pitanja za pomocnicki ispit bravar

Pitanja za pomoćnički ispit 2007 - BRAVAR

B R A V A R

P O M O Ć N I Č K I I S P I T

Ispitna pravila: - dozvoljeno pisati crnom ili plavom kemijskom olovkom, flomasterom ili nalivperom (osim crteža)

- dozvoljeno koristiti samo papir dobiven na ispitu, pribor za pisanje, crtanje i digitron - svako križanje ili prepravljanje odgovora se ne priznaje - na čistoj stranici skicirajte i računajte, te onda precrtajte crtež ili potreban odgovor na predviđeno mjesto - zbog prepisivanja, ometanja ispita ili komunikacije sa drugim učenicima tokom ispita, pismeni dio ispita se

ne priznaje - u slučaju nepriznavanja ispita ne možete izaći na usmeni dio ispita - ispit traje maksimalno 3 sata - uz svako pitanje je broj bodova - za priznavanje odgovora potreban potpuni odgovor, ne polovičan

Kriterij ocjenjivanja: 0 - 29 bodova.......nedovoljan (1) 30 - 59 bodova.......učenik se upučuje na usmeni dio pomoćničkog ispita 60 - 69 bodova…...dovoljan (2)

70 - 79 bodova.......dobar (3) 80 - 89 bodova.......vrlo dobar (4) 90 - 100 bodova.......odličan (5)

Ime i prezime:_________________________________________________________________________

Datum polaganja: _____________________ Datum rođenja: _______________________

Potpis: ______________________________

Broj bodova: __________

Uspjeh na pismenom dijelu ispita: Ocjena: ________________________________ Odg. provjerio: ____________________________

