dlaiminZ N A N J AZllll?

Z N A N J AZALOBA MLADINSKA KNJIGAZASTfl ?

Naslov izvornikaWhy is it? (Question and Ansvver Encyclopedia)(C) 1984 Arnoldo Mondadori Editore S. p. A. Milano; Grisevvood and Dampsey Ltd., London; Librairie Hachette S. A., PariAutoriNeil Ardley Mark Lambert Christopher Maynard James Muirden Christopher Pick Brian VVilliams Jill VVrightIlustratoriBob BamptonAThe Garden Studio Norma Burgin/)ohn Martin & Artists Paul Crompton/John Martin & Artists Dave Etchell & John Ridvard Oliver Frey/Temple Art Agency Jerry Hoare/)ohn Martin & Artists Ron JobsonATudor Art Studios Tony Payne Mike RoffeMikeSaunders/Jillian Burgess Charlotte Styles Tammy Wong/John Martin & ArtistsDJEJA ENCIKLOPEDIJA ZNANJA ZATO?Urednik Miroslav Kutanjac Prevela Jelena Vidmar Grafiki urednik Metka Juvani Likovna oprema Meta krabarlzdavaZa\oba Mladinska knjiga Ljubljana-ZagrebZa izdavaa Borut IngoliTisakTiskarna Ljudske pravice, Ljubljana, 1989.I

CIP - katalogizacija v knjigiNarodna in univerzitetna knjinica, Ljubljana030.2. = 862(02.053.2)DJEJA enciklopedija znanja : zato? [autori Neil Ardley ...[et. al.) ; ilustratori Bob Bampton... [et al.J ; prevela Jelena Vidmar]. - Ljubljana ; Zagreb : Mladinska knjiga, 1989Prevod dela: Question and ansvver encyclopedia : vvhat is it?00150159361. Ardley, Neil

SADRAJBILJKE I IVOTINJE10Zato su iva bia neto posebno?10Zato su biljke zelene?Zato je biljkama potrebna voda?Tko se ime hrani?Zato neke biljke ujesen gube lie?Zato postoje cvjetovi?12Zato su biljkama potrebni kukci?Zato je cvijee jarkih boja?Koliko je peludi potrebno?13Koji cvjetovi nisu jarkih boja?Zato neke biljke nemaju cvjetove?Koji plodovi eksplodiraju?14Koji plodovi imaju krila i padobrane?Koje plodove prenose ivotinje?Zato kozlaci hvataju kukce?15to su lukovice, gomolji i rizomi?Koje biljke smrde?Zato stabljike rastu prema gore, a korijenjeprema dolje?16Zato se biljke okreu prema svjetlu?Osjeaju li biljke?Zato neke biljke jedu ivotinje?1 7Koje biljke hvataju ivotinje u domiljateklopke?17Koje biljke hvataju ivotinje u podvodnemjehure?18Zato meduze are?18to jedu priljepci?Zato pauk plete mreu?Zato ose bodu?19Zato mravi-krojai reu lie?19Koji kukci piju kroz slamku?20Koje ribe ubijaju elektricitetom?20Kako se hrane ptice?Piju li vampiri krv?Jedu li medvjedi med?21Zato slonovi imaju surlu?21Zato irafa ima dugi vrat?22Koje ribe ,vide elektricitetom?22Zato neke ivotinje nemaju oi?22Kako se glista upire o tlo?23Zato zmija paluca jezikom?23Kako muha hoda po stropu?23Koliko visoko skae buha?

24Zato neke ribe iste druge ribe?24Zato ivotinje spavaju zimskim snom?Zato riba i rak dijele dom?Kamo odlazi riba pluaica kad njena rijekapresui?25Tko hrani kukavicu?25Zato neki mravi ive u trnovitom grmlju?26Koliko je osjetljiv njuh nonih leptirova?26Koji kukac lee tisuu jajaaca dnevno?26Zato se pele roje?27Koji se mujaci moraju uvati enki?27Zato koljuke mijenjaju boju?Zato ptice pjevaju?Zato gnjurci pleu?28Koja je ptica najbolji zavodnik?Koje ptice grade stambena naselja?Zato tobolari imaju depove?29Zato dabrovi grade brane?30Jesu li svi pauci otrovni?30Zato antilope poskakuju?30Zato pele bodu?Lete li ribe poletue?Zato jeevi imaju bodlje?31Zato su neke zmije opasne?32Kako ivotinja postaje nevidljiva?32Kad granica nije granica?Zato su neke ivotinje jarko obojane?Zato kameleon mijenja boju?33Zato neke ivotinje imaju lane oi?33Zato liganj trca tintu?OVJEK34Zato policija koristi otiske prstiju?34to je zajedniko crnoj, osunanoj i pjegavojkoi?35Zato drhtimo kad nam je hladno?35Zato se jeimo?35Zato se znojimo?36Zato neki imaju plave, a drugi smee oi?36Zato su modrice crne i plave?36Zato se krv grua?37Zato kosa sijedi?37Zato plaemo?37to titi nae oi?38Zato su nam potrebni vitamini i minerali?38Zato je vano to jedemo?Zato je vano koliko jedemo?Zato se moramo kretati?39Od ega je graeno nae tijelo?Zato moramo spavati?Zato sanjamo?40Zato bolesnicima mjere temperaturu?Zato moramo prati zube?Zato je puenje tetno?41Je li alkohol koristan ili tetan?41Zato se moramo cijepiti?

ZNANOSTZato se vidimo u zrcalu?Zato stvari padaju na tlo?43Zato ljepilo povezuje stvari?43Zato sapun stvara mjehure?43Zato se papir lako trga?44Zato gumena lopta odskae?44Zato stvari raju?Zato balon lebdi u zraku?Zato se zvrk ne izvrne?45Zato su vlane stvari sjajne?45Zato samo deset brojeva ima jednuznamenku?

46Zato se eer topi u vodi?46Zato amac pluta na vodi?46Zato voda tee lake od sirupa?47Zato se voda zimi smrzava?47Zato se mlaka na suncu isui?47Zato je led klizak?48Zato je metal na opip hladan?48Zato drvo gori, a eljezo ne?Zato nas odjea odrava toplima?Zato je plamen vru?49Zato se ibice pale trenjem?49Zato se elektrina grijalica ari?3iPRIJEVOZI50Zato postoje razliite vrste guma?\50Zato se automobili razlikuju?;51Zato koristimo sigurnosne pojasove? ZATO SU IVA BIA NETO POSEBNO?iva bia su i mali, jednosta-nini organizmi, ali i divov-sko drvee i sisavci, no svi oni imaju sedam posebnih, zajednikih svojstava.Svim ivim biima potrebna je hrana. Jedan njen dio koriste za rast, a drugi za stvaranje energije. To postiu tako to je razlazu u kisiku koji dobivaju iz zraka ili vode u kojoj ive. Taj proces nazivamo disanjem. Ona takoer moraju i izluivati otpadne tvari iz tijela. Prema tome, etiri svojstva svih ivih bia su hranjenje, rast, disanje i izluivanje otpadnih tvari.Dva sljedea svojstva su kretanje i osjetljivost. To je oito kod ivotinja, ali se moe opaziti i kod biljaka. Posljednje zajedniko svojstvo svih ivih bia je razmnoavanje.

