plan gospodarenja otpadom ogulin -...
TRANSCRIPT
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OTPADOM OTPADOM OTPADOM
GRADA GRADA GRADA GRADA OGULINAOGULINAOGULINAOGULINA
KARLOVAČKAKARLOVAČKAKARLOVAČKAKARLOVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJA
Zagreb, studeni 2009.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
Naručitelj: Grad Ogulin, Ul. B. Frankopana 11, Ogulin
Izrañivač: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, Zagreb
Naslov: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA
Voditelj projekta: Jérôme Le Cunff, dipl. kem. ing.
Radni tim:
Mario Pokrivač, dipl. ing. prom.
Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem.
Marta Brkić, dipl ing. agr. – ureñenje krajobraza
Ines Geci, dipl.ing.geol.
Zoran Poljanec, prof. biol.
Direktorica: Marta Brkić, dilp. ing. agr.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
3
SADRŽAJ:
1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE .............................................................................. 4
1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA .............................. 4 1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM................................................................. 8 1.3. ZAKONODAVNI OKVIR ..................................................................................................12
1.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH ..................................14 1.3.2. PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.) ..........................17
1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU – PREUZETO IZ PPUG OGULIN.........................................20 1.4.1 POLOŽAJ ................................................................................................................20 1.4.2. RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA...................................................................................22 1.4.3. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA..................................................23 1.4.4. PROMET ................................................................................................................25 1.4.5. NASELJA I STANOVNIŠTVO .........................................................................................27 1.4.6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI......................................................................................29
2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM .................. 31
2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU ...................................................................................31 2.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA ......................................................31 2.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM........................................................................32 2.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD.........................................35
2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA......................................36 2.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA ......................................................37 2.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" .........................................................37
3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA ..................................... 41
3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA.........................................................................41 3.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA ................41 3.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA...............................................................................52
3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA OGULINA..................53 3.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA......54
3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD „SODOL“ .........................59 3.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE.............................................................................................61 3.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA .......................................................................................62 3.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA ........................................................................................64 3.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE.................................................................................64 3.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE ........................................................................................66 3.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA...................................................................66 3.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................................................66
3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREðENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA.....67 3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOðENJE SANACIJE.............................................69 3.6. EDUKACIJA ..................................................................................................................71
4.0. ZAKLJUČAK.................................................................................................... 73
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
4
1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE
Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u
Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije
dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav
gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu,
ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.
Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Karlovačke županije pa tako i na
području Grada Ogulina predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je
vidljiv u tome što se dugi niz godina odlagalo na nesanitaran način uz izrazito nizak stupanj
recikliranja kao i obrade/prerade otpada.
1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA
U ovom PGO koriste se pojmovi, koji se terminološki pojavljuju u propisima RH kojima se
regulira sustav zaštite okoliša.
• Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti
uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,
• Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim
pokazateljima,
• Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili
izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,
ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,
• Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno
uzrokuje onečišćavanje okoliša,
• Otpadne tvari podrazumijevaju sve tvari ili predmeti odreñene kategorijama otpada
propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,
• Proizvoñač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoñač)
i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili
svojstva otpada,
• Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti
ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,
• Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
5
procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim
otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom
procesu istog proizvoñača,
• Opasni otpad – svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su
otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog
• Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim
promjenama.
• Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja
ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od
ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.
• Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila,
madraci, drveće i sl.
• Posebna kategorija otpada je otpad s kojim je postupanje definirano Zakonom o otpadu ,
čl. 104 (ambalaža i ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, otpadna vozila,
otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, infektivni otpad, otpad iz rudarstva i
otpadna ulja)
• Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza,
• Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,
• Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom
ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu
smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava
iskoristivost otpada,
• Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u
materijalne i energetske svrhe,
• Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan
propisima ZOO,
• Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u
energetske svrhe.
• Obrañivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrañuje ili odlaže otpad.
• Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno
tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno
za poslove zaštite okoliša,
• Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže
na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana
prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
6
onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od
grañevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja
biorazgradivi otpad se razgrañuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale.
Odlagalište mora biti čuvano i ograñeno te mora imati izrañene prateće sadržaje i
opremu.
• Procjedne vode su vode sadržane u otpadu, vode koje nastaju u odloženom otpadu i
vode koje prolaze kroz odloženi otpad, a koje sadrže desorbirane, dispergirane i
otopljene tvari iz otpada,
• Odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima u
odloženom otpadu,
• Sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecaja
odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš,
• Predobrañivanje je djelomično obrañivanje otpada prije skladištenja, obrañivanja, ili
odlaganja otpada,
• Eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeñivanja vode kroz otpad, koji se sastoji
od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode,
• Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina
domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način,
• Pretovarna stanica je mjesto ili pogon gdje se otpad iz manjih vozila pretovaruje u velike
kontejnere koji se odvoze na veliku udaljenost (do mjesta za zbrinjavanje otpada). U
većim pogonima moguće je i izdvajanje pojedinih komponenti otpada,
• Reciklažno dvorište je mjesto gdje stanovnici ili firme donose po vrstama izdvojene
reciklirajuće materijale i ubacuju ih u odgovarajuće kontejnere,
• Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju
reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad),
• Izdvajanje i recikliranje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir,
staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Takoñer to je i sortiranje unutar iste grupe
otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno,
• Odobrena ili službena lokacija ili objekt podrazumijeva lokaciju ili objekt za odlaganje
otpada, koji su odobrile odgovarajuće institucije,
• Smetlište je isto što i nekontrolirano odlagalište, odnosno «divlje odlagalište»,
• Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti
ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno
utjecati na okoliš,
• Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
7
akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena,
nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreñenoj količini i/ili koncentraciji
ima takva svojstva,
• Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje
prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,
• Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu
unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.
• Specifična količina otpada po stanovniku je količina komunalnog otpada koja se
organizirano skupi iz domaćinstava, institucija i usluga (izražena u kilogramima koje
stanovnik stvori u jednom danu).
Popis korištenih kratica sa značenjem je prikazan u slijedećoj tablici:
Kratica Englesko značenje Hrvatsko značenje Al-Fe Aluminij-željezo CZGO Centralna zona za gospodarenje s otpadom DIN njem.: Deutsches Institut für
Norme Njemački institut za norme
EC European Comission Europska komisija EEZ Europska ekonomska zajednica EFTA European Free Trade
Association Europska udruga slobodne trgovine
EMS Environmental Management Standardi upravljanja okolišem EPA Environmental Protection
Agency Agencija sa zaštitu okoliša
EU European Union Europska unija EWC European Waste Catalogue Europski katalog otpada GUP Generalni urbanistički plan HEP Hrvatska elektroprivreda HPT Hrvatska pošta i telekomunikacije IVO Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje ISO International Standard
Organisation Meñunarodna organizacija za standarde
ISO14001 International Standard Organisation
Norma za uspostavu sustava upravljanja okolišem ISPA Instrument for Structural
policies for Pre-Accession Instrument za strukturnu politiku u pretrpistupnom razdoblju
JP Javno poduzeće KEO Katastar emisija u okoliš KD Komunalno društvo KŽ Karlovačka županija LD Landfill Directive Direktiva o odlagalištima MBO Mikrobiološka obrada MET Metalna ambalaža MU Meñunarodni ugovor MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i NIMBY Not In My Back Yard Ne u mom dvorištu NIMET Not In My Election Time Ne za vrijeme mog mandata NN Narodne novine OECD Organisation for Economic Co- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
8
PE Polietilen PET Polietilen-teraftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PP Prostorni plan PP Polipropilen PPUG Prostorni plan ureñenja grada PVC Polivinil-klorid RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska ROHS Restriction of Hazardous Ograničavanje opasnih tvari SAD Sjedinjene Američke države SUO Studija o utjecaju na okoliš UNESCO United Nations Educational, Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje,
znanost i ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom
1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM
Polazišta za izradu PGO Grada Ogulina su pravno-zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU,
meñunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski
dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno-planska dokumentacija
(državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je
izrañen i na temelju informacija dobivenih od gradskih službi i poduzeća koji su na području
grada važni sudionici u gospodarenju otpadom.
Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06 i 60/08, 87/09), propisane su
obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom države,
županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine koji se donose za 8-
godišnje razdoblje.
Gradski plan donosi se za 8-godišnje razdoblje te ga gradonačelnik dostavlja gradskom vijeću
na usvajanje. Ujedno je županijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba
procedure usvajanja od strane Županije odnosno Upravnog odjela za prostorno ureñenje,
gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeka za zaštitu okoliša.
Izvršavanje Plana provjerava se godišnje, gdje je gradonačelnik dužan do 30. travnja tekuće
godine dostaviti gradskom Vijeću Izvješće o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad
provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješće provodi nadležni upravni odjel Županije
koji usvojeno Izvješće prosljeñuje u MZOPU i AZO.
Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem
analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
9
Gradski Plan detaljnije je usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja
komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika izmeñu pojedinih vrsta otpada i
komunalnog otpada mala, ovaj Plan će se dotaknuti tematike i posebnih kategorija otpada
kao što su: ambalažni otpad, otpad/mulj sa pročistača, grañevinski otpad. animalni otpad i
dr.
Svaka Općina ili Grad treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provoñenje kako bi se što prije
postigli rezultati na područjima što većeg izbjegavanja novonastalih količina otpada kao i na
povećanju % reciklaže, obrade i oporabe otpada. Gradskim Planom je potrebno propisati
poticanje mjere izbjegavanja, mjere sortiranja i odvajanja u domaćinstvima, mjere uspostave
zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere
sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr.
Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju
količine i svojstva otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni
otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje
komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem
nastojimo poticati smanjenje nastanka i primarnu reciklažu otpada.
Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području
Karlovačke županije. Postojat će samo jedan Centar gospodarenja otpadom koji će otpad
preuzimati od stanovništva, a njegovo će zbrinjavanje naplaćivati temeljem količine, odnosno
vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju u cilju svake Općine ili Grada je da potakne
primarnu reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do krajnjeg
cilja (CGO-a) doñe što manja količina otpada.
Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:
• Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava.
• Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti.
• Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš.
Strategijom gospodarenja otpadom RH, utvrñeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji odreñuju
dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele RH, a prikazani su tablicama 1. i 2.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
10
Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za količine otpada
Udio (%) / godina Ciljevi
2005. 2010. 2015. 2020. 2025.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada
80 85 90 95 99
Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada
6 8 12 18 25
Količina obrañenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30
Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45
Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35
Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada
Kvota (% težine) Otpad Rok
oporaba recikliranje
Ambalažni otpad 2010.
2015.
50 – 60
65
25 – 45
55 – 60
Otpadna vozila 2015.
2025.
85
95
80
85
e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80
Otpadne gume vozila 2010
2015
70 – 80
90
60 – 70
70
Otpadna ulja 2010 90 -
Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE – VREDNOVANJE –
ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu
gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te
su njihove najvažnije zadaće:
Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)
• donijeti plan gospodarenja otpadom Grada, usklañen s državnim i županijskim
planom gospodarenja otpadom
• prostornim planom utvrditi lokacije grañevina i postrojenja za gospodarenje
otpadom
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
11
• organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa
standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada
• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo
• omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te
organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom
• dostavljati podatke u skladu s propisima
• stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.
Proizvoñači otpada –kućanstva
• odlagati otpad na odgovarajući način
• odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke,
staro željezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad,
lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga
odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)
• kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i
koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela
održivog razvoja)
• biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreñivanju sustava
gospodarenja otpadom.
Drugi proizvoñači otpada i proizvoda
• izrañivati planove gospodarenja otpadom
• prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada
• omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje
(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju
• izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
12
1.3. ZAKONODAVNI OKVIR
Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o
otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja
otpadom ("Narodne novine" broj 130/05), Planu gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske ("Narodne novine" broj 85/07) i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke
županije („Glasnik Karlovačke županije“ 01/2008). Navedeni propisi usklañeni su sa
europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema
gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji
reguliraju sustav gospodarenja na području RH s ciljem što većeg izbjegavanja
nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada.
Pregled propisa koji ureñuju gospodarenje otpadom u RH
• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
• Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07,
• Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/8, 87/09
• Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog
otpada i njegovu odlaganju, NN - Meñunarodni ugovori 3/1994
• Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada, NN 50/05
• Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07
• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98
• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i
mjerilima za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04
• Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07
• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada, NN 117/07
• Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96
• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01
• Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07
• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
13
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim ureñajima i opremom, NN
74/07
• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07
• Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07,
• Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom , NN 38/08
• Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj
koristi u poljoprivredi, NN 38/08,
• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04
• Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u
organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave
djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06
• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina
i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06
• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša
otpadom, NN 95/04
• Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06
• Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u
2006., NN 64/06
• Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u
2007., NN 37/07
Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji takoñer reguliraju i utječu na
gospodarenje otpadom:
• Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99,110/04
• Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07,
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08
• Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sa pripadajućim
mu pravilnicima
• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša, NN 35/08
Direktive Europske unije Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o
strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu
(75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
14
EU PROPISI
Gospodarenje otpadom
Direktive o oporaba i
odlaganju otpada
Direktiva o odlaganju otpada
(99/31/EC)
Direktiva o spaljivanju otpada
(2000/76/EC)
Direktiva o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EC)
Direktiva o integriranom sprječavanju i nadzoru
onečišćenja (96/61/EC)
Direktive o odreñenim
vrstama otpada
Direktiva o odlaganju otpadnih
ulja (75/439/EEC)
Direktiva o baterijama i
akumulatorima (91/157/EEC)
Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu
(94/62/EC)
Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC)
Direktiva o električkom i elektroničkom otpadu
(2000/96/EC)
Okvirne direktive
Direktiva o otpadu
(75/442/EEC)
Direktiva o opasnom otpadu
(91/689/EEC)
Direktiva o prijevozu,
izvozu i uvozu otpada
Uredba br. 259/93 (Regulation
259/93) o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se
otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju, ili iz nje izlaze
Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja
Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno
povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagañenja okoliša na samom izvoru
njegovog nastanka
Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:
prevencija, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju
višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.