- 1 -


1. Iz zone rezanja najbolje je što više topline odvesti preko reznog alata. NE

2. Iz zone rezanja najbolje je što više topline odvesti preko odvojene čestice (ivera). DA

3. Trošenje materijala je gubitak mase proizvoda. DA

4. Trošenje materijala je proces koji povećava masu proizvoda. NE

5. Pri većoj temperaturi proces korozije je brži. DA

6. Sastav okoline ne utječe na brzinu korozije metala. NE

7. Za rezanje tankih limova koristi se pila sa manjim brojem zubi. NE

8. Trapezni navoj je navoj za pritezanje. NE

9. Zbog sigurnosti i trajnosti u radu metarski navoj se koristi kod navojnih vretena. NE

10. Grecanjem se uklanjaju veće neravnine sa metalne površe. NE

11. Elektroni su pozitivno nabijene čestice. NE

12. Protoni su pozitivno nabijene čestice. DA

13. Magnetsko polje se može vidjeti samo pod mikroskopom. NE

14. Prirodni magneti nastaju od čelika uslijed djelovanja promjenjivog magnetskog polja. NE

15. Generator je pogonski stroj. NE

16. Metali sa kubno centriranom kristalnom rešetkom lako se oblikuju kovanjem. NE

17. Kod plastične deformacije kristalne rešetke, nakon prestanka djelovanja vanjske sile, kristalan rešetka

se vrača u prvobitno stanje. NE

18. Kod elastične deformacije kristalne rešetke nakon prestanka djelovanja vanjske sile, kristalan rešetka

se vrača u prvobitni položaj. DA

19. U kristalnom zrnu je usmjerenost kristalne rešetke ista. DA

20. Čvrstoća je otpornost metala na kidanje. DA

21. Čvrstoća je otpornost metala na prodiranje stranog tijela. NE

22. Elastičnost je otpornost metala na kidanje. NE

23. Pri progrijavanju ujednačava se temperatura na površini i temperatura u jezgri predmeta. DA

24. Promjena strukture čelika nastaje već kod 254°C. NE

25. Cementiranjem se postiže velika žilavost na površini predmeta. NE

26. Postupak cementiranja provodi se na čelicima koji imaju do 0,3 %C. DA

27. Nakon toplinske obrade nitriranje metala obavezno se obavlja strojna obrada. NE

28. Ako uz mjeru na crtežu nema naznačene tolerancije, to ujedno znači da ta mjera nema toleranciju. NE

29. Ako u oznaci navoja, npr. M12 nema oznake koraka navoja, to znači da je korak navoja nebitan. NE

30. Trapezni navoji koriste se za pritezanje. NE

31. Svornjacima se spajaju strojni elementi u čvrstu-nepomičnu vezu. NE

32. Zaticima se spajaju strojni elementi u čvrstu-nepomičnu vezu. DA

33. Zavarivanje pripajanjem ima zadatak da drži konstrukciju u cjelini dok se ne utvrdi točnost. DA

34. Ugljični dioksid u većim sadržajima nije štetan za čovjekovo zdravlje. NE

35. Ugljični monoksid je opasan po čovjeka i u malim sadržajima. DA

36. Kod plinskog zavarivanja tlak kisika ne smije biti veći od tlaka disuplina (acetilena). NE

37. Ako u metalu nema željeza ne može se rezati plinom klasičnim postupkom. DA

38. Sumpor kao legirni element u čeličnim limovima poboljšava svojstvo istezljivosti. NE

- 2 -


39. Priprema stlačenog zraka za bojanje zahtijeva da zrak prođe kroz zauljivač. NE

40. Brzina strujanja stlačenog zraka je manja od brzine strujanja ulja u hidrauličkim uređajima. NE

41. Radni tlakovi u hidraulici mogu biti najviše do 15 bara. NE

42. Regulator tlaka u pneumatici održava tlak istim na izlazu iz regulatora. DA

43. Površina loma veoma tvrdog čelika ima sitno zrnastu strukturu. DA

44. Tvrdi martenzit nastaje sporim hlađenjem. NE

45. Martenzit je vrlo meka struktura čelika. DA

46. Proces lemljenja zasniva se na procesu difuzije. DA

47. U zadnjoj fazi ekspoloatacije stroja ima manje kvarova. NE

48. U drugoj (srednjoj) i ujedno najdužoj fazi eksploatacije stroja ima malo kvarova jer je radnik ovladao

tehnikom rada na tom stroju. NE

49. Kut β je: a) kut klina

b) stražnji kut (leđni)

c) prednji (grudni)

50. Kod strojnih obrada 'n' označava: a) posmak alata

b) broj okretaja

c) dubinu rezanja

51. Dubina rezanja je: a) veličina koja pokazuje koliko se alat pomakne za jedan okretaj

b) veličina koja određuje smjer vrtnje obratka

c) veličina koja pokazuje koliko je alat ušao u obradak

52. Mjerna jedinica za dubinu rezanja je: a) m (mm)

b) m-1

c) m/s

53. Mjerna jedinica za posmak alata je: a) m-1

b) m

c) m/s

54. Trošenje nastaje: a) kemijskom reakcijom kisika i metala.

b) klizanjem dvaju materijala jednog po drugom

c) kao posljedica djelovanja kemikalije

55. Korozija je: a) kemijska reakcija kisika i metala.

b) klizanje dvaju materijala jednog po drugom

c) posljedica djelovanja kemikalije

56. Opća korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala

b) metal u uskom pojasu ali u dubinu

c) cijelu površinu metala

57. Lokalna korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala



58. Pitting korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala



- 3 -


59. Metalizacija je zaštita metalne površine: a) pomoću električne struje

b) uranjanjem predmeta u talinu metala otpornog na koroziju

c) zagrijavanjem metalne površine plamenikom pri čemu se tali sitni prah

metala otpornog na koroziju i koji se lijepi za metalnu površinu

60. Za izradu matice M12, prethodno se mora izbušiti provrt promjera: a) 10.1mm

b) 12mm

c) 12.5mm

61. Korak navoja je: a) broj navojaka na dužini jednog inča

b) broj navojaka na dužini od 1 mm

c) uzdužni put u [mm] koji prijeđe matica za jedan okretaj

d) uzdužni put u [cm] koji prijeđe matica za jedan okretaj

62. Korisno djelovanje elektromagnetsko polja nije prisutno u slijedećim slučajevima:

a) kod pegle

b) kod fena za kosu

c) kod aparata za REL zavarivanje

d) generatora

63. Elektromotor je

a) pogonski stroj

b) gonjeni stroj

64. U radu sa električnom strujom (gradska mreža), nikada se ne smije dogoditi:

a) da dotaknemo žicu pod naponom

b) da struja uđe i može izaći iz našeg tijela

c) da struja uđe u naše tijelo

65. Nailaskom na čovjeka povrijeđenog električnom strujom prvo treba:

a) pružiti prvu pomoć (masaža srca i umjetno disanje)

