pitanja za drugi parcijalni iz masinskih materijala

7/25/2019 Pitanja Za Drugi Parcijalni Iz Masinskih Materijala

1/31

Mahir Ibrelji 2016

1 Dio 2 integralno g isp ita / II parcijalni is pit

1. Ispitivanje udarom prema standardu BAS EN 10024?

Ispitivanje udarne radnje loma zarezane epruvete po Charpyju je jedno odnajstarijih mehanikih metoda ispitivanja materijala u eksploatacionimuslovima, a slui za utvrivanje njegove otpornosti prema krtom lomu. NaCharpyjevu klatnu ispituje se jednim udarcem s brzinom obino 5 do 5,5 m/szarezane epruvete ( s U-zarezom ili V-zarezom). Radnja (energija ) utroenaza lom epruvete ( izraena u dulima J ) je mjera ilavosti materijala, azahtjava se i kod razvoja novih materijala, kod provjere gotovih materijala, tekod analize loma usljed raznih kvarova u praksi. Pri ispitivanju epruveta sepostavlja centrino na oslonac sa razmakom od 40 [ mm ] , a klatno slobodnimpadom udara tano u njezinu sredinu sasuprotne strane od zareza i lomi jejednim udarcem. U poetnom poloaju potencijalna eanergija Carpyjevogklatna obino iznosi 300, 150, ili 100 [ J ]. Nakon putanja klatna njgovapotencijalna enargija pretvara se u kinetiku. Dio te energije utroen na lom

epruvete naziva se udarna radnja loma.Udarna radnja loma metalnihmaterijala se ispituje normiranim (standardiziranim) epruvetama kvadratnog ilipravougaonog poprenog presjeka sa zatezom u obliku slova U ( oznaka KU )ili slova V ( oznaka KV ).

2. Ispitivanje savijanjem?

Ispitivanje savijanjem je postupak koji se esto primjenjuje zautvrivanjeponaanja materijala prilikom savijanja pri uslovima kakvim ematerijal,odnosno njihovi proizvodi, biti izloeni u eksploataciji. Ovimpostupkom se,uglavnom, ispituju elini limovi, ali i proizvodi od legura bakra ialuminijuma.Ispitivanje se vri tako to se epruveta krunog ili eepoligonalnog poprenog presjeka postavlja na dva paralelna oslonca i usredini savija pomou valjka.Pri savijanju do 180 krakovi epruvete mogu, uzavisnosti od zahtjeva u standardu za posmatrani proizvod, nalei jedan nadrugi ili biti paralelni na propisanom odstojanju; radi kontrole odstojanja esto


2/31

Mahir Ibrelji 2016


se koristi umetak odgovarajue debljine.Za manje vrijednosti propisanog ugla() savijanje se izvodi u jednoj fazi. Ako se epruveta ne moe saviti doeljenog ugla, savijanje se dovrava direktnim pritiskivanjem krakova epruvete, epruveta se u tom sluaju stavlja pod presu i laganim stiskanjem krakovasavija dalje do propisanog ugla. Ali tad je tesko odrzati propisaniradijus kriviner.

3. Ispitivanje tvrdoe po Brinelu, Vikersu, Rokvelu?

-Brinelova tvrdoa (HBS ili HBW)mjeri se na ravnom uzorku utiskivanjem eline kuglice ili kuglice od tvrdogmetala prenika D = 10, 5, 2.5mm.Na osnovu F, D i prenika otiska d, izmjerenog na mikroskopu ugraenom uBrinelov aparat, rauna se tvrdoa:

Najvea tvrdoa koja se moe mjeriti sa utiskivaem od kaljene eline kugliceje 450 HB, a sa kuglicom od tvrdog metala, ta je granica 750 HB.

Zavisno od utiskivaa oznaka za tvrdou po Brinelu moe biti:HBStvrdoa kada se koristi utiskiva elina kuglica.

HBW - tvrdoa kada se koristi utiskiva od tvrdog metala.

Prednosti ispitivanja su : lako mjerenje velicine otiska , jendostavna priprema

povrsine , metoda je selktivna , najcesce od 0 .450 jedinica. Nedostatci su : ne

mogu se mjeriti materijali velike cvrstoce , otisak je relativno velik ,moze biti

neugledan.


3/31

Mahir Ibrelji 2016


- Vikersova tvrdoa (HV)

mjeri se pomou dijamantske piramide sa uglom pri vrhu od 136 koja seutiskuje pod optereenjem u materijal.

Tvrdoa po Vikersu izraunava se prema izrazu:

Metoda po Vikersu naroito je pogodna za kontrolu tvrdoe veoma tvrdih povrinakao to su kaljene, cementirane, nitrirane ili difuziono metalizirane. Pored togamogu se meriti tvrdoe tankih predmeta ako se primene mala optereenja kojimase djeluje na utiskiva.Vikersov nacin ispitivanja materijala je veoma slican Brinelovom , stom razlikom

sto se ovdje za ispitivanje ne upotrebaljava celicna kuglica nego jedna

cetverosdtrana piramida sa kvadratnom osnovom i sa dijamantskim vrhom ,cije su

ivice busene pod uglom od 136 stepeni.ovaj nacin ispittivanja je jedan od najboljih

jer se moze upotrijebiti kod materijala razlicite tvrdoce , kao i kod najtanjijih

limova.Tvrdou po Vickersu obiljeavaju sila utiskivanja i vrijeme trajanja dejstvasile.