V ZATO SU BILJKE jZELENE?iBiljke same stvaraju potrebnu hranu. To im ornoga uje velika koliina zelenog pigmenta - klorofila - u stanicama koji biljkama daje ze lenu boju.Biljke hranu proizvode procesom fotosinteze. Rije fotcsinteza je sloenica rijei,foto', to znai svjetlost, 'i ,sinteza' to znai spajanjeKoristei vodu i ugljik-dioksikao sirovine, biljke u stanicama stvaraju eer potreba iu ishrani. Za proces fotosinteze potrebna je sunevasvjetlost, ali i klorofil bez kojega biljke ne bi mogle iskortavati sunevu energiju.Zbog toga su dijelovi biljakakoji sudjeluju u proizvodnjihrane zelene boje.:

> ZATO JE BILJKAMA POTREBNA VODA?Bez vode biljke venu i ugibaju. One kroz listove gube vodu pa su im zbog toga uvijek potrebne nove koliine, koje dobivaju kroz korijenje.Vie od 90 posto biljke ini voda. To moda izgleda mnogo, ali je za biljku iz nekoliko razloga od ivotne vanosti. Sve kemijske reakcije u stanici odvijaju se samo uz prisutnost vode, a ona je potrebna i u procesu10

fotosinteze. Pored toga, voda stanice odrava vrstima. Nema li u stanicama dovoljno vode, one omekaju te biljka uvene.Biljke vodu gube kroz siune pore s donje strane listova - pui. Taj proces zovemo transpiracijom. U isto vrijeme biljka kroz korijenje uzima vodu iz tla. Transpira-cija ima dvije zadae. Voda to isparava kroz listove hladi biljku, a iz vode iz tla biljka dobiva vane otopljene minerale.

uvela biljkaBILJKE I IVOTINJE

A TKO SE IME HRANI?Svaka ivotinja i biljka jede, a njome se hrane drugi. Mala skupina ivih bia zajedno tvori hranidbeni lanac. Bi-Ijoderi se hrane biljkama, a njih jedu mesoderi. Mesodere jedu drugi mesoderi.Jednostavni hranidbeni lanac sastoji se od biljke, biljodera i jednog ili vie mesodera. Meutim, hranidbeni lanac ri-

jetko postoji sam za sebe. Veina ivotinja jede raznoliku hranu, a i same mogu postati rtvom nekog grabe-Ijivca. Zato one tvore sloeniju hranidbenu mreu.Na crteu je prikazano nekoliko ivotinja koje mogu biti ukljuene u ivotnu zajednicu grmlja. Uobiajena hrana prikazana je punom linijom, a povremena isprekidanom. Biljoderi poput zeeva, voluharica, pueva i kukaca hrane se liem bi-

ljaka. Manji sisavci, ptice i kukci jedu plodove i sjemenke, a sve te ivotinje plijen su veih ivotinja. Na vrhu hranidbene mree su vei grabeljiva, primjerice lisice, jastrebovi i sove.Lanac se, ustvari, ovdje ne zavrava, ve ga nastavljaju sitne ivotinje i organizmi, koji se hrane uginulim ivotinjama i biljkama, primjerice crvi, kornjai i bakterije.

bukov list (listopadna)bukov list ujesenborove iglicerenih podruja uglavnom ine etinjae. One ive u podrujima siromanijim vodom pa imaju igliaste listove kako bi gubitak vode smanjile na najmanju moguu mjeru. Zbog toga lie zadravaju i zimi.> ZATO NEKE BILJKE UJESEN GUBE LIE?Mnoge vrste drvea ujesen odbacuju lie kako bi preivjele hladnu zimu. One nekoliko mjeseci provode u stanju mirovanja, izbjegavajui gubitak vode i tetu koju bi nanijelo smrzavanje.U umjerenim podrujima irom svijeta zimski mjeseci su prehladni da irokolisno drvee dobije dovoljno vode. Kako bi izbjeglo gubljenje vode, to drvee (zovemo ga

listopadnim) ujesen odbacuje Ife. Prije toga, ipak, biljka iz lia izdvoji dragocjeni klorofil, dok ostali pigmenti, primjerice uti, naranasti i crveni ostaju, pa to liu daje jarke jesenje boje.Vazdazeleno drvee umje-11BILJKE I IVOTINJE

plodnicacvjetitesjemeni zamt> ZATO POSTOJE CVJETOVI?U cvjetovima nastaju sjemenke iz kojih izrastaju nove biljke. Oni obino imaju latice jarkih boja, koje okruuju muke i enske organe cvijeta.Svi dijelovi cvijeta imaju vanu zadau. Rastu na za-debljaloj osnovi koju zovemo cvjetite. Vanjski dijelovi cvijeta su lapovi - zelene tvorevine sline listiima. Oni prekrivaju i tite pup prije no to se cvijet otvori. Latice jarkih

boja privlae kukce i druge ivotinje.Muke organe cvijeta zovemo pranicima, a svaki se sastoji od pranica (etiri zadebljanja koja sadre pelud) na kraju duge niti ili drka. enski organ je tuak, a sastoji se od sjemenih zametaka i njuke tuka, koja prilikom opraivanja prima pelud. Njuka i plodnica su obino povezane vratom. U plodnici se nalazi jedan ili vie sjemenih zametaka, a svaki u sebi nosi stanicu enskog jajaca.

latica

njuka

vidacmaslaakProteaiglicaA ZATO JE CVIJEE JARKIH BOJA?Prenoenje peluda s pranika na njuku tuka zovemo opraivanjem. U veini sluajeva to obavljaju ivotinje. Kako bi privukle ivotinje, biljke imaju jarke boje i esto stvaraju nektar.Cvijee oprasuje mnogo vrsta ivotinja, ali glavni oprai-vai su kukci koje cvijee privlai bojom i mirisom. Na laticama esto postoje oznake i linije koje kukce vode prema nektaru (primjerice12

kod vidaca i iglica). Cvijee koje oprauju kukci obino je plave, ute, ruiaste ili bijele boje. Ipak, boje koje mi vidimo nisu jednake oima kukaca. Pela, na primjer, crvenu boju vidi kao sivu, ali moe prepoznati ultraljubia-stu svjetlost, pa bijelo ili uto cvijee vjerojatno vidi kao plavo.U tropskim i suptropskim podrujima cvijee oprauju ptice, imii, glodavci i to-bolari.