b) nazvati hitnu pomoć

c) nazvati policiju

d) ništa ne dirati

e) ukloniti izvor opasnosti

66. Kada radite oko električne struje nikada se ne smije:

a) doticati kućište stroja

b) doticati oguljene žice

c) doticati uzemljenje

67. Direktorij (mapa, folder) je a) prostor predviđen za smještaj podataka

b) radna memorija

c) drugi naziv za hard disk

68. Zadnja tri slova u nazivu datoteke obično predstavljaju a) mjesto gdje je smještena datoteka

b) tip (vrstu) datoteke

c) veličinu datotoke

69. Bakar je a) sklon koroziji

b) nije sklon koroziji

c) sklon koroziji ali ga patina štiti od daljnje korozije

- 4 -


70. Jedno od svojstava olova je a) velika žilavost

b) postojanost na visokim temperaturama

c) velika specifična gustoća

d) mala masa

71. Jedno od svojstava aluminija je a) velika žilavost

b) postojanost na visokim temperaturama

c) velika specifična gustoća

d) mala masa

72. Tvrdoća materijala je otpornost materijala a) na kidanje

b) na savijanje

c) prodiranje stranog tijela

d) na deformaciju

73. Pri kaljenju hlađenje teče a) brzo b) sporo

74. Pri popuštanju hlađenje teče a) brzo b) sporo

75. Cementiranjem se postiže:

a) velika tvrdoća jezgre i tvrda površinu

b) mala tvrdoća površine metala i velika žilavost jezgre

c) velika tvrdoća na površini predmeta i velika žilavost jezgre

76. Na primjer oznaka 5.8, 8.8 na glavi vijka predstavlja:

a) čvrstoću vijka

b) žilavost vijka

c) tvrdoću vijka

d) elastičnost vijka

77. Svornjak je: a) strojni element kojim se spajaju strojni dijelovi u čvrstu nepomičnu vezu

b) strojni element kojim spajaju strojni dijelove tako da je moguće gibanje strojnih dijelova

78. Zatik je: a) strojni element kojim se spajaju strojni dijelovi u čvrstu nepomičnu vezu

b) strojni element kojim spajaju strojni dijelove tako da je moguće gibanje strojnih dijelova

79. Klin a) ima blagi nagib

b) nema nagiba, po cijeloj dužini je ista debljina

80. Pero a) ima blagi nagib

b) nema nagiba, po cijeloj dužini je ista debljina

81. Klin i pero se primjenjuju kod spajanja strojnih elemenata u a) rastavljivom spoju

b) nerastavljivom spoju

82. Kisik je plin koji: a) djelomično ili potpuno izgara pri plinskom zavarivanju

b) samo podržava izgaranje

c) nije bitan kod plinskog zavarivanja

83. Dušik pri plinskom zavarivanju: a) potpuno izgara

b) održava plamena i hladi sapnicu

c) ne izgara i smanjuje temperaturu izgaranja

84. Zadatak regulatora tlaka na plinskoj boci je: a) da spriječi povratak plamena u bocu

b) da održava tlak plina ispred regulatora istim

c) da održava tlak plina iza regulatora istim

- 5 -


85. Zadatak povratnika plamena tijekom plinskog zavarivanja je a) da ne propusti plamen kroz plamenik

b) da propusti plamen kroz plamenik

c) ne propusti plamen iz plamenika u crijevo

86. Plinski plamenik neće upaliti jer je a) sapnica pregrijana

b) mali tlak kisika

c) ventil na plameniku začepljen

87. Suho trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje.

b) je trenje kada između tijela koja klize nema dovoljno sredstva za podmazivanje.

c) je trenje kada tijela koja klize jedno po drugom potpuno razdvaja sredstvo za podmazivanje.

88. Mješovito trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje.



89. Tekuće trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje.



90. Viskoznost je a) sposobnost da se tekućina opire gibanju (tečenju)

b) sposobnost tekućine da lakše teče

91. Kod čeličnog lima trgovačke kvalitete garantira(ju) se a) dimenzije

b) mehanička svojstva

c) kemijski sastav

d) otpornost na koroziju

92. Kod čeličnog lima sa garantiranim mehaničkim svojstvima garantiraju se:

a) dimenzije


c) kemijski sastav


93. Kod nehrđajućeg čeličnog lima garantira(ju) se a) dimenzije


c) kemijski sastav


94. Zubi na listu pile su a) širi od samog lista pile

b) iste širine kao list pile

c) uži od lista pile

95. Predtlak je a) tlak manji od tlaka okoline

b) tlak jednak tlaku okoline

c) tlak veći od tlaka okoline

96. Podtlak je a) tlak manji od tlaka okoline

b) tlak jednak tlaku okoline

c) tlak veći od tlaka okoline

97. Na šarkama, pri otvaranju vrata nastaje: a) truljenje b) erozija c) trošenje klizanjem d) korozija

- 6 -


98. Koje dvije sile pomažu prijenos rastaljenje kapljice metala kod nadglavnog zavarivanja (REL zavarivanje)?

a) gravitaciona sila

b) sila strujanja zaštitnog plina

c) eksplozivne sile plinova nastalih izgaranjem u kapljici metala

99. Prednost lijepljenja je a) velika čvrstoća spojnog mjesta

b) velika žilavost lijepljenog mjesta

c) nema promjene strukture metala

100. Čelik Č.1361 ima a) 0,3 % ugljika b) 0,03 % ugljika c) 3 % ugljika

101. Zavarljivost je a) sposobnost zavarivača da zavarivanje obavi na najbolji način

b) sposobnost metala da se lako i dobro zavari

c) sposobnost dodatnog materijala da se lako tali

102. Preventivno održavanje a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara

b) kada dođe do kvara strojnog dijela izvršimo popravak i zamjenu svih sumnjivih dijelova

c) to je održavanje strojeva raspoređeno u po danima, tjednima i mjesecima.