Prednosti metode:

tvrdoa je neovisna o primijenjenoj sili mogue mjerenje tvrdoe i najtvrih materijala mogue je mjerenje tvrdoe vrlo tankih uzoraka te ak tvrdoa pojedinih zrna

(kristala) jasno primjenom male sile Vickersova metoda jedina je primjenjiva u znanstveno istraivakom radu na


4/31

Mahir Ibrelji 2016


podruju materijala otisak je vrlo malen pa ne oteuje povrinu (vano pri mjerenju tvrdoe gotovihproizvoda).

Nedostaci: potrebna briljiva priprema povrine uzorka na kojoj se obavlja mjerenje za mjerenje veliine otiska potreban je mjerni mikroskop.

- Rokvelova tvrdoa (HRC, HRB)

mjeri se direktnim oitavanjem na skali aparata. Utiskiva kod metode HRCjedijamantska kupa sa uglom od 120. Druga skala HRB upotrebljava se za

mjerenje tvrdoe relativno mekih materijala (HB < 400). Kao utiskiva koristise elina kuglica prenika 1/16 ina.Mjerenje tvrdoe po Rokvelu je veoma brzo, a otisak je gotovo nevidljiv.

I faza: dejstvo silom F0 za neutralisanje uticaja hrapavosti i povrinskih neistoa.

II faza: dejstvo silom F1elastina i plastina deformacija; Ukupna sila: F = F0+ F1.

III faza: otklanja se dejstvo sile F1, tako da je karakterie dejstvo sile F0.

Utiskiva je:Dijamantski konus, HRC, - koristi se za srednje, velike i izuzetno velike tvrdoeelina kuglica, HRB, - koristi se za ispitivanje mekih i vrlo mekih materijala

Prednosti pri ispitivanju su : mjerenje brzo i nije potrebna detaljna povrsina ,Nedostatci su : malo mjerno podrucje , nepreciznost, tolerancija +- 2 .


5/31

Mahir Ibrelji 2016


4. Dinamike metode ispitivanja tvrdoe:

a) ispitivanje tvrdoe padomb) ispitavanje tvrdoe udaromc) ispitivanje vrstoe elastinim odskakanjem

Ispitivanja tvrdoe padom se vri tako to kugla odreene mase pusti da slobodnopada na povrinu ispitivanog tjela i vrijednost tvrdoe definie odnos energije pada(A) i volumena otiska (V). Ispitivanje tvdoe udarom moze biti po Baumanu iPolodiju.Ispitivanj tvrdoe elasticnim oskakanjem po Shoru i metodom Duroskopa.Shoroskeroskop je ureaj gdje se kroz staklenu cjev pusti da pada elini teg male masesa zaobljenim dijamantima, vrhom na povrini komada. Na povrini cijevi se nalazimjerna skala na kojoj se oitava visina odskoka tega. Duroskop je konstruisan takoda se na uzrok postavi utiskiva na koji udara klatno. Tvrdoca se odreuje na osnovu

visine povrata klatna.

5. Dinamiko ispitivanje materijala prikaite grafiki ta su to naizmjeninanaprezanja?

Dijagram naprezanja trgovakihelika.Prilikom dinamikog optereenja, materijale puknuti pri znatno manjim naprezanjima od maksimalnevlane vrstoe(M),pa ak igranice razvlaenja(E).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dijagram_naprezanjahttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vla%C4%8Dna_%C4%8Dvrsto%C4%87ahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vla%C4%8Dna_%C4%8Dvrsto%C4%87ahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vla%C4%8Dna_%C4%8Dvrsto%C4%87ahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Granica_razvla%C4%8Denjahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Granica_razvla%C4%8Denjahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Granica_razvla%C4%8Denjahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Granica_razvla%C4%8Denjahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vla%C4%8Dna_%C4%8Dvrsto%C4%87ahttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Dijagram_naprezanja


6/31

Mahir Ibrelji 2016


6. Dinamiko ispitivanje materijala Velerova kriva?

Krivulja koja prikazuje zavisnost broja izdranih ciklusa od primijenjenognaprezanja pri ispitivanju naziva se Whler-ova ili S-N krivulja (Stress-Number

curve).

Whlerova krivulja (ili dijagram) konstruie se za jedan od odabranih tipovapromjenljivog naprezanja na temelju podataka o izvrenom ispitivanju

Za svaki nivo naprezanja kod ispitivanja zamaranjem potrebno je 6 do 10

epruveta, a za kompletni Whlerov pokus treba koristiti najmanje pet nivoanaprezanja.

Sve epruvete koritene za jedan Whlerov pokus ili za jednu seriju ispitivanjazamaranjem moraju biti fino obraene (bruene ili ak polirane) jer i najmanjeoteenje povrine moe biti inicijalno mjesto budueg loma, moraju biti identineu pogledu materijala, oblika i dimenzija.