< ZATO SU BILJKAM/ POTREBNI KUKCI?Kukci su vrlo korisni biljkarr jer prenose pelud s jednog ; cvijeta na drugi. Takvim nainom opraivanja nastaju najotpornije biljke.Prenoenje peluda s pranicna njuku tuka unutar jed-,nog cvijeta zovemo samoo-praivanjem, a prenoenje ipeluda s jednog cvijeta nadrugi unakrsnim opraivanjem. Unakrsno opraivanjeje bolje jer tako nastaju zdrsviji potomci. Ponekad dolazi do samoopraivanja, aliobino samo u sluaju kadane uspije unakrsno.jMnoge biljke to ih oprauju kukci imaju razvijen vri domiljat nain spreavanja samoopraivanja. Ponekad pranici i oplodni listii sazr jevaju u razliito vrijeme. Neke biljke, primjerice ja- i glaci, imaju vie vrsta cvjetova, pa se pranici i njuka tuka nalaze na razliitim mjestima, a grakov cvijet imazaliskekojionemogua-1 vaju kukcu daprilikomsakup ljanja peluda nanese pelud istog cvijeta na njuku tuka. iBILJKE I IVOTINJE

enski cvjetovii muki cvjetovimuki i enskienski II cvjetovicvjetovimuke resiceljenjakaA KOJI CVJETOVI NISU JARKIH BOJA?Neke biljke oprauje vjetar, pa im nisu potrebne jarke boje da privlae kukce. One imaju male cvjetove s malim laticama ili ih uope nemaju.Najvea skupina biljaka opraivanih vjetrom je porodica trava. U njoj postoji oko 10 tisua vrsta, ukljuujui i itarice koje uzgajamo za hranu, primjerice penicu, riu i kukuruz. Cvjetovi travnatih biljaka nemaju latice,livadna maiatrputac raa zatieni su malim tvorevinama nalik listiima.Osim njih, vjetrom se oprauju a, rogoz i trputac. Na isti se nain oprauju i neke vrste drvea i grmlja, primjerice ljenjak, breza, joha i vrba. Kako bi se sprijeilo samoopraivanje, na dr-vetu postoje odvojeni muki i enski cvjetovi. Vrba ak ima zasebna muka i enska stabla. Muki cvjetovi nastaju u resicama zvanim macama, a enski u manjim macama ili u tvorevinama nalik eerima.

< KOLIKO JE PELUDI POTREBNO?Opraivanje vjetrom ovisi o sluajnosti. Kako bi se osiguralo da e neto peludi pasti na pravo mjesto, pranice ga proizvode u vrlo velikoj koliini.Jednostavni cvijet rai proizvodi oko 50 tisua zrnaca peludi, a iz samo jedne rese srebrne breze istrese se vie od pet milijuna zrna. Biljke koje oprauje vjetar stvaraju pelud na velikim peteljkama koje izviruju iz cvijeta. Kad pelud dozrije, pranice se otvaraju i oblaci peludi odlete u zrak. Meutim, veina propadne, jer samo mala koliina padne upravo na tuak enskog cvijeta. Kako bi poveali mogunost hvatanja peludi, enski cvjetovi obino imaju velike, pernate tuke koji slue poput mrea. Unato velikim gubicima, opraivanje vjetrom je vrlo djelotvorno. Pelud se lako iri po visokim stabljikama travnatog bilja koje prekriva tlo. Drvee koje se oprauje vjetrom istresa pelud poetkom godine.

mahovina> ZATO NEKE BILJKE NEMAJU CVJETOVE?Mahovine i paprati ne stvaraju sjeme, ve se razmnoavaju sporama.Mahovina spolne stanice stvara na listovima svojih malih izdanaka. Muke spolne stanice dopiru do enskih plivajui kroz tanki sloj vode koja se zadrava na listiima. Meutim, oploena enska stanica se ne razvija u sjeme, niti odmah u novu mahovinu, ve stvara ahuricu

koja sadri tisue sitnih spora. Kad ahura dozrije, spore ispadaju. Iz svake se moe razviti barem jedna nova mahovina. Spore pa-pratnjaa se razvijaju na listovima odrasle biljke. Kad padnu na tlo, stvore malu sr-coliku tvorevinu zvanu prota-lij. On proizvodi muke i enske stanice. Vlano je tlo potrebno samo malom protaliju. Odrasle biljke mogu ivjeti u mnogo suni-jim uvjetima.

ahura sa sporama13BILJKE I IVOTINJE

A KOJI PLODOVI EKSPLODIRAJU?Jedan od naina irenja sjemenja je odbacivanje s roditeljske biljke. Nekoliko vrsta biljaka imaju plodove koji snano eksplodiraju.Veina plodova koji eksplodiraju imaju oblik ahure, mahune ili neto slino tome. Postepeno gube vodu i, kad se osue, naglo pucaju, snano izbacujui sjeme. Na-primjer, kad se otvori plod

iglicaiglice, sjeme izlijee izbaeno nitima u obliku opruga.Zanovijet i mnoge druge vrste iz porodice graka stvaraju sjeme u dugim mahunama. Kad se mahuna osui, puca uz glasan prasak, polovice se naglo odvoje i sjeme izlijee.Neki plodovi to eksplodiraju skupljaju vodu. Plod ne-dirka se toliko napuni da puca i na najmanji dodir, a krastavac trcalac izbacuje sjeme u mlazu vode.

< KOJI PLODOVI IMAJ KRILA I PADOBRANE?Koritenje krila dobar je nain irenja sjemenja. Neke i sjemenke su toliko lake da lete same, a drugima u tomi pomau snopovi dlaica u obliku padobrana ili krila.Mnotvo sjemenki raznosi s< vjetrom, a neke imaju po- ] sebno oblikovane plodove.' Plodovi maslaka, ika ' i mnogih drugih lanova po rodice krasuljaka okrunjeni su snopovima dlaica koje ] slue kao padobrani. Sjemenke vrbe i vrbolike takod imaju sline izrasline. Plodovi pavitine imaju ,rep' prt kriven dlaicama, koji olakava prenoenje vjetrom.Najizuzetnije plodove i s krilima nalazimo na drve Plod breze ima dva krilca iz meu kojih je smjeteno j sjeme. Plod jasena tvore duga aerodinamina krila si sjemenkom na kraju. Javo-rovo drvo ima plodove s dv, krilca i dvije sjemenke, koji se prilikom padanja na tlo okreu poput elise helikop-j tera.