103. Održavanje po stanju a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara

b) kada dođe do kvara strojnog dijela obavi se popravak i zamjena svih sumnjivih dijelova


104. Tekuće održavanje a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara

b) kada dođe do kvara strojnog dijela izvršimo popravak i zamjenu svih sumnjivih dijelova


105. U mehanička svojstva ne pripada a) čvrstoća

b) žilavost

c) kovkost

d) tvrdoća

106. Sa povećanjem tvrdoće, elastičnost a) raste

b) pada

c) ostaje ista jer se ne mijenja temperatura

107. Najsitnija čestica koja ima svojstva tog metala naziva se a) molekula

b) atom

c) kristalno zrno

d) monokristal

e) polikristal

108. Univerzalni kutomjeri očitavaju točnost od a) 10º

b) 5º

c) 5'

d) 5''

e) 1º

109. Meki lem je legura a) željeza i ugljika

b) bakra i cinka

c) kositra i olova

d) bakra i kositra

- 7 -


110. Zaštitni plin kod TIG zavarivanja je a) kisik

b) ugljični monoksid

c) vodik

d) argon

111. Vrijeme koje alat provede u procesu rezanja između dva oštrenja naziva se:

a) brzina rezanja

b) tehnološko vrijeme

c) postojanost alata

d) posmak

112. Oči se tijekom bušenja štite: a) rukama

b) respiratorom

c) zaštitnim naočalama

d) zaštitnom maskom

113. Bakar ne oksidira jer:

a) se na površini u dodiru sa zrakom stvara zaštitna patina koja štiti bakar od daljnje korozije

b) je otporan na utjecaj kisika iz zraka

c) nema željeza u svojoj strukturi koje bi oksidiralo

114. Kutovi alata su prednji kut , kut klina i stražnji kut .

115. Zbroj kutova alata α + β + γ = 180º .

116. Kut α se naziva stražnji kut reznog alata .

117. Kut β se naziva kut klina .

118. Kut γ se naziva prednji kut reznog alata .

119. Put koji prijeđe oštrica alata u jedinici vremena naziva se brzina rezanja .

120. Emulzija pri rezanju alata ima zadatak da hladi područje rezanja , podmazuje klizne površine pri rezanju i

štiti od korozije .

121. Toplina pri strojnim obradama nastaje u zoni rezanja na tri mjesta i to na mjestu na mjestu savijanja odvojene

čestice , na mjestu trenja prednje površine alata i odvojene čestice i na mjestu trenja leđne površine alata i

obrađene površine obratka .

122. Toplina kod strojnih obrada iz zone rezanja odvodi se preko: odvojene čestice , obratdka i

alata .

123. Korozija je najčešće kemijska reakcija željeza i kisika .

124. Kemijski proces prikazan formulom 4Fe + 3O2 → 2Fe2O3 prikazuje proces korozije .

125. Afinitet (sklonost) koroziji kao i brzina korozije ovisi o temperaturi , sastavu okoline , kemijskom

sastavu metala i tlaku .

126. Geometrijski oblici korozije mogu biti: opća korozija , lokalna korozija i međukristalna korozija .

- 8 -


127. Za kvalitetnu zaštitu metalne površine vrlo je bitno očistiti i odmastiti površinu metala.

128. Pjeskarenje je proces čišćenja metalne površine pri čemu struja stlačenog zraka nosi

pijesak velikom brzinom do površine metala.

129. Čišćenje i odmašćivanje metalne površine može biti: ručno čišćenje , strojno čišćenje , čišćenje

plamenom , čišćenje abrazivnim česticama i čišćenje kemikalijama .

130. Antikorozivna zaštita može biti izvedena izolacijom , legiranjem i namještanjem električnih

potencijala .

131. Galvanizacija je postupak nanošenja metala zaštite uz pomoć električne struje .

132. Tekućina u procesu galvanizacije naziva se elektrolit i najčešće je veoma otrovna .

133. Najjeftiniji i najjednostavniji postupak zaštite metalne površine je bojanje .

134. Pocinčavanje je postupak nanošenja cinka na površinu metala.

135. Korozija koja nastaje unutar metala (između kristalnih zrna) naziva se međukristalna (interkristalna) korozija.

136. Ručne obrade su: turpijanje , grecanje , piljenje , narezivanje navoja , urezivanje

navoja i rezanje ručnim škarama .

137. Veći broj zubi na dužini jednog inča (1') znači da pila ima sitnije zube.

138. Turpije ovisno o poprečnom presjeku mogu biti: okrugle , pravokutne , kvadratne ,

trokutaste i poluokrugle .