Broj epruveta potreban za ispitivanje zamaranjem moe biti vrlo razliit u

zavisnosti od podataka koji se trai. Tako za statistika ispitivanja treba znatnovei broj epruveta nego za ispitivanja skupih konstrukcijskih dijelova. Za jedno

const.sr

Rd

sr

s r

a

106 107

minBroj ciklusa log N log Ng

Naprezanje

ili

,N/mm

g

a

2

aN

N

x

xx

x

xx

x

x

Wohlerova krivulja

linija oteenja

a

g d

sr

g d

N = 10 do 10 ciklusag7 8

R 0,5 R ili

R = (0,25-0,60) R

d.

m

d. m

..

log N


7/31

Mahir Ibrelji 2016


ispitivanje s obinim epruvetama treba najmanje 10 epruveta*. Oblik i dimenzijeepruveta za normalna ispitivanja zamaranjem propisani su u odgovarajuimstandardima u zavisnosti od naina i cilja ispitivanja

Kod materijala s nepoznatim svojstvima uzima se 12 do 16 epruveta za jednoispitivanje, a 8 epruveta kod poznatih svojstava.

Na Velerovoj krivoj razlikujemo dva dijela: u prvom dijelu, koji se odnosi na vienapone, prelomi dolaze pri manjem broju promjena. to je vei napon to je brojpromjena optereenja do preloma manji. Drugi dio dijagrama predstavlja pravuliniju koja se asimptotski pribliava jednom naponu. Napon koji odgovarahorizontalnom dijelu krive zove se dinamika vrstoa materijala.

7. Nacrtajte Velerovu krivu i napiite definicije karakteristinih veliina pridinamikomispitivanju

dinamika vrstoa materijala 10

6


8/31


9/31

Mahir Ibrelji 2016


9. Tehnoloka ispitivanja?

Ova ispitivanja predjstavljaju najstariji nain ispitivanja metala, a imaju za cilj da seustanovi prednost materijala za razliite uslove primjene. Postupci u ispitivanju sujednostavni, ne zahtjevaju sloene ureaje i aparaturu, ni skupu pripremu uzoraka.Uslovi ispitivanja se podeavaju tako da su to sliniji uslovima primjene. Uzorci zaispitivanje moraju biti u stanju kakvom ce biti primjenjeni. Ovoj vrsti ispitivanjapodvrgavaju se limovi, ice, cijevi i sl. Najee primjenjivana ispitivanja su:ispitivanje limova, savijanjem, izvlaenje, ispitivanje ice previjanjem, uvijanjem inamotavanjem, ispitivanje cijevi gnjeenjem, prosirivanjem, savijanjem itd.

10.Defektoskopska ispitivanjaultrazvuna kontrola materijala?

Ovo je najjeftinija metoda koja sve vie nalazi primjenu pri ispitivanju greaka u

materijalima ak i za komad velikih dimenzija. Princip rada se zasniva u proputanjuultrazvunih talasa na dubini od 1-2000 mm. Prostiranje ultrazvuka kroz materijalpraeno je izvjesnim rasipanjem pa nastaje razlika izmeu koliine ulaznih i izlaznihtalasa to se registruje na odgovarajuem osciloskopu.Visoko frekventni ultrazvuni talasi se proputaju kroz materijal, s tim to se reflektujunazad ili od povrine ili od greke. Reflektovanu zvunu energiju je mogue oitati ufunkciji vremena i ispitiva moe da vizualizuje popreni presek ispitivanog dijela i daodredi dubinu greke od koje se zvuk odbija.

Defektoskopska ispitivanja pomou ultrazvuka mogu se obavljati na tri naina, i to:- metodom prolaza- metodom odbijanja- metodom rezonance.

11. Defektoskopska ispitivanjamagnetna ispitivanja?

Ispitivani dio se namagnetie. Fino usitnjene estice gvoa prevuene obojenimpigmentom se nanose na ispitivanu povrinu. Privuene djelovanjem magnetnogfluksa diskontinuiteta, estice se nagomilavaju i obrazuju indikaciju direktno iznaddiskontinuiteta. Feromagnetski materijal se izloi djelovanju magnetnog polja, a zatimse na povrinu nanose estice gvoa (suhe ili u tenoj suspenziji). Greke napovrini ili neposredno ispod povrine proizvode magnetne polove ili naruavajumagnetno polje tako da se te estice grupiu na mjestima tih greaka. Nakupineestica na mjestu greke daju vidljivu indikaciju greke napovrini materijala.

12. Najvaniji evropski standardi za oznaavanje elika?

1. EN 10020:2000- Definiranje i klasicifiranje vrsta elika2. EN 10027-1:1991- Sistemi oznaavanja za elike-1.dio- Glavni smiboli i oznake3. EN 10027-2:1991- Sistemi oznaavanja za elike-2.dio- Brojane oznake4. EN 10079:1992- Definicije elinih proizvoda

6. Commitee Draft ISO/DTS 4949:2002- Nizovi elika pomou slovnih simbola.


10/31

Mahir Ibrelji 2016


13. Definicija elika prema standardu BAS EN 10020:2000 IDT?

Definicija vrsta elika urazrede I:

1. Nelegirani elici su vrste elika kod kojih nije dosegnuta ni jedna od graninihvrijednosti od 0.5% do 1.65% masenog udjela.2. Nehrajui elici su elici s najmanje 10,5 % kroma i najvie 1,2 % ugljika,3. Ostali legirani elici su vrste elika koje ne odgovaraju definiciji nehrajuih elika ikod kojih je dosegnuta najmanje jedna granina vrijednost

Definicije glavnih razreda kvalitete II:

1. Nelegirani elici su podijeljeni u dvije vrste elika i to:- nelegirani kvalitetni elici i- nelegirani posebni elici.Nelegirani kvalitetni elici su vrste elika kod kojih su,

openito, utvrena svojstva poput npr. lomne ilavosti, veliine zrna i/ili sposobnostioblikovanja. To su drugaiji elici od nelegiranih posebnih elika. Nelegiranielektrolim i elektrotraka su nelegirani kvalitetni elici s utvrenim zahtjevima najveeggubitka demagnetizacije ili najmanje vrijednosti magnetske indukcije, polarizacije ilipermeabilnosti.