ir> KOJE PLODOVE PRENOSE IVOTINJE?Mnoge biljke za prenoenje sjemenja koriste ivotinje. Takav nain irenja nalazimo kod biljaka ukusnih plodova.ivotinje mogu plodove odnijeti daleko od roditeljske biljke. Ukusni plodovi, primjerice borovnice i gloga, privlaan su obrok za ptice i male glodavce. Premda zajedno s plodovima pojedu i sjemenje, kroz njihov pro-bavni sustav ono prolazi neoteeno.14

kupinaNeke biljke stvaraju plodove s malim kukicama. Najpoznatiji primjeri za to su troskot i iak.Ponekad ivotinje sjemenke ire zaboravljajui na njih! Vjeverice skupljaju i spremaju ireve i ljenjake,

iaktroskot,a tijekom zime esto rave neko od spremita.Sjeme mogu prenositi aii kukci. Sjemenke visibabei ljubica prenose mravi, a zto su nagraeni slatkim sok(iz zadebljanja na svakoj sjemenci.jBILJKE I IVOTINJEV ZATO KOZLACI HVATAJU KUKCE?Hvatajui kukce, kozlaci osiguravaju unakrsno opraivanje. Muhe privuene mirisom trulei upadaju u tobolac biljke i oprauju enske cvjetove. Nakon toga ih biljka obasipa peludom i puta da odlete.Muhe koje istrauju cvjetni klas kozlaca neugodna mirisa slijeu u zeleni tobolac. Njegova povrina je vrlo klizava pa upadnu u cvijet prelazei

V TO SU LUKOVICE, GOMOLJI I RIZOMI?Neke se biljke ne razmnoavaju stvarajui cvijet. Kod njih nove biljke rastu iz podzemne stabljike ili listova stare. Lukovice, gomolji i ri-zomi su vrste podzemnih stabljika iz kojih izrastaju nove biljke.Gomolj je vrlo kratka podzemna stabljika s gustim mesnatim listiima za spremanje hrane. Novi gomolj nastaje izmeu osnove tih listia.

V KOJE BILJKE SMRDE?Neke biljke kukce koji ih oprauju privlae na vrlo neobian nain. Umjesto ugodna mirisa isputaju neugodan miris trulog mesa - tako na primjer privlae muhe.Jedna od najpoznatijih cvjet-njaa neugodna mirisa je ma-lajska biljka Rafflesia. Ona ujedno ima i najvei cvijet na svijetu, a muhe privlai jakim smradom i crveno-smeim laticama.

lukovicamuki cvjetovienski cvjetoviRaffesiapreko rese krutih dlaica okrenutih prema dolje. Na dnu zamke muhe ostaju cijelu no. Traei izlaz, najprije obiu enske dijelove cvijeta, opraujui ih peludom koji su donijele s druge biljke. Nakon toga tu-ak uvene, a pranici dozore i pucaju, obasipajui muhe peludom. Sljedee jutro klizava povrina otpada, dlaice uvenu, pa muha moe pobjei.

Lukovica je zadebljala podzemna stabljika koja opskrbljuje biljku hranom. Nova lukovica se razvija na osnovi cvjetne mladice, iznad stare lukovice koja vene.Rizomi su takoer podzemne stabljike, ali one pod zemljom rastu vodoravno i na njima se mjestimino javljaju novi izdanci. Neke trave, primjerice pirevina, imaju duge, tanke rizome, dok druge, primjerice irisi, imaju debele rizome koji slue kao spremita hrane.

Afrika biljka Stapelia takoer stvara cvjetove koji zaudaraju po strvini. Muhe me-sarice su ponekad uvjerene da se radi o pravome trulom mesu pa na cvijet polau jajaca. No, kad se liinke izlegu, nemaju to jesti pa ugibaju.Kozlaci privlae muhe neugodnim mirisom cvjetnog klasa to proviruje iz tobolca. Jedan od tropskih srodnika kozlaca naraste i do dva metra visine, i isputa smrad nalik zadahu raspadajue ribe.15*'**.:BILJKE I IVOTINJE

< ZATO STABLJIKE RASTU PREMA GORE, A KORIJENJE PREMA DOLJE?Biljke reagiraju na zemaljsku gravitaciju. One ,osjeaju' to je gore, a to dolje, pa korijenje raste u tlo, dok se stabljike izvijaju prema svjetlu.Kad sjeme pone klijati, nije vano kako je u tlu okrenuto korijen e uvijek rasti prema dolje, a stabljika prema gore. Okrenete li klicu naopako, korijen e se ubrzo

saviti prema dolje, a stat prema povrini.To je vrlo vano za bi jer korijen mora rasti u ti kako bi iz njega uzimao potrebnu biljci, a lie rr biti izloeno sunevoj sv losti da bi se mogla odvi fotosinteza.Reakciju biljke na gra1 iju zovemo geotropizm< a njome upravljaju odrec biljni hormoni. Pone li ' stabljike ili korijena rasti u krivom smjeru, hormor mijenjaju usporavajui b zinu rasta jedne strane.

> ZATO SE BILJKE OKREU PREMA SVJETLU?Biljkama je svjetlost potrebna za fotosintezu. One mogu ^sjetiti' odakle dolazi svjetlost i ubrzo e se okrenuti prema njenom izvoru.Utjecaj svjetlosti na biljke moete iskuati i sami. Uzmite posudu s mladim biljkama koje su dosad rasle na otvorenom i stavite ih u kuu kraj prozora. Uskoro e se sve biljke okrenuti prema svjetlu.

Sposobnost otkrivanja izvora svjetlosti je za biljku od ivotne vanosti, jer se fotosinteza ne moe odvijati bez suneve energije. U prirodnoj sredini, primjerice uz liticu, biljke se moraju okre-

nuti prema svjetlu i rasti t da se pomaknu iz zasjenj nog podruja i dobiju dovoljno svjetlosti.Reakciju biljke na svjei zovemo fototropizmom, a njime upravljaju hormo

< OSJEAJU LI BILJKE?Biljke reagiraju na svjetlost, zemaljsku gravitaciju, dodir i zvuk, ali ne osjeaju bol ili emocije kao ljudi.Biljke su osjetljive na odreene podraaje. One reagiraju na gravitaciju i svjetlost, a mnoge i na dodir. Lie biljke Mimosa pudica naglo klone ako ga dotaknemo.Kod te se mimoze mogu izazvati razliite reakcije. Nakon blagog dodira e klonuti samo jedan list, no jaim

uznemiravanjem to e za titi cijelu biljku. To pokaz da biljkom krue poruke. Pokazalo se da biljke b rastu uz zvukove, primjer glazbu. Neki ak tvrde da biljke komuniciraju telep; jom te da osjeaju bol i ei ije. Premda je posve sigi da biljke neto osjeaju, c to sigurno ne doivljavaju poput ivotinja.16fcfBILJKE I IVOTINJE

rosika> ZATO NEKE BILJKE JEDU IVOTINJE?Biljke koje ive na siromanom tlu teko dolaze do svih minerala koji su im potrebni. Neke biljke su tu tekou svladale tako to na razne naine ubijaju i jedu ivotinje. Meu,biljke mesoderke' ubrajamo i rosiku.U movarnim podrujima i na tresetitima biljke ne mogu upiti dovoljno neophodnih minerala, primjerice duika. Rosike su tu tekou rijeile hvatajui kukce.Lie rosike je pokriveno hvataljkama na ijem se vrhu nalazi kapljica ljepljive tekuine. Kad kukac sleti na list, zalijepi se za tekuinu. Nastojei se osloboditi, on potie druge hvataljke koje se okreu prema njemu i ubrzo ga zarobe. Tada biljka pone izluivati probavne enzime koji razlazu mekane dijelove kukca. Kad ga probavi, hvataljke se otvaraju i ostaci kukca ispadaju.