139. Metarski navoj M8 je normalni navoj, a navoj M8x1 fini navoj.

140. Metrički navoj se označava (navedi primjer) oznakom, npr. M14, M16, M18 i sl. .

141. Trapezni navoj se označava (navedi primjer) Tr12x2, Tr20x4 i sl. .

142. Fini metrički navoj označava se (navedi primjer) M12x1.25, M14x1 i sl. .

143. Broj 1 u oznaci navoja M 8x1 predstavlja korak navoja.

144. Oštice vijčanog svrdla su dvije glavne oštrice , uzdužna oštrica i poprečna oštrica .

145. Nabroji obrade bušenjem. bušenje u puno , proširivanje provrta , upuštanje , razvrtavanje ,

zabušivanje , profilno upuštanje .

146. Sve materijale s obzirom na vodljivost električne struje možemo podijeliti na vodiče , poluvodiče i

izolatore .

147. Napon je razlika potencijala.

148. Mjerna jedinica za napon je volt [V] , za jakost struje amper [A] , za električni otpor ohm [Ω] .

149. Električna struje je količina naboja prenesena u jedinici vremena .

150. Smjer magnetskog polja (silnica) kod ravnog vodiča određujemo pravilom desne ruke , s time da palac

pokazuje smjer struje , a prsti smjer magnetskog polja .

151. Smjer magnetskog polja (silnica) kod zavojnice određujemo pravilom desne ruke , s time da palac

pokazuje smjer magnetskog polja , a prsti smjer struje .

152. Magneti mogu biti prirodni i umjetni .

153. Najčešći kemijski izvori električne energije su galvanski članak i baterija (akumulator) .

154. U olovnom akumulatoru elektrolit je kiselina , a u čeličnom lužina .

155. Transformator je uređaj kojim se mijenja vrijednost napona i jakosti struje .

156. Grecov spoj služi za ispravljanje izmjenične struje .

157. Dioda je elektronički element koji propušta električnu struju u jednom smjeru (smjera).

- 9 -


158. Frekvencija gradske mreže iznosi 50 Hz.

159. Frekvencija je broj titraja (promjena) u jednoj sekundi .

160. Nabrojite dijelove elektroničkog računala (kompjutera), barem šest.

monitor pisač grafička kartica .

tipkovnica disk modem .

procesor optički uređaj (DVD ROM) radna memorija RAM .

161. Diskovi označavaju C: D: E: (navedi primjer).

162. Strojevi se općenito dijele na radne i pogonske .

163. Pogonski strojevi su (navedi min. četiri): elektromotor , motori sa unutrašnjim izgaranjem , parni

strojevi i toplinski strojevi , vodne turbine .

164. Radni strojevi su (navedi min. četiri) alatni strojevi , građevinski strojevi , poljoprivredni strojevi i

tekstilni strojevi , grafički strojevi .

165. Hidraulički strojevi kao radni medij koriste ulje .

166. Pneumatski strojevi kao radni medij koriste zrak .

167. Čelik oznake Č.0160 je čelik garantirane čvrstoće .

168. Čelik oznake Č.1332 je ugljični čelik čelik.

169. Nabroji barem četiri željezna lijeva. sivi lijev , nodularni lijev , temper lijev , tvrdi lijev ,

čelični lijev i specijalni lijev .

170. Tri osnovne kristalne rešetke kod tehničkih materijala su prostorna kubna kristalna rešetka , plošno

centrirana kristalna rešetka i heksagonalna kristalna rešetka .

171. Čelik ima prostornu kubno centriranu kristalnu rešetku.

172. Bakar ima plošno centriranu kristalnu rešetku.

173. Deformacija kristalne rešetke može biti elastična i plastična deformacija.

174. Monokristal ima samo jedan kristal(a).

175. Polikristal ima mnogo kristal(a).

176. Granica elastičnosti je točka do koje se metal može opteretiti a da nakon rasterećenja ne ostanu trajne .

deformacije .

177. Vlačna čvrstoća je najveća čvrstoća metala i ujedno najviša točka u dijagramu vlačne čvrstoće do koje još nije došlo

do smanjenja poprečnog presjeka eprovete .

178. Granica pucanja je točka u kojoj je opterećenje prešlo kritičnu vrijednost i došloje do pucanja materijala .

179. Elastičnost metala je svojstvo da se metal nakon rasterećenja vrati u prvobitni oblik.

180. Toplinska obrada čelika sastoji se iz četiri faze i to: ugrijavanje , progrijavanje , držanje i

gašenje .

181. Cementirati se mogu čelici do 0,3 %C pri čemu se postiže visoka tvrdoća na površini metala.

182. Čelik na sobnoj temperaturi ima kubno centriranu kristalnu rešetku, a na visokoj temperaturi plošno .

centriranu kristalnu rešetku.