1.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH
Sadržaj i način izrade Plana gospodarenja otpadom grada Ogulina temelji se na Planu
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Planu gospodarenja otpadom
Karlovačke županije, a sastavni dijelovi Plana su:
1 Polazišta izrade dokumenta
2 Opis postojećeg stanja i
3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
15
Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom RH i potrebno je
prioritetno, do kraja 2008. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom grada.
Planom se detaljno odreñuju i propisuju:
1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provoñenja cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom na području općine/grada.
a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada,
glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih
otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat grañevinskog otpada...
b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi
obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plaća». U novi tarifni sustav, u
cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja,
obrañivanja , odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr.
2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (CGO-a).
3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.
Okvirni rok je 2011 god.
a. Hitno saniranje i zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete –
ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagališta manji od 40 000 m3 – za sanaciju
je potreban samo sanacijski program.
4. JLS treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrñivanja naknade vlasnicima
o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rješenja
za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od grañevina za zbrinjavanje otpada.
a. Grañevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta
otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.
1.3.1.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Temeljni zadatak PGO u navedenom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva
Strategije RH, postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u
Karlovačkoj županiji i to:
• sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
• uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
• sanacija «crnih točaka», lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,
• razvoj i uspostava Regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje otpadom «Babina
Gora», s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i
• uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
16
Županijska skupština KŽ donosi Plan za razdoblje 2009.- 2017., koji sukladno Zakonu o
otpadu (NN 178/04 i 111/06), sadrži sljedeće:
• mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
• mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja
• ne zahtijeva previsoke troškove,
• mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja
otpada,
• plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju
• uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada,
• mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta,
• mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
• izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,
• rokove za izvršenje utvrñenih mjera.
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Nadležni ured koji je dužan jednom godišnje
podnositi Županijskoj skupštini izvješće o provedbi plana – poglavito o izvršenju utvrñenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za
razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Provedbom ovog
plana postići će se:
• uspostava sustava gospodarenja otpadom u županiji po županijskom konceptu,
• povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada,
• recikliranje i ponovna oporaba otpada,
• prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja
• smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu,
• izdvajanje goriva iz otpada (GIO),
• smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima,
• smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš,
• samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
17
1.3.2. PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.)
Plan prostornog ureñenja
3.7. Postupanje s otpadom
Postupanje s otpadom, prava, obveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih i
fizičkih osoba u postupanju s otpadom, prema načelima zaštite okoliša, meñunarodnog prava i
najbolje svjetske prakse, odreñeni su Zakonom o otpadu.
Prema mjestu nastanka, otpad se svrstava na komunalni i tehnološki otpad, a prema svojstvima na
opasni i inertni otpad.
3.7.1. Komunalni otpad
U komunalni otpad ubraja se otpad koji nastaje u kućanstvima i čišćenjem javnih površina,
kao i dio otpada koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a sličan je otpadu
iz kućanstava. Temeljem Studije gospodarenja komunalnim otpadom, postupanje s otpadom predviña
se temeljiti na:
• Prikupljanju i ponovnom korištenju iskoristivog otpada;
• Trajnom sigurnom skladištenju i uništavanju štetnog i opasnog otpada.
Kako se organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada trenutno prikupi oko polovice proizvedenog
otpada, prvi cilj gospodarenja otpadom je da se do 2015. godine odvozom obuhvati oko 90%
domaćinstava i sva industrija. Prikupljanje otpada trebalo bi se vršiti sa više vrsta posuda:
• Čelične pocinčane kante kapaciteta 110 litara – individualna domaćinstva (jednostambena);
• Mali zatvoreni čelični pocinčani kontejneri kapaciteta 1100 litara – za višestambene grañevine
ili manje gospodarske pogone / cjeline;
• Veliki otvoreni čelični kontejneri kapaciteta 5000 litara – za potrebe sezonskih kampanja
odvoza krupnog otpada, kao i za prvu fazu sakupljanja otpada u ruralnim naseljima;
• Prihvatni depo – kontejneri kapaciteta 5 do 15 m3 - kao centralno mjesto prikupljanja otpada
manjih naselja.
Za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada u prvoj će fazi biti potrebno izgraditi lokalna
sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada
u Karlovcu - Ilovac. U drugoj je fazi potrebno postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od
500 stanovnika. Dok se ne ostvare navedene pretpostavke, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije
predloženih deponija, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
18
Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika
centralna odlagališta i to:
• Karlovačko odlagalište otpada za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina
Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić – potrebne površine
najmanje 28 ha;
• Ogulinsko odlagalište otpada za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i
Saborsko – potrebne površine najmanje 7 ha;
• Slunjsko odlagalište otpada za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica – potrebne
površine najmanje 4 ha.
Ukoliko pojedina jedinica lokalne samouprave utvrdi da otpad može jeftinije odlagati na drugom
odlagalištu od ovdje navedenih to je moguće učiniti uz adekvatno povećanje površine odlagališta na
koje se želi odlagati otpad.
Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnog odlagališta
koje bi se aktiviralo u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost.
U izradi prostornih planova gradova/općina potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i stalnih odnosno
rezervnih odlagališta otpada, a u izradi generalnih planova ureñenja i planova ureñenja manjeg
naselja lokacije za lokalna sabirališta otpada.
3.7.2.Tehnološki otpad
Tehnološki otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim
djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvima razlikuje se od komunalnog otpada. Razvrstava se
ovisno o svojstvima i mjestu nastanka u dvadeset grupa prema djelatnosti, procesu, odnosno, dijelu
procesa iz kojeg potječe i za njega se vodi katalog otpada. Opasni otpad u katalogu otpada ima
oznaku zvjezdice (*). Ukoliko dio otpada ima vrijedna svojstva koja se mogu iskoristiti, proizvoñač je
dužan otpad razvrstati na mjestu nastanka i skladištiti u uvjetima za očuvanje kakvoće u svrhu
obrade. Tehnološkom otpadu koji je po svojstvima neopasan, prije odlaganja na odlagalište odreñuje
se sastav eluata i ovisno o sastavu eluata on se odlaže na odlagalište I ili II kategorije, odnosno na
zajedničko odlagalište s komunalnim otpadom.. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad vodi
očevidnik s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrañivanja i
odlaganja, a ti se podaci koriste i za izradu katastra o vrstama otpada te burzu otpada.
Kao posebne kategorije otpada u propisima se izdvajaju ambalažni otpad te otpadna ulja, koja se
takoñer u većim količinama javljaju kao tehnološki otpad.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
19
3.7.3.Opasni otpad
Prema svojstvima, otpad može biti opasan ili inertni. Inertni otpad ne sadrži ili sadrži malo tvari koje
podliježu fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji. Opasni otpad sadrži tvari koje imaju svojstvo
eksplozivnosti, reaktivnosti, zapaljivosti, nagrizanja, nadražljivosti, toksičnosti, infektivnosti,
kancerogenosti, mutagenosti, teratogenosti, ekotoksičnosti, otpuštanja otrovnih plinova kemijskom
reakcijom ili biološkom razgradnjom ili druga svojstva štetnosti, a utvrñen je dodacima I, II i III
Zakona o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu
odlaganju (N.N. M.U. br. 3/94).
Prilikom postupanja s tehnološkim i komunalnim otpadom, mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s
njim postupati sukladno posebnim odredbama koje se odnose na opasni otpad, što podrazumijeva
držanje i prijevoz u specijalnim i označenim posudama i spremnicima, odvojeno skladištenje pod
propisanim uvjetima uz voñenje očevidnika na mjestu nastanka i plaćanje naknade, odvojeno
skupljanje, odvojen prijevoz pod uvjetima propisanim za prijevoz opasnih tvari.
Kako je postupanje s opasnim otpadom djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, provoñenje
mjera postupanja s opasnim otpadom koje će biti utvrñene Strategijom zaštite okoliša (u izradi)
osigurava Vlada. Programom prostornog ureñenja Republike Hrvatske lokacije grañevina za odlaganje
opasnog otpada utvrñene su na razini 4 makroregije, od kojih su Karlovačkoj županiji najbliže Zagreb i
Rijeka. U Karlovačkoj županiji predviñene su grañevine za postupanje s opasnim otpadom:
• grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca;
• grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina;
• grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja.
Odredbe za provoñenje
9. POSTUPANJE S OTPADOM
9.1. Postupanje s otpadom predviña se temeljiti na rješenjima Studije gospodarenja otpadom: • sakupljanjem i odvozom otpada potrebno je obuhvatiti svu industriju i što veći broj
domaćinstava; • za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada potrebno je izgraditi lokalna
sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu;
• potrebno je postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika; • do ostvarivanja navedenih pretpostavki, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije
predloženih odlagališta, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina.
9.2. Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika centralna odlagališta i to: • Karlovačko odlagalište za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina
Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić – potrebne površine najmanje 28 ha;
• Ogulinsko odlagalište za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
20
Saborsko – potrebne površine najmanje 7 ha; • Slunjsko odlagalište za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica – potrebne
površine najmanje 4 ha.
9.3. Odlaganje otpada na predložena odlagališta nije za jedinice lokalne samouprave obvezujuće, ali u slučaju odabira drugog odlagališta, alternativa mora površinom i ostalim uvjetima u konačnici odgovarati ukupnim potrebama Županije.
9.4. Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnih odlagališta koja će se aktivirati u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost.
9.5. U izradi PPUO/G potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i odlagališta (stalnih/ rezervnih), a u izradi GPU-a i UPU-a i lokacije za lokalna sabirališta otpada.
9.6. Potrebno je sanirati postojeća kontrolirana odlagališta i “divlje deponije”.
9.7. Potrebno je provesti istraživanja i iznaći lokacije za grañevine za skladištenje i obradu opasnog otpada: • grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca • grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina • grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja.
1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU – PREUZETO IZ PPUG OGULIN
1.4.1 POLOŽAJ
Grad Ogulin se nalazi u sastavu Karlovačke županije i prostorno je najveća jedinica lokalne
samouprave. Zauzima površinu od 534,34 km2, što čini 14,75% sveukupne površine
Karlovačke županije. U njegova 24 samostalna naselja živjelo je prema prvim rezultatima
popisa od 31.3.2001. godine 15.082 stanovnika naselja popisa (13.982 stalno prisutnih
stanovnika naselja popisa), koji su predstavljali 10,76% (10,78%) odgovarajućih stanovnika
Karlovačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti Grada Ogulina 2001. godine je bila
veoma mala, samo 28,23 stanovnika naselja popisa na km2, što je znatno manje nego je bio
prosjek u Karlovačkoj županiji (38,69 st/ km2) ili hrvatski prosjek (77,49 st/km2).
Teritorij Grada Ogulina smješten je na tromeñi Karlovačke, Primorsko - goranske i Ličko –
senjske županije. To je samo dio bivše općine Ogulin, koja je još obuhvaćala današnje
općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko. Zato prostor Grada Ogulina na zapadu graniči s
područjima Grada Novi Vinodolski i općine Mrkopalj te na sjeveru Grada Vrbovsko iz
Primorsko - goranske županije, a na jugu s općinom Brinje iz Ličko - senjske županije. Na
sjeveru još graniči s općinama Bosiljevo i Generalski stol, a na istoku s općinama Barilović,
Tounj i Josipdol, sve iz Karlovačke županije.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
21
Slika 1. Položaj Grada Ogulina u Karlovačkoj županiji
Grad Ogulin nalazi se u sastavu Karlovačke županije i čini ga 24 naselja.
Desmerice Donje Dubrave Donje Zagorje
Drežnica Dujmić Selo Gornje Dubrave
Gornje Zagorje Hreljin Ogulinski Jasenak
Marković Selo Ogulin Otok Oštarijski
Ponikve Popovo Selo Potok Musulinski
Puškarići Ribarići Sabljak Selo
Salopek Selo Sveti Petar Trošmarija
GRAD OGULIN (24 naselja)
Turković Ogulinski Vitunj Zagorje
Površina grada iznosi prema podacima Prostornog plana ureñenja grada 536,7 km2, što
iznosi 14,73 % površine županije.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
22
Slika 2. Grad Ogulin – uže područje grada
1.4.2. RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA
Prostor Grada Ogulina, koji se nalazi u rubnim dijelovima regije Gorskog kotara, ima
prijelazne značajke, kako prema Pokuplju i Kordunu, tako i prema Lici i drugim dijelovima
Gorskog kotara. Ističu se dinarski smjer pružanja stijena, udolina i grebena, tipičan krški
reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, krška hidrografska cirkulacija, manje
površinska, a više podzemna s relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima.
Svojom dužinom i značenjem ističe se rijeka Dobra s dva svoja odvojena površinska toka.
Klima je kontinentalna. Prisutna je velika količina padalina, uključujući i snijega, veće
oscilacije godišnjih temperatura, niže temperature, ljetne svježine, kratko vegetacijsko
razdoblje. U vegetacijskoj strukturi od nižih prema višim predjelima rasprostranjena je šuma
hrasta kitnjaka s običnim borom, gorska šuma bukve, šuma bukve i jele, a na vrhovima je
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
23
predplaninska šuma bukve. Ima veći broj šumskih gospodarskih jedinica i lovišta. Nalazi se
nekoliko eksploatacijskih polja grañevinskog kamena.
Prema MCS ljestvici područje Ogulina pripada VII. stupnju potresne zone.