Nelegirani posebni elici imaju vii stupanj istoe od kvalitetnih elika posebice upogledu nemetalnih ukljuaka. U veini sluajeva namijenjeni su za poboljavanje iliotvrdnjavanje povrine te ih obiljeava stalnost ponaanja pri toplinskoj obradbi.

2. Nehrajui elici se dijele prema sljedeim kriterijima:

- prema udjelu nikla s Ni < 2,5 % i s Ni 2,5 %;- prema glavnim svojstvima otporni koroziji, visokim temperaturama i puzanju.

3. Ostali legirani elici su podijeljeni u dvije vrste elika i to:ILegirani kvalitetni elici su vrste elika kod kojih postoje zahtjevi u svezi, npr.lomne ilavosti, veliine zrna i/ili oblikovanja.IIlegirani posebni elici u koje ubrajamo: elike za mainogradnju, elike zakotrljajue leaje, alatne elike i brtorezne elike.

14.Definiranje i klasificiranje vrsta elika (podjela vrsta elika) premastandardu BAS EN 10010:2000 IDT?


11/31

Mahir Ibrelji 2016


15. Oznaavanje elika prema BAS EN 10027-1, BAS EN 10027-2 i CR 10026taznae oznake: npr. L 360 NB; P 265 NB; E 295; S 355 JR G2


12/31

Mahir Ibrelji 2016



13/31

Mahir Ibrelji 2016



14/31

Mahir Ibrelji 2016



15/31

Mahir Ibrelji 2016



16/31

Mahir Ibrelji 2016



17/31

Mahir Ibrelji 2016


16. Prevedite oznake elika prema JUS-u u oznake prema BAS EN 10027-1 i 2:npr. .0361; .0362; .0363?


18/31

Mahir Ibrelji 2016



19/31

Mahir Ibrelji 2016


17. Pojam i osnovne osobine usmjerene i monokristalne strukture?

18. Aluminijum i legure aluminijuma (sistemi legiranja Al)?

Aluminijum vrlo je podesan za plastino oblikovanje (jer ima dobru istezljivost), aliima slaba mehanika svojstva. Mehanika svojstva se mogu znaajno poveatilegirajuim elementima tvorei tako legure aluminijuma. Legure aluminijumaobuhvataju vrste sa najmanje 87% aluminijuma i dodatkom lakih i tekihmetala.Odlikuju se malom masom, znatnom vrstoom i tvrdoom, a pojedine vrsteznatnom otpornou prema koroziji. Osnovni legirajui elementi su bakar (4,4%) ,magnezij (1,5%) , mangan (0,6%) kod legure duraluminijuma, silicij (4-22%) kodlegure silumina , a dodaju se aluminijumu zbog smanjenja atmosferske korozije. Zalegiranje aluminijuma se najee koriste:

bakar (Cu), Dodatkom bakra aluminijumu se naglo poveava zatezna vrstoa, asmanjuje elektrina provodljivost

magnezijum (Mg), mangan (Mn) , Mangan i magnezijum djeluju povoljno na poveanje zatezne


20/31

Mahir Ibrelji 2016


vrstoe, mada ne tako kao bakar, i znatno poveavaju korozivnu otpornostaluminijumovih legura cink (Zn) i silicijum (Si). Silicijum mu znatno poveava istegljivost i livkost

19. Nikal i superlegure na bazi nikla?


21/31

Mahir Ibrelji 2016


20. Kako se mogu svrstati hemijski elementi koji se javljaju u eliku?

Hemijski elementi koji se javljaju u eliku mogu se svrstati u pratee, skrivene,sluajne i legirajue,- Pratee primjese u eliku vode porijeklo iz rude eljeza (mangan, silicij, fosfor); izgoriva (sumpor) i od sredstava za dezoksidaciju (mangan i silicij). Koliina prateihelemenata zavisi kako od polazne sirovine (rude, goriva, topitelja), tako i od samogpostupka dobijanja elika.- Skrivene primjese u eliku (kisik, duik i vodik) rastvaraju se iz atmosfere sa kojomrastopljeni elik dolazi u dodir u procesu dezoksidacije. S obzirom da je kontrolanjihovih sadraja u eliku veoma sloena,to se ona praktino i ne vri.- Sluajne primjese u eliku (bakar, olovo, kalaj, antimon i arsen) potiu iz polaznesirovine - eljezne rude, a njihova pojava i sadraj vezani su za vrstu rude.- Legirajui elementi u eliku (silicij, mangan, krom, nikal, volfram, molibden, vanadij,kobalt, titan) namjerno se dodaju elicima.

21. U kojim oblicima se javljaju legirajui elementi u eliku?

Legirni elementi se u elicima mogu pojaviti u razliitim oblicima: rastvoreni u BCC reetki (-eljezo) ili u FCC reetki (-eljezo); kao spojevi sa eljezom ili meusobno (karbidi i intermetalni spojevi) i kao nemetalni ukljuci oksidi, nitridi, sulfidi i fosfidi.