A KOJE BILJKE HVATAJUIVOTINJEU DOMILJATE KLOPKE?Amerika muholovka na krajevima svojih listova ima zastraujue klopke. Kad se neoprezni kukac spusti u klopku, ona se zatvara i biljka poinje probavljati svoju rtvu.Amerika muholovka raste u movarnim podrujima Ka-lifornije i Floride. Klopka se sastoj i od dva renja obrubljena bodljama, u kojima se nalaze mirisne lijezde to pri-

vlae kukce. Na svakom renju se nalaze tri dlaice koje potiu zatvaranje klopke.Kad se spusti na reanj, ivotinja (obino kukac) dotakne dlaicu. Ako u malom vremenskom razmaku dotakne jo jednu, ili ponovno istu dlaicu, renjevi e se u etvrtinki sekunde zatvoriti. Bodlje koje obrubljuju reanj se preklope i spreavaju kukca da pobjegne.Renjevi se potom priblie i zdrobe kukca. Biljka zatim isputa kiseline koje razlazu tijelo kukca te nakon toga upija hranjive sastojke.

mjeinka< KOJE BILJKE HVATAJU IVOTINJE U PODVODNE MJEHURE?Biljke mjeinke plijen hvataju mjehurima za usisavanje. Na njihovim listovima postoji mnotvo sitnih mjehura. Priblii li se neka mala ivotinja previe mjehuru, biljka e je usisati i pojesti.Veina mjeinki su vodene biljke to ive uz povrinu jezera i bara. Iznad povrine proviruju samo stapke sa

cvjetovima. Svaki mjehur ima oblik tikvice, s otvorom okruenim dlaicama, te je izgledom vrlo slian raiu. ini se da biljka privlai male raie, poput vodenbuhe.Klopka je spremna kad biljka iz mjehura ispusti vodu, pa u njemu nastaje djelomini vakuum. Kad ivotinja dotakne dlaicu, otvor na mjehuru se otvara i voda ulazi u mjehur, uvlaei sa sobom rtvu. ivotinjica ugine i raspadne se, a zvjezdolike lijezde unutar mjehura upijaju njene ostatke.17BILJKE I IVOTINJE

cjevicanematocista

osjetilna dlaica

kapak

< ZATO MEDUZE ARE?Svaka ivotinja ima svojstven nain hranjenja. Meduze i njeni srodnici, primjerice vlasulje, plijen hvataju lov-kama na kojima se obino nalaze otrovni arnici.Lovke meduze pokrivene su malim stanicama zvanim ar-nice. Svaka arnica stvara tvorevinu zvanu nematocista, koja se sastoji od uplje cjevice, kapka i osjetilne dlaice. Kad se plijen priblii meduzi, djeluje na osjetilnu

dlaicu, kapak se otvara i bacuje cjevicu.Nekoliko je razliitih v nematocista. Neke imaju duge kukaste cjevice u k se plijen zaplete, dok dru imaju ljepljive cjevice. Neke cjevice su krae i vre te probijaju rtvu Tada se kroz upljinu utr cava otrov koji paralizirai votinju.Kad uhvati plijen, mediga lovkama gura prema :ustima.j

noga> TO JEDU PRILJEPCI?Priljepci se, kao i mnogi drugi koljkai, hrane sitnom morskom travom ili algama. Koristei raspasti Jezik' skidaju sa stijene alge.Priljepke u vrijeme oseke moemo nai vrsto priljubljene uz stijenu. Kako bi se mogli hermetiki prihvatiti, priljepci izdubu u stijeni plitku jamicu. Ljutura tono pristaje u napravljenu upljinu, i pri-Ijepak se svaki put kad dolazi oseka vraa na to mjesto. Za plime, kad se nalazi

pod vodom, priljepak naputa svoju ,bazu' i obilazi stijenu u potrazi za hranom. Pomie se nabiranjem svoje velike noge. U ustima priljepka nalazi se mala vreica s rapastim ,jezikom' zvanim

trenica. Trenica ili radula duga opna privrena za novu vreice, a na njoj se lai mnotvo svinutih zubi Prilikom jela priljepak izb trenicu iz usta i njom skid alge to ive na kamenju.

\_,

< ZATO PAUK PLETE MREU?Mnogi pauci plijen hvataju u svilenkastu mreu. Kukac koji upadne u paukovu mreu teko e pobjei iz nje.Dvije su glavne vrste paukova to pletu mree. Kuni pauk plete nepravilnu mreu, poput pauine koju nalazimo u kuama, dok vrtni pauk gradi lijepu, krunu mreu.Kuni paukovi u svoju mreu ugrauju ,ice za aktiviranje klopke', i skriveni

u svilenom tunelu na rubu mree ekaju rtvu. Kad k kac sleti, mrea se zatrese i kukac izgubi ravnoteu.' Prije no to uspije odletjet pauk ga vrto omota svilenom niti.Krune mree vrtnih pa ukova su ljepljive, pa mali kukci koji upadnu u njih n mogu pobjei.Veina paunjaka stvar mree kako bi hvatali kuke no neke velike tropske vrsi pletu pauinu u koju se hv taju i male ptice.18BILJKE I IVOTINJE

< ZATO OSE BODU?Ose svojom bodljom ubijaju kukce kojima se hrane njihove liinke. Ljude bodu samo kad su ugroene ili uznemirene.Odrasle se ose hrane nektarom, voem i biljnim sokovima, ali njihove liinke jedu tijela drugih kukaca.U kolonijama drutvenih osa u lov odlaze samo odrasli radnici. Kad uhvate kukca, ubijaju ga bodljom i odnose u gnijezdo. U gnijezdu ga

savau pa hrane liinke hranjivim sokom.Ose samice, primjerice pjeana osa prikazana na slici, takoer bodu ive ivotinje za hranu svojim liinkama. Osa ubrizga otrov u tijelo rtve i paralizira je. Nakon toga je odvue u svoje gnijezdo u zemlji i poloi u nju jajace. Kad se nakon nekog vremena iz jajaca izlegne larva, hrani se tijelom svog domaina. Veina osa samica lovi gusjenice, ali neke tropske ose hvataju velike paukove.