Prostor Ogulina nalazi se na rubu područja kontinentalne klime koja u području Kapelskog
gorja prelazi u planinsku klimu. Klimu karakteriziraju izražena ljeta i zimska godišnja doba.
Ljeta su vruća, sparna, s pojavom pljuska i proloma oblaka praćenih grmljavinama. Ljeti su
takoñer topliji niži reljefni oblici, a pokazuju pripadnost temperaturnoj amplitudi izmeñu 21 –
22oC, a sjeverozapadni dio 16 – 18oC. Zime su duge i u pravilu hladne, no s takoñer
nerijetkim naglim zatopljenjima. Obilne snježne oborine u pravilu se zadržavaju i do 40 dana
u sezoni. Karakteristično za klimu je i razmjerno velika razlika dnevne i noćne temperature
što rezultira pojavom rose ljeti, a zimi i u prijelaznim razdobljima pojavom snažnog jutarnjeg
mraza.
Temperatura pada s visinom reljefa od obale prema grebenu Velebita i prema Velikoj Kapeli.
Najveći dio zaravni i polja ima srednju siječanjsku temperaturu oko –2oC. Apsolutno
minimalna temperatura zabilježena u Gradu Ogulinu iznosi –28,5oC, a apsolutno maksimalna
+39,5oC. Veći dio prostora karakterizira maritimno-pluvialnetrijski režim, više padalina u
hladnoj, nego u toploj polovici godine. Prosječne količine padalina iznose 1600 – 1700 mm,
meñutim kraj se odlikuje relativnom suhoćom. Velika je važnost magle, posebno u nižim
dijelovima reljefa. Smjer i brzina vjetra ovise o lokalnim reljefnim oblicima, a glavni smjerovi
vjetra su bura i jugo. Bura je suh i hladan vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka i u pravilu
donosi razvedravanje. Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše iz Primorja, tj. Kapele i donosi
oborine. Karakteristična je česta pojava fena, suhog vjetra koji se, pri spuštanju niz padine
Kapelskog gorja snažno zagrijava te u kratkom vremenu naglo podiže temperaturu zraka.
Zimi tu pojavu prati naglo topljenje snijega.
1.4.3. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA Na području Grada Ogulina, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN. br. 30/94 i 72/94, 162/03),
nalaze se slijedeći zaštićeni dijelovi prirode:
- Bijele i Samarske stijene – strogi rezervat,
- Klek – značajni krajobraz,
- Klek – posebni rezervat (botanički, geomorfološki),
- Visibaba – spomenik prirode (geomorfološki).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
24
Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, Strategijom i programom prostornog ureñenja
Republike Hrvatske predloženo je Mrežnica s kanjonom i dijelom obalnog pojasa i prostor
Bjelolasice i dio naselja Jasenak (Vrelo) za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode a
za koje bi se trebao donijeti odgovarajući akt o zaštiti, i to u rangu:
• park prirode
Park prirode Mrežnica obuhvaćao bi prostor na području gradova Duge Rese, Ogulina i Slunja
i općina Generalski Stol, Tounj i Josipdol.
Park prirode Bjelolasica obuhvaćao bi prostor na području Grada Ogulina, Grada Senja i
Općine Mrkopalj.
Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, ovim su prostornim planom odreñeni ostali
evidentirani dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti
prirode, a za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, i to u rangu:
• posebni rezervat
- Drežnica - posebni rezervat (botanički - šumska vegetacija - šume hrasta lužnjaka),
- Bjelolasica - dio - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije- šuma predplaninske
bukve),
- Bjelolasica - posebni rezervat (zoološki - crustološki - potočni rakovi u Jasenčici),
- Vrelo - posebni rezervat (ihtiološki - pastrve u Jasenačkom potoku),
- Dumanić - Ježevitar - posebni rezervat (ornitološki - rode i orlovi jugoistočno od Hajdučke
pećine),
- Jasenak - posebni rezervat (cret u Jasenačkom polju),
- Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke u
Crkvenom lugu),
- Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke Grčićka
kosa),
• značajni krajobraz
- dio obalnog pojasa Dobre, od ulaza u Grad Ogulina (Oklinak) do Bukovnika uključivo
pritoku Vitunjčicu i nizvodno od HE Gojak uključivo pritoke Bistrica i Ribnjak,
- Drežnica – Opaljanica,
- Drežnica – kod zaseoka Vukelići,
• park šuma
- Jasenak, Mašići - Medveñe drage - šuma jele i smreke,
- Drežnica, Drežničko polje – hrastov lug,
• spomenik parkovne arhitekture;
- Ogulin - spomenik parkovne arhitekture (park i drvored).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
25
Na području grada postoje i pojedinačni kulturni i povijesni spomenici kao i registrirani te
evidentirani u prostornom planu, arheološki lokaliteti.
1.4.4. PROMET
Grad Ogulin ima važan prometno - geografski položaj, kao prijelazno područje izmeñu
Gorske i Središnje Hrvatske, odnosno nalazi se na prijelazu iz hrvatskog podunavskog
pročelja prema najmanjem i najužem spojnom hrvatskom dinarskom gorsko - planinskom
spletu i jadranskom pročelju. Preko tog spojnog i uskog “hrvatskog prometnog koridora”
poprečno se meñusobno povezuju ta velika pročelja i dijelovi države radi potpunog i čvrstog
integriranja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija. Jedan od krakova “jadranskog”
prirodnog prometnog pravca tzv “kapelski” vodi od Zagreba i Karlovca preko dijela područja
Grada Ogulina do hrvatskih jadranskih luka i središta na Sjevernom i Južnom Hrvatskom
primorju, ali sa svojim odvojcima nastavlja se i u Republiku Sloveniju (Bela krajina) i Bosnu i
Hercegovinu (Bosanska krajina) te ima meñudržavno značenje, iako se ne nalazi unutar
hrvatskog pograničnog područja.
Na pravcu sjever - jug, kroz rubni dio prostora Grada Ogulina (na trasi stare Jozefinske ceste
izgrañene koncem XVIII. stoljeća), prolazi jedna od glavnih državnih magistralnih cesta D-23
Karlovac - Duga Resa - Generalski stol - Josipdol - prijevoj Kapela na 887 m - Jezerane - Žuta
Lokva i dalje preko prijevoja Vratnik na 694 m prema moru (Senj) ili Lici (D-50 Otočac -
Gospić - Gračac). Dijelom tog pravca i glavnom hrvatskom okosnicom (“kralježnicom”)
razvitka gradi se autocesta Bosiljevo - tunel kroz Kapelu - Žuta lokva - Otočac - Gospić -
Sveti Rok i dalje velebitskim tunelom prema Dalmaciji, koja jednim svojim dijelom prolazi i
kroz područje Grada Ogulina.
Ostale sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice unutar teritorija Grada Ogulina su
državno - magistralnog i regionalno - županijskog, odnosno lokalnog i ostalog (šumske i
druge ceste) značenja te služe u meñusobnom povezivanju gradskog središta Ogulin s
ostalim naseljima na području ovog Grada ili pojedinih naselja meñusobno i pojedinih
dijelova ovog Grada s neposrednim okolnim prostorima. Meñu njima važnije su još državne
ceste i to D-42, koja iz Ogulina ide prema Gomirju i Vrbovskom, odnosno prema Oštarijama -
Josipdolu - Plaškom - Saborskom i Plitvičkim jezerima, kao i D-32, koja iz Jasenka preko
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
26
Matić poljane ide za Mrkopalj i Lokve, odnosno za Drežnicu i Jezerane. Slijede po značenju
županijska cesta 3254 od Ogulina prema Jasenku, koja dalje kao 5094 ide prema Novom
Vinodolskom (trasa stare Rudolfinske ceste izgrañene 1873-74. godine koja svladava prijevoj
Banska vrata na 1.083 m), odnosno regionalna-županijska cesta 3255/3256 od Ogulina
prema Primišlju i Slunju te na sjeveru regionalna-županijska cesta 3175/3174 od Ogulina
preko Trošmarije prema Bosiljevu i dalje prema Vinici u Republici Sloveniji.
Još je 1873.-74. godine Ogulin povezan željezničkom prugom na sjeveru s Karlovcem i
Zagrebom, odnosno preko Gorskog Kotara s Rijekom na moru, a 1925. godine preko Oštarija
i Like s dalmatinskim lukama (Splitom, Šibenikom, a kasnije i Zadrom).
Tim prometnicama je gradsko središte Ogulin udaljeno od Zagreba i Rijeke po oko 100 km,
od regionalnog i županijskog središta Karlovca 56 km, Plitvičkih jezera 65 km, Novog
Vinodolskog 58 km i Senja 68 km, a od ostalih susjednih središta Saborskog 50 km, Slunja
43 km, Brinja 42 km, Plaškog 35 km, Generalskog stola 28 km, Bosiljeva 27 km, te Vrboskog
20 km, Tounja 16 km i Josipdola 10 km. Na području ovog Grada gradsko središte Ogulin je
udaljen od pojedinih naselja 1 - 30 km (Sveti Petar 1 km, Otok Oštarijski 4 km, Hreljin
ogulinski 5 km, Vitunj 7 km, Zagorje 8 km, Trošmarija 13 km, Donje Dubrave 20 km,
Jasenak 26 km, Drežnica 30 km i drugi).
Najlošije prometno stanje je unutar samog gradskog naselja Ogulin: slaba povezanost
pojedinih dijelova grada, zakrčenost uličnih koridora u centru grada, promet u mirovanju i dr.
Pored postojeće glavne magistralne pruge MG1 Zagreb – Rijeka, planom se čuva koridor za
trasu tzv. Josipdolsku prugu Karlovac – Josipdol – Drežnica – Rijeka.
U posljednjih nekoliko godina na području grada osuvremenjen je cjelokupni sustav
telekomunikacija, postavljanjem svjetlovodnih magistralnih kablova, te uvoñenjem digitalne
tehnike u veće telefonske centrale. Za fiksnu telefoniju osiguran je dovoljan broj priključaka.
Za potrebe mobilne telefonije, postavljen je veći broj repetitora, čime je postignuto
pokrivanje većih naselja i državnih prometnica. Sistemi telekomunikacija vezani su prema
županijskoj organizaciji telekomunikacijskih mreža, te prema tome područje grada Ogulina
pripada pod nadzor i upravljanje Regije – Zapad (područje nekadašnjeg TK Centra Karlovac).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
27
1.4.5. NASELJA I STANOVNIŠTVO
Prema prvim rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva od 31.3.2001. godine na
području Grada Ogulina u 24 naselja je živjelo 15.082 stanovnika naselja popisa, pa je
prosječna gustoća naseljenosti iznosila samo 28,23 stanovnika na km2.
Na području Grada Ogulina nisu ravnomjerno razmještena naselja i stanovništvo, pa iz toga
slijedi i različita gustoća naseljenosti u pojedinim njegovim dijelovima.
Tako je geografska cjelina vezana za dio Ogulinsko - plaščanske udoline ili srednja visinska
stepenica, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne povezanosti i povoljnih prirodno
- geografskih osobina unutar područja Grada Ogulina, privukla gospodarske sadržaje i radna
mjesta, pa zato ima najveći broj naselja, stanovnika i najveću prosječnu gustoću
naseljenosti. U toj cjelini se smjestilo 16 naselja ili 2/3 svih samostalnih naselja u ovom
Gradu, u kojima je 2001. godine živjelo 13.189 stanovnika ili čak 87,45% svih stanovnika ove
jedinice lokalne samouprave. Najmanja, najniža i najsjevernije položena geografska cjelina
na području Grada Ogulina, imala je 2001. godine 5 samostalnih naselja i samo 722
stanovnika, tako da je njezina prosječnu gustoću naseljenosti iznosila svega 7,64 stanovnika
na km2. Najslabije naseljeno je bilo prostorno najveće zapadno i južno brdovito područje
Velikokapelskog meñuprostora (obuhvaća više od polovice površine područja Grada Ogulina),
gdje su se u nekoliko krških polja i krčevina smjestila samo tri samostalna naselja, koje je
zbog izrazito malog broja stanovnika (1.159 stanovnika u 2001. godini) imalo i veoma malu
prosječnu gustoću naseljenosti (4,01 st/km2).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
28
Tablica 3. Naselja na području Grada Ogulina i pripadni broj stanovnika.
Naselje br. st. %
Desmerice 278 1.85
Donje Dubrave 249 1.65
Donje Zagorje 252 1.67
Drežnica 729 4.84
Dujmić Selo 126 0.84
Gornje Dubrave 119 0.79
Gornje Zagorje 325 2.16
Hreljin Ogulinski 595 3.95
Jasenak 301 2.00
Marković Selo 58 0.39
Ogulin 8,712 57.87
Otok Oštarijski 446 2.96
Ponikve 159 1.06
Popovo Selo 58 0.39
Potok Musulinski 126 0.84
Puškarići 392 2.60
Ribarići 312 2.07
Sabljak Selo 241 1.60
Salopek Selo 290 1.93
Sveti Petar 633 4.20
Trošmarija 130 0.86
Turković Ogulinski 255 1.69
Vitunj 141 0.94
Zagorje 127 0.84
UKUPNO 15,082 100.00 Tablica 4. Broj kućanstava prema broju članova 2001. godine1
BROJ
DOMAĆINSTAVA5,109 1,055 1,148 1,001 1,065 440 211 74 23
GRAD OGULIN 2001.
