjetlodizajna i svjetlotehnike. Da li su električne instalacije i rasvjetna tijela postavljena izvan dosega vidljivosti sa staze, odnosno da li su zaklonjena tako da se uklope u špiljski ambijent (kamenim materijalom i sl.). Da li je po završetku radova područje zahvata sanirano, radni alati i oprema uklonjeni, a nastali otpad i preostali građevinski materijal razvrstan i zbrinut na za to predviđenom odlagalištu izvan područja Parka.








NIP



33


Tijekom korištenja

Povećane količine komunalnog otpada, te moguće akumuliranje otpada u špilji.

Da li je na platou pred planinarskim domom postavljen dovoljan broj koševa za komunalni otpad, te da li je ugovoreno da lokalno komunalno poduzeće obavlja redoviti odvoz otpada na oporabu ili odlagalište. Da li je ulaz u špilju pod nadzorom /ključem, kako bi se onemogućio svaki nekontrolirani ulazak u navedeni objekt. Da li se provodi redovito održavanje/čišćenje špilje i okolnog prostora, staza za kretanje posjetitelja i pristupnih putova.

Na lokaciji zahvata / službi JU




Tijekom korištenja

Sakupljanje i uznemiravanje špiljske faune, te fizička devastacija sigovina, fosila i arheološke baštine.

Da li se organizirani turistički obilasci Veternice, prema preporuci, obavljaju od travnja do kraja listopada, odnosno da li je u vrijeme hibernacije šišmiša, od studenog do travnja, zabranjeno posjećivanje. Da li je zabranjeno fotografiranje šišmiša, upotreba audio uređaja, kao i stvaranje buke prilikom posjeta kako bi se jedinke što manje uznemiravale.

Na lokaciji zahvata




34


Tijekom korištenja

Promjena stanišnih uvjeta (buka, temperatura, svjetlost) koji za posljedicu mogu imati promjene u brojnosti i vrstama špiljskih organizama.

Da li se provodi sustavni monitoring mikroklimatskih uvjeta, podzemne faune i šišmiša kako bi se mogli pravovremeno korigirati bilo kakvi nepoželjni utjecaji na špiljski ekosustav. Da li je definiran prihvatni kapacitet špilje za posjetitelje . Da li se sukladno tome regulira posjećivanje, odnosno da li je izrađen program/model posjećivanja špilje tako da je broj posjetitelja prilagođen uvjetima špiljskog ekosustava.

Na lokaciji zahvata




Ugrožena sigurnost posjetitelja u špilji u slučaju izvanrednih događaja (potres, nestanak električne energije, odron stijena i dr.)

Da li je izrađen Plan evakuacije i spašavanja iz špilje, odnosno postupanja u izvanrednim situacijama. Da li je izvod iz Plana evakuacije izvješen na vidljivom mjestu unutar špilje. Da li su svim posjetiteljima osigurani zaštitni šljemovi, kao i rezervna rasvjetna sredstva za slučaj prekida rada akumulatora.

Na lokaciji zahvata


Inspektor zaštite na radu / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju

Troškove rada inspekcije snosi nadležno ministarstvo

35


Izvještavanje Zadatak neovisnog nadzornog inženjera je dodatno kontrolirati provođenje mjera zaštite i monitoringa od strane onih koji su ih obavezni provoditi te u formi odgovarajućih izvještaja i informirati Jedinicu za provedbu projekta koja će u svojim redovitim izvještajima informirati Svjetsku banku i opisivati stanje provođenja Planova upravljanja okolišem.

36


6. KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU

Informiranje javnosti i njezino aktivno uključivanje u procese odlučivanja prilikom planiranja izgradnje različitih objekata važan je preduvjet za kvalitetnu zaštitu okoliša te zaštitu interesa lokalnog stanovništva. Iako investitori, projektanti i izrađivači studija o utjecaju na okoliš u svom radu nastoje uvažiti sve okolišne i sociokulturalne značajke, često se zbog prostorne udaljenosti i nedostatnog poznavanja lokalnih prilika može dogoditi da se određeni aspekti previde i ne uključe u završne dokumente. Stoga je i u NIP projektu predviđeno prije finalne realizacije projekata na terenu, Plan upravljanja okolišem predstaviti nadležnim tijelima, nevladinim organizacijama, interesnim skupinama pojedinih struka i lokalnim zajednicama. Cjelokupni NIP potpuno je usklađen s nacionalnim i europskim ciljevima očuvanja prirode i okoliša RH. Okvirnim planom upravljanja okolišem (OPUO) zaključeno je da NIP neće stvoriti nikakve potencijalne značajne i/ili nepovratne učinke. Plan upravljanja okolišem za projekt obnove posjetiteljske infrastrukture špilje Veternice u Parku prirode Medvednica, bit će objavljen na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Javne ustanove „Park prirode Medvednica“. Jedan primjerak kompletne dokumentacije nalazit će se u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za zaštitu prirode, Jedinice za provedbu projekta, Savska 41/20, 10 000 Zagreb, a za slučaj da je nekome onemogućen pristup internetu, i u Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“, na adresi Bliznec 70, 10000

Zagreb, kao i u Planinarskom domu Glavica. Institucije i javnost su pozvane da u roku od dva tjedna od objave iznesu svoje mišljenje na Plan upravljanja okolišem pisanim putem Jedinici za provedbu projekta. Sva pitanja i problemi koji se identificiraju, uključuju se u Plan upravljanja okolišem na način da se sporni dijelovi isprave, a svi identificirani problemi navedu u prilogu dokumentu.

37


7. PRILOZI

PRILOG 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojim se daje dopuštenje Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“ za gradnju zahvata u zaštićenom području za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje

PRILOG 2. Suglasnost Planinarskog saveza Zagreba Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica za izvedbu dijela planiranog zahvata na području platoa planinarskog doma Glavica

38


PRILOG 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojim se daje dopuštenje Javnoj ustanovi „Park prirode Medvednica“ za gradnju zahvata u zaštićenom području za koji nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje

39


40


41


PRILOG 2. Suglasnost Planinarskog saveza Zagreba Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica za izvedbu dijela planiranog zahvata na području platoa planinarskog doma Glavica

plan upravljanja okoliŠem za projekt … · projekt integracije u eu natura 2000 (nip) - plan...

Documents