> ZATO MRAVI-KROJAI REU LIE?Mravi-krojai su farmeri'. Lie koje donesu u mravinjak koriste za uzgoj kulture gljivica kojima se hrane.Mravi-krojai mogu odrezati i prenijeti u mravinjak list mnogo puta vei od njih samih. To su tropski mravi to ive u velikim kolonijama. Radnici odreu stotine listova i nose ih u mravinjak.U mravinjaku manji mravi vau lie i stvaraju neku vrstu komposta. Gnojivo kori-

ste u posebnim prostorijama u kojima uzgajaju gljivice. Mravi se hrane sonim izraslinama na gljivicama. Te gljivice ne rastu nigdje drugdje, pa mravi posveuju

mnogo panje njihovu uzgoju - ,pljeve' druge gljivice koje bi ih mogle zaguiti, hrane ih svojim izmetom, a slinom ubijaju sve bakterije.

rilo< KOJI KUKCI PIJU KROZ SLAMKU?Mnogi kukci imaju ,slamku' kroz koju usisavaju tekuine. Najdulje ,slamke' imaju neke vrste leptirova.Dijelovi usta kukaca koji usisavaju tekuine promijenili su se u duge cjevice. U takve kukce ubrajamo uence koji imaju otro rilce, ili sisalo, za probijanje stabljike biljke i upijanje njena soka. Komari rilom probadaju kou ivotinja i usisa-

vaju krv, a kuna muha na vrhu svoje ,slamke' ima spu-vasti organ za upijanje tekuine.Najrazvijenija rilca nalazimo kod kukaca koji piju nektar iz cvjetova. Leptir rilce dri zamotano i prua ga samo kad mu je potrebno. Sumranjaci imaju sisalo dugo do 14 centimetara kako bi dosegli duboko u cvijet nekih biljaka. Rilo jedne juno-amerike vrste nonih leptirova naraste do duljine od 30 centimetara.19

BILJKE I IVOTINJEzebapatka zvidara

A KOJE RIBE UBIJAJU ELEKTRICITETOM?Neke ribe ubijaju ili omamljuju plijen elektrinim okovima. U elektrine ribe ubrajamo somove, elektine rae i mone elektrine jegulje.Elektrini som (na slici) elektrini naboj koristi za omam-Ijivanje i hvatanje drugih riba te tjeranje neprijatelja. Elektrini organ se u soma nalazi odmah ispod koe, i pokriva itavo tijelo te dio repa. Veliki som moe proizvesti elektrini napon od 35OV.Elektrine rae ive u toplijim dijelovima Atlantskog oceana. Imaju dva odvojena elektrina organa, svaki s jedne strane glave. Rae hvataju ribe bacajui se na njih, omatajui ih perajama i omamljujui elektrikim udarima. Veina elektrinih raa proizvodi elektricitet napona oko 50 V.Najmonija elektrina riba je junoamerika elektrina jegulja. Njen elektrini organ u repu stvara napon od 550 volti, kojim ubija ili omamljuje okolne ribe, a moe omamiti ak i konja.20

A KAKO SE HRANE PTICE?Ptice se hrane kukcima, sjemenkama, ribama, biljkama i malim ivotinjama. Omiljenu hranu neke ptice esto moemo odrediti promatranjem kljuna.Mnoge ptice koje se hrane na slian nain imaju slian oblik kljuna. Ptice grabljivice, primjerice jastreb,A PIJU LI VAMPIRI KRV?Vampiri nisu udovita veliine ovjeka koja viamo u filmovima, ve mali letei sisavci koji se hrane krvlju drugih sisavaca, ukljuujui i ovjeka.Vampiri ive samo u Srednjoj i Junoj Americi. To su male ivotinje duljine est do devet centimetara.Vampiri se hrane nou.

imaju kukasti kljun nami njen trganju mesa. Ptice se hrane sjemenjem, pof zeba, obino imaju kratl< unjasti kljun.Neke vrste imaju vrlo^ cijalizirani kljun. Patka z dara svoj plosnati kljun k sti za upanje trave, a a otrim kljunom u obliku dea hvata ribe. Dugi klji (primjerice ugarkin) obi namijenjen buenju tla u trai za crvima, ili kore dSiu krv sisavaca, primjeri goveda i konja. Usnuloj i se pribliavaju vrlo tiho, a potom joj otrim zubom zreu komadi koe na vr ili nozi. Slina vampira sad spoj koji spreava gruanj krvi, pa vampir pije krv dc ona istjee iz rane.BILJKE I IVOTINJE

V JEDU LI MEDVJEDI MED?Medvjedi jedu sve vrste hrane i veina e rado pojesti med uspije li ga pronai. Med je omiljena hrana malaj-skog medvjeda iz june Azije kojeg zato i zovu ,medenim medvjedom'.Kao i medvjedi iz crtica, gotovo sve vrste medvjeda rado e pojesti obrok meda. Medvjedi napadaju gnijezda divljih pela, trgaju ih otrim pandama i liu med dugim jezikom. Malajski medvjed trga otvore u stablu kako bi prodro do gnijezda u njemu.

lako pripadaju redu mesodera, medvjedi su u stvari svederi, odnosno jedu sve vrste hrane. Vole borovice i druge plodove, ali love i male ivotinje poput glodavaca, gutera, ptica i kukaca.Medvjedi ak ulaze u potoke i hvataju ribe tako to ih izbacuju na obalu ili ih e-paju u vodi. Neki su u tome pravi strunjaci.

A ZATO SLONOVI IMAJU SURLU?Surla je, u stvari, kombinacija nosa i gornje usne slona. Koristi se u mnoge svrhe, ukljuujui uzimanje hrane i vode. Slonovi su taj korisni ,alat' stekli evolucijom prije otprilike 25 milijuna godina.Preci slonova izgledali su poput velikih svinja. Postepeno su postajali vei, a dobili su i duge, vrste noge. Dobili su, takoer, veliku, masivnu glavu i kljove. S obzirom da teka glava ne moe stajati na dugome vratu, slonovi su za dosezanje hrane razvili surlu.Svoju zmijoliku surlu slonovi koriste za prinoenje hrane i vode ustima i za posi-panje tijela prainom ili vodom. Surla je vrlo precizan ,alat' - slon njome moe podii predmet veliine graka. Ona je takoer i odlian detektor mirisa, pa slonove esto vidimo kako stoje podignute surle i ,hvataju' mirise.

A ZATO IRAFA IMA DUGI VRAT?Duge noge i vrat omoguuju irafi dosezanje lia s visokih grana koje su iznad domaaja drugih preivaa, ali i da na vrijeme ugleda gra-beljivca.irafa je najvia ivotinja na svijetu. Odrasli mujak dosee visinu od oko pet i pol metara. Mogunost da brsti lie visoko na drveu i grmlju velika je prednost za i-rafe, jer se ne moraju natjecati za hranu s drugim preivaima. Pored toga, njena visina joj omoguuje da ugleda grabeljivca mnogo prije nego to se on dovoljno priblii za napad.Nedostaci dugih nogu i dugoga vrata su u tome to se irafa mora prilino sagnuti da doe do vode, ali i-rafe rjeavaju taj problem irei prednje noge. Sistem krvnih komora i zalisaka u njenim arterijama spreava nagli silazak krvi u glavu.21BILJKE I IVOTINJE

A KOJE RIBE ,VIDE' ELEKTRICITETOM?Nekim ribama iz tropskih rijeka oi nisu od velike koristi jer je voda zamuena. One odailju elektrine impulse,

i ,vide' opaajui promjene u impulsima.U ribe koje ,vide' elektricitetom ubrajamo afrike, azijske i junoamerike ribe-no te nilsku tuku. Nilska tuka ima

elektrini organ na repu ikojeg alje niz slabih eleknih impulsa to oblikuju itrino polje oko njena tije(vidi sliku). Posebni organglavi ribe skupljaju impulOblinje ribe ili preprekejenjaju impulse, a osjetilnorgani otkrivaju promjeniTim elektrinim sistemenilska tuka jednako dobn,vidi' prema natrag kaoi prema naprijed.