UKUPNO 1 2 3 8≤4 5 6 7BROJ ČLANOVA
DOMAĆINSTAVA
Tablica 5. Demografske promjene na području grada Ogulina
1857. 1931. 1948. 1961. 1991. 2001.
br. stanovnika 12,927 20,594 17,487 18,315 16,732 15,082
1 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr , Popis 1991., Dokumentacija 886, Zagreb 1994.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
29
1.4.6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
Grad Ogulin bazira svoje gospodarstvo na postojećim i novim kapacitetima u privrednim i
neprivrednim gospodarskim djelatnostima. Posljednji podaci o broju zaposlenih ukazuju da
od ukupnog broja zaposlenih 4.200, 3.000 je zaposleno u privrednim djelatnostima, a 1.200
u neprivrednim. Trenutni broj nezaposlenih je 1.617. Glavne gospodarske djelatnosti su
vezane na iskorištavanje šuma, preradu drva, iskorištavanje mineralnih sirovina – kamena,
metalnu industriju, prehrambenu, obrtništvo i zanati, komunalne djelatnosti, turizam,
trgovina, promet i veze. Promjena političkog ustroja, ekomonomskih okvira (tržišna
orijentacija), ratne prilike izazvale su veliku recesiju u svim gospodarskim granama.
Prostor Karlovačke županije kontaktna je zona kontinentskog i gorsko-planinskog prostora.
Turističko središte regionalnog značenja je grad Karlovac, a grad Ogulin je mikroregionalno
središte te Hrvatski olimpijski centar (HOC) «Bjelolasica» zimski rekreacijski centar –
sekundarno je središte. Ogulinska turistička mikroregija obuhvaća područje grada Ogulina i
susjedne općine – Tounj i Josipdol. Turizam je tradicionalno bitna grana gospodarstva Grada
Ogulina i okosnica budućeg razvoja područja. Pored hotela u Ogulinu (trenutno nije u
funkciji) značajni smještajni kapaciteti (apartmansko naselje) su u Jasenku. U Jasenku i uz
jezero Sabljaci dvije su vikend zone. Apartmansko naselje u Jasenku (8 objekata) kapaciteta
je oko 650 ležaja u 7880 m2 razvijene bruto površine. Do sada izrañenim studijama i DPU-
om, u Jasenku su planirani uz postojeće novi smještajni kapaciteti za 3.000 hotelskih gostiju.
Na području Grada glavni nositelji industrijske proizvodnje bili su:
- DIP-stolarija u Ogulinu,
- PKS Ogulin (prehrambena industrija),
- Ventilator,
- TAL – metalna industrija,
- Izgradnja – grañevinsko poduzeće,
- nekoliko pilana (u Jasenku, Puškarićima).
Industrijska proizvodnja uglavnom se bila razvila na raspoloživim prirodnim izvorima ovog
područjima. Drvno industrijsko poduzeće Ogulin imalo je trećinu udjela u ukupnoj proizvodnji
bivše općine. Prostor DIP- smješten je u samoj gradskoj jezgri, uz željezničku stanicu (oko
22,4 ha).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
30
Poljoprivredne obradive površine zauzimaju oko 10% površine područja Grada. Osnovna
orijentacija u prošlosti, u poljoprivredi je bila: stočarstvo, uzgoj i prerada kupusa i ostalog
povrća. Uz ratarsku proizvodnju stočarska proizvodnja (meso i mlijeko) bila je značajna
gospodarska grana.
Tablica 6. Struktura zaposlenih Grada Ogulina po sektorima djelatnosti, popis 2001.
Sekto
r
OSNOVNE PRIVREDNE GRANE
Udio u ukupnom
broju
zaposlenih
Udio u ukupnom
broju
stanovnika
VRSTA DJELATNOSTIBroj
zaposlenih 2001.
Udio u
ukupnom
broju zapos.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 415 8.88%
Ribarstvo 14 0.30%
UKUPNO 429 9.17%
Rudarstvo i vañenje 14 0.30%
Prerañivačka industrija 388 8.30%
Grañevinarstvo 332 7.10%
UKUPNO 734 15.70%
Opskrba električnom energijom, plinom i
vodom
151
3.23%
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta
za osobnu upotrebu i kućanstvo 557 11.91%
Hoteli i restorani 317 6.78%
Prijevoz, skladištenje i veze 831 17.77%
UKUPNO 1,856 39.69%
Financijsko posredovanje 64 1.37%
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i
poslovne usluge
145
3.10%
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
462
9.88%
Obrazovanje 263 5.62%
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 393 8.40%
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
99
2.12%Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem3
0.06%
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 2 0.04%
Nepoznata djelatnost 33 0.71%
Na radu u inozemstvu 193 4.13%
UKUPNO 1,657 35.44%
100.00% 31.00% UKUPNO 4,676 100.00%
nepoznato 0.00% 0.00% 0.00%
100.00% 31.00% SVEUKUPNO 4,676 100.00%
10.99%
I
Financije, tehničke i
poslovne usluge, obrazovanje, znanost,
kultura i informacije, zdravstvena zaštita i
socijalna skrb, tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave,
udruženja i organizacije
9.17%
15.70%
39.69%
35.44%
II
III
IV
Industrija, rudarstvo i graditeljstvo
Promet i veze, trgovina,
ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge,
stambeno-komunalna djelatnost
2.84%
4.87%
12.31%
Poljoprivreda, šumarstvo
i vodoprivreda
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
31
2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM
2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU
Otpad je svaka tvar ili predmet odreñen kategorijama otpada propisanim provedbenim
propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni
otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog
otpada na području Grada Ogulina su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,
autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, OPG-i te javne površine.
Uz komunalni otpad, na području Grada generira se i grañevinski otpad, bio-otpad, razni
tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), biološki mulj sa pročistača i dr.
Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno
riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA –
ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.
2.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA
Organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje otpada na odlagalištu Sodol vodi poduzeće
Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. iz Ogulina. Organiziranim sakupljanjem i odvozom
obuhvaća čitavo područje grada Ogulina. Na isto odlagalište komunalni otpad svojim vozilima
dovozi Eko-Flor Plus iz općine Tounj, dok Stambeno komunalno gospodarstvo – Ogulin
dovozi otpad i iz općine Josipdol.
Sakupljanje otpada s mjesta njihovog nastanka kao i odvoz, vrši se specijalnim vozilima
koja na sebi imaju nadgradnju u koju se otpad ubacuje te se odvozi na odlagalište. Sva su
vozila u trendu današnje tehnologije prihvata i prijevoza otpada.
Veliki problem za organizirano sakupljanje otpada predstavlja činjenica da na cjelokupnom
području gdje se provodi organizirano sakupljanje komunalnog otpada krajnji korisnici
nemaju posude za odlaganje istog, stoga korisnici moraju otpad držati u vrećama za smeće
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
32
unutar kućanstava dok ne doñe uredovni dan odvoza otpada. Komunalni otpad se odvozi
jednom na tjedan sa šireg područja organiziranog sakupljanja komunalnog otpada; sa
područja grada Ogulina otpad se odvozi dva puta tjedno. Komunalni otpad se prikuplja u
plastičnim vrećama, iz kanti za prikupljanje otpada i kontejnera različitih dimenzija od 120,
1100 i 5000l.
Mjere odvojenog otpada još nisu uvedene na području grada Ogulina. Za sada na području
Grada Ogulina se ne provodi izdvojeno sakupljanje otpada odreñenih komponenti od
stanovništva u značajnijoj mjeri izuzev manjih količina otpadnog papira.
Vrste otpada koje se odlažu na području Grada Ogulina tijekom 2007. god.:
17 09 04 – miješani grañevinski otpad i otpad od rušenja - odloženo na odlagalište «Sodol»
20 03 01 – miješani komunalni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol»
20 03 07 – glomazni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol»
Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a takoñer i upravljanje odlagalištem
«Sodol» sastoji se od:
Radnih vozila
• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 22 m3, star
7 god,
• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 18 m3, star
2 god,
• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, 8 m3, star 17 god,
• Kamion autopodizač prilagoñen sakupljanju posuda velike zapremine, TAM,
5,7 m3, star 17 god.
2.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Ogulina nije
uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka
do mjesta konačnog zbrinjavanja. Takoñer ne postoji obrada otpada prikupljenog
komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti.
Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i konačno odlaganje u okviru
odlagališta «Sodol» koje nije ureñeno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagališta
sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju CGO-a na istoj
lokaciji.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
33
Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. dala je izraditi Studiju ciljanog sadržaja o
utjecaju na okoliš sanacije odlagališta i nastavka rada odlagališta komunalnog otpada
„Sodol“, Grad Ogulin. Studija je napravljena u travnju 2006. te je njome predložena sanacija,
stabilizacija kosine postojećeg otpada i izvoñenje plohe na postojećem otpadu. Ključno
tehničko rješenje je izvedba temeljnog brtvenog sustava na dnu polja i na pokosima radi
prikupljanja procjednih voda odlagališta čime se sprečava nekontrolirano otjecanje zagañenih
voda u okoliš. Za nastavak odlaganja ploha za odlaganje novog otpada mora biti izvedena na
način opisan Pravilnikom o postupanju otpadom. Nakon izvoñenja nove plohe na nju bi se
počeo odlagati otpad koji bi se nakon zatvaranja prekrio završnim slojem. Prema Planu
sanacije odlagališta otpada „Sodol“, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog zatvaranja,
HIDROPLAN d.o.o ukupni troškovi sanacije iznose 6.250.072,00. kn. Temeljem Odluke
Upravnog odbora za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije
odlagališta komunalnog otpada (Klasa: 351-04/04-03/0045, ur.broj: 563-02-DR-04-08) od
20. prosinca 2004. godine sklopljen je ugovor 21. siječnja 2005. o korištenju sredstava fonda
za neposredno sudjelovanje fonda u financiranju programa sanacije odlagališta komunalnog
otpada „Sodol“. Prema tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
sudjelovat će u programu sanacije sa 50% sredstava a Grad Ogulin sa preostalih 50%
sredstava zaokružene financijske konstrukcije ulaganja.
Na odlagalištu otpada Sodol odlaže se komunalni, grañevinski i neopasni industrijski otpad s
područja grada Ogulina od 1975. (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom
Karlovačke županije). Prostire se na oko 10.000 m2, a odloženo je cca. 15.000 t komunalnog
otpada (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Nema
osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda,
odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i
kontrola vrste otpada. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te
unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se
otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač. Otpad se doprema i odlaže na
nepripremljenu površinu tla ili na prijašnji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez
provedbe mjera za zaštitu okoliša, kao i kontroliranje količine i vrste otpada na ulazu u
odlagalište. Metoda punjenja koja se trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad
odlaže na najvišu točku na smetlištu i potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje
pomoću kompaktora se ne obavlja ili vrlo rijetko. S ovakvim načinom treba prekinuti što prije
budući da se njime ne uspijeva maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne
postavlja ili rijetko pa otpad ostaje dostupan gamadi. Odlagalište je nekontrolirano i na
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
34
njemu nisu poduzete nikakve tehničke mjere zaštite okoliša kao što su monitoring zraka,
oborinskih i procjednih voda.
U proteklih par godina godišnje se odlaže cca 15.777 m3 otpada (prema podacima
Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o.). Meñutim navedenu količinu komunalnog otpada
treba uzeti s rezervom. U većini slučajeva prikupljene količine otpada se ne važu nego se
procjena količina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona, što je vrlo nepouzdano jer
kamioni uvijek nisu jednako puni, otpad sadržava manje ili više vlage, zbijenost otpada je
različita itd. Isto tako veliki dio stanovništva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim
imanjima (paljenje, kompostiranje, zakopavanje, sa ostacima hrane se tove životinje, itd.).
Uz navedene načine, postoji i dio ekološki neosviještenih grañana koji otpad zbrinjavaju na
nepredviñenim mjestima (u šumi, jarku, na livadama i divljim odlagalištima, itd.).
Tijekom 2005. godine (Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije,
2008. god) na odlagalište je odloženo cca 2.384 t komunalnog otpada a 2.940 t ukupno
uključujući i grañevinski i neopasni proizvodni otpad. Prema istim podacima stvarno stvorena
količina komunalnog otpada iznosi 3.431 t, dakle 1.047 t je neodloženog, što ukupno sa
grañevinski i neopasnim proizvodnim otpadom sada čini 3987 t. S obzirom da se radi o
području grada Ogulina radi se o 15.082 stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po
stanovniku 2005. generirano cca 264 kg, što odgovara prosjeku županije prema PLANU
GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007. – 2015.
GODINE (NN 85/07) gdje je prosjek županije 262 kg/st/god..
Prema planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije, na području grada Ogulina nije
evidentirano nijedno divlje odlagalište, pa se može smatrati da prijavljene količine otpada
odgovaraju stvarno odloženim količinama, manja odstupanja mogu nastati zbog mogućeg
samostalnog odlaganja otpada na odlagalište, s obzirom da nije niti ograñeno niti čuvano.
Nakon obilaska i pregleda prostora Grada Ogulina (2009. godine) utvrñeno je postojanje
divljih odlagališta sa znatnim količinama raznorodnog otpada, za koja treba izraditi Plan
sanacije divljih odlagališta, te sanirati ista.
Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta: Drežničko polje;
Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja evidencije prostora moguće
je povećanje broja divljih odlagališta.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
35
2.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD
Procjenu količine otpada do 2017. godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još
tijekom 2008. god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina.
U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna
pretpostavka je da će se tijekom 2008./2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da
neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci
iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti.
Otvaranjem RCGO-a novonastale količine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada
odvoziti će se na isto mjesto, a odlagalište "Sodol" sanirati i zatvoriti. Procjena količina
komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedećih podataka i
pretpostavki:
• Organiziranim prijevozom obuhvaćeno je stanovništvo na području što čini
oko 15.082 stanovnika,
• Na području grada Ogulina je u 2008. ostvareno 49.484 noćenja,
• Obuhvaćenost stanovništva je 100 %,
• Broj stanovnika neće se bitno mijenjati,
• Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije
gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na povećanju standarda stanovništva
• Proračun je rañen na bazi broja stalnih stanovnika i turista, te na količini
otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g),
a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g),
prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA
RAZDOBLJE 2007. – 2015. GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenom
noćenju turista.
Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina dane su u tablici 7. a 2008.
godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od 4.032 t god.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
36
Tablica 7. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina za razdoblje od 2009. – 2017.god. s godišnjim povećanjem od 2% za područje grada Ogulina
godina količina odloženog
komunalnog otpada u pojedinoj godini (t)
kumulativna količina odloženog komunalnog
otpada (t) 2009 4,032 4,032 2010 4,113 8,145 2011 4,195 12,340 2012 4,279 16,618 2013 4,364 20,983 2014 4,452 25,434 2015 4,541 29,975 2016 4,632 34,607 2017 4,724 39,331
Uvoñenje cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka ili reciklažnih
dvorišta za sada je u početnoj fazi. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena
udjela primarne reciklaže. Na razini županije, prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke
županije predviñeno je razdoblje od 2008. -2011. za izgradnju zelenih otoka, 2008. i 2009. z
a izgradnju mini reciklažnog dvorišta. Predviñeno 2.870.325 kn za zelene otoke te 1.840.000
kn za mini reciklažno dvorište.
2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA
Trenutno stanje na području Grada ne upućuje na veći broj onečišćenih površina
komunalnim otpadom. Prema PGO KŽ nema evidentiranih lokacija koje spadaju u kategoriju
divljih odlagališta i kategoriju dogovornih odlagališta osim službenog odlagališta Sodol. U
prostornom planu se spominje deponija kod groblja Sv. Petar gdje se odlaže glomazni otpad.
Isti je nastao kao posljedica nepostojanja "službenog odlagališta", odnosno kao posljedica
neorganiziranog sakupljanja, pri čemu su nastale količine otpada završavale na smetlištima
uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali.
Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa
u području gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Grada Ogulina
nego u širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje
gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
37
2.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA
U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN130/05, u nastavku je dana
sljedeća kategorizacija odlagališta:
- Legalna odlagališta otpada
- Odlagališta otpada u postupku legalizacije
- Službena odlagališta otpada
- Dogovorna odlagališta otpada
- »Divlja« odlagališta otpada – smetlišta
Osim spomenute deponije glomaznog otpada u blizini groblja Sv. Petar, nije
evidentirana nijedna druga deponija na području grada.
Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta:
Drežničko polje; Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja
evidencije prostora moguće je povećanje broja divljih odlagališta.
2.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" Odlagalište otpada Sodol smješteno je cca. 300 m zapadno od županijske ceste Ogulin-
Bosiljevo. Odlagalište je od samog naselja Ogulin udaljeno cca 2 km. Smješteno je u šumi
oko 1 km jugozapadno od HE Gojak u prirodnoj vrtači sjeveroistočno od vrha Mijina glava
(416 m). Odlagalište otpada „Sodol“ nalazi se u prirodnoj vrtači (dimenzija 150x80, dubine
do 50 m) sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Pristupna cesta odlagalištu gdje je vrh
samog odlagališta nalazi se na 337 m.n.m., a dno vrtače je na 270 m.n.m.
Odlagalište nije ureñeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga će ga biti potrebno sanirati kao
što je opisano u studiji utjecaja na okoliš. Za pristup dnu vrtače i početku radova, a i za
daljnje korištenje tj odlaganje otpada novom tehnologijom, od dna prema vrhu, potrebno je
izvesti pristupnu cestu, od gornjeg ruba platoa, po zapadnom pokosu ( slobodnom od
otpada). Cesta je zbog vrlo zahtjevnog terena širine 3,5m i nagiba 12%, do visine planuma
dna polja, gdje se širi na 4,0m. Predmetna parcela je nepravilnog oblika, ukupne površine
23.855m2. Sa sve četiri strane omeñena je šumom. Potrebno je napraviti novu parcelaciju, a
točna površina parcele predmetnog objekta odredit će se parcelacijskim elaboratom.
Novoformirana parcela površine 23.855 m2 nastat će iz dijela parcela K.O. Ogulin kč. Broj
10430,10461, 10462, 10463 I K.O. Popovo selo k.č. 2157, 2159, 2178, 2179 i 2181
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
38
Slika 3. Šire područje lokacije odlagališta „Sodol“
Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda,
odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i
kontrola vrste otpada.
Otpad se povremeno gura u vrtaču. Na odlagalištu otpad ponekad gori, zadnji put 2003.g.
Podloga na kojoj je odložen otpad je prirodna, nezaštićena i dolazi do nekontroliranog
otjecanja procjedne vode u podzemnu vodu. Teren je izrazito krški. Vrlo je vjerojatna
direktna veza izmeñu vrtače gdje se odlaže otpad i izvorišta Gojačke Dobre.
Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa
spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na
odlagalištu se nalazi 1 utovarivač.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
39
Slika 4. Lokacija odlagališta „Sodol“
Od mjera zaštite okoliša od negativnog utjecaja deponiranog otpada provodi se prekrivanje
otpada zemljom i dezinsekcija i deratizacija. Mjere monitoringa utjecaja odlagališta na okoliš
se ne provode. Geodetskim mjerenjem je obuhvaćen širi prostor vrtače, odloženi otpad i
prirodni pokosi te je utvrñeno 121.321 m3 odloženog otpada.
Procjenjuje se da je od 1976. godine do danas na odlagalištu odloženo oko 120.000 m3
otpada. To nije ukupno odloženi otpad jer budući se otpad ovdje odlaže od 1976., dio
biorazgradivog otpada se tijekom proteklih 30 godina razgradio, a jedan dio otpada je i
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
40
izgorio. Na odlagalištu se odlaže i neutvrñena količina grañevinskog i krupnog otpada, te
talog iz septičkih jama
Na odlagalište se odlaže komunalni i neopasni industrijski otpad, sličnih karakteristika kao i
komunalni otpad. Takoñer se odlaže grañevinski otpad (kamen, žbuka i inertni sipki
materijal) koji ujedno služe za prekrivanje otpad. Istreseni otpad se na odlagalištu
povremeno razastire i nabija kompaktorom i grañevinskim strojevima te povremeno prekriva.
Grañevinski otpad u pravilu dovoze sami proizvoñači.
U zraku oko deponija se osjete mirisi koji potječu od amonijaka, hidrogen sulfida, metana,
nitrata. Prilikom jakih vjetrova se u okoliš raznosi papir i plastika s odlagališta. Odloženi
otpad se ne prekriva redovito inertnim materijalom. Otplinjavanje takoñer nije riješeno.
Interes grada, jednako kao i županijski interes je uspostava Centra za gospodarenje
otpadom, regionalnog ili županijskog, a alternativno se osigurava mogućnost sanacije i
zatvaranja postojećeg odlagališta otpada.
Slika 5. Odlagalište „Sodol“
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
41
3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA
3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA
3.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA
Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je gradsko
poglavarstvo, odnosno vijeće dužno u svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih
mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito
važna. Sukladno čl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine"
br.60/08), gradovi i općine su na svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i
osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju
komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije
posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži,
otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee-otpadu i dr.) pobliže se
odreñuje način gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško
razdijeliti granicu komunalni – posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne
mase komunalnog otpada uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih
iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih
proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji
opterećuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište grada te predstavlja velik ekološki
problem koji ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na
odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi
ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način
rasterećujući prirodne resurse grada.
Primarna reciklaža
Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, metal,
pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u
proizvodnom procesu naziva se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova
komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog
nastanka otpada.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
42
Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće:
Mjera 1): - PRIORITETNO!
- u Gradu Ogulinu potrebno je uspostaviti sustav organiziranog rasporeda odgovarajućih
spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih
skupina otpada:
• na ključnim mjestima (ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviñeno
Planom gospodarenja otpadom RH) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati
PRIJE sanacije divljih odlagališta!
• Točne lokacije zelenih otoka tj. lokacije i raspored pojedinih spremnika unutar naselja
rasporedit će ovlašteno komunalno poduzeće, vodeći računa da pokrivenost bude
ravnomjerna.
Mjera 2): - PRIORITETNO!
- u naselju Ogulin grad treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD)
ili mini reciklažnog dvorišta koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za
prikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku)
proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se
prikuplja:
• grañevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog, bilo formiranjem
zasebnog reciklažnog dvorišta na lokaciji bliže najvećim gradskim izvorima ovog
otpada
• za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi
smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša grada
općenito, naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih
sredstava, njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i
akumulatora
• glomazni otpad
Mjera 3): - TRAJNO!
Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta grada je dužna vršiti
intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
43
Mjera 4):
Sanacija i zatvaranja svih ustanovljenih divljih odlagališta.
Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i općine dužne su na
svojem području postaviti spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za
odvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju
najmanje jednog reciklažnog dvorišta za grañevinski otpad.
Slika 6.: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva
ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda
za prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog
prikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno
otpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise odreñena
količina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema PRAVILNIKU O
AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama.
Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u
prvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti o
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
44
problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnog
otpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj
osobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika.
Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i jedan za
baterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične boje
spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9.
To su spremnici za:
• papirnati i kartonski otpad • otpadnu plastiku • metalni otpad • otpadno staklo
Tablica 10: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati
Grad treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno
sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima
ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za
transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviñaju
se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600
litara za PET plastiku. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
45
Slika 7: Izgled zelenog otoka
Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa
zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži
prešanje i baliranje nego se samo može lomiti da se smanji volumen.
RECIKLAŽNO DVORIŠTE: odreñen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama
namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi
stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o svim pitanjima
postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja količina i štetnosti
vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavješćivanja
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
46
i aktivnosti samog grada, stanovništvo se obavještava o radnom vremenu reciklažnog
dvorišta, popularizira odvajanje otpada, angažira mlaña populacija u daljnjoj edukaciji starije,
informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava je
smanjivanje ukupne količine otpada i otpada koji se neiskorišten odlaže na deponiju.
Reciklažno dvorište mora udovoljavati odreñenim tehničko-tehnološkim uvjetima:
- mora biti ograñeno
- svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, željezo i sl.) moraju biti u
posebno ograñenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih
voda
- otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom
stanju
- podna površina mora biti nepropusna
- stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža moraju biti izrañeni tako da je
moguće sigurno punjenje i pražnjenje
- mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji
se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu,
radnom vremenu i sl.
Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaći na odlagalištima širom grada, u reciklažnom
dvorištu potrebno je osigurati spremnike za slijedeće vrste otpada:
- stari namještaj i drugi glomazni otpad
- otpadno željezo
- plastiku
- papir
- električne i elektroničke ureñaje
- otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim
tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)
- opasni otpad iz domaćinstva (otpadni lijekovi, kemikalije, boje i sl.)
- motorna ulja
- staklo
- otpadne baterije
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
47
Grad Ogulin mora u naselju Ogulin osigurati prostor za reciklažno dvorište grañevinskog
otpada. Najlogičnije rješenje koje se nameće je izbor lokacije u blizini najvećeg izvora ove
vrste otpada. Na taj način, grañevinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do
daljnje obrade na odgovarajućoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi većim dijelom rasteretile vlastiti
proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog grañevnog
materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguć, prikupljanje grañevinskog otpada treba
osigurati unutar reciklažnog dvorišta namijenjenog prikupljanju već navedenih kategorija
otpada.
Pravna osoba, koncesionar koja upravlja reciklažnim dvorištem ne mora imati dozvolu za
gospodarenje otpadom izdanu od nadležnog županijskog upravnog tijela koja obuhvaća i
djelatnost upravljanja reciklažnim dvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu
korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenja otpada.. Ukoliko se prikupljaju i
opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
ureñenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Reciklažno dvorište može biti u
vlasništvu grada ili će grad ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju
reciklažnim dvorištem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. U kasnijoj fazi,
nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomičnija za
prikupljanje, broj spremnika može se proširiti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najveća
potreba i pronañe odgovarajući skupljač/obrañivač koji će ga preuzeti.
U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim
otocima spadaju:
• novine i časopisi
• prospekti, katalozi, bilježnice
• knjige i slikovnice
• papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije
• valoviti karton
• ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala
Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se:
• višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova)
• foto papir
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
48
• zauljeni papiri
• ostali nepapirnati materijali
Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na
području grada, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne količine otpada odloženog kao
neiskoristivi miješani komunalni otpad na odlagalištu.
Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.
Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:
• staklene posude (boce, čaše, ) • prozorsko staklo
U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i
čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno
odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen
smanjuje za više od 7 puta.
U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuñe, svjetiljke, armirano,
kristalni i automobilsko staklo, bočice od lijekova. Prozorsko staklo moguće je zbrinuti kod
staklara.
Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo,
izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog
dvorišta.
Metalni otpad se može podijeliti na:
• željezne metale (čelik, lim, lijev,…) • obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…)
Posebnu kategoriju metalnog otpada čine aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih
pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike
je moguće odlagati prazne metalne doze – konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne
konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne
zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže
zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični
spojevi) nije moguće odlagati u spremnike.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
49
Za glomazni otpad takoñer treba omogućiti privremeno prikupljanje u reciklažnim
dvorištima tako da mještani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uključujući i
subotu, besplatno odložiti ovu vrstu otpada.
Animalni otpad – njegovo zbrinjavanje treba započeti u trenu samog uginuća životinje koje
mora biti registrirano i evidentirano u nadležnim veterinarskim službama. Prikupljalište,
sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake
jedinice lokalne samouprave već jedna jedinica lokalne samouprave u Županiji prihvaća
otpad s cijelog županijskog područja do daljnje otpreme u konačno mjesto zbrinjavanja.