183. Kod kaljenja temperatura na koju se zagrijava čelik naziva se temperatura austenitizacije .

184. Toplinska obrada poboljšavanje sastoji se od kaljenja i popuštanja .

185. Tvrdoća čelika se nakon kaljenja povećava a elastičnost se smanjuje .

186. Postupkom pougljičenja (cementiranje) površina se metala obogaćuje ugljikom .

187. Nitriranje je postupak kojim se unosi dušik u površinu metala.

- 10 -


188. Peći za toplinsku obradu mogu biti: komorna peć , tiganjska solna peć , električna komorna peć ,

električna mufolna peć .

189. Greške tokom toplinske obrade mogu biti: naugljičenje površine , razugljičenje površine ,

deformacija , pukotine u površini , nejednaka prokaljivost , unutarnja naprezanja , krupno zrnata

struktura .

190. Norma (standard) znači uvijek isto, tj. stalno pravilo .

191. Tolerancije na crtežu mogu biti označene i neoznačene .

192. Dosjedi mogu biti labavi , prijelazni i čvrsti .

193. Ležaji mogu biti klizni i valjni .

194. Valjni ležaji mogu biti kuglični , valjkasti , stožasti , konusni , samopodesivi ,

igličasti .

195. S obzirom na smjer djelovanja sile ležaji mogu bit radijalni i aksijalni .

196. Lemljenje se zasniva na procesu difuzije (izmjene) atoma.

197. Rastavljivi spojevi su vijčani spojevi , spojevi oprugama , spojevi svornjakom , spojevi

klinom i spojevi perom .

198. Nerastavljivi spojevi su zavareni spoj , lemljeni spoj , zakovični spoj , lijepljeni spoj , stezni

spoj , porubljeni spoj , utisnuti spoj , spoj pregibanjem , preklopni spoj .

199. Najvažniji postupci lemljenja su plameno lemljenje , lemljenje pomoću lemila , lemljenje uranjanjem ,

lemljenje u pećima , otporno lemljenje .

200. Pri lemljenju potrebna je što manja zračnost između metala.

201. Lemljenje do 450°C naziva se meko lemljenjem.

202. Prije lijepljenja metala moramo __________________ i ________________________ površinu.

203. Korak navoja je razmak između dva susjedna navojka navojka.

204. Navoj M10 je normalni navoj a M10x1 je fini navoj.

205. U oznaci navoja M10x1, "M" je oznaka za metarski navoj, "10" vanjski promjer tijela vijka i "1"

je korak navoja .

206. Oznaka za trapezni navoj je Tr , a za whitworthow navoj R .

207. Razmak između dva susjedna vrha navoja naziva se korak navoja , a označava se slovom P .

208. Kut između bokova metričkog navoja iznosi 60º , a kut između bokova whitworthowog navoja iznosi

55º .

209. Naboji vrste opruga?

Cilindrične opruge (tlačne i vlačne), stožasta tlačna opruga, savojna opruga, gumena opruga, tanjurasta opruga, lisnata

opruga, ravna opruga.

210. Navarivanje se obavlja na istrošenim mjestima.

211. Nabroji vrste zavarivanja.

kovačko zavarivanje, ručno elektrolučno zavarivanje, TIG, MIG, MAG, EPP (elektrolupno zavarivanje pod prahom),

hladno zavarivanje, elektrootporno zavarivanje, gravitacijsko zavarivanje, ljevačko zavarivanje, zavarivane laserom,

zavarivanje plazmom.

212. Sila gravitacije kod zavarivanja uvijek djeluje prema dolje .

213. Zaštitni plin tijekom elektrolučnog zavarivanja ima zadatak da potiskuje rastaljenu kapljicu metala naprijed

i da omogući uspostavljanje i održavanje električnog luka .

214. Izvori struje zavarivanja mogu biti istosmjerni i izmjenični .

- 11 -


215. Koje mogu nastati greške u procesu elektrolučnog zavarivanja?

mjehurići plina u zavaru, pore, uključci troske, nepotpuno staljivanje, nepotpuna penetracija, pukotine, krhak zavar,

deformacija, nedovoljno ispunjen žlijeb, pekomjerno nadvišenje šava, prokapljina, naljepa

