Virovitičko – podravska županija

PLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA OPĆINU PITOMAČA ZA OPĆINU PITOMAČA ZA OPĆINU PITOMAČA ZA OPĆINU PITOMAČA

prosinac, 2008.

2

SADRŽAJ

1. POLAZNE OSNOVE………………………………………………............ 5 1.1. Zakonodavni okvir……………………………………………………………………………. 5 1.2. Osnovna načela gospodarenja otpadom…………………………………………. 7 1.3. Sudionici u gospodarenju otpadom………………………………………………….. 9 2. OSNOVNI POKAZATELJI U STRUKTURI OPĆINE

PITOMAČA……………………………………………………….............

2.1. Stanovništvo i naselja……………………………………………………………………… 10 2.2. Gospodarstvo……………………………………………………………………………………. 12 2.3. Komunalna infrastruktura………………………………………………………………… 13 3. GOSPODARENJE OTPADOM……………………………………………. 3.1. Planski dokumenti gospodarenja otpadom……………………………………..

13

3.2. Komunalni otpad…………………………………………………………… 14 3.2.1. Procijenjene količine odloženog otpada…………………………………………… 15 3.2.2. Postojeći način sakupljanja otpada………………………………………………….. 15 3.2.3. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog otpada………. 16 3.2.4.1. Postojeće odlagalište komunalnog otpada………………………………………. 16 3.2.4.2. Mjere zaštite podzemnih voda…………………………………………………………. 19 3.2.4.3. Mjere zaštite okoliša…………………………………………………………………………. 20 3.2.4.4. Vijek trajanja odlagališta………………………………………………………………….. 20 3.2.5. Naknada vlasnicima nekretnina u blizini odlagališta………………………. 20 3.2.6. Novo odlagalište otpada…………………………………………………………………… 21 3.2.7. Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta………………… 21 3.2.7.1. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom

onečišćenog tla…………………………………………………………………………………. 22

3.2.7.2. Izvor i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije………………… 22 3.2.8. Komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. ……………………………… 23 3.2.9. Izbjegavanje nastajanja otpada u kućanstvu………………………………….. 24 3.2.10. Planirane aktivnosti u postupanju s komunalnim otpadom……………

26

3.3. Neopasni otpad…………………………………………………………….. 26 3.3.1. Djelatnosti na području općine koje stvaraju neopasni otpad………… 26 3.3.2. Količine neopasnog otpada po tvrtkama…………………………………………. 27 3.3.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada………………………………………………………. 27 3.3.4. Izbjegavanje otpada u industriji i obrtu………………………………………….. 28 3.3.5. Izbjegavanje otpada u trgovini………………………………………................ 30 3.3.6. Planirane aktivnosti u postupanju s neopasnim otpadom……………...

31

3.4. Opasni otpad………………………………………………………………… 32 3.4.1. Djelatnosti koje stvaraju opasni otpad……………………………………………. 32 3.4.2. Zbrinjavanje opasnog otpada…………………………………………………………..

33

3.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova…………………………………….. 33 3.5.1. Evidentiranje otpada…………………………………………………..................... 34 3.5.2. Vrste i količine otpada………………………………………………………………………. 34 3.5.3. Zbrinjavanje otpada…………………………………………………………………………. 34 3.5.4. Prijedlog mjera zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova………. 35 4. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM………………………………… 36 5. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM………………………………….. 36 6. SMJERNICE U KONCEPTU ZBRINJAVANJA OTPADOM…………. 37 7. VREMENSKO PLANIRANJE POJEDINIH AKTIVNOSTI………….. 38 8. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM…… 39 9. CIJENE SAKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA……………………….. 39 10. ZAKLJUČAK……………………………………………………….............. 40

3

11. PRILOZI………………………………………………………………………. 12. POPIS KRATICA……………………………………………………………. 13. LITERATURA………………………………………………………………….

4

UVOD Plan gospodarenja otpadom je planski dokument, a njegova izrada obvezna je prema članku 7. Zakona o otpadu (NN,broj 8/04). Donosi se za razdoblje od osam godina. Plan gospodarenja otpadom za općinu mora biti usklađen sa Županijskim planom gospodarenja otpadom, a on sa Strategijom zaštite okoliša i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Obrađeni podaci dobiveni su iz Registra onečišćavanja okoliša, koji vodi Županijski upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša, Općine Pitomača i komunalne tvrtke Komunalno Pitomača d.o.o., koja obavlja poslove prikupljanja i odlaganja otpada na području općine.

Plan gospodarenja otpadom za Općinu Pitomača izradio je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša u Virovitičko – podravskoj županiji (stručni dio Zlata Karlović, dipl. inž. bio., a grafičke obrade Slobodanka Janeš, dipl. inž. geot. - Zavod za prostorno uređenje).

5

1. POLAZNE OSNOVE Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i stoga što se propisi kojima se utvrđuje gospodarenje otpadom ne provode u cijelosti. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne promjene, poprimiti velike razmjere. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša, kao što su voda, zrak, tlo i klima, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode, koje su glavni izvor vode za piće i temeljni nacionalni resurs. Potencijalno najveće štetno djelovanje može izazvati otpad, uključujući i opasni otpad, koji se gomila kod proizvođača otpada, zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje. Otpad se sve manje promatra kao nešto nepoželjno, dakle ono čega se treba riješiti. S ekonomskog gledišta otpad može predstavljati korisnu sirovinu čija se svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, metal, plastika), a odgovarajućom preradom može se iskoristiti i u energetske svrhe. Unatoč tome, svakodnevno treba poduzimati aktivnosti za smanjenje količine otpada (povratna ambalaža, recikliranje otpada, kompostiranje biorazgradivog otpada i sl.).

1.1. Zakonodavni okvir Temelj za gospodarenje otpadom uspostavljen je tijekom zadnjih desetak godina. Zakoni koji reguliraju ovu problematiku su:

� Zakon o otpadu � Zakon o zaštiti okoliša � Zakon o zraku � Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost � Zakon o prostornom uređenju � Zakon o komunalnom gospodarstvu � Zakon o ratifikaciji Baselske konvencije � Kyoto-protokol o klimatskim promjenama � Montrealski protokol � Stockholmska konvencija Osim njih, pojedine aspekte gospodarenja otpadom uređuju i drugi sektorski propisi:

6

1. Pravilnik o Registru onečišćenja okoliša 2. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš 3. Uredba o studiji utjecaja na okoliš 4. Zakon o vodama 5. Zakon o zaštiti prirode 6. Zakon o komunalnim djelatnostima 7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 8. Zakon o prijevozu opasnih tvari 9. Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu 10.Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu 11.Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama 12. Zakon o prometu otrova 13.Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku namjenu 14.Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima 15.Zakon o zaštiti od požara 16.Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Zakon o otpadu je strateški dokument u području gospodarenja otpadom. Zakonom o otpadu uređuju se:

a. načela i ciljevi gospodarenja otpadom b. planski dokumenti c. nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem

otpadom d. troškovi gospodarenja otpadom e. informacijski sustav f. uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje

otpadom g. način obavljanja djelatnosti h. prekogranični promet otpadom i. koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Do stupanja na snagu Zakona o otpadu nije bilo moguće pratiti nastajanje otpada ni postupanje s otpadom. Da bi se to omogućilo, Zakonom je propisana obveza vođenja podataka o otpadu (očevidnik) i dostava tih podataka nadležnim tijelima za obavljanje poslova zaštite okoliša. Izradom dokumentacije, tj. vođenjem očevidnika, otpad se prati od proizvođača do obrađivača. Tako prikupljeni podaci služe i za potrebe registra o vrstama otpada, koji je sastavni dio Registra onečišćavanja okoliša i omogućavaju inspekciji zaštite okoliša lakšu kontrolu postupanja s otpadom. Iako Zakon o otpadu sustavno definira obveze i odgovornosti pri postupanju s otpadom, primjena sustava u praksi ne može započeti bez konkretnih provedbenih detalja (izgled propisanih obrazaca, načina označavanja

7

pojedinih vrsta otpada, propisanih metoda za ispitivanje fizikalno-kemijskih svojstava, do institucija koje su ovlaštene za davanje takvih usluga). Sve to regulirano je podzakonskim aktima vezanim uz navedenu problematiku: Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, Uredba o postupanju s opasnim otpadom, Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite, i dr. Zakonodavno-regulacijski okvir gospodarenja otpadom nije uspješno nametnut, pa je nadzor nad gospodarenjem otpadom još uvijek manjkav. Sadašnje stanje velikim dijelom je posljedica neprovođenja propisa i nedostatka financijskih sredstava.

1.2. Osnovna načela gospodarenja otpadom Prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima Plan gospodarenja otpadom uređuje njegovo gospodarenje od mjesta nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, izbjegne nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu i da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Hijerarhija gospodarenja otpadom:

� prioritet je izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje njegovih opasnih svojstava

� ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti-reciklirati i oporabiti

� otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš

Korištenje najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost Emisije u okoliš, propisane posebnim propisima, iz postrojenja za obradu otpada i odlagališta otpada moraju se umanjiti, koliko je to moguće, na tehnički i gospodarski najučinkovitiji način. Odgovornost proizvođača Proizvođač proizvoda od kojeg potječe otpad, podmiruje sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada i financijski je odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera, zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad.