> ZATO NEKE IVOTINJE NEMAJU OI?ivotinje bez oiju ive na tamnim mjestima, poput spilja. S obzirom da u njima nema svjetlosti, oi su posve beskorisne.Na svijetu postoji nekoliko vrsta slijepih spiljskih riba. Njihovi mladi se obino izli-jeu s oima no, kako riba raste, one zakrljaju. Kod nekih vrsta ostatke oiju prekriva koa. Spiljske ribe se kreu zapaajui promjene

u tlaku okolne vode. Tu sposobnost imaju sve ribe, no kod spiljskih je taj sustav posebno razvijen. Neke vrste riba koje ive u mraku istrauju okolinu koristei okusne bradavice na usnicama.U ostale slijepe stanovnike spilja ubrajamo mnoge kor-njae i slijepog dadevnjaka.

Mladi dadevnjak je crne boje i ima dobro razvijene oi, ali mu tokom vremena oi postaju beskorisne, a koa gubi pigment pa po staje ruiasta. Slijepi da-devnjaci plijen vjerojatno pronalaze pomou vibracij koje on stvara.

lanakekinje

< KAKO SE GLISTA UPIRE O TLO?Gujavice nemaju nogu, ali imaju malene ekinje kojima, kopaju i koje im omoguuju da se ukopaju u tlo.Na svakom lanku tijela gujavice nalazi se etiri para malih ekinja. Kad se lanak skrati, on se ujedno i proiri, pa ekinje izvire. Kad se lanak izdulji, ekinje se uvlae. ekinje nekoliko lanaka omoguuju gujavici da se vrsto odupre o tlo.

ekinje se uglavnom koiste prilikom kopanja kroz tGujavica se kree tako tonajprije skrati i proiri lanluz glavu. Nakon toga se tilanci izduuju a sljedeiskrauju. Izgleda kao da va,skraivanja' putuje niz tijegliste. Skraivanjem svakoglanka, njegove se dlaicehvataju za stijenke podzemnog kanala, omoguujuiprednjim izduenim, glatkiilancima da se pomaknu inaprijed.i22BILJKE I IVOTINJE

upljina osjetljiva na toplinuoko Jacobsonov organjezikmiarke i zvearke, osjeaju i promjene temperature. Izmeu oiju i nosnica imaju posebne upljine osjetljive na toplinu.> ZATO ZMIJA PALUCA JEZIKOM?Zmija posebnim organom u ustima osjea ,okus' zraka. Koristei pokretljivi jezik zmija u usta donosi uzorke okolnog zraka.Osjetilne organe zmije nadopunjuje par posebnih organa, zvanih Jacobsonovi organi. To su osjetilne vreice, poloene jedna uz drugu, a zavravaju otvorom na nepcu. Kad zmijin raljasti jezik izviri iz usta, na njemu se

skupljaju kemijske estice iz zraka. Vrhovi jezika u ustima ulaze u Jacobsonove organe koji analiziraju ,okus' tih estica.Neke zmije, primjerice ja-

pandajastuiiA KAKO MUHA HODA PO STROPU?Muha bez tekoa hoda po zidu i stropu jer na nogama ima pande i jastuie koji stvaraju vakuum.Noge svih lankonoaca (skupina u koju ubrajamo kukce, paunjake i rakove) sastoje se od nekoliko spojenih lanaka. Kuna muha na posljednjem lanku svake noge ima dvije pande i dva vakuumska jastuia koji joj omoguuju da hoda po gotovo svakoj povrini.

Kuna muha za letenje koristi jedan par krila. Umjesto stranjih krila ima dva organa nalik malju, nazvana malj-cima. Kad kukac leti, oni vrlo brzo titraju pa djeluju poput iroskopa omoguujui muhi odravanje ravnotee. Pored toga, pomau prilikom naglog mijenjanja smjera letenja, te kod slijetanja. Muha se stropu pribliava letei u normalnom poloaju, okrenuta krilima prema gore. U posljednjem se trenutku naglo okree i na strop slijee krilima okrenutim prema dolje.

< KOLIKO VISOKO SKAE BUHA?Buhe su maleni nametnici s nevjerojatno snanim stranjim nogama. Buha moe preskoiti visinu koja je tisuu puta vea od vlastite. To je vrlo korisno kad treba preskoiti s jedne ivotinje na drugu.Buhe ive u krznu ili dlaci drugih ivotinja. Plosnato tijelo im olakava kretanje kroz dlaku. Nemaju krila, ve velike stranje noge za skakanje.Buha je kraa od jednog i pol milimetra no u jednom skoku moe preskoiti i vie od 300 milimetara, te doskoiti na visinu od 190 milimetara. To je kao da ovjek skoi na vrh zgrade od 65 katova.Za tu su vjetinu buhi potrebni vrlo snani miii i tetive na stranjim nogama. Osim toga, buhin sistem za skakanje sadri i tvar slinu gumi, zvanu rezilin. Kad se rezilin stlai i potom naglo otpusti, uzrokuje veliki potisak.23BILJKE I IVOTINJE> ZATO NEKE RIBE ISTE DRUGE RIBE?Izmeu riba istaica i njihovih ,muterija' postoji sporazum od kojeg obje strane imaju koristi. istai tako dobivaju hranu, a ,muterije' se oslobaaju nametnika i drugog neeljenog materijala. Tu suradnju, kod koje su obje strane zadovoljene, nazivamo simbiozom.Riba istaica se hrani siunim nametnicima koji napadaju druge ribe. Radi se o prilino maloj ribi, za ra-

zliku od njenih ,muterija' koje su ponekad i vrlo veliki mesoderi. Da je ne pojedu, riba istaica na leima ima svojstvene tamne pruge, a prije nego to pone istiti provjerava hoe li je ,muterija' prihvatiti, izvodei pred njom posebnu vrstu ,plesa'.,Muterije' esto okreu tijelo da pokau koji dio tijela valja oistiti. Riba istaica se tada pribliava i poinje skupljati nametnike, mrtvu kou i druge otpatke s tijela ,muterije' te unutar njenih usta i krga.