216. Disuplin je acetilen otopljen u acetonu .

217. Koji se gorivi plinovi mogu koristiti za plinsko zavarivanje ili rezanje?

acetilen, butan, propan, butan

218. Plinovi nastali kao produkt plinskog zavarivanja su ugljični dioksid_ i ugljični monoksid .

219. Ugljični dioksid je teži od zraka.

220. Ugljični monoksid je lakši od zraka.

221. Plavo obojena plinska boca sadrži kisik , a bijela kisik .

222. Kisik u boci tlači se maksimalno do 150 bara.

223. Disuplin u boci tlači se maksimalno do 15 bara.

224. Acetilen u boci tlači se maksimalno do 1,5 bara.

225. U zraku se nalazi oko 21 % kisika.

226. Povratnik plamena može biti suhi i mokri .

227. Elektrootporno zavarivanje može biti točkasto , bradavičasto , šavno (kolutno) , sučeljeno .

228. Plinsko rezanje metala zasniva se na kemijskoj reakciji željeza i kisika .

229. Profili šipki mogu biti okrugli , četvrtasti i šesterostrani .

230. Napiši tri kutna profila (simbolički). L20x20 , L20x30 , L50x50 .

231. Napiši tri "I" profila (simbolički). (simbolički). I20 , I30 , I50 .

232. Napiši tri profila pravokutne cijevi (simbolički). 20x30 , 40x30 , 50x50 .

233. Okrugle cijevi mogu biti šavne i bešavne .

234. U rešetkastim konstrukcijama zbog čvrstoće mora se osigurati trokut kao geometrijski lik.

235. Trenje ovisi o masi i hrapavosti podloge .

236. S obzirom na podmazivanje trenje može biti: suho , prijelazno i tekuće .

237. Zadatak podmazivanja je smanjiti trenje , smanjiti trošenje , hlađenje , zaštita od korozije .

238. Zadatak brtvila je spriječiti izlazak masti i ulja i spriječiti ulazak nečistoća .

239. Koje vrste čeličnih limova postoje? čelični limovi trgovačkog kvaliteta , čelični limovi sa garantiranim

mehaničkim svojstvima , kotlovski limovi , čelični limovi za rad na povišenim temperaturama , čelični

limovi za duboko vučenje , nehrđajući čelični limovi , čelični limovi za transformatore .

240. Pripremna grupa (pneumatika) sastoji se od filtera , regulatora tlaka i zauljivača .

241. Uređaj koji ubacuje kapljice ulja u komprimirani zrak zove se zauljivač .

242. Stlačeni zrak proizvodi kompresor .

243. Kao zaštita od prevelikog tlaka u pneumatsku instalaciju ugrađuje se sigurnosni ventil .

244. Filter zraka iz zraka uklanja vlagu i nečistoće .

245. Absorbcijsko sušilo iz zraka uklanja vlagu .

246. Pneumatski razvodnik se može aktivirati mehanički , električni i pneumatski .

247. U početni položaj jednoradni cilindar vrača opruga , a dvoradni stlačeni zrak .

248. Dužina se može mjeriti sa metrom , pomoćnim mjerilom , mikrometrom .

249. Pomično mjerilo sa podjelom noniusa 1/10 ima osnovnu podjelu od 0,1 mm.



- 12 -


252. Uobičajena najmanja podjela ljestvice na mikrometru iznosi 0,01 mm ili 10 μm.

253. Polužnim škarama mogu se rezati limove do 3 mm debljine.

254. Stolnim škarama možemo rezati limove do 1,5 mm debljine.

255. Broj zubi na listu pila se broji na dužini od 1'' (jednog inča) .

256. S obzirom na temperaturu lemljenje se dijeli na meko i tvrdo lemljenje.

257. Tarna pila (kao i električna brusilica) radi na principu trenja pile i metala koji režemo.

258. Održavanje može biti remontno , preventivno , korektivno .

259. Prijenosnici snage mogu biti izvedeni kao tarni prijenosnik , remenski prijenos , lančani prijenos ,

zučanički prijenos .

260. Kod tarnog i remenskog prijenosa snage, snaga se prenosi trenjem .

261. Kod zupčastog i lančanog prijenosa snage, snaga se prenosi oblikom .

262. Dioda propušta struju samo u jednom smjeru(a).

263. Usmjerenost kristalne rešetke u u jednom kristalnom zrnu je ista .

264. Monokristal se sastoji od jednog kristalnog(ih) zrna.

265. Najmanja kristalna rešetka koja još uvijek ima sva svojstva tog metala naziva je jedinična kristalna

rešetka.

266. U procesu toplinske obrade čelika, sredstva za hlađenje (gašenje) mogu biti voda , ulje , zrak i

solna kupka .

267. Toplinskom obradom "popuštanje" povećava se žilavost , a smanjuje tvrdoća .

268. Kod toplinske obrade "nitriranje", u površina čelika obogaćuje se dušikom .

269. Ležaji mogu biti klizni i valjni .

270. Valjni ležaji mogu biti kuglični , valjkasti , bačvasti , igličasti .

271. S obzirom na smjer opterećenja, ležaji mogu biti aksijalni i radijalni .

272. Ucrtaj u koordinatni sustav kako izgleda istosmjerni i kako izgleda izmjenični napon (crveno je označen potreban

odgovor).