8

Onečišćivač plaća Oni koji onečišćavaju okoliš moraju podmirivati puni trošak za zbrinjavanje otpada, poduzimanje preventivnih mjera i uklanjanje šteta koje prouzroče svojim djelovanjem. Pravo na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu Pristup informacijama uključuje nekoliko ciljeva:

� provođenje istraživanja i ispitivanja na području grada o obaviještenosti, stavovima i tehno-ekonomskim mogućnostima u gospodarenju otpadom

� postizanje obaviještenosti građana i ukupne javnosti o sustavu gospodarenja otpadom i uspostavljanja programa edukacije u svezi s tim

� motiviranje i stimuliranje osoba, kućanstava, tvrtki i raznih institucija u smislu postojanja aktivnih sudionika u izbjegavanju nastajanja otpada i drugim segmentima sustava gospodarenja otpadom

� stvaranje nove, dobre klime u kojoj javnost prepoznaje svoju ulogu i aktivno i konstruktivno sudjeluje.

RAD S JAVNOŠĆU

EDUKACIJA INFORMIRANJE

ŠKOLE JAVNE TRIBINE SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA

OKRUGLI STOL IZLOŽBE TV, RADIO ZELENI TISAK TELEFON PLAKATI

Ako je javnost uključena od samog početka u proces odlučivanja u sustavu gospodarenja otpadom, mnogi zahtjevi mogu se riješiti ranije, pri planiranju nekakvih aktivnosti, kada je promjene lakše ostvariti, a ne kasnije kada i manje promjene mogu zahtijevati veća novčana sredstva i dodatno vrijeme. Čak i kada se javnost ne slaže sa konačnom odlukom, vjerojatnije je da će razumjeti zašto je odluka donesena na taj način i neće joj se protiviti. Iako uključenje javnosti u procese odlučivanja može na kraći rok produžiti odlučivanje, ono na duži rok može uštedjeti dragocjeno vrijeme i novčana sredstva i izbjeći dugotrajne i mučne sukobe nakon što je odluka donesena.

9

Uloga odgoja i obrazovanja Između eko-edukacije i eko-kulture postoji uzajamni odnos s uzročno- posljedičnim vezama. Ekološkom edukacijom moguće je stjecanje ekoloških znanja s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. U konačnici, obrazovanje i komunikacija s javnošću trebaju rezultirati dobrom klimom i ozračjem, u kojem će, s jedne strane oni koji kreiraju današnjicu, ali i sutrašnjicu, lakše i brže donositi kvalitetne razvojne odluke glede gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, a s druge strane, u kojem će žitelji grada steći nova znanja i tako obogaćeni djelotvorno sudjelovati u procesima odlučivanja.

1.3. Sudionici u gospodarenju otpadom Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave: nacionalna, regionalna, lokalna i mjesna, gotovo sva područja gospodarstva, proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života i uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika.

DRŽAVA

ŽUPANIJA

GRAD

KOMUNALNA TVRTKA KONCESIONAR

PROIZVOĐAČI OTPADA

TVRTKE KUĆANSTVA

10

2. OSNOVNI POKAZATELJI U STRUKTURI OPĆINE PITOMAČA

2.1. Stanovništvo i naselja

Općina Pitomača nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije i jedna je od većih općina na našem području. Ima površinu od 158,14 km2, što predstavlja 7,82 % površine županije. Broj stanovnika prema popisu iz 2001. god. je 10.465, gustoća naseljenosti je 66 st/km2. U općini ima dvanaest naselja: Pitomača, Dinjevac, Grabrovnica, Kladare, Križnica, Mala Črešnjevica, Otrovanec, Sedlarica, Stari Gradac, Starogradački Marof, Turnašica i Velika Črešnjevica. Sjedište općine je naselje Pitomača. Tablica br. 1. Stanovništvo i naselja

naselje broj stanovnika

površina (km2) gustoća (st./km2)

Pitomača 5.942 46,56 123 Dinjevac 491 7,21 68 Grabrovnica 467 7,62 61 Kladare 523 6,08 86 Križnica 123 12,71 10 Mala Črešnjevica 207 12,91 16 Otrovanec 648 5,93 109 Sedlarica 377 16,43 23 Stari Gradac 725 14,21 51 Starogradački Marof 256 8,23 31 Turnašica 394 6,55 60 Velika Črešnjevica 542 13,70 40 UKUPNO 10.465 158,14 66

Izvor podataka: Prostorni plan uređenja općine Pitomača, 2002. godina

11

Grafikon br.1. Ukupni broj stanovnika po naseljima, Popis stanovnika 2001. god.

Pitomača

Dinjevac

Grabrovnica

Kladare

Križnica

M. Črešnje.

Otrovanec

Sedlarica

S. Gradac

St. Marof

Turnašica

V. Črešnje.

Grafikon br. 2. Grafički prikaz broja kućanstava koji podliježu sakupljanju otpada koje vrši „Komunalno Pitomača“ d.o.o.

ukupan brojkućanstava

brojkućanstava odkojih sesakuplja otpad

Napomena: Organizirani odvoz kućnog otpada obvezan je na cijelom području mjesta Pitomača, dok se u ostalim naseljima odvoz kućnog otpada provodi u skladu sa odlukom mjesnog odbora.

Broj stanovnika prema popisu iz 2001. god u odnosu na 1991. godinu, opao je, ali količina otpada koju stvara svako kućanstvo nije se smanjila, jer se standard življenja zadnjih nekoliko godina povisio, a samim tim povećana je i količina otpada koja nastaje u pojedinom kućanstvu.

12

2.2. Gospodarstvo

Na području općine značajniji gospodarski subjekti su:

1. JAN SPIDER d.o.o. (sakupljanje ljekovitog bilja i proizvodnja pripravaka od ljekovitog bilja)

2. BETATIM d.o.o. 3. AGROMES d.o.o. 4. MESOPRERADA d.o.o. 5. BRAĆA PIVAC d.o.o. 6. HRVATSKI DUHANI d.d. 7. ALUFERIT GRAĐENJE d.o.o. 8. CROMING d.o.o. 9. DRVOGRAĐENJE d.o.o.

Iz popisa Registra obrtnika (2008. god.) na području općine djeluje oko 200 aktivnih obrta, od kojih su najistaknutiji:

1. KLESAR vl.D. Pankazs (izrada nadgrobnih spomenika) 2. KLESAR vl. Ivan Majstor (izrada nadgrobnih spomenika) 3. DJETLIĆ vl. Z. Lovreković (obrada i prerada drveta) 4. ALUFERIT vl. D. Đakić (metalsko-instalacijski obrt) 5. BRAVAR vl. Dragutin Lovrenčec (bravarija) 6. BETON vl.P. Lovreković (izrada betonske galanterije) 7. LA–KI vl. N. Tržić (završni radovi u graditeljstvu) 8. GRAĐEVINSKI OBRT HRVOIĆ vl. I Hrvoić (završni radovi u

graditeljstvu) 9. SITOTISAK No2 vl. M.Vukčević (tiskarski obrt)

Od javnih poduzeća djeluju:

1. KOMUNALNO PITOMAČA d.o.o. (vodovod, kanalizacija, odlaganje otpada, održavanje javnih površina i groblja)

2. T-Mobile Hrvatska d.o.o. 3. Hrvatske šume d.d. Šumarija Pitomača 4. Hrvatska pošta d.d.

Na području općine djeluju i trgovački lanci: KTC d.o.o, Plodine d.o.o., Konzum d.d. i dr. Količina otpada koja nastaje u proizvodnim procesima godinama je rasla, ali zadnjih godina količina stagnira, zbog stečaja mnogih tvrtki, smanjenja opsega proizvodnje i uvođenja selektivnog sakupljanja otpada koji se dijelom vraća u proizvodni proces.

13

2.3. Komunalna infrastruktura Prostorom općine dominira podravski prometni koridor. Uz njega su se razvila i veća naselja, dok su rubna područja uz rijeku Dravu stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz prometnicu D-2 (državnu cestu), koja nije uređena i opremljena za takav intenzivni promet. Prostorom općine prolazi trasa željezničke pruge I reda u smjeru istok – zapad, Varaždin – Koprivnica – Osijek – Dalj. Što se tiče vodovoopskrbe i odvodnje, vodovodna mreža postoji u naseljima Pitomača, Otrovanec i dijelom u naselju Kladare i Stari Gradac. Dužina vodovodne mreže je oko 73 km i na nju je priključeno 226 korisnika. Za sva ostala naselja u općini postoji građevinska dozvola za izgradnju sustava. Vodoopskrba u tim naseljima riješena je preko uličnih hidroforskih sustava. Dužina mreže odvodnje je 9 km i na nju je priključeno 426 korisnika. Distribucijska elektro mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva cijelo područje općine. Mjerno – redukcijske stanice plinoopskrbe smještene su u Pitomači i Đolti. U Đolti MRS izvedena je za priključenje velikih gospodarskih potrošača direktno na magistralnu mrežu veledistributera, dok je od MRS u Pitomači razvod obuhvatio široku potrošnju. Priključak na plin imaju sva naselja u općini, osim naselja Starogradački Marof i Križnica. Prikupljanje i odvoz otpada sa područja općine vrši komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćena su sva naselja osim prekodravskog naselja Križnica. 3. GOSPODARENJE OTPADOM 3.1. Planski dokumenti gospodarenja otpadom

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 3. Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom 4. Gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom 5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

14

Članak 7. stavak 2 Zakona o otpadu (NN, broj 178/04) propisuje da Planovi gospodarenja otpadom županija i gradova/općina, moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Plan gospodarenja otpadom za općinu donosi općinsko vijeće, a nadležno općinsko tijelo nadzire provedbu plana. Poglavarstvo općine dužno je jedanput godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u službenom glasilu općine.