**

A ZATO IVOTINJE SPAVAJU ZIMSKIM SNOM?Hibernacija je vrsta dubokog zimskog ,sna'. ivotinje spavaju zimskim snom kako bi

preivjele hladno razdoblje kad hrane ima vrlo malo.Mnoge ivotinje spavaju zimskim snom. Kukci se skrivaju u kutovima i pukotinama, puevi ,spavaju' uvueni

u svoje kuice, a zmije, teri, abe i dadevnjaci zakopavaju u blato ili mZimskim snom spavaj i neke ptice, primjerice s vernoameriki mrki lega Mnogi sisavci, poput me vjeda, jeeva, puhova i s mia zimi zapadaju u di boki ,zimski san'.Hibernacija ili zimski poinje kad dani postani krai i temperatura padn Prije zimskog sna ivotin jedu mnogo hrane, koju jelu spremaju kao masne Dok spavaju, tijelo polak koristi tu rezervu.

> ZATO RIBA I RAK DIJELE DOM?Neke ivotinje pomau jedna drugoj dijelei gnijezdo ili jazbinu. U sluaju Alpheus raia i bezmeka, rak gradi gnijezdo a bezmek ga uva.Rak Alpheus gnijezdo kopa u pijesku. Obino se u svakom nalazi par raia, a dom dijele s bezmekom.Nou raii i bezmek spavaju u gnijezdu, u pijesku, a danju bezmek straari pred ulazom i uva gnijezdo od24

grabeljivaca. Rakovi jedu samo u vrijeme kad je bezmek na strai. Dok rai jede, jedno njegovo ticalo dodiruje rep ribe. Osjeti li opasnost, riba pomakne rep i obje se ivotinje povlae. Bezmek ne moe kopati, pa mu je raje gnijezdo vrlo korisno, dok osjetila raka nisu tako profinjena kao bez-mekova, pa je njegova korist u ,sistemu ranog upozorava-nja'.BILJKE I IVOTINJE

gnijezdoahuraA KAMO ODLAZI RIBA PLUAICA KAD NJENA RIJEKA PRESUI?Za suha vremena riba plua-ica se ukapa u mulj. Tako preivljava suu u stanju du-bokog ,ljetnog sna' zvanog estivacija.Kad rijeka presui, neke ribe pluaice iskopaju tunel u mulju. Svaka riba napravi vlastito gnijezdo s otvorom i I

epom od poroznog blata na vrhu. U tunel riba izlui veliku koliinu sluzi, koja se pretvara u tvrdu ahuru to spreava suenje ribe.Pluaice obino udiu zrak koji dolazi kroz otvor na vrhu podzemnog gnijezda. Njeni tjelesni procesi se polako usporavaju, a riba pre-ivijava apsorbirajui neto vlastitog miinog tkiva. Tako preivljava sve dok kie ne ponu padati i vodom napune rijeno korito. Afrike dvodihalice zakopane u suhom mulju mogu preivjeti vie od etiri godine.

> TKO HRANI KUKAVICU?Kukavice su ptice nametnice. Polau jaja u gnijezda drugih ptica i drugim roditeljima, ili domainima preputaju da za njih podiu mlade. Jaja ili mladune roditelja-domaina izbacuju iz gnijezda.enka kukavice nakon parenja promatra male ptice koje grade gnijezdo, te odabire ono u koje je poloeno jedno ili vie jaja. Dok su roditelji odsutni, kukavica slijee

u gnijezdo i izbacuje jedno jaje te ga zamjenjuje vlastitim. Kukavice obino polau jaja u gnijezda ptica poput trstenjaka ili popia.Nakon toga brigu o jajetu preuzimaju roditelji-doma-ini. Nakon to se izlegne, mlada kukavica izbaci iz gnijezda preostala jaja ili ptie koji su se ve izlegli. Mlada kukavica raste vrlo brzo i ubrzo postaje vea od roditelja koji je othranjuju, no oni i dalje donose hranu divovskom ptiu.

A ZATO NEKI MRAVI IVE U TRNOVITOM GRMLJU?Neke vrste grmlja naoruane su otrim trnjem koje ih brani od velikih biljodera, no uz to su i dom borbenih

mrava koji tjeraju kukce to se hrane biljem.Preivaa koji se odvai i pokua brstiti lie takvog grma napast e ete mrava bolna ugriza. Ovi mravi ive u velikim ahurama koje se stva-

raju uz osnovu trnova. Da izgrade dom, mravi probijaju mjehure i izbacuju materijal koji se u njima nalazi.Mravi brane drvo od gusjenica, biljnih ui i drugih ivotinja koje se hrane biljkama, a za to su dobro nagraeni. Na vrhovima listia rastu mali kobasiasti izdanci koje mravi skidaju i odnose u svoja spremita. Stapke lia proizvode posebni nektar te opskrbljuju mrave slatkim piem.25BILJKE I IVOTINJE

ticalaV KOJI KUKAC LEE TISUU JAJAACA DNEVNO?Matica termita je veliki stroj za izlijeganje jaja. To je njena jedina zadaa, i svake minute izlegne barem jedno jajace.Termiti ive u velikim kolonijama. Neke vrste grade velike termitnjake u obliku tornjeva. U sreditu gnijezda su matica i njen mali mujak.Odrasla matica ima nevjerojatno veliko tijelo, duljine do 20 milimetara, koje slui kao ,tvornica' za proizvodnju

jaja. Ponekad izlee vie 30 jaja u minuti. Matica ne moe kretati pa je me hraniti radnici.Matica zapoinje ivo krilata rasplodna enka, jedno s mnogim krilatirri kama i mujacima odlije termitnjaka u kojem je o sla. Kad sleti, pari se s kr tim mujakom. Potom gi krila i zajedno osnivaju t koloniju. Matica moe i vie od 20 godina. i

A KOLIKO JE OSJETLJIV NJUH NONIH LEPTIROVA?Noni leptirovi obino imaju velika,,pernata' ticala. Njima mujaci mogu osjetiti miris enke udaljene nekoliko kilometara.Noni leptirovi lete uglavnom nou, pa im vid nije od velike koristi za pronalaenje para. Meutim, imaju nevjerojatno razvijeno osjetilo mirisa. Mujak Platysamia ce-cropia otkriva enku udaljenu 11 kilometara uz vjetar.enke nonih leptirova izluuju posebne spojeve koji privlae mujake. One ak mogu ,dozvati' mujake napuhavajui mirisne lijezde i proizvodei dodatnu koliinu mirisne tvari. Mirisne estice poput oblaka lebde niz vjetar.Perasta ticala mujaka nonih leptirova sadre mnogo profinjenih receptora za miris. Ticala su iroka tako da uhvate to vie estica. Neki noni leptirovi, primjerice svilci, imaju toliko velika ticala da otkrivaju i najslabije tragove mirisa enke.26

A ZATO SE PELE ROJE?Roj pela se sastoji od matice koju okruuje velik broj radnika i nekoliko trutova. Te su pele napustile staro, prena-

pueno gnijezdo i osniva novi dom.U kasno ljeto kolonija pmoe