Vlasnik uginule životinje ne smije čekati više od 24 sata od prijave uginuća službi koja će
vozilom doći po životinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagalištu te
na svim drugim mjestima, treba biti najstrože sankcionirano. Edukacija i prevencija u
postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba provoditi grad.
Otpadni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno
projektu gradnje ureñaja za pročišćavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili
anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava
koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji
obuhvaća ovu problematiku. Mulj u tekućem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati
na odlagalište.
Prikupljeni grañevinski otpad moguće je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih
sanacijskih mjera odlagališta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih putova i sl.) čime se
smanjuju troškovi gospodarenja grañevinskim otpadom i sanacije odlagališta.
Povratna ambalaža – (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama prodajnih mjesta u gradu
Ogulinu. Ove prodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost o preuzimanju povratne ambalaže za koju se plaća naknada.
Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja – ambalaža od alkoholnih pića,
sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona, kozmetičkih
proizvoda, PVC folije, plastične vrećice itd. takoñer je moguće odvojeno prikupljati u
spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi mogućih sakupljača/obrañivača ovih
vrsta otpada, no za njih nije propisana mogućnost plaćanja naknade njihovim donosiocima.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
50
Ako se radi o ambalaži opasnih tvari kao što su ljepila, smole za čišćenje, otapala, lijekovi,
ambalažu je zajedno s preostalim sadržajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.
Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma
osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora,
zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja,
istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ga zbog
toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja poseban
problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost.
Kako su otpadne gume sirovina koja se može reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za
dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagališta.
Glavne skupine drvenih predmeta koji čine otpad:
• prerañeno drvo (dijelovi namještaja,…)
• šumarski otpad (otpad od čišćenja zelenih površina, parkova,…)
Manji dio se obrañuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prerañivačkoj
industriji, a veći dio (osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj način
velike količine organskog otpada propadaju a moguće ih je preradom iskoristiti kao malč na
zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl.
Biorazgradivi otpad
Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaćinstava te različitog vrtnog otpada. Sustav za
gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je važan segment iz razloga što u komunalnom
otpadu on zauzima najveći udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje količine koje
je potrebno odložiti na odlagalište. Proces prerade biorazgradivog otpada vrši se
kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike količine biognojiva koje se
proizvedu.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
51
Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:
Grad Ogulin bi u razdoblju od 2009.-2016. u svojim naseljima trebao osigurati minimalne
uvjete odvojenog prikupljanja otpada te unaprjeñivati edukacijske metode kojima bi
stanovništvo potaknulo na realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba
poštivati je ponašanje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg
definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republički i županijski Plan gospodarenja
otpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada-
konačno odlaganje u minimumu. Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi
se u konačnici svaki put smanjila količina otpada namijenjena isključivo za odlaganje.
Otpadne baterije i akumulatori - tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim
sirovinama ili ovlašteni koncesionari vrše skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje
domaćinstvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobrañuju i izvoze. Otpadne baterija i
akumulatori moraju se zasebno skupljati na reciklažnim dvorištima uz posebnu pažnju.
Takoñer je predviñeno poticanje potrošača da odlažu otpadne baterije i akumulatore na
mjestima odreñenim za preuzimanje.
Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u
postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i
kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačati
kontrolu skupljača otpadnih ulja zbog postizanja odreñene i garantirane kvalitete. Uz
poduzimanje odreñenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanje kapaciteta
suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti
(biodiesel).
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
52
3.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA Odlagalište „Sodol“ odreñeno je u skupini tzv. službenih odlagališta, koja, pripada deponijima
koje se koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno
Regionalnog centra gospodarenja otpadom. Na odlagalištu Sodol nije potrebna predobrada
otpada prije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do
maksimalnog udjela 35% ukupne mase. Ti će se zahtjevi postavljati CGO-ima, sukladno
Pravilniku. No, meñutim, odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova otpada prije odlaganja
svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguće putem zelenih otoka i
spremnika unutar reciklažnih dvorišta u većim naseljima kao što je ranije navedeno.
Na odlagalište „Sodol“ potrebno je odlagati samo ostatni, neiskoristivi dio
otpada iz kojeg su prethodno izdvojene sve vrste posebnog otpada (čije
gospodarenje je propisano posebnim propisima, uključujući i papir, metal, staklo,
biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala, potencijalne
sirovine za daljnju obradu/oporabu/reciklažu.
Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na
način da udio izdvojenog otpada raste počevši od 2008. godine s tendencijom da se
količina prosječno godišnje odloženog otpada smanjuje tijekom svake godine kako bi
se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj
razini, u Gradu Ogulinu (kao i ostalim JLS) u potpunosti uhodao sistem selekcije i
odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i zatvorilo (ostatni neizdvojeni
otpad bi se odlagao na istoj lokaciji CGO-a).
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati
i skladištiti da bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s
odredbama Zakona o otpadu.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
53
Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad
i njime gospodariti u skladu sa Zakonom.
Plan predlaže obračun komunalnog otpada od domaćinstava po kriteriju volumena
kao najstimulativnijeg modela, odnosno količine i svojstava otpada (za razliku od
kriterija broja članova kućanstava, površine i dr. koji se kao kriteriji smiju
primjenjivati završno s 31.12.2009. godine sukladno Izmjenama i dopunama Zakona
o otpadu) da bi se količina otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na
smanjivanje.
3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA OGULINA
Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada
definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje
otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih
mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže
smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se
može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.
Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvoñenjem na tržište «povoljnih» vrsta
proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost
otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i
smanjenje nastanka otpada na području Grada znači i osjetno smanjenje priliva otpada na
postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom.
Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu
gospodarenja kako je to predviñeno i Strategijom gospodarenja otpadom.
ZAKONSKA REGULATIVA U FUNKCIJI IZBJEGAVANJA I SMANJENJA KOMUNALNOG OTPADA
Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane
izbjegavanju otpada. Isto se odnosi i na državnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
54
osmišljen cijeli niz općih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim državne
razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini, te ih je sustavno
potrebno provoditi i na području Grada Ogulina.
3.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA
Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom čine mjere izbjegavanje nastanka i
smanjivanje količina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u
proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje
otpada obuhvaća:
• Razvoj reciklaže,
• Razvoj „čišće“ proizvodnje,
• Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada.
U potrošnji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhvaća:
• Korištenje proizvoda s manjim potencijalom otpada,
• Racionalno korištenje i postupanje s otpadnim tvarima.
Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time
i pritisak na okoliš bit će potpuno uklonjen. Osnovne preventivne mjere za smanjenja otpada
koje uključuju sektor proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:
• Spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada;
• Spriječiti da se u proizvod za tržište ugrañuju štetni sastojci;
• Spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište
koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu;
• U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati,
proizvoditi i prerañivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno
iskorištavati;
• Načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati
tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem
obimu;
• Proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje
štetnih tvari odnosno što manje otpada;
• Razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju za
takvim materijalima, uvoñenje proizvoda od recikliranog materijala ili s
povećanim udjelom takvog materijala;
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
55
• Provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za
smanjenje otpada.
Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se
mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz općih
preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potrošnji je kako slijedi:
• Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara
otpad,
• Vraćati otpad u vlastitu proizvodnju, upućivati ga na recikliranje i koristiti u
drugim proizvodnim procesima;
• Proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi;
• Pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom
količinom ambalaže i štetnosti otpada;
• Proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži i ne pakirati ih u ambalažu
koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad;
• Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu u
jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu,
smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.;
• Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoñača i potrošača o
mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg
smanjenja;
• Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda;
• Promicati načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrñivanja
sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14000) i označavanja ekološki
povoljnih proizvoda.
3.2.2.1. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA
Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada takoñer obuhvaća korištenje medija za edukaciju
o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako
potrošača, tako i proizvoñača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se
generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao
dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje
količine otpada iz Strategije primjenjive na Grad Ogulin obzirom na njegovu pravnu
odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:
• Edukacija i informiranje,
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
56
• Stimulacija prakse čistije proizvodnje,
• Unapreñivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada,
• Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske
regulative.
3.2.2.2. GOSPODARSKO-FINANCIJSKI INSTRUMENTI ZA POTICANJE IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA
Politički instrumenti poticanje izbjegavanja i smanjenja količine otpada manifestiraju se kroz
politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske
odredbe relevantne za razvoj i zaštitu okoliša. Financijski instrumenti mogu biti realizirani
kroz izravnu pomoć koja obuhvaća porezne olakšice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije
novčanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema službama i
ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj način se pokazuje dodatna skrb prema onima
subjektima koji pokazuju visoku ekološku svijest u zbrinjavanju i provoñenju mjera za
smanjenje nastanka otpada, bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom izbjegavanju kako je to
prikazano na donjoj shemi.
3.2.2.3. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA KOD GOSPODARSKIH SUBJEKATA
U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći
gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili
upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod
proizvoñača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod
ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti
izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U
trgovinama je takoñer moguća značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu
ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za
pakiranje „stabilnih“ proizvoda, gdje ista možda nije ni potrebna.
3.2.2.4. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA U KUĆANSTVIMA
Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su
smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
57
tvari i voñenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere
koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće:
• Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci
mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);
• Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda
koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor,
salvete);
• Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude
koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;
• Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine
otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice;
• Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim
kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,
• Stare stvari (npr. roba, ureñaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri
kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,
• Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše
manje energije (struja, voda)
3.2.2.5. MJERE ZA SMANJIVANJE I IZBJEGAVANJE NASTANKA PROBLEMATIČNIH TVARI
a) Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u kućanstvima može se pridonijeti i
izbjegavanjem nastanka štetnih tvari u komunalnom otpadu. Na više način se može
utjecati da doñe do smanjenja tzv. problematičnih tvari koje su najštetnije po okoliš:
• Racionalno koristiti kemijska sredstva za čišćenje i održavanje,
• Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari,
• Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kućno bilje,
• Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punjivom baterijom,
• Ne kupovati suvišne doze lijekova,
• Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrjeñivače.
b) Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su «prijateljski za
okoliš» i na taj način izravno doprinijeti smanjenju problematičnih tvari u otpadu. Isto
tako gospodarstvo kroz tehnološka rješenja mora omogućiti ponovnu uporabu
problematičnih tvari u proizvodnji te na taj način omogućiti njihov kružni tok.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
58
c) U potrošnji je potrebno smanjiti i izbjeći nastanak problematičnih tvari pravilnom
upotrebom proizvoda i korištenjem ekološki kvalitetnijih proizvoda.
d) Grad kao jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za
odvojeno prikupljanje različitih problematičnih tvari koje nastaju u kućanstvima.
3.2.2.6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA IZ JAVNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI
Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u
gradskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, sveučilištima, socijalne i ostale
državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za
izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvoñenju štedljivosti u potrošnji materijalnih
dobara.
• U gradskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske
materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo,
pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon
uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrañivačima;
• U školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira
koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim
vijekom trajanja;
• U ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima,
ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo.
Takoñer izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa;
• U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih
proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski
razlozi.
3.2.2.7. JAVNO OBAVJEŠĆIVANJE (PROPAGANDA) U FUNKCIJI IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA
Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i
poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate
u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom
smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju,
televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja. U skladu s županijskim Planom,
potrebno je izraditi posebnu Studija o edukaciji stanovništva za smanjenje količine otpada.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
59
3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD „SODOL“
Postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07),
pravna osoba koja upravlja i odgovorna je za rad odlagališta, dužna je u roku od godine
dana od stupanja na snagu Pravilnika (istječe u studenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili
zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadležnom tijelu na
suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća
odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.
godine (do kad se očekuje početak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja
otpadom). Stroge uvjete Pravilnika moći će dugoročno zadovoljiti samo odlagališta i sustavi
u koje je uloženo mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije onečišćenja okoliša
deponije ostatnog otpada, konačne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon
provedenih sanacijskih mjera i zatvaranja.
Općinska ili gradska odlagališta čijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj jedinica
lokalne samouprave ne mogu biti rentabilna (ni okolišno ni ekonomski) te njihovo
održavanje i dugoročni rad ne bi trebali biti podupirani financijskim poticajima ni s
županijske ni s državne razine (Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti). Mjere
sanacije i zatvaranja takvih odlagališta, (poput „Sodol“) usporedo s mjerama odvojenog
prikupljanja otpada, trebaju biti stimulirane.
Krajnji cilj: - dugoročno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog,
neiskoristivog otpada iz kojeg su izdvojene sve korisne komponente) na području
Županije. Gradsko poglavarstvo mora nadzirati provoñenje sanacijskih mjera
odlagališta „Sodol“.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
60
Sanacija odlagališta „Sodol“ mora biti u skladu s Planom sanacije odlagališta do
uspostave Centra gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Nakon izrade
projektne dokumentacije, putem javnog natječaja gradsko poglavarstvo će izabrati
izvoñača sanacije.
Sanacija terena mora biti ili postupna ili kratkoročna i brza ali s početkom u godini
zatvaranja deponije. Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011.
godine.
Za tri godine trajanja planiranog rada deponije nisu potrebne mjere izgradnje
cjelokupne infrastrukture odlagališta (struja, voda, vaga i sl.) već samo najnužnije
mjere sprječavanja prodora onečišćenja u podzemne vode tlo i zrak, uključujući
mjere odvojenog prikupljanja otpada i edukacije o naprednijim metodama
zbrinjavanja otpada.