3.2. Komunalni otpad Prema Zakonu o otpadu, komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovorne su jedinice lokalne samouprave, a poglavarstvo, odnosno vijeće gradova/općina, dužna su osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom (članak 15. Zakona o otpadu, NN 178/04). Budući da se tijekom prošlog razdoblja nije obavljalo razvrstavanje (selekcija) otpada, odnosno utvrđivanje sastava otpada pri njegovom nastanku, ne može se dobiti uvid u njegovu vrstu i sastav. Makroskopskim pregledom otpada na odlagalištu, utvrđeno je da u komunalnom otpadu prevladava papir, karton, plastika, tekstil, kuhinjski i biootpad, metal, staklo, guma i dr. Kvalitativna i kvantitativna svojstva komunalnog otpada variraju zavisno od okruženja u kojem nastaju, kao i mnogim drugim faktorima, kao što su životni standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i sl.

15

3.2.1. Procijenjene količine odloženog otpada na odlagalištu Klisa Na temelju podataka tvrtke „Komunalno Pitomača“ d.o.o. kapacitet odlagališta je oko 20.000 m3. Do sada je odloženo na odlagalište 14.000 m3

otpada. Godišnje se odloži oko 1.300 t otpada. Uz prosječno 1.434 kućanstava obuhvaćenih odvozom otpada (4.076 stanovnika), proizlazi da je na području općine proteklih 20 godina nastajalo cca 0,24 kg otpada po stanovniku dnevno. Međutim, s porastom standarda može se očekivati znatni porast količine nastalog otpada. Uz prosječno 0,6 kg otpada po stanovniku dnevno i uz predviđenih 10.000 stanovnika obuhvaćenih odvozom otpada, proizlazi da će uskoro nastajati 2.190 t otpada godišnje 3.2.2. Postojeći način sakupljanja otpada Sakupljanje i odvoz otpada vrši komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. Odvozom otpada obuhvaćeno je 1.434 kućanstava i 117 pravnih subjekata. Organizirani odvoz kućnog otpada obvezan je na cijelom području mjesta Pitomača, dok se u ostalim naseljima odvoz kućnog otpada provodi u skladu Odluci mjesnog odbora. Odvoz otpada s područja općine na odlagalište, odvija se jedanputa tjedno. Tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. tijekom 2007. god. nabavila je za sve korisnike usluga (1.500 kom.) kante volumena 120 l za kućanstva i 39 spremnika volumena 1.100 l za odlaganje otpada namijenjenih zgradama kolektivnog stanovanja, školama, grobljima, javnim površinama itd. Iste godine nabavljeni su i spremnici za odvojeno sakupljanje papira, stakla i plastike, tako da su formirani eko otoci, kojih ima ukupno 12 i postavljeni su u svako naselje općine po jedan. Ovako selektivno prikupljeni otpad zbrinjava se preko tvrtki: Unijapapir i Unija Nova na temelju potpisanih ugovora. Dinamika pražnjenja spremnika obavlja se kada se spremnik napuni, prema pozivu komunalne tvrtke. Glomazni metalni otpad odvozi tvrtka Ekos iz Bjelovara, do dva puta godišnje.

16

Tablica br. 3. Položaj eko-otoka na području općine rb Lokacija Napomena 1. Dinjevac kod područne škole 2. Grabrovnica kod društvenog doma 3. Velika Črešnjevica kod područne škole 4. Mala Črešnjevica kod područne škole 5. Sedlarica kod društvenog doma 6. Turnašica kod društvenog doma 7. Otrovanec kod područne škole 8. Starogradački Marof kod društvenog doma 9. Stari Gradac kod područne škole 10. Kladare kod područne škole 11. Pitomača kod osnovne škole 12. Križnica Izvor podataka: Komunalno Pitomača d.o.o. (2008. god.)

Neopasni (proizvodni) otpad koji se pojavljuje u tijeku proizvodnih procesa u tvrtkama na području općine, također, odvozi se na postojeće odlagalište otpada Klisa. Neopasni (proizvodni) otpad do odlagališta odvozi komunalna tvrtka ili sami gospodarski subjekti. Usluga prikupljanja i odvoza otpada naplaćuje se:

- prema brojevima članova kućanstva - u gospodarstvu prema broju zaposlenih

3.2.3. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog otpada Upravljanje odlagalištem komunalnog otpada, povjereno je komunalnoj tvrtki Komunalno Pitomača d.o.o. iz Pitomače. Nadzor odlagališta obavlja inspekcija zaštite okoliša, a po potrebi i druge inspekcijske službe (sanitarna, vodopravna,…). 3.2.4. Postojeće odlagalište komunalnog otpada Otpad se na odlagalište „Klisa“ dovozi od 1980. god. a od prosinca 1994. godine odlagalište otpada „Klisa“ je službeno odlagalište za područje općine Pitomača. Odlagalište je smješteno na česticama 777, 779, 780, k.o. Otrovanec i česticama 812/2, 813, 816/1, i 811 k.o. Pitomača.

17

Površina odlagališta je cca 10.000 m2 i nalazi se na sjecištu nerazvrstanih cesta: Otrovanec, Turnašica i Stari Gradac, udaljeno 3,5 km južno od centra naselja Pitomače. Prvi objekti od odlagališta nalaze se na udaljenosti od 2 km. Odlagalište je izvan granica vodozaštitnog pojasa, udaljeno 3,2 km od vodocrpilišta, smješteno u manjoj depresiji, okruženo šumom i oranicama.

Slika br 1. Pristupna cesta odlagalištu otpada „Klisa“

Odlagalište nije ograđeno, nema čuvarsku službu, pa se shodno tome ne vodi niti evidencija o vrsti i količini otpada na odlagalištu. Količine otpada se procjenjuju na temelju kapaciteta kamiona smećara koji dovozi otpad. Dovezeni otpad na odlagalište se razgrče i sabija jedanputa u 14 dana i nakon toga se prekriva inertnim materijalom, kako bi se spriječilo raznošenje otpada vjetrom i onemogućio pristup glodavcima i pticama. Strane odlagališta koje nisu otvorene prema uređenom tvrdom pristupnom putu su zaštićene vatro zaštitnim nasipima.

18

Slika br.2. Odlagalište otpada „Klisa“

Kapacitet odlagališta je 20.000 m3, a do sada je odloženo oko 14.000 m3 otpada. Godišnje se odloži oko 1.300 t komunalnog i neopasnog otpada, sakupljenog preko komunalne tvrtke, dok manji dio otpada na odlagalište dovezu i sami građani. Cijelo područje općine pokriveno je organiziranim odvozom otpada, osim prekodravskog naselja Križnice. U travnju 2008. god. izrađen je Program sanacije odlagališta otpada „Klisa“ (izrađivači: Croming d.o.o.Pitomača, Geosoft d.o.o. Orahovica i Eko-monitoring d.o.o. Varaždin), na koji je dobivena potrebna suglasnost, a sredstva će se osigurati uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U okviru priprema za projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom, općina Pitomača uključena je na sljedeći način : 1. U kolovozu 2008. god. općina je potpisala ugovor sa županijom o

izgradnji i korištenju Županijskog centra za gospodarenje otpadom, u kojem ugovorne stranke daju svoju suglasnost za sufinanciranja troškova izgradnje. Vlasnička struktura ŽCGO utvrditi će se razmjerno ulaganju, odnosno učešću u sufinanciranju u izgradnji ugovorenih strana (JLS) koje iskažu interes za sudjelovanje u temeljnom kapitalu ŽCGO.

19

2. Osigurati sredstva u proračunu općine za sufinanciranje projekta, sukladno potpisanom ugovoru sa županijom.

Na postojećem odlagalištu „Klisa“, ovim Planom predviđa se slijedeće:

1. Omogućiti odlaganje otpada na postojećoj lokaciji „Klisa“ do uspostave županijskog centara za gospodarenje otpadom, sukladno donesenom Programu sanacije odlagališta (Croming d.o.o. Pitomača i Eko – monitoring d.o.o. Varaždin od travnja 2008.)

2. Izvršiti istražne radove na lokaciji postojećeg odlagališta Klisa, kako bi

se utvrdila dubina otpada u depresiji, propusnost tla, razina podzemne vode itd. u svrhu sanacije.