+U

t

-U

+U

t

-U

Istosmjerni napon Izmjenični napon

273. Nacrtaj Kubno centriranu kristalnu rešetku.

Atom

Atomske veze

Centralni atom

- 13 -


274. Nacrtaj plošno centriranu kristalnu rešetku. Atomi

Atomske veze

Atom na bočnoj plohi

Atom u vrhu kvadra

275. Nacrtaj dijagram kaljenja i označi horizontalnu, vertikalnu os i ostale potrebne elemente na dijagramu. Grijanje Držanje Gašenje

Voda ili Ulje ili Solna kupka

T [°

C] TA

t [s]

A1 ili A3

276. Nacrtaj dijagram poboljšavanja, označi horizontalnu i vertikalnu os i sve ostale potrebne elemente.

277. Nacrtaj dijagram cementiranja, označi horizontalnu i vertikalnu os i sve potrebne elemente na dijagramu.

Voda, Ulje ili

Solna kupka

T [°

C]

TA

t [s]

Kaljenje Popuštanje Zrak

A1

A3

Voda, ulje ili solna kupka

T [°

C]

TA

t [s]

Kaljenje Nisko popuštanje Zrak

A1

A3

Naugljičenje

Normalno hlađenje

278. Označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je na slici prikazan prijelazni dosjed.

Tp

To

279. Označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je na slici prikazan labavi dosjed.

Tp

To

280. Nacrtaj i označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je riječ o čvrstom dosjed.

Tp

To

- 14 -


281. Nacrtaj karakteristiku opruge (proporcijalnu) u dijagramu, te označi koordinatne osi.

f, [mm]

F, [N

]

282. Upiši nazive šava uz odgovarajuću sliku.

X - šav

I - šav

K - šav

V - šav

283. Upišite uz sliku koji je tijek zavarivanja prikazan na slici.

284. Napiši što znače simboli zavarivanja prikazani na slici.

285. Upiši ispod šava odgovarajući napon ako je zavarivanje obavljeno sa tri različita napona i to 27 V, 45 V i 34 V.

286. Zavarivali smo sa tri različite jakosti struje 100A, 50A i 150A. Napiši ispod slike odgovarajuće jakosti struje.

2 1 1 2 3 4

1 3 2 44 3 2 1

zavarivanje bez prekida (do kraja)

zavarivanje povratnim korakom

zavarivanje bez prekida od sredine

zavarivanje na preskok (do kraja)

vodoravni položaj zavarivanja

vodoravni kutni položaj zavarivanja

uspravni (zidni) položaj zavarivanja odozdo prema gore

uspravni (zidni) položaj zavarivanja odozgo prema dolje

naglavni položaj zavarivanja

vodoravno-uspravni položaj zavarivanja (zidni)

____ ___ ___V _ V _ V 27 34 45

____A ____ A ____ A50 100 150

- 15 -


287. Nacrtaj simbol jednoradnog i dvoradnog pneumatskog cilindra.

jednoradni cilindar dvoradni cilindar

288. Nacrtaj simbol za pneumatski razvodnik 3/2. 12 2

1 3

289. Nacrtaj simbol pripremne grupe.

290. Nacrtaj simbol za pneumatski razvodnik 4/2.

1 3

12 4 2

291. Nacrtaj simbol za pneumatski uvjetno zaporni ventil (I-funkcija) i prikaži njegovu logiku rada u tablici.

A X Y

Ulazi zraka Izlaz zrakaX + - + -

Y A +

+ -

-

+ - - -

292. Nacrtaj simbol za pneumatski naizmjenično zaporni ventil (ILI-funkcija) i prikaži njegovu logiku rada u tablici.

293. Nacrtaj simbol za pneumatski nepovratni ventil (jednosmjerni).

A X Y

Ulazi Izlaz Y A

+ +

- -

X + - + -

+ ++-

- 16 -


294. Nadopuni tablicu oznakama i mjernim jedinicama.

Mjerna veličina Oznaka Mjerna jedinica

Put (dužina) s m

Površina S m2

Volumen V m3

Masa m kg

Vrijeme t s

Brzina v m/s

Ubrzanje a m/s2

Sila F N

tlak p Pa (bar)

Rad W J

Snaga P W

Temperatura T (ϑ) K (ºC)

Jakost struje I A

Električni napon U V

295. Napiši oznaku i naziv kuta prema slici.

1

2

3 1. ____ _____________________________

2. ____ _____________________________

3. ____ _____________________________

- 17 -


296. U narednim zadacima potrebno je nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt prikazanog tijela. Crtež je potrebno napraviti po

pravilima tehničkog crtanja, koristeći pribor za crtanje. Boduje se ispravnost projekcija, točnost kotiranja,

paralelnost i sl.

N

- 18 -


Primjer kako treba napraviti projekcije prikazanog tijela na slici.

5

40

20

25 10

5

5

30

Rješenje (rješenje nije rađeno u mjerilu)

5 10 40

35

20

25

5

5

- 19 -


Zbog uočenih i čestih pogrešaka prilikom crtanja projekcija, navedene su najčešće pogreške koje treba

izbjegavati.

- 20 -

pitanja za pomocnicki ispit bravar

Documents