Opasnost od požara na smetlištu treba spriječiti prvenstveno:
- mjerama odvojenog sakupljanja otpada koji je „interesantan“ neovlaštenim
osobama koje se bez nadzora trajno zadržavaju na deponiji i uzrokuju opasne radnje
– na prostoru reciklažnog dvorišta u naselju Ogulin potrebno je osigurati i prostor za
trajnu mogućnost preuzimanja glomaznog otpada koji sadrži metalne dijelove i
sl. a koji se često pali na deponiji te druge korisne sirovinske materijale koji ne smiju
dospjeti na odlagalište
- strožim nadzorom nad odlagalištem: - izgradnja ograde, ograničenje pristupa,
povremena čuvarska služba, ograničiti vrijeme zadržavanja na deponiji odlukom,
postavljanje natpisne ploče s radnim vremenom uvjetima i ograničenjima ponašanja
na odlagalištu, angažiranjem nadležnim službi policije po potrebi
Plan gospodarenja otpadom Grada Ogulin potrebno je primjenjivati uključujući mjere
gospodarenja otpadom predložene županijskim Planom gospodarenja otpadom
Karlovačke županije. Županijski PGO detaljnije obrañuje problematiku regionalnog
sustava gospodarenja otpadom i funkcioniranja CGO-a te mjere odvojenog
prikupljanja i smanjenja nastajanja otpada.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
61
Odlagalište „Sodol“ privremenog je karaktera do uspostave CGO-a na istoj lokaciji kada će se
trebati zatvoriti ili, eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna
stanica). Do tada odlagalište treba ograditi i spriječiti njegovo daljnje proširenje te
raznošenje otpada na okolne površine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagalištu mora
obavljati redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom, dok služba komunalnog redarstva
treba aktivnije sudjelovati u prepoznavanju radnji koje ne doprinose prihvatljivom radu
odlagališta. Spaljivanje otpada treba najstrože sankcionirati te zabraniti dulje zadržavanje
osoba na prostoru odlagališta. Grad pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto
pasivne uloge, mora pružati stručnu i financijsku potporu ovlaštenom koncesionaru za odvoz
i odlaganje otpada (ograñivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena,
rampe i sl.). Isto tako, grad je dužan stimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze
odlaganja na deponiji (edukacijske mjere, angažiranje ovlaštenih tvrtki- sakupljača posebnih
kategorija otpada) tako da se spriječi mogućnost nalaženja iskoristivih komponenti otpada na
samoj deponiji i, ujedno, interesa raznim neovlaštenim „skupljačima“ iza kojih ostaje još više
nereda u prostoru (požari, raznošenje, dovoženje kategorija otpada koje nije moguće
odlagati na deponiji poput strvina, opasnog otpada, kemikalija, lijekova i sl.).
Na odlagalište „Sodol“ sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ne mora se odlagati prethodno obrañeni
otpad i otpad sa udjelom biorazgradive komponente (maksimalno 35%). To, s druge strane,
ne znači da biootpad nije potrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije
otpada. Naime, na odlagalištu se ne smiju naći one vrste otpada čije je gospodarenje
propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojeno skupljanje te
obradu i oporabu (tekući mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i
akumulatori, otpadna motorna vozila, bolnički, klinički otpad, opasni, lako zapaljiv, korozivan,
eksplozivan opasni otpad, animalni i klaonički otpad, otpad električnih i elektroničkih ureñaja
i opreme i dr.) jer se radi o odlagalištu koje će se koristiti i nakon sanacije do uspostave
Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
3.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE
� Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s ciljem kreiranja informacije i ekološke
poruke te davanja savjeta stanovnicima radi poticanja na pravilno gospodarenje
otpadom. Temeljem tih materijala pripremiti i provoditi promidžbene kampanje za
pojedine programe (biootpad – mini kompostane u svakom dvorištu, papir, staklo,
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
62
limenke, posebni otpad) u svim komunikacijskim sredstvima (lokalni radio i novine,
panoi, reciklažna dvorišta, »zeleni otoci«, Internet- web stranice komunalnog
poduzeća).
� O radu odlagališta i rezultatima praćenja stanja okoliša informirati putem različitih
medijskih oblika na lokalnoj i regionalnoj razini.
� Ograditi odlagalište ogradom visine najmanje dva metra.
� Na ulazu odlagališta kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada. Na odlagalištu
odlagati samo komunalni otpad te proizvodni otpad sličnih karakteristika
komunalnom, odnosno ako sastav eluata odgovara odredbama Pravilnika o uvjetima
za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01.
� Urediti minimalni protupožarni pojas oko ograde odlagališta otpada.
� Nakon završene sanacije, zatvaranja i rekultivacije uz lokaciju zatvorenog odlagališta
postaviti vidljivu zabranu odlaganja bilo koje vrste otpada.
� Po zatvaranju odlagališta komunalni redar treba redovito obilaziti lokaciju odlagališta
kako bi uvidio stanje na lokaciji i otkrio moguća nelegalna odlaganja na odlagalištu.
3.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća
kod kojih može doći do onečišćenja atmosfere i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji
nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Odlagališni plin se razvija u uvjetima
anaerobne biološke razgradnje organskog dijela otpada. Biološka razgradnja organskog
dijela otpada predstavlja egzotermni proces, pri čemu dolazi do stalnog oslobañanja
toplinske energije. Tijekom anaerobnih procesa, oslobañanjem toplinske energije održava se
povišena temperatura u tijelu odlagališta, a iznosi od 40o do 60oC. Proces se u relativno
teoretski predviñenim uvjetima odvija u ureñenim odlagalištima, dok u neureñenim
odlagalištima isti se ne odvija na navedeni način, već ili djelomično ili mehanizmom koji ne
završava plinom bogatim metanom.
U incidentnim situacijama može doći do samozapaljenja odlagališnog plina, a tim i do velike
ekološke nesreće i zagañenja zraka. Stoga je potrebno otpad kompaktirati i obavljati
svakodnevna prekrivanja otpada inertnim materijalom. Na ovaj način eliminira se nastanak
neugodnih mirisa stvaranjem anaerobnih zona zbog prethodnog kompaktiranja otpada.
Opskrbljenost protupožarnim sredstvima i osiguranje potrebnih mjera zaštite od požara na
odlagalištima komunalnog otpada regulirano je Pravilnikom o uvjetima za postupanje s
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
63
otpadom (NN 123/97, 112/01). Direktne mjere vezane uz zaštitu od požara na odlagalištima
odrañene su sljedećim člancima:
• Članak 19: Na odlagalištu otpada I. kategorije moraju se skupljati i obrañivati
odlagališni plinovi. Sustav za skupljanje odlagališnih plinova mora biti tehnički
izveden tako da omogućuje mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova na
ispustu;
• Članak 21: Odlagalište otpada mora biti ograñeno ogradom visine najmanje 2 m.
Oko ograde odlagališta otpada mora biti ureñen protupožarni pojas širine 4-6 m;
• Članak 22: Odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje i
prekrivanje odloženoga otpada. Odlagalište otpada mora imati odgovarajuću
opremu za predobrañivanje otpada. Odlagalište otpada mora biti opremljeno
ureñajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara
te drugim zaštitnim ureñajima i instalacijama sukladno posebnim propisima;
• Članak 24: Na ulazu odlagališta otpada kontrolira se vrsta i količina zaprimljenog
otpada. Odlagalište otpada mora se neprekidno čuvati 24 sata;
• Članak 25: Na odlagalištu otpada moraju se poduzimati mjere za sprečavanje
širenja mirisa prašine, aerosola i buke, nastajanje požara i raznošenje otpada
vjetrom. Na odlagalištu otpada mora se spriječiti da ptice, glodavci i kukci ne
raznose otpad. Odloženi otpad mora se na odlagalištu otpada I. kategorije svakoga
dana prekrivati inertnim materijalom;
• Članak 29: Za zatvoreno odlagalište otpada I. kategorije općina, odnosno grad
mora osigurati praćenje utjecaja na okoliš najmanje 20 godina od dana zatvaranja
odlagališta otpada. Nakon zatvaranja odlagališta otpada I. kategorije, obvezno je
mjeriti količinu i sastav odlagališnih plinova.
Slijedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano skupljanje i evakuacija plinova koji
nastaju unutar tijela odlagališta. Sakupljanje odlagališnog plina, točnije rečeno “kontrolirano
otplinjavanje”, može se provesti na nekoliko načina. Ti načini su:
• pasivno otplinjavanje,
• aktivno otplinjavanje,
Skupljanje plinova može biti pasivno ili aktivno.Pasivno otplinjavanje podrazumijeva
iskorištavanje vlastitog tlaka plina u tijelu odlagališta, te nema dodatne potrošnje energije za
otplinjavanje (predviña se kod malih odlagališta). Aktivno otplinjavanje obuhvaća postupak
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
64
isisavanja plina iz tijela odlagališta (skupo i isplativo jedino za velika odlagališta). Skupljeni
deponijski plin moguće je energetski iskoristiti.
3.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA
• Izvesti slojeve temeljnog brtvenog sustava za novo privremeno odlaganje (pokrovni
sloj na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za novi otpad
koji se tu nastavlja privremeno odlagati) na dno polja i na istočni, južni i zapadni
pokos do visine +10 m od kota dna polja. Temeljni brtveni sloj na dnu polja izvesti na
postojeći kompaktirani otpad od slijedećih slojeva: brtvenog sloja GCL, geomembrane
PEHD 2,5 mm obostrano hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2, drenažnog
sloja šljunka debljine 50 cm, razdjelne PP mrežice. Temeljni brtveni sloj na pokosima
izvesti na prirodnu podlogu pokosa od slijedećih slojeva: izravnavajućeg sloja,
geosintetskog glinenog brtvenog sloja GCL, geomembrane PEHD 2,5mm obostrano
hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2.
• Izgraditi razdjelni sustav odvodnje za vode različitog tipa onečišćenja (sustav za
procjedne vode – drenažne cijevi i bazen procjedne vode kao i sustav za oborinske
vode - kanali za odvodnju oborinske vode i bazen oborinske vode).
• Prikupljenu procjednu vodu s temeljnog brtvenog sloja za novo privremeno odlaganje
(pokrovnog sloja na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za
novi otpad koji se tu nastavlja privremeno odlagati) odvoditi do bazena za
prikupljanje procjednih voda i recirkulacijom vraćati na odloženi otpad.
• Oborinske vode pale na brtveni sustav bez otpada potrebno je preko bazena za
oborinsku vodu ispuštati u okoliš.
• Postaviti zaštitnu nepropusnu tankvanu ispod spremnika za gorivo za pogon diesel
agregata. Tankvana mora imati zapreminu veću od maksimalno moguće količine u
spremniku.
• Sredstva za podmazivanje skladištiti u originalnim pakiranjima ili odgovarajućim
posudama i spremnicima smještenim na vodonepropusnoj podlozi na način da se
onemogući razlijevanje istih u sustav odvodnje.
3.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE
• Prije početka sanacije svaku sječu drveća dogovoriti s nadležnom Upravom za šume.
• Unaprijed definirati proces sanacije prostora i putove po kojima će se kretati
mehanizacija kako bi se biljni pokrov što manje devastirao.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
65
• Izbjegavati pustošenje i krčenje šuma, sječu ili oštećivanje drveća i grmlja kao i
odsijecanje grana i dijelova grana uz dopuštanje sječe samo onih primjeraka koji
izravno smetaju mehanizaciji.
• U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume ne smije
se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje
odgovarajućih mjera opreznosti koje odreñuje nadležna Uprava za šume.
• U šumi je zabranjeno odlagati otpad.
• Tijekom izvoñenja zahvata izvoñač radova je dužan djelovati tako da u najmanjoj
mjeri oštećuje prirodu, a po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvata
uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.
• Ukoliko je to tehnički izvedivo, preporuča se izvoñenje grubih grañevinskih radova u
razdoblju listopad-travanj, kada na terenu nema ptica koje na lokalitetu borave ljeti.
• Stupove i tehničke komponente srednjonaponskih vodova izvesti na način da se ptice
zaštite od strujnog udara.
• Zabranjeno je uznemiravanje, hvatanje ili ozljeñivanje divljih životinja, smanjivanje
brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.) te uništavanje ili
oštećivanje njihovih staništa.
• Prilikom izvoñenja radova u blizini speleoloških objekata ne smije se ugroziti ili oštetiti
speleološki objekt, zatrpati ulaz, oštetiti, uništiti ili odnositi sigovine i podzemni živi
svijet speleoloških objekata.
• Strogo je zabranjeno mijenjanje stanišnih uvjeta u speleološkom objektu bacanjem
smeća ili biološkog otpada, loženjem vatre ili na neki drugi način, odnosno
poduzimanje bilo kojih aktivnosti ili radnji kojima se ugrožava ili oštećuje speleološki
objekt.
• Ako u tijeku izvoñenja radova na sanaciji odlagališta otpada „Sodol“ nastanu
nepredvidive promjene ili oštećenja speleoloških objekata, izvoñač radova dužan je
poduzeti sve radnje i mjere koje mu u cilju sprječavanja nastalih promjena ili
oštećenja naredi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Odjel za zaštićena
područja.
• Svako eventualno otkriće novog speleološkog objekta ili njegovog dijela potrebno je
prijaviti Ministarstvu kulture u roku od 15 dana. U tom slučaju daljnje aktivnosti ili
radnje vezane uz speleološki objekt obavljati jedino uz prethodno dopuštenje
Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za zaštićena područja.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
66
3.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE
Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu koriste se različiti kamioni i strojevi koji proizvode
buku razine od cca 80 dB. Osnovne mjere zaštite obzirom da se radi o lokacija koja prema
propisima u RH predstavlja poslovnu zonu je praćenje razine buke na ogradi odlagalište
prema najbližim stambenim objektima. U ovisnosti o dobivenim rezultatima potrebno je
eventualno obaviti korektivne radnje u cilju njenog smanjenja (vrijeme rada, strojevi s
manjim izvorom buke na izvoru itd.)