22. Uticaj ugljika i prateih elemenata na osobine elika

Porastom udjela ugljika kod nelegiranih elika do eutektoidnog udjela raste tvrdoa,

granica razvlaenja i vlana vrstoa, ali se smanjuje istezljivost, suenje poprenog

presjeka i udarni rad loma.

Kod nadeutektoidnih elika vrstoa opada jer je povien udio sekundarnog

cementita koji se obino mreasto izluuje po granicama zrna.

Porastom masenog udjela ugljika opada sposobnost elika za plastinu deformaciju i

zavarljivost, a raste zakaljivost.

Zbog navedenih razloga veina konstrukcijskih elika sadre manje od 0,6 %C.

23. -geni elementi u eliku?

FERIT-alfa je intersticijski cvrsti rastvor ugljika u alfa zeljezu s aprostronocentriranom kubnom resetko.To su oni elementi koji sa zeljezom obrazuju jedinjenavisokim temp topljena i visokom tvrdocom kao i sa oobrazujucim rastvorima u gamapodrucju.Oni se nazivaju alfagenima lementima jer prosiruju podrucje alfa mjesovitihkristala,a njihovi tipicnim predstvanici su silicji,aluminijum,krom,volfram.


22/31

Mahir Ibrelji 2016


24. -geni elementi u eliku?

-AUSTENIT-gama je intersticiski cvrsti rastvor ugljika u gama zeljezu povrsinskicentriranom kubnom resetkom.Elemeti koji stvaraju gama zeljezo.To su oni koji sazeljezom obrazuju cvrste rastvore sa visokom cvrstocom temp topljenja irekristalizacije i koji otezavaju proces difuzije25. Opiite osnovne mikrokonstituente u eliku na sobnoj temperaturi (premadijagramu Fe-Fe3C)?

25. Opiite osnovne mikrokonstituente u eliku na sobnoj temperaturi (premadijagramuFe-Fe3C)

26. Nacrtajte krivu hlaenja elika sa 0,8% C?


23/31

Mahir Ibrelji 2016


27. Objasnite djelovanje pojave sekundarnog cementita u strukturi namehanike osobine elika ?

sekundarni cementit se izlucuje iz cvrstog rastvora ------ po krivoj Fe. Accm-temperatura transformacije pri zagrijavanju. Sekundarni cementit se izlucuje pogranicama zrna. Sekundarni cementit ili perlitni cementit se pojavljuje kodeutektoidnog celika, a to je celik s 0,8 % ugljika (masenih udjela) a naziva se i perlit.Perlit se sastoji od((% ferita i 12 % sekundarnog cementita ( Fe3C)).-Sekundarni cementit je produkt segregacije koji nastaje kada legura s 2,05 %Cpolako hladi od 1147 C do723 tako da se visak ugljika izlucuje duz linije topljivosti.On se sastoji iz cementita izlucenog na granicama zrna austenita i iglica cementitaizlucenog u austenit zrnu,sto daje tzv mrezu cementitapoveava se tvrdoa elika jer tvrdoa cementita prema Brinelu iznosi 800HB, a prinormalnoj temperaturi cementit je feromagnetian

28. Sastavni dijelovi standarda EN 10025:2005?

29. Konstrukcioni elici?

Primjenjuju za tipine konstrukcijske dijelovestrojeva i ureaja koji obavljaju neku funkciju

prenose gibanja preuzimanjem sila i momenata, spremaju i transportiraju tekuine ili plinove, zatvaraju, spajaju elemente konstrukcije, itd.

Oni mogu biti kako ugljeninitakoi legirani elici.Sadraj ugljenika u ovoj grupi

elika ne prelazi 0,5-0 ,6%. Svojs tva koja je potrebno da ima konstrukcionieliksu vrstoa,plastinost i ilavostzajednosadobrim tehnolokimsvojstvima. eliktreba da se lahko preraujepritiskom(val jan je m, kov anjem, presova njem i td . ) i r ezanjem . Tr ebada se dobrozavaruje i da posjeduje malu sklonost ka deformaciji.Od njih se trae:MEHANIKA SVOJSTVA:Visoka granica razvlaenja, dobra plastina deformabilnost(istezljivost), to vea sigurnost od pojave krhkog loma.Dovoljno visoka granica puzanja i vrstoapri povienimtemperaturama. Dobrailavosti vrstoapri normalnoj, snienoj i niskoj temperaturi.

Otpornost na umor u uvjetima promjenjivog optereenjadovoljna dinamikaizdrljivost.OTPORNOST NA TROENJE:tomanji gubitak mase, odnosno promjena stanjapovrinezbog meusobnogdjelovanja dijelova u dodiru;OTPORNOST NA KOROZIJU: korozijska postojanost u atmosferi ili u agresivnim

tekuinama,otpornost na oksidaciju pri visokim temperaturama uz prisutnost razliitihplinova;

TEHNOLOKASVOJSTVA: rezljivost (obradljivost odvajanjem estica),zavarljivost,hladna oblikovljivost (postupcima savijanja, tancanja,dubokog vuenjai sl.)


24/31

Mahir Ibrelji 2016


30. Sitnozrni konstrukcioni elici?-Sitnozrni konstrukcijski elici nazivaju se jo i mikrolegiranim sa aluminijem,niobijem,vanadijem, titanijem (Al, Nb, V, Ti). Navedeni elementi stvaraju nitride, carbide ilikarbonitride isprijeavaju rast kristalnih zrna u austenitnom podruju. To omoguavadobijanje zrna sa veliinom 6 ili manje u stanju isporuke ili poslije zavarivanja.Oni seobino proizvode u debljinama od 50 mm. Imaju sposobnost za zavarivanjem posvim nainima. Njihova upotreba je sve vea u svijetu naroito posljednjih godina.

31. Ugljinielici za tanke limove sa garantovanim mehanikim svojstvima?

Ugljini elici od kojih se izrauju tanki limovi mogu se svrstati u dvije skupine:1. Niskougljine namjenjene plastinoj obradi i2. Ugljine elike za limove sa garantovanim mehanikim svojstvima.

Niskougljini elici za tanke limove imaju veoma nizak sadraj ugljika, oko

0,1% a podesni su za izvlaenje savijanje i utiskivanje. Povrine ovih limovasu veoma povoljne za nanoenje boje, lakova, metalnih prevlaka.

32. Nacrtajte dijagram sposobnosti dubokog izvlaenja ugljinih elika za tankelimove po Eriksenu?


25/31

Mahir Ibrelji 2016


33. elici za trake?

elici koji se koriste za izradu hladnovaljanih traka sa razliitim stepenom tvrdoeimaju sadraj ugljika ispod 0,1 %. Oni spadaju u grupu niskougljinih elika od kojihse izrauju i tanki limovi i ice.elici za trake imaju nizak sadraj ugljika te stoga mogu biti posebnim tretmanomojaane, to se oznaava dopunskom oznakom. Osnovni materijal od kog se izraujuhladno valjane trake su elici .0146, .0147 i .0148.

34. Prikaite grafiki stepene tvrdoe u kojima se izrauju hladno valjane trake(1/4 tvrdo, tvrdo itd.)


26/31

Mahir Ibrelji 2016


35. elici za vijke i navrtke?

elici za izradu vijaka, navrtki i zakovica elici za izradu vijaka, matica i zakovicamogu biti: niskougljini sa 0,09 do 0,19 % C iz poluproizvoda sa najveom debljinom

do 40 mm (hladnim ili toplim nainom prerade), ugljini elici sa 0,12 do 0,50 % C(vueni) i niskolegirani elici za poboljanje (sa Cr, Mo i V). Garantirana svojstvaugljinih elika za vijke, matice i zakovice propisana su standrdima: JUS C.BO 506-74 i DIN 17111. Ti elici ovisno od naina izrade vijaka, matica ili zakovica dijele seprema kvalitetnom stupnju u tri grupe: 1. grupa A kod koje se osnovna oznaka

zavrava brojem 5, 2. grupa B kod koje se osnovna oznaka zavrava brojem 6, 3.grupa C kod koje se osnovna oznaka zavrava brojem 7.

36. Alatni elici?

Alatni elici slue za izradu alata kojima se obrauju i oblikuju matalni i nemetalnimaterijali. Alatni elici koriste se izmeu ostalog i za izradu kalupa za dubokovuenje, sjekira, krampova, kamenolomskih alata, alata za tancanje, kara, sjekaa,razliitih strojnih noeva, valjaka, alata za izradu cijevi, glodala, svrdla, turpija, dlijeta,kalupi za toplo vuenje, kalupi za preanje matala, granine ploice, kutnici, pominamjerila itd

Alatni elici se koriste u zakaljenom i poputenom stanju. Od alatnih se elikazahtijevaju posebna svojstava kao to su visoka tvrdoa i otpornost na troenje,

postojanost vrstoe kod povienih temperatura, dobro ponaanje pri toplinskojobradi itd. Alatni elici se izrauju u razliitim kvalitetama za raznovrsne primjene.

Alatni elici za hladni rad dijele se na:

nelegirani alatni elici niskolegirani alatni elici visokolegirani alatni elici

Niskolegirani alatni elici mogu biti:- Visokougljini W-V elici- nisko i srednjeugljini W-Cr-(Si)-V elici-Cr- elici- Mn-Cr-V i Mn-Cr-W elici


27/31

Mahir Ibrelji 2016


37. Ugljini elici?

Ugljini elikili nelegirani elikjeelikobinogkvaliteta,i tu se svrstava pretenopremamehanikimsvojstvima, te se koristi za slabije optereene

dijelovestrojeva,ureaja,vozilaili za ipke i reetke. Svi ugljini elici obinogkvaliteta primjenjuju se u sirovom stanju (beztoplinske obrade). Najvaniji prateielement kod ugljinih elika jeugljik.Njegov se sadraj kree u granicama obinood 0,1 do 0,6 % (maseni udio).

Ugljini elici se uglavnom dijele na niskougljine, srednjeugljine i visokougljineelike.Primena za izradu alata za prosecanje, za preradu hladnim deformisanjem, za

obradu drveta i termoplasta, stezni alati, mali kalupi za izradu plastike i gume i

sl.(1840, 1841, 1940)

38. ta znate o eliku .1940?

Pripada drugoj grupi elika, ima srednju prokaljivost. On u svom sastavu ima 1% C. Ipredstavlja polazni elik u analizi primjene kvalitetnih alatnih elika.

39. Legirani alatni elici za hladan rad?

Niskolegirani elici za rad na hladno koriste se za razne vrste alata a obradu elika,

obojenih metala, drveta, plastike i papira. Obrada se odvija na sobnoj temperaturi(nahladno), s tim to temperatura alata usled trenja ne sme za due vreme da preitemperaturu od 300 C. Primer: 6840(za spiralne burgije, glodala, ureznice inareznice, hirurke instrumente), 6441(za noeve za obradu drvetai papira),4830( alati za jaka dinamika optereenja).

Visokolegirani alatni elici za rad na hladno sadre visok sadraj %Cr i C.Predstavnik ove grupe elika je 4150 (elik sa 12%Cr i 2%C). Ovaj elik se odlikujevelikom tvrdoom i otpornou na habanje. Primena: Koristi se za izradu profilisanihglodala, burgija za lake metale i mesing, testere za metal(uz vodeno hladjenje),

kalupe za preradu plastike, presovanje porcelana i keramike.

40. Koje se osobine ugljinih elika poboljavaju dodavanjem legirajuihelemenata (ima ih osam)?

-MEHANIKA SVOJSTVA KA SVOJSTVA vea vrstoa i ilavost, vea otpornostprema troenju, bolja toplinska obradljivost SPOSOBNOST REZANJA SPOSOBNOST REZANJA podnose veu

temperaturu pri obradi OTPORNOST PREMA KOROZIJI OTPORNOST PREMA KOROZIJI i podnoenju

visokih temperatura
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kvalitetahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kvalitetahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mehanikahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mehanikahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mehanikahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vozilahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vozilahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Toplinska_obradahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Toplinska_obradahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Toplinska_obradahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vozilahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mehanikahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kvalitetahttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celik


28/31

Mahir Ibrelji 2016


41.Sistem vezanih alatnih elika (raspored 12 grupa alatnih elika ukoordinatnom sistemu)?

42. Nemetalni materijali?

Ne koriste se samo kao dobra dopuna,vec i kao dobra zamijena za metalnematerijale u mainstvu i drugim vanim granama industrije.Kod mnogih konstrukcija umasinstvu,funkcijja dijela moe se ostvariti samo uz upotrebu nemetalnog materijalasa posebnim osobinama,kao to su guma,plastine mase,koa,drvo,keramika isl.Neke njihove posebne osobine su:1.nepropusnost(guma i plastine mase)2.bolja otpornost na koroziju(plastine mase)3.visoka tvdoa i otposrnost na temp.(keramika)4.manja gustoa i cijenaPredpostavlja se da ce keramika i kompoziti uzeti mjesto u potpunoj opremi

automobila.Iako metali predstavljaju ogroman potencijal prednost za zadovoljavanjepotreba korisnika,prema nekim autorima metali ce na kraju biti potpuno zamjenjeni.

43. Podjela nemetalnih materijala?

U praksi postoji vie razliitih podjela nemetalnih materijala.esto se koriste podjelekoje su uobicajene za graevinske materijale i to prema:nainu proizvodnje(prirodnii vjestacki),prema upotrebi(konstrukciji materijala,veziva,izolacijski materijali imaterijali za obaganje),prema porijeklu(prirodni graevinski materijalisu:kamen,drvo,zemlja(glina i ilovaa),te razliiti priruni materijali kaokoa,trska.Vjetacki graevinski

materijali:kre,cement,gips,betoni,metali,staklo,guma,katran itd.

44.Plastine mase dobra i nepovoljna svojstva plastinih masa u poreenjusa metalima?

Dobra svojstva su:

- mala gustoa (specifina teina) oko 0,92- 1,9 g/3- dobra elektrina izolacijska svojstva- mala toplinska vodljivost, tj. dobra toplinska izolacijska svojstva- dobra postojanost prema koroziji hemijki agresivnim sredstvima,- na djelu fizioloki tetno bez okusa i mirisa su-dobro se obrauju skidanjem i bez skidanja strugotine, niska cijena kotanja,Nepovoljna svojstva:

- slabo otporne prema toplini- veliko im je istezanje na toplini- mala vrstoa u veini sluajeva.

45. Da li e plastini materijali u budunosti iz upotrebe istisnuti metalne?


29/31

Mahir Ibrelji 2016


46. Navedite nazive plastinih masa: PE, PP, PS, PVC, PA, PC, POM, ABS?

PEpolietilen ,PP- polipropilen ,PSpolistiren ,PVCpolivinil-hlorid ,PApoliamid ,PSpolikarbonat ,POMpoliacetal ,

ABSstiren /akrilonitril/polibutilen

47. Podjela plastinih masa prema toplotnom uticaju?

-Plastine mase se mogu podijeliti u dvije skupine s obzirom na njihovo ponaanje natoploti:Termoplastine mase zagrijavanjem postaju mekane, oblikuju se

presovanjem, valjanjem, izvlaenjem a na sobnoj temperaturi ovrsnu i dobijvanjuosobine koje su imale i prije zagrijavanje. Ovaj postupak se moe ponoviti vie puta,a da se masa hemijsk ne promjenii Termostabilne mase/duroplasti- mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturamaprvo omekaju, postajz plstine, zatim se stope , a pri daljnjem zagrijavanjz one naizvjenoj temperaturi ovrsnu,postaju tvrde i ostaju stalno u tom stanju. Ovaj postupakse ne moe ponoviti jer su njihove molekule u vrstom stanju imaju trodimenzionalnuprostornu mreicu koja je stabilna.

48. Primjena plastinih masa u mainstvu?

Plastine mase se danas koristeu velikoj mjeri kako konstruktivni materijali umainstvu...

49. Savremena keramikavrste i osobine?

Prvi materijali kojji su ljudi koristili jo u doba prahistorije bili upravo nemetalni(prirodni) materijali (kamen i glina). Od gline su pravljene posude za hranu i vodukoje nisu imale odgovarajui vrstou i koje su proputale vodu. Napredak kod glineje ostavren sa pronalaskom prvog keramikog materijala-peene gline. Keramika sedijeli na tradicionalnu i tehniku (savremenu). Tehnika keramika sunemetalni

proizvodi u obliku finog praha pomijeanih s vezivom, pa se razliitim postupcimaoblikuju i na kraju sintetiziraju pri visokim temperaturama. U odnosu prema metalnimmaterijalima ima sljedee prednosti: viu tvrdou, viu vrstou, vii modulelastinosti, bolja izolacijska svojstva, dugoronija i sigurnija nabavka sirovina.Tradicionalnaobuhvata teke glinene proizvode: odvodne cijevi, vatrostalni elementi(cigle, blokovi, gips, beton), abrazivni materijali, dizne za pjeskarenje, brusni papir,...Savremena keramika obuhvata proizvode namijenjene za elektrotehniku grijneelemente, poluprovodnike, izolatore,...


30/31

Mahir Ibrelji 2016


50. Prednosti i nedostaci familije tehnikih keramika?

Prednosti:- veoma visoka otpornost na visoke temperature,- veoma dobra toplotna izolacija- veoma dobra otpornost na habanje

Nedostaci:- velika krhkost- jaka osjetljivost na mikrodefekte,- nedostatak pouzdanosti jo nije kompenziran nainima uobiajne kontrole,- loa obradivost.

51. Primjena keramike u mainstvu (primjer primjene u motornoj industriji)?

52. Vrste kompozita?

Kompoziti s vlaknima (sa ili bez matice)Kompoziti sa djeliimaKompoziti sa pahuljicamaKompoziti sa lamelama, lisitiimaKompoziti sa punilom

53. Laminati?

Visoka krutost i vrstoa obino zahtjevajuvisoki udio vlakna u kompozitu. Ovo sepostie slaganjem skupa drugih vlakana u jednu plou (lamelu). Meutim, takavmaterijal je visoko anizotropan te uglavnom biva slab i popustljiv u poprenompravcu. Uobiajno zahtjeva se visoka vrstoa i krutost razliitim pravcima unutarjedne ravni. Rjeenje je sloiti i sjediniti zajedno jedan broj ploa od kojih svaka imavlakna orijentirana u razliitom pravcu.

54. Tvrdi metali?

Sastoje se iz osnove, mehanicke mjesavine vrlo tvrdih karbida kao nosioca opstih

karakteristikaraznih materijala i vezivnih materija koje obezbjedjuju potrebnu tvrodcu.Tvrdi materijali se dobijaju putem sinterovanja mehanicke mjesavine volfram karbidao pbliku finog praska sa metalnom osnovom , najcesce finog praska kobalta , na vrlovisokim temp. Karakteristike: visoka tvrdoca, otpornst na habanje, zilavost,postojanost tvrdoce na povisenim temp. Nedostatak je osjetljivost na udar.

55.Vrste korozije?

-ravnomjerna korozija-najei oblik korozije je HRA kod nezatienih eljeznihlegura sa niskom korozionom otpornou; mogue je predvidjeti gdje e se pojavitida bi se mogla izvriti zamjena oteenog dijela- intergranularna korozija-nastaje po granicama zrna,manje korozioni otpornikonstituenti


31/31

Mahir Ibrelji 2016

- korozija erozijom-korozija ubrzana brzim kretanjem korozionog medija prekopovrine- piting(tackasta ili rupicasta ) korozija-veliina povrine metala na kojoj se odvijakorozija je takasta; lokalna korozija koja moe biti opasna- koroziono pucanje metala i legura-metal izloen zatezanju ili izvlaenju uzistovremeno dejstvo agensa,pukotine su po granicama zna, razliitih dubina i oblika,u te pukotine lako dospijevaju agensi korozije

56.Premazi za antikorozivnu zatitu metalnih konstrukcija?

Standard ISO 12 944 predlae i propisujeodgovarajuu antikorozivnu zatitu sapremaznim sredstvima. Antikorozivna zatita se nanosi trcanjem, valjcima ili kistom.Nanosi se minimalno dva puta, prvi put se nanosi tzv temeljni premaz koji slui kaopodloga pokrovnom premazu koji vri funkciju veinske zatite konstrukcije. Temeljni

i pokrovni premaz moraju biti kompatiblini da bi zatita djelovala u skladu sastandardima.Za konstrukcione dijelove obavezna kontrola premaza je svakih 5-6 god, a periodobonve premaza je 25-40god. Obnova se vri da se uklone prethodni premazi doeline povrine,pa se novi premaz stavlja lokalno ili po itavoj povrini.

57. Premazi za zatitu od poara?

pitanja za drugi parcijalni iz masinskih materijala

Documents