3. Izvršiti sanaciju odlagališta na način da otpad ostane na lokaciji. On će

se presložiti i formirati tako, da svojim oblikom i dimenzijama neće odudarati od topografskog izgleda okolice. Novo tijelo odlagališta prekriti završnim brtvenim slojem, kako bi se spriječio kontakt sa oborinskim vodama. (Sukladno donesenom Programu sanacije, Croming d.o.o., Eko – monitoring d.o.o. Varaždin, travanj, 2008.),

4. Planirati izgradnju reciklažnog dvorišta, transfer-stanice i skladišta

opasnog otpada na lokaciji Klisa, koje će biti u sustavu uspostave projekta županijskog centra za gospodarenje otpadom.

5. Izraditi projektnu dokumentaciju i prikupiti potrebne dozvole za

reciklažno dvorište i transfer stanicu, te skladište opasnog otpada (vremenski okvir: cca 2012 - 2013 godina, odnosno do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpada).

3.2.4.1. Mjere zaštite podzemnih voda U svrhu zaštite podzemnih voda na odlagalištu nakon sanacije treba provoditi slijedeće:

� radi kontrole mogućih utjecaja i mjera zaštite, treba 4 puta godišnje uzimati uzorke vode iz pijezometara i slati ih na analizu u ovlašteni laboratorij

� vršiti analizu procjednih voda odlagališta svaka tri mjeseca � kontrolu oborinskih voda na svakom ispustu iz obodinskog kanala,

vršiti jedan puta godišnje.

20

3.2.4.2. Mjere zaštite okoliša

Na odlagalištu otpada ne vodi se očevidnik o vrsti i količini odloženog otpada, nije organizirana čuvarska služba, a ulaz na odlagalište je omogućen tijekom cijelog dana bez kontrole dovezenog otpada, budući da odlagalište nije ograđeno. U svrhu provođenja mjera zaštite okoliša na odlagalištu otpada, nakon njegove sanacije, redovito je potrebno provoditi sljedeće aktivnosti:

� svakodnevno kontrolirati vrstu, količinu i sastav otpada na ulazu u odlagalište i o tome voditi očevidnik,

� odloženi otpad nakon širenja i zbijanja dnevno prekrivati inertnim materijalom, kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa, raznošenja otpada putem vjetra, i spriječilo pristup pticama i glodavcima,

� kontrolirati emisiju plinova (metan, ugljik IV oksid, sumporovodik, kisik i vodik) svaka tri mjeseca,

� provoditi redovito deratizaciju od strane ovlaštene tvrtke za te poslove, kako bi se spriječila pojava glodavaca,

� na odlagalištu postaviti protupožarne aparate, � na odlagalištu postaviti na vidljivo mjesto Plan u slučaju izvanrednog

događaja, koji se treba provoditi u slučaju akcidentnih situacija (požar, eksplozija…).

Provedba svih mjera zaštite okoliša obveza je komunalne tvrtke

Komunalno Pitomača d.o.o. koje upravlja odlagalištem otpada Klisa.

3.2.4.3. Vijek trajanja odlagališta

Postojeće odlagalište, sukladno Programu sanacije odlagališta Klisa u općini Pitomača, koji je napravljen u travnju 2008. god. ostat će u funkciji do uspostave rada županijskog centra za gospodarenje otpadom (planirano do 2013 god.). 3.2.5. Naknada vlasnicima nekretnina u blizini odlagališta Prema Zakonu o otpadu, vlasnik zakonito izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine, koja se nalazi na udaljenosti do 500 m od građevine namijenjene zbrinjavanju otpada, ima pravo na novčanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine, uz uvjet da je nekretninu stekao prije početka gradnje građevine namijenjene zbrinjavanju otpada.

21

Obveznik plaćanja naknade je vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na građevini namijenjenoj zbrinjavanju otpada. Uvidom na terenu i u zemljišno - knjižne i katastarske dokumente, utvrđeno je da na spomenutoj udaljenosti uz odlagalište „Klisa“ nema izgrađenih stambenih, poslovnih, niti gospodarskih građevina. 3.2.6. Novo odlagalište otpada Prostornim planom Virovitičko-podravske županije predviđene su tri potencijalne lokacije za budući Županijski centar za gospodarenje otpadom u kojem će se zbrinjavati otpad sa cijelog područja županije. Predložene su sljedeće lokacije: Jasenaš na području Grada Virovitice, Dabrovica, na području općine Suhopolje, i Lukavac, na području grada Slatine. Slijedom novoga pristupa odlaganju otpada (ŽCGO) i izradom Programa sanacije odlagališta otpada Klisa, travanj 2008. god., potrebno je razmotriti mogućnost i odlučiti o izgradnji reciklažnog dvorišta i transfer-stanice, kao i sakupljališta opasnog otpada u okviru postojećeg saniranog odlagališta. Paralelno s izradom projektne dokumentacije za županijski centar za gospodarenje otpadom, treba vršiti radnje za pripremu dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta, transfer-stanice i sakupljališta opasnog otpada za područje općine. 3.2.7. Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta Na području općine postoji šest «divljih» odlagališta otpada koja su planirana za sanaciju i zatvaranje, i to:

1. Velika Črešnjevica k.č.br.43/4, 43/5 i 43/6 k.o. M. Črešnjevica 2. Mala Črešnjevica k.č. br. 43/4, 43/5, 43/6 k.o. M. Črešnjevica 3. Dinjevac k.č.br. 443/39 k.o. Dinjevac 4. Križnica k.č.br. 7853/41 i 7853/42 k.o. Križnica 5. Grabrovnica k.č.br. 245/2 i 286/1 k.o. Grabrovnica 6. Stari Gradac k.č.br. 793/55 k.o. Stari Gradac

U nekoliko slučajeva (Velika i Mala Črešnjevica) provedena je sanacija, međutim, odlaganje otpada, iako manjeg opsega, ponovno je nastavljeno, tako da je potrebno dovršiti sanaciju i poduzeti mjere koje će onemogućiti novu pojavu divljih odlagališta (inspekcijska služba).

22

3.2.7.1. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla

Pri utvrđivanju redoslijeda sanacije „divljih“ odlagališta i otpadom onečišćenog tla, u obzir se treba uzimati površina onečišćenog područja, količina odloženog otpada, lokacija odlagališta (blizina naselja, vodotoka, prometnice i dr.). Sanacija će se obavljati slijedećim redoslijedom:

• Dinjevac • Grabrovnica • Križnica • Stari Gradac • Velika Črešnjevica • Mala Črešnjevica

Nakon izvršene sanacije postaviti natpise sa zabranom odlaganja otpada, obavljati kontrolu o provođenju zabrane i u slučaju ponovnog odlaganja otpada, pokrenuti prekršajni postupak protiv počinitelja, sukladno zakonskim ovlastima. 3.2.7.2. Izvor i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije Sanacija divljih odlagališta i otpadom onečišćenog tla financirat će se iz proračuna općine i drugih donatorskih sredstava, sukladno Zakonu o otpadu. Sanaciju će obaviti komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. Okvirna procjena jedinične cijene sanacije kreće se oko 200 kn/m3 otpada. Cijena uključuje sve radnje tijekom sanacije (čišćenje raslinja, otkopavanje otpada, sakupljanje, utovar i odvoz otpada do službenog odlagališta „Klisa“ poravnavanje terena, itd). U proračunu općine za 2008. godinu planirana sredstva vezana za gospodarenje otpadom su sljedeća:

� sanacija „divljih“ odlagališta otpada………………………… 250.000,00 kn � sanacije postojećeg službenog odlagališta otpada (projektna

dokumentacija)……………………………………………………….……181.000,00 kn (ostatak sredstava – 3.000.000,00 kn, za sanaciju službenog odlagališta, osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i općina u omjeru 40 % : 60 %)

23

3.2.8. Komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. Komunalna tvrtka „Komunalno Pitomača“ d.o.o. registrirana je za opskrbu vodom, održavanje tržnice, groblja, obavljanje djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog i neopasnog otpada, održavanje javnih površina……..

Slika br. 3. Poslovni prostor komunalne tvrtke Komunalno Pitomača d.o.o.

Tvrtki je izdana je privremena dozvola za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom, u Uredu državne uprave Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, klasa: UP/I-351-01/07-01/6, urbroj: 2189-03-1/2-07-3, od 31. prosinca 2007. godine. Na poslovima sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada radi osam djelatnika, koji redovito vrše potrebne liječničke preglede i cijepljenja protiv infektivnih bolesti. Svi su osposobljeni za obavljanje ove djelatnosti. Za obavljanje poslova sakupljanja i odvoza otpada postoji slijedeća oprema:

• MAN – teretno vozilo , sa mogućnošću nadogradnje 16 m3 • TRAKTOR –marke Torpedo sa ralicom (za razgrtanje otpada na

odlagalištu)

24

Slika br.4. Vozilo za odvoz otpada

3.2.9. Izbjegavanje nastajanja otpada u kućanstvu Izbjegavanje nastajanja otpada u kućanstvu odraz je ekološke svijesti svakog pojedinca, bez obzira na životnu dob. Izbjegavanje nastajanja otpada u kućanstvu u uskoj je svezi s proizvodima koji se svakodnevno koriste za prehrambene, higijenske, i druge potrebe suvremenog čovjeka. Ponuda proizvodnje i trgovine treba biti okrenuta proizvodima s minimalnim količinama otpada (ambalažni otpad). Proizvode s velikom količinom ambalaže može se zamijeniti ponudom robe koja će biti siromašna u ambalaži. Tu nastaje problem, jer izgled ambalaže prodaje proizvod, bez obzira na to što je takav proizvod skuplji, lijepa ambalaža privlači kupca, a time je i dobit trgovine veća. Ovakvim načinom prodaje industrija i trgovina neće sebi postaviti za cilj zaštitu okoliša. Kako stanovništvo postaje ekološki svjesnije, tako će zahtijevati proizvode s ambalažom koja će zadovoljavati ekološke standarde, a time će indirektno utjecati na trgovinu i proizvodnju. Prvi i osnovni korak pri smanjenju količine otpada je razvrstavanje otpada prema vrsti: ambalažni (papir, staklo, metal), biorazgradivi (ostaci hrane), i otpad koji se ne može više preraditi-reciklirati ili kompostirati, nego kao takav mora završiti na odlagalištu. Ovakav način postupanja s otpadom u kućanstvu traži visoku ekološku svijest pojedinca, a od komunalnih službi reorganizaciju i osiguravanje prikupljanja i plasmana sekundarnih sirovina i postojanje kompostane za biorazgradivi otpad.

25

Osnovni preduvjet smanjenja količine otpada u kućanstvu je pravilno razvrstavanje (selekcija) otpada, kako bi se smanjila količina otpada koja završava na odlagalištu. Razvrstavanje otpada omogućava veću kontrolu toka otpada i njegovo bolje iskorištavanje, ali ujedno traži veliku ekološku svijest i odgovornost svakog pojedinca. Da bi selekcija otpada bila što uspješnija, preporučuju se sljedeće mjere za smanjenje količine otpada:

− prednost povratnim bocama i bocama uz kauciju, u odnosu na nepovratne boce, limenke za piće, tetrapak i sl.

− mala pakiranja zamijeniti većim − zamjena robe koja ima nepotrebni višak ambalaže, robom koja ima

siromašnu ambalažu − višak ambalaže ostavljati u trgovini u predviđene spremnike − prednost svježim namirnicama prema pakiranom voću, povrću i

mesu, tj. izbjegavati konzerve i smrznute namirnice − korištenje košara umjesto plastičnih vrećica − korištenje ambalaže koja se može iznova puniti − isticanje cijene ambalaže.

Selekcija otpada ne samo da traži veliku ekološku svijest svakog pojedinca, nego istodobno traži i određena financijska sredstva pojedinog kućanstva da bi se uspješno provodila. Na mjestu nastanka otpada potrebno je osigurati odvojene spremnike za pojedine vrste otpada, a isto tako osigurati i mjesto za te spremnike, što podrazumijeva i veći angažman prigodom odlaganja otpada na mjestu njegova nastanka, tj. u samom kućanstvu. Poseban problem predstavljaju opasne i štetne tvari u kućnom otpadu. Izbjegavanje štetnih tvari u otpadu ne mora značiti da će se zbog toga smanjiti i količina otpada. Svrha i cilj toga je da se smanji sadržaj opasnih tvari u otpadu i tako olakša prerada otpada. Štetne tvari sadržane su u sljedećem otpadu: baterije, sredstva za zaštitu bilja i uništavanje štetočinja, kućne kemikalije, lijekovi, sredstva za čišćenje, itd. Za motivaciju građana za izbjegavanje produkata sa štetnim tvarima, potrebno je uložiti više truda na informacijama o opasnostima štetnih tvari, kao i s mogućnostima alternativnih zamjena. Informacije i savjeti o izbjegavanju nastanka otpada trebaju se davati u različitim fazama. Na početku je građanima potrebno objasniti vezu između zbrinjavanja otpada i problema zaštite okoliša. U drugoj fazi potrebno je informirati ih o problemima koji nastaju uslijed stalnog povećavanja količine otpada. Pri tome se mora upozoriti na konkretne situacije iz svakodnevnog života, koje utječu na povećanje količine otpada (ponuda nepovratnih boca, uporaba jednokratno potrošne robe i sl. ). Na kraju, građanima treba prikazati konkretne mjere za izbjegavanje nastanka otpada.

26

3.2.10. Planirane aktivnosti u postupanju s komunalnim otpadom

� intenzivno provoditi mjere za smanjivanje količine odloženog otpada

na odlagalištu (selekcija i obrada otpada). � educirati stanovništvo za provedbu programa selektivnog odvajanja

otpada. � raditi na povećanju broja eko-otoka u naseljima, za selektivno

prikupljanje otpada. � urediti prostor reciklažnog dvorišta i transfer-stanice � redovito obavljati kontrolu primjene mjera zaštite podzemnih voda i

ostalih mjera zaštite okoliša na postojećem službenom odlagalištu (mjere vidjeti u prethodnim poglavljima).

3.3. Neopasni otpad Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od slijedećih svojstava: eksplozivno, oksidirajuće, visoko zapaljivo, zapaljivo, nadražujuće, opasno, otrovno, kancerogeno, nagrizajuće, infektivno, teratogeno, mutageno. 3.3.1. Djelatnosti na području općine koje stvaraju neopasni otpad Tablica br.4. Djelatnosti na području općine koje stvaraju neopasni otpad rb ključni broj

otpada djelatnosti koje generiraju otpad naziv tvrtke

1. 02 00 00 otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

Grgačić – mesarsko – kobasičarska radnja Interprodukt d.d.

2. 12 00 00 otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike

Aluferit građenje

3. 15 00 00 otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugačiji način

Aluferit građenje Billa d.o.o. Interprodukt (Braća Pivac) d.d. KTC d.o.o. Plodine d.d.

4. 16 00 00 otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

Interprodukt (Braća Pivac) d.d.

5. 20 00 00 komunalni otpad (otpad iz kućanstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

Billa d.o.o.

Izvor podataka: Registar onečišćenja okoliša, 2007. godina Napomena: U tablicu su uvršteni samo oni gospodarski subjekti koji su zakonski obveznici dostavljanja podataka u Registar onečišćenja okoliša

27

Količine neopasnog otpada po tvrtkama Tablica br.5. Količine neopasnog otpada koje su nastale u tvrtkama na području općine rb tvrtka-proizvođač djelatnost ključni br.

otpada količina (t) i način

zbrinjavanja 1. Aluferit građenje

d.o.o. metalno-prerađivačka

12 01 01 12 01 03 15 01 01

1,014 – Metal produkt d.o.o. 1,706 – Metal produkt d.o.o. 1,5 – Flora Vtc d.o.o.

2. Grgačić –mesarsko-kobasičar. radnja

prehrambena 02 02 02 15,6 - Agroproteinka d.d.

3. Interprodukt (Braća Pivac) d.d.

prehrambena 02 01 02 15 01 01 16 01 03

630 – Arroproteinka d.d. 1,0 – Flora Vtc d.o.o. 3,9 – Flora Vtc d.o.o.

4. Billa d.o.o. trgovačka 15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 07 20 01 25

10,72 – Sirovina Trgoprerada d.o.o. 7,738 – Flora Vtc d.o.o. 0,125 – Flora Vtc d.o.o. 8,709 – Flora Vtc d.o.o. 0,209 – Agroproteinka d.d.

5. KTC d.o.o. Robni centar Pitomača

trgovačka 15 01 02 15 01 04 15 01 07

12,18 – Flora Vtc d.o.o. 0,22 – Flora Vtc d.o.o. 39,12 – Flora Vtc d.o.o.

15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 07

51,3 – Flora Vtc d.o.o. 4,0 – Flora Vtc d.o.o. 0,073 – Flora Vtc d.o.o. 4,95 – Flora Vtc d.o.o.

6. Plodine d.d. Supermarket Pitomača

trgovačka

ukupno 754,944 t Izvor podataka: Registar onečišćenja okoliša, 2007. god. Napomena: U tablicu su uvršteni samo oni gospodarski subjekti, koji su zakonski obvezni dostavljati podatke u Registar onečišćenja okoliša

3.3.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada Za gospodarenje neopasnim otpadom odgovorna je županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave (gradovi i općine). Više županija mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja neopasnim otpadom. Neopasni otpad, nakon što se iz njega odvoji otpad koji podliježe oporabi, može se odložiti na postojeće odlagalište komunalnog otpada. Ovaj otpad sa područja općine na odlagalište odvozi komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o., ili sami proizvođači otpada, vlastitim prijevozom. Gospodarski subjekti dužni su podatke o otpadu dostavljati nadležnom županijskom tijelu koji vodi Registar onečišćavanja okoliša, do 1. ožujka tekuće godine, za proteklu godinu.

28

3.3.4. Izbjegavanje otpada u industriji i obrtu Gospodarstvo koje će se orijentirati na izbjegavanje stvaranja otpada, mora se suočiti s činjenicom da će sloboda u poduzetničkom smislu biti ograničena, kada su u pitanju operacije u proizvodnom procesu (kemijske reakcije, izgled proizvoda, tehnologija) koji će biti ekološki prihvatljiv prema gospodarskom interesu tvrtke. Radi toga tvrtke više ili manje izbjegavanje stvaranja otpada smatraju apstraktnim ciljem i tim se problemom bave samo na rubu svojeg poslovanja. Industrija relativno sporo reagira da bi promijenila svoj stav prema problematici nastajanja i zbrinjavanja otpada. Put ka smanjenju količine otpada je primjena čistije proizvodnje. Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada. Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su:

− smanjivanje otpada na mjestu nastanka − smanjivanje utroška sirovina i energije − smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada − smanjenje troškova proizvodnje − poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada − smanjenje onečišćenja okoliša.

Ti ciljevi postižu se najčešće bez ulaganja ili uz ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo povrate. Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni efekti: smanjuje se količina otpada, a time i troškovi njegovog zbrinjavanja. Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih, znanstvenih, i stručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca. Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obveza ili na njihovo izbjegavanje.

29

Proces uvođenja čistije proizvodnje vrlo je mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja markentiški najuspješnije promiče isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš. Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje. Osnovni elementi čistije proizvodnje

PROIZVOD

ČOVJEK

STRATEGIJA

PROIZVODNJA

RIZIK

SMANJENJE

ČISTIJA PROIZVODNJA

PROCES

PROIZVODNJE

OKOLIŠ

OTPAD

Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje sljedeće podatke:

− primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno recikliranje)

− kratak opis primijenjenog postupka − postignuta ekonomika (uložena sredstva, vrijeme povrata

sredstava, ostvarene uštede) − učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda,

manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.).

Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak.

30

3.3.5. Izbjegavanje otpada u trgovini Trgovine imaju najvažniju posredničku ulogu između proizvodne industrije i kupca, kao proizvođača otpada. Ona može utjecati na proizvođača da proizvede potrošačku robu sa što manje otpada i da informira i savjetuje potrošače u ekološkom smislu. Isto tako može ponuditi potrošaču alternativnu robu u svojoj ponudi. Međutim, koliko trgovina može pozitivno utjecati na izbjegavanje otpada, ona može biti i kočnica u izbjegavanju otpada. To se osobito odnosi kada se radi o povratnim bocama, jer u tom slučaju trgovina mora osiguravati dodatni prostor za skladištenje praznih boca, povećava se trošak poslovanja i potreba za novom radnom snagom. Upravo zbog toga male trgovine pružaju stanoviti otpor, jer one ne mogu konkurentno poslovati sa velikim trgovačkim kućama. Donošenjem Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, sve trgovine veće od 200 m2 dužne su preuzimati ambalažni otpad od proizvoda koje drži u svom prodajnom programu, bez obzira na proizvođača, uz propisanu naknadu kupcu. Prema navedenom Pravilniku trgovine manje od 200 m2 nisu obvezne, ali mogu preuzimati ambalažu uz povrat naknade kupcu, što će zavisiti o stupnju ekološke svijesti vlasnika ovakvih trgovina. Mjere za izbjegavanje otpada u trgovini mogu se primijeniti na sljedeće:

− izbjegavanje jednokratnih paketa u kojima se transportira roba − izbjegavanje pakiranja za velike potrošne komade − izbjegavanje plastičnih i kartonskih posuda za sredstva za pranje i

čišćenje − izbjegavanje kartonskog pakiranja za sredstva koja služe za njegu

tijela − izbjegavanje jednokratnih kutija u kojima se donose namirnice − izbjegavanje pakiranja za stabilnu robu − izbjegavati ambalažu - ne koristiti višeslojno pakiranje i

jednokratnu ambalažu − koristiti jednostavne pakirne materijale, koji se daju reciklirati − ne koristiti za pakiranje proizvoda teško razgradive spojeve (PVC) − stvoriti uvjete za optimalno i odvojeno sakupljanje otpada putem

odgovarajućih spremnika, radi lakšeg recikliranja

31

Kružni tok ambalaže

NEPOVRATNA AMBALAŽA POVRATNA AMBALAŽA

Sa ekološkog stanovišta prednost ima ona ambalaža kod koje je količina materijala svedena na najmanju moguću mjeru, i to ona koja se može ponovo upotrijebiti u istu ili drugu svrhu. Posebno je interesantna ambalaža izrađena od materijala koji je recikliran ili se može reciklirati. Što se tiče mogućnosti recikliranja, najveći postotak je kod stakla, preko 75%, aluminija oko 60%, papira i bijelog lima do 70%, a kod plastičnih masa oko 30%. U sagledavanju problematike zaštite okoliša naročita se pažnja posvećuje uspostavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U cilju smanjenja nastajanja otpada tako da se propišu ekološki parametri uspostavljen je od nedavno sustav dodjele Znaka zaštite okoliša. Taj sustav predviđa dodjelu znaka zaštite okoliša proizvodima koji imaju manje štetan ukupan utjecaj na okoliš u cijelom ciklusu od proizvodnje, distribucije, uporabe pa do odstranjivanja nakon prestanka korištenja, od nekih drugih proizvoda koji služe istoj namjeni. Ambalaža sa otisnutim znakom za obilježavanje načina rukovanja, znakovima opasnosti, znakovima identifikacije robe, i ekološkim znakovima, olakšava promet robe, transport, skladištenje, rukovanje, prodaju robe i na kraju recikliranje ili ekološko zbrinjavanje ambalaže. 3.3.6. Planirane aktivnosti u postupanju s neopasnim (proizvodnim) otpadom Obradom neopasnog (proizvodnog) otpada bitno se smanjuje količina otpada koja se odlaže na odlagalište. Izbor postupka obrade ovog otpada, mora se utvrditi posebnom tehnološkom studijom, na temelju detaljnih podataka o sastavu otpada. S obzirom na zastupljenu industriju, nastaje otpad vrlo pogodnih svojstava, jer je udio opasnog otpada u sveukupnom neopasnom (proizvodnom) otpadu koji stvaraju pravni subjekti relativno mali. Prije nego što se pristupi izradi navedene tehnološke studije, potrebno je sliiedeće:

POTROŠAČ PUNJENJE

INDUSTRIJA

TRGOVINA

32

− raspolagati s točnim podacima iz Registra otpada, kako bi se dobio

uvid u vrstu, količinu i sastav neopasnog (proizvodnog) otpada koji stvaraju gospodarski subjekti, a koji se odloži na odlagalište otpada

− putem Hrvatske gospodarske komore sustavno poticati sve gospodarske subjekte na razvoj primarne reciklaže. Uz uvođenje evidencije toka otpada osigurati i vođenje burze otpada u sklopu Hrvatske burze otpada na županijskom nivou gospodarske komore

− zabraniti odlaganje iskoristivih otpadnih tvari iz neopasnog (proizvodnog) otpada (staklo, papir, metal, drvo, biootpad itd.) uz uvjet osiguranog zbrinjavanja i iskorištavanja navedenih tvari (reciklažna dvorišta).

3.4. Opasni otpad Opasni otpad je otpad koji ima jedno od sljedećih svojstava: eksplozivnost, oksidirajuće svojstvo, visoku zapaljivost, zapaljivost, nadražujuće svojstvo, opasno i otrovno svojstvo, kancerogenost, nagrizajuće svojstvo, infektivnost, teratogenost, mutagenost. 3.4.1. Djelatnosti koje produciraju opasni otpad Tablica br.6. Količine opasnog otpada koje su nastale u tvrtkama na području općine, 2007. godina rb tvrtka -proizvođač Djelatnost ključni broj

otpada količina (t) i način

zbrinjavanja 1. Aluferit građenje Građevinska 19 08 13* 0,45 – C.I.A.K. d.o.o. 2. Interprodukt (Braća

Pivac) d.d. 13 02 05* 0,5 – Flora Vtc d.o.o.

3. INA d.d. – SD trgovina na malo

Trgovina 13 05 02* 15 01 10*

1,192 – COSCO d.o.o. 0,022 – Zagreb Petrol d.o.o.

4. Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije

Zdravstvena 18 01 03* 0,4 – Dom zdravlja u Virovitici – ugovor sa ovlaštenim sakupljačem

ukupno 2,564 t Izvor podataka: Registar onečišćenja okoliša, 2007. godina Napomena: U tablicu su uvršteni samo oni gospodarski subjekti koji su zakonski obvezni prijavljivati otpad u Registar onečišćenja okoliša

33

3.4.2. Zbrinjavanje opasnog otpada Prema Zakonu o otpadu, članak 13. stavak 2., država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom. Mjere i uvjete za gospodarenje opasnim otpadom osigurava i propisuje Vlada Republike Hrvatske, a županija je na svom području dužna osigurati provedbu propisanih mjera. Proizvođači opasnog otpada dužni su skladištiti opasni otpad na mjestu njegova nastanka, do predaje ovlaštenom sakupljaču/obrađivaču otpada. Gospodarski subjekti dužni su do 1. ožujka tekuće godine, dostavljati nadležnoj županijskoj službi koja vodi registar onečišćenja okoliša, podatke o otpadu, za proteklu godinu. 3.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova Na području općine Pitomača od zdravstvenih ustanova postoje: Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, ljekarna Novoselec i ljekarna Medved – Majstorović i Veterinarska stanica d.o.o. Đurđevac. Neodgovorno postupanje s otpadom iz zdravstvenih ustanova ugrožava zdravlje zdravstvenih djelatnika, pacijenata i šireg pučanstva, ako u konačnici završi na odlagalištima otpada. Gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova, mora biti planirano tako da eliminacija bude brza i sigurna, što uključuje selekciju otpada, siguran transport smjerovima koji se ne sijeku s dopremom čistog materijala i sigurnu i potpunu eliminaciju otpada iz ustanova. Istraživanja pokazuju da otpad iz zdravstvenih ustanova nije opasan, ako se eliminira planski i trajno, i ako se poštuju osnovna higijenska i tehnička načela. Racionalno gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova podrazumijeva i primjernu edukaciju osoblja zdravstvenih ustanova, kao edukativno djelovanje prema pacijentima, jer većina otpada iz zdravstvenih ustanova može se zbrinuti u okviru cjelovitog gospodarenja ukupnim otpadom. Svakodnevno napredovanje medicine uvjetovalo je povećanje količine i vrste ovog otpada, koji se još uvijek, unatoč donesenim propisima, ne zbrinjava na pravilan i za ljude i okoliš neškodljiv način. Budući da se radi o opasnom otpadu, nužno je poštivati stroge kriterije evidencije i nadzora ove vrste otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja.

34

3.5.1. Evidentiranje otpada Do 1997. godine nije se vodila evidencija o vrsti, količini i načinu zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova na području županije. Donošenjem Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša, podaci se tromjesečno dostavljaju u nadležnu županijsku službu, koja vodi Registar. 3.5.2. Vrste i količine otpada Evidentirane su tri vrste otpada u zdravstvenim ustanovama:

− neinfektivni otpad, koji nije opasan i koji je po sastavu sličan komunalnom otpadu

− infektivni otpad, karakterističan je za zdravstvene ustanove (tamponi, zavoji, gaze, oštri predmeti, patološki materijal). To je vrsta otpada koja zahtijeva specifičnu predobradu tj. obradu

− opasni otpad, koji nije zarazan, ali se zbog opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš ne smije zbrinjavati zajedno sa komunalnim otpadom (lijekovi, kemikalije) i zahtijeva posebnu obradu.

Količine i zastupljenost svake kategorije otpada varira zavisno od veličine i opremljenosti pojedine zdravstvene ustanove na području općine. Po podacima iz 2007. godine, u općini Pitomača u toj se godini proizvelo 0,400 t otpada iz zdravstvenih ustanova. Nastali otpad se predavao Domu zdravlja u Virovitici, odakle se zbrinuo putem ovlaštenih sakupljača i obrađivača na temelju sklopljenih ugovora.

3.5.3. Zbrinjavanje otpada Na mjestu nastanka otpada obavlja se selekcija (odvajanje) otpada na infektivni (opasni ) i neopasni – komunalni otpad. Neopasni - komunalni otpad preuzima komunalna tvrtka Komunalno Pitomača d.o.o. koja ga zbrinjava na odlagalištu otpada, a opasni – infektivni otpad se zbrinjava preko matičnih tvrtki (Dom zdravlja Virovitica, koja ima ugovor sa ovlaštenim sakupljačem i obrađivačem infektivnog otpada) i Veterinarske stanice u Đurđevcu, preko koje se zbrinjava infektivni otpad koji nastane od zdravstvene skrbi životinja.

35

3.5.4. Prijedlog mjera zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova

Da bi se osiguralo pravilno postupanje s otpadom iz zdravstvenih ustanova, potrebno je sliedeće:

− utjecati na motiviranje i edukaciju svih sudionika pri nastajanju ove vrste otpada,

− voditi pravilnu evidenciju o vrstama, količinama i mjestima nastanka otpada,

− na mjestima nastanka otpada obavljati selekciju infektivnog od neinfektivnog otpada. Tek nakon ovakvog selektiranja može se pristupiti odvajanju otpada prema vrstama: staklo (infuzijske boce, boce od krvnih derivata), plastika (šprice, infuzijski i transfuzijski sistemi, rukavice…), metal (skalpeli, hvataljke, igle..),

− na mjestima nastanka otpada osigurati odgovarajuće spremnike, dovoljnog volumena, s poklopcima, kako bi se onemogućilo širenje neugodnih mirisa i rasipanje otpada,

− interno skladište otpada u krugu zdravstvene ustanove organizirati s posebnom pozornošću, uzimajući u obzir ekološke i higijensko-sanitarne uvjete. Skladište mora biti ograđeno i kontrolirano, kako bi se onemogućio pristup osobama koje ne obavljaju djelatnost u ustanovi. Skladište mora biti natkriveno, kako bi se zaštitilo od nepovoljnih atmosferskih utjecaja, sa čvrstom nepropusnom podlogom, koja štiti tlo od onečišćenja,

− glavni spremnici moraju nositi oznake «Opasni otpad», s nazivom vrste otpada, i moraju imati odgovarajuće poklopce. Treba osigurati odvojene spremnike za infektivni i neinfektivni otpad,

− Budući da u županiji nema postrojenja za termičku obradu ove vrste otpada, sve zdravstvene ustanove moraju ugovorima osigurati termičku obradu otpada, s ovlaštenim pravnim subjektima koji mogu obavljati ovu vrstu djelatnosti,

− neinfektivni otpad uz potrebne mjere kondicioniranja (pred obrade) i stroge mjere kontrole, može se odložiti zajedno s komunalnim otpadom na odlagalište.

36

4. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM 1. Izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom u fazama, kao osnove

sustava gospodarenja otpadom u županiji, reciklažnih dvorišta i lokalnih transfer-stanica

2. Sanacija postojećeg odlagališta i svih divljih odlagališta 3. Izbjegavanje nastanka otpada (kućanstva, obrt, industrija, turizam, javni sektor) 4. Odvojeno sakupljanje otpada i oporaba otpada 5. Organiziran sustav sakupljanja i prijevoza komunalnog otpada (pretovarne stanice,

mehanizacija, naplata) 6. Trajna edukacija svih sudionika sustava 7. Nadziranje i praćenje održivog, integralnog sustava gospodarenja otpadom

5. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM rb mjere za ostvarivanje ciljeva sudionici i nositelji mogući izvori

financiranja 1. Postojeće odlagalište otpada „Klisa“

pretvoriti u reciklažno dvorište i transfer-stanicu, te skladište opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja otpada u županijskom centru za gospodarenje otpadom

JLS, JPP, KOMUNALNA TVRTKA

JLS, FZOEU

2. Osigurati potpuni obuhvat stanovništva organiziranim odvozom komunalnog otpada na području općine

KOMUNALNA TVRTKA JLS, KOM. TVRTKA

3. Uspostaviti sustav za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada

JLS FZOEU, ŽP

4. Organizirati izdvojeno sakupljanje zelenog otpada s javnih površina, iz kućanstva, kako bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koje se odlažu na odlagalište

JLS, JPP, KOMUNALNA TVRTKA

JLS, FZOEU

5. Načiniti potrebnu dokumentaciju i pribaviti dozvolu za izgradnju kompostane za otpad s javnih površina i kućanstava (tzv. biootpad), koja može biti i u sastavu reciklažnog dvorišta / transfer-stanice

JLS, KOMUNALNA TVRTKA, JJP

JLS, FZOEU

6. Nastaviti sa sanacijama divljih odlagališta i nastojati spriječiti njihovo nastajanje

JLS, KOMUNALNA TVRTKA JLS, FZOEU

7. Provoditi nadzor i mjere zaštite okoliša na postojećem odlagalištu otpada

INSPEKCIJSKE SLUŽBE

8. Poticati prevenciju tj. izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu nastanka primjenom čistije proizvodnje u tvrtkama

JLS, TVRTKE JLS, TVRTKE

9. Razviti promotivne i edukativne mjere o novom sustavu gospodarenja otpadom na području općine

JLS

10. Organizirati edukacije stanovništva o JLS

37

izbjegavanju nastanka otpada, te o selekciji otpada

11. Izrađivati godišnja izvješća o provedbi mjera propisanih u Planu gospodarenja otpadom i dostavljati ih nadležnoj županijskoj službi i AZO

JLS

12. Kadrovski i brojčano ojačati komunalnu službu koja vodi nadzor nad mjerama postupanja s otpadom

JLS

6. SMJERNICE U KONCEPTU ZBRINJAVANJA OTPADA

vrsta otpada smjernica komunalni otpad *izraditi programe edukacije

*provoditi mjere izbjegavanja i smanjivanja količine otpada *selekcionirati otpad na mjestu nastanka *organizirati reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu (jedno na području općine) *sagraditi postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada u okviru reciklažnog dvorišta *sanirati divlja odlagališta otpada

ambalažni otpad *smanjiti količine ambalažnog otpada *poticati ponovnu upotrebu, recikliranje novog otpada (reciklažno dvorište na području općine) *uvedena je naknada za proizvođače i uvoznike, radi organiziranja sustava sakupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ovog otpada, što treba poticati i proširiti na vrste koje još nisu obuhvaćene naknadom

poljoprivredni i drvni otpad * uspostaviti sustav sakupljanja otpada *smanjivati otpad primjenom čistije proizvodnje *provoditi termičku obradu u kontroliranim postrojenjima

otpad životinjskog porijekla *provesti usklađivanje s Direktivom EC 1774/2002 *izgraditi sabirališta s temperaturnim režimom (jedna ili više županija)

medicinski otpad *nadzirati tok otpada uz strogu evidenciju *provoditi odvojeno skladištenje od drugih vrsta otpada (na mjestu nastanka) *predavati otpad ovlaštenom sakupljaču *termička obrada otpada

otpadna ulja *uvedena je naknada za uvoz i proizvodnju ulja *unapređivati sustava odvojenog prikupljanja ulja (reciklažno dvorište na području općine) *nadzirati sakupljače ulja radi održavanja

38

kvalitete prikupljanja *zbrinjavati otpadna ulja termičkom obradom u postojećim ili novim termoelektranama ili tvornicama cementa ili industrijskim toplanama i kotlovnicama

baterije i akumulatori *uvedena je naknada na uvoz i proizvodnju *zabraniti prodaju baterija sa pretežitim sastavom teških metala (Cd i Hg) *odrediti mjesta za preuzimanje ovog otpada

otpadne gume od vozila *uvedena je naknade na uvoz i proizvodnju guma za vozila *poticati i organizirati ponovno korištenja otpadnih guma za proizvodnju drugih materijala *omogućiti termičku obradu * odrediti mjesto za preuzimanje ovog otpada (reciklažno dvorište)

građevinski otpad *spriječiti odlaganje ovog otpada na odlagališta *uvesti sustave oporabe do 80 % ukupnih količina * zbrinjavati otpad na lokaciji u Virovitici

opasni otpad *organizirati prikupljališta opasnog otpada (jedno na području općine u sastavu reciklažnog dvorišta)) *uspostaviti sustav sakupljanja ovog otpada *zbrinjavanje se provodi na razini Države

7. VREMENSKO PLANIRANJE POJEDINIH AKTIVNOSTI aktivnost/godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015 sanacija Klise i nastavak odlaganja otpada na novoj radnoj plohi

sanacija divljih odlagališta otpada

izrada dokumentacije za RD, PS i SOO

završetak tehničkih radova na uspostavi RD, PS i SOO

stavljanje u funkciju RD, PS i SOO

uspostava rada ŽCGO Kratice: RD – reciklažno dvorište PS – pretovarna stanica SOO – skladište opasnog otpada

39

8. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM Prema Zakonu o otpadu, sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje ostalih kategorija otpada (proizvodnog), osiguravaju se u proračunu županije i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Sredstva za financiranje gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom osiguravaju se u proračunu županije i grada (općine) i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Drugi izvori su: sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, naknade propisane posebnim zakonom, sredstva stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom (IPA predpristupni program – komponenta III), krediti banaka (Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska investicijska banka), sredstva pravnih i fizičkih osoba, sredstva javnog privatnog partnerstva, sredstva međunarodne pomoći i donacija. 9. CIJENA SAKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA Sakupljanje i odvoz otpada od pravnih i fizičkih osoba obavlja se u organizaciji komunalne tvrtke Komunalno Pitomača d.o.o., uz plaćanje mjesečne propisane naknade. U cijenu zbrinjavanja otpada, na temelju procjene vrijednosti investicije i izvora financiranja izgradnje i održavanja odlagališta, treba ubuduće, razmjerno udjelu koji snose građani, uključiti sljedeće troškove:

� troškove odvojenog sakupljanja otpada, � troškove prijevoza otpada, � procijenjenu troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba

odložila izvan odlagališta, � troškove odlaganja otpada, koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta i procjenu troškova zatvaranja odlagališta, njegovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine (reciklažnog dvorišta i transfer stanice), koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

40

Cijena odlaganja otpada u županijskom centru za zbrinjavanje otpada treba biti ujednačena za sve korisnike u županiji, budući da se troškovi prijevoza s rubnih područja županije kompenziraju kroz osiguravanje potrebnih količina otpada za rentabilno poslovanje županijskog centra za gospodarenje otpadom.

10. ZAKLJUČAK Plan gospodarenja otpadom razmatra postupanje s otpadom sukladno Zakonu o otpadu, ali ne obrađuje postupanje s radioaktivnim otpadom, otpadnim plinovima i otpadnom vodom, budući da se ova problematika rješava sukladno drugim zakonima, koji posebno reguliraju ta područja. Bez odgovarajućeg odnosa prema okolišu nezamisliv je razvoj komunalnih djelatnosti, turizma, poljoprivrede, industrije, vodoprivrede, zdravstva, energetike, itd. U provođenju zaštite okoliša uvijek se nameće sukob između tehničkih mogućnosti i ekonomskih i ekoloških zahtjeva. U tom smislu nužne su promjene u svim područjima ljudske aktivnosti, ali uvijek uz jednoznačno određenje pojedinačnih obaveza i odgovornosti. Jedan od najčešćih načina opterećenja okoliša je neodgovorno gospodarenje otpadom. Potencijal (količina, volumen, opasnost) otpada povećavaju se s razvojem civiliziranog društva. U nerazvijenim državama dnevno se proizvodi od 0,1 do 0,4 kg otpada po stanovniku, a u razvijenim državama do čak 2,9 kg/ stanovniku. Važno je uočiti da količine otpada zavise i od načina života, a ne samo od standarda, odnosno nacionalnog dohotka. U narednim godinama još više će se potencirati problematika otpada i problemi vezani za zaštitu okoliša. Zato je potrebno što prije utjecati na promjenu postojećeg stanja, u smislu sanacije postojećih divljih odlagališta i sprečavanja njihovog ponovnog otvaranja, te usvajanja Plana gospodarenja otpadom i primjene svih mjera previđenih ovim Planom. Donošenje Plana gospodarenja otpadom za općinu Pitomača od posebne je važnosti, jer se njime pokreću promjene koje će postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati općinu prema održivom gospodarenju otpadom, sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u uklapanju u EU.

41

10. PRILOZI

IZ1

2

3

4

5

6RD

5

1

2

3

4

5

6

RD

11. POPIS KRATICA FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost JLS jedinica lokalne samouprave JPP javno privatno partnerstvo ROO Registar onečišćenja okoliša MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva NN Narodne novine ŽU županija ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom AZO Agencija za zaštitu okoliša RD Reciklažno dvorište PS Pretovarna stanica SOO Skladište opasnog otpada

44

12. LITERATURA 1. ZAŠTITA OKOLIŠA U PRAVNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE, Sabor RH, Zastupnički

dom, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 1995. 2. ZBRINJAVANJE OTPADNIH LIJEKOVA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI, IGH, 1992. 3. D.Ribarević: PRIMARNA RECIKLAŽA OTPADAKA, Savjetovanje- Zbrinjavanje komunalnog

otpada, Zagreb, 13-15. ožujak,1991. 4. J. Bešić: LIJEKOVI, ODLAGANJE I UNIŠTAVANJE, Zagreb, veljača1992. 5. R. Nujić: ORGANIZACIJA ORGANA I TIJELA U ZAŠTITI OKOLIŠA, III simpozij

gospodarenja otpadom, Zagreb 94., Zbornik radova, Zagreb 1994. 6. S. Velić-Cvitaš, M. Cvitaš: GOSPODARENJE OTPADOM U OKVIRU « SUSTAVA

UPRAVLJANJA OKOLIŠEM» PREMA NORMI ISO 14 000, IV međunarodni simpozij gospodarenjem otpadom Zagreb 96. Zbornik radova, Zagreb 1996.

7. A. Hriberski-Leskovar, E Hodžič, M. Kedmenec: PREDNOST STAKLENE AMBALAŽE KOD SAKUPLJANJA I RECIKLAŽE OTPADA, V međunarodni simpozij gospodarenja otpadom Zagreb 98, Zbornik radova, Zagreb 1998.

8. SLUŽBENI PODACI- Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša, Virovitičko-podravska županija, 2007.

9. SLUŽBENI PODACI - općina Pitomača 10. SLUŽBENI PODACI-Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija, 2007. 11. SLUŽBENI PODACI KOMUNALNE TVRTKE „KOMUNALNO PITOMAČA“ d.o.o. 12. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: ELABORAT O

POSTUPANJU S OTPADOM, Virovitica, 1999. 13. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: IZVJEŠĆE O POSTUPANJU

S OTPADOM IZ ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIJEDLOG MJERA ZA POSTUPANJE S OTPADOM IZ ZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUČJU ŽUPANIJE, Virovitica, veljača, 2000.

14. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM ZA VIROVITIČKO-PODRAVSKU ŽUPANIJU, Virovitica, 2000.

15. Prostorni plan uređenja općine Pitomača, 2002. god. 16. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) 17. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07) 18. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN123/97, 112/01) 19. Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN

50/00) 20. Pravilnik o vrstama otpada (NN27/96) 21. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) 22. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05) 23. Odluka o komunalnom redu općine Pitomača, Službene novine 9/01