3.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA
• Opremiti odlagalište ureñajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje (koji ne
sadrže halone) i sprječavanje širenja požara te drugim zaštitnim ureñajima i
instalacijama sukladno posebnim propisima.
• Redovito održavati svu opremu i mehanizaciju korištenu prilikom sanacije u
ispravnom stanju.
• Izgraditi protupožarnu cestu oko odlagališta.
3.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
• Jednom godišnje za proteklu godinu prikupljati meteorološke podatke: temperatura,
količina i intenzitet oborina, smjer i jakost vjetra te vlažnosti, s najbliže meteorološke
postaje.
• Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje mjeriti količine i sastav odlagališnih
plinova (metan (CH4), ugljični dioksid (CO2), sumporovodik (H2S), vodik (H2) i kisik
(O2). Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s
otpadom (NN 123/97 i 112/01).
• Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje uzorkovati i analizirati procjednu vodu iz
bazena za prikupljanje procjedne vode. Kontrolirati sljedeće parametre: pH
vrijednost, TOC, elektrovodljivost, isparni ostatak, fenole, fluoride, cijanide,
ekstraktivne organske halogene spojeve (AOX), arsen, bakar, olovo, kadmij, krom6+,
nikal, cink, živa, amonij i nitriti. Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o
uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).
• Prije samog početka sanacije, kao i tijekom rada odlagališta (četiri puta godišnje)
kontrolirati kakvoću vode na izvoru Gojak, na pokazatelje iz Uredbe o klasifikaciji
voda (NN 77/98). Nakon zatvaranja odlagališta dinamiku uzorkovanja i analiziranja
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
67
kakvoće vode na izvoru Gojak utvrñivati sukladno dobivenim rezultatima. Ako se
tijekom rada odlagališta otpada pokaže da je prisutno onečišćenje, sugerirati
Hrvatskim vodama da se izvor Gojak uvrsti u nacionalni program praćenja voda.
• Jednom godišnje tijekom rada kontrolirati slijeganje tijela odlagališta. Nakon
zatvaranja odlagališta kontrolu obavljati svake četiri godine tijekom 20 godina.
• Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za rad odlagališta sukladno odredbama
Pravilnika o postupanju s otpadom (NN 123/97 i 112/01).
• Rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati jednom godišnje za proteklu godinu
nadležnim tijelima.
3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREðENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA
Na ovom odlagalištu neophodan je nastavak odlaganja do otvaranja županijskog centra za
zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica.
Odlagalište će se zatvoriti do 2010. godine. Kako bi se odlagalište zatvorilo potrebno ga je
sanirati prema odredbama Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 te u
ovom slučaju omogućiti privremeni nastavak odlaganja (do 2010.) uz provoñenje sanacije.
U Studiji ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije i nastavka rada odlagališta,
komunalnog otpada „Sodol“, grad Ogulin; opisana je sanacija odlagališta:
Svi postupci i tehnička rješenja koja su dani su usmjereni na sanaciju postojećeg stanja, te
da se minimalizira utjecaj postojećeg otpada. Izmeñu ostalog predviñeno je slijedeće:
1. Premještanje dijela postojećeg otpada s kosine vrtače – sadašnji položaj otpada ne
omogućava nikakve tehničke intervencije na tijelu otpada za smanjenje nastanka procjednih
voda, te se povremeno nekontrolirano samozapaljuje bez tehničkih mogućnosti za gašenje, a
dimovi se nekontrolirano šire u okoliš;
2. Cjelokupan postojeći otpad nakon djelomičnog premještanja (rušenjem u dno vrtače) se
prekriva pokrovnim brtvenim sustavom kojim se sprečava prodor kišnice u otpad i tako se
smanjuje količina procjednih voda. Stranice vrtače uz postojeći otpad nije moguće do kraja
hermetično zatvoriti i zabrtviti. Obzirom da nije uočena pojava izvora u rubovima vrtače nije
za očekivati da će značajna količina vode penetrirati unutar otpada. Dakle, ostat će
mogućnost za ulazak vlage koja je ionako potrebna za dovršenje biološke razgradnje
postojećeg otpada.
3. Predviñena je izgradnja obodnih kanala za sprečavanje dotoka oborinskih voda u vrtaču.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
68
4. Mjerama 1.,2.,3. bitno se utječe na smanjivanje količina voda koje dolaze u doticaj s
otpadom, te se na taj način i smanjuju količine procjednih voda koje nekontrolirano odlaze u
okoliš.
Brtveni slojevi
Otpad koji je sada samo nabacan na pokosu vrtače treba grañevinskim strojevima postepeno
preseliti na dno vrtače i ugraditi u slojevima, kako bi se formirao planum dna brtvenog
sustava. Izvedba brtvenog sustava na vrhu planuma postojećeg otpada ima dvije funkcije:
� temeljni brtveni sustav za novo privremeno odlaganje – onemogućava nekontroliranu
odvodnju procjedne vode iz novog otpada,
� pokrovni brtveni sustav – onemogućava daljnji prodor oborina u postojeći otpad i
proizvodnju procjedne vode,
Od pokušaja da se iz postojećeg otpada „izvuku“ strojno korisne komponente se odustalo iz
više razloga:
1. U okviru same vrtače nema dovoljno manevarskog prostora kako bi se postavio neki
stroj (npr. sito) kako bi se proveo tehnološki postupak. Još jednom je potrebno
napomenuti da se otpad u vrtači nalazi naslonjen na jednu stranu i da je odložen
naguravanjem preko ruba, te da visina iznosi oko 50 m. U slučaju iskopa bilo kojeg
dijele otpada, može se očekivati pojava klizanja otpada prema dnu vrtače što je vrlo
opasan manevar, koji je moguće provoditi samo s vrlo stručnim osobljem (iskusnim
strojarima). Zbog sigurnosti u blizini ne bi trebalo biti nikoga osim onih koji se bave
poslom rušenja otpada sa stranica vrtače. Otpad se nalazi u stanju labilne ravnoteže i
postoji stalna opasnost od klizanja.
2. Vañenje otpada iz vrtače nije provedivo kako bi se organiziralo strojno izvlačenje
korisnih komponenti.
Kota planuma vrha presloženog postojećeg otpada tj. kota dna brtvenog sustava je
odreñena prema količini postojećeg otpada i kapaciteta (gabarita) vrtače. U momentu
izvoñenja tu kotu treba korigirati za razliku količine postojećeg otpada koja će se odložiti u
meñuvremenu.
Završni pokrovni sloj
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
69
S odlaganjem komunalnog otpada je moguće prekinuti kada se za to steknu uvjeti, odnosno
kada se izgradi županijski centar za gospodarenje otpadom/županijsko odlagalište otpada.
Odlagalište komunalnog otpada se zatvara izvedbom prekrivnog brtvenog sustava na
odloženi otpad. Prekrivni brtveni sustav se izvodi prema Pravilniku o uvjetima za postupanje
s otpadom (NN 123/97 i 112/01).
Slijeganje
Nakon prestanka odlaganja otpada, u tijelu odlagališta se i dalje odvijaju kemijsko-fizikalni
procesi kojima dolazi do smanjenja volumena odloženog otpada i to uvjetuje pojavu
slijeganja i diferencijalnog slijeganja otpada, a samim time i završnog pokrovnog sloja.
Veličina slijeganja ovisi o sastavu odloženog otpada, načinu i tehnologiji ugrañivanja (sa
kompaktorom ili bez njega), visini otpada, postotku vlažnosti pri ugradnji itd. Potpuno
inertiziran komunalni otpad, nakon završenih procesa razgradnje postiže specifičnu težinu od
približno 1300 kg/m3.
Rekultivacija
Rekultivacijom se nakon zatvaranja odlagalište otpada izgledom uklapa u okolni krajobraz, tj.
vraća približno u prijašnje stanje i može se koristiti za neku drugu namjenu.
3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOðENJE SANACIJE
Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu „onečišćivač plaća“
uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i
procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina
nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije
deponije.
Sva odlagališta na području Grada Ogulina, uključujući ona službena i neslužbena
prvenstveno se moraju financirati iz gradskog proračuna. Ostali mogući izvori su: županijski
proračun, Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara,
donacije, kreditiranja i sl.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
70
Odlagalište Sodol – projektnom dokumentacijom će se utvrditi detaljni troškovi, odnosno
visina i dinamika sredstava namijenjenih sanaciji koja bi omogućila odlaganje kroz vrijeme do
uspostave CGO-a. Omjer troškova sufinanciranja Fonda i gradskih sredstava procjenjuju se
na 50:50%. Tijekom narednih godina korištenja, pridržavajući se mjera predloženih ovim
Planom, ukupna količina otpada na odlagalištu trebala bi se znatno smanjiti svakom
slijedećom godinom korištenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija te
izraditi projektnu dokumentaciju na način da sanacija podrazumijeva ujedno i drugačiji način
odlaganja, tj. obradu otpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja količine
otpada, dok bi se potpuna sanacija terena izvela tijekom 2010. ili 2011. godine kada ističe
rok mogućeg korištenja ovog tipa deponija. Sanacija mora biti postupna ili brza i kratkoročna
ali s početkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno članku 21. Pravilnika
o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada do kraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili
zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti županijskom upravnom
odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća
odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.
godine.
Prema Planu sanacije odlagališta otpada „Sodol“, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog
zatvaranja, HIDROPLAN d.o.o ukupni troškovi sanacije iznose 6.250.072,00. kn.
Uz troškove sanacije treba uzeti u obzir i troškove mjera zaštite okoliša i mjera praćenja
stanja okoliša, koji su procijenjeni u pripadnoj studiji utjecaja na okoliš sanacije odlagališta,
izgradnje i korištenja ŽCGO-a:
Mjere zaštite vezane za provedbu monitoringa na odlagalištu iznose:
PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Prikupljanje meteoroloških parametara 7.500,00
Mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova 80.000,00
Uzorkovanje procjednih voda na odlagalištu i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00
Uzorkovanje voda izvora Gojak i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00
UKUPNO 207.500,00
Izvor: DVOKUT ECRO d.o.o.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
71
Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i grada gdje
treba organizirati svojevrsne „tribine“ na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba
aktivno raspravljati te, po mogućnosti, identificirati počinitelje primjenjujući načelo
„onečišćivač plaća“. Pri tome je potrebno vršiti kontinuirane edukacijske mjere od strane
nadležne gradske službe. Odreñene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilježenja
promjena te mogućeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na
kraju mjeseca ili tromjesečja izvještavali svoje mjesne odbore o svojim očevidima. Ovakvim
aktivnim uključivanjem stanovništva, namjera je poticati vlastiti angažman ljudi u rješavanju
problema koje doživljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlučivanja i
kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što većeg broja mještana sa ovakvim
„nadzornim“ ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi meñusobno potiču
na prihvatljivo ponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novčanog
kažnjavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro došla pomoć gradskih službi.
3.6. EDUKACIJA
Stanovništvo Grada potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguće
primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče,
lokalni mediji – lokalne novine, radio, školske udruge, priredbe s edukacijskim sadržajem i sl.
Potrebno je provoditi edukaciju o:
- mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada
- mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezaštićeno tlo
- opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom
- ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada
- mjerama, akcijama i poticajima koje treba na gradskoj razini poduzeti da bi se
spriječilo nelegalno odlaganje otpada
- mjere pristupa i zadržavanja na odlagalištu
- važnost korištenja reciklažnog dvorišta, odnosno zelenih otoka
- način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima
- pravilnom korištenju energije i mjerama moguće uštede u domaćinstvima
- opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije, ambalaža
pesticida, ispiranje opreme od pesticida na nezaštićenim površinama, otpadne
kemikalije i sl.)
- potrebi većeg uključivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne
inspekcije u rješavanje problema u okolišu po pozivu mještana
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
72
- potrebi korištenja grada i komunalnog poduzeća, koncesionara kao info-servisa za
sve upite o gospodarenju otpadom.
Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom
i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša kemikalijama,
neopasnim i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na području grada
potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i
prijave onečišćujućih tvari u županijski registar onečišćivanja okoliša.
Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina
DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO
73
4.0. ZAKLJUČAK
Grad Ogulin može provoñenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu gospodarenja
otpadom Karlovačke županije preuzeti jedno od vodećih mjesta jedinice lokalne
samouprave obzirom na provoñenje ekološki prihvatljivih rješenja. Županija ima interesa
provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenosti i učinkovitosti pojedine
jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se može temeljiti na
visini značaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na razini grada
(broj i uspješnost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i učinkovitost
provedenih akcija čišćenja terena i ukazivanja na onečišćivače koji ne prate zakonsku
regulativu, visini uloženih sredstava u provoñenje mjera zaštite okoliša, od kojih mjere
postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima predstavljaju
značajan udio, aktivnost školskih i predškolskih ustanova u području ekologije,
učinkovitosti provoñenja mjera odvajanja otpada, uspostave reciklažnih dvorišta,
smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na
odlagalištima i sl.).
Grad mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih Planom, Županijskim
planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša Karlovačke
županije te je odgovorna za učinkovitost provedbe Plana gospodarenja
otpadom grada Ogulina. Gradonačelnik je dužan, sukladno Zakonu o otpadu,
svake godine izraditi Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom te ga
do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti gradskom vijeću
na usvajanje. Poglavito mora sadržavati izvješće o provedbi obveza i
učinkovitosti poduzetih mjera. Nadležni županijski ured nadzire provedbu
Plana i usvojena gradska izvješća dostavlja nadležnom Ministarstvu i Agenciji
za zaštitu okoliša.
Ovaj Plan i Izvješća o izvršenju Plana objavljuju se u Službenom glasilu jedinice
regionalne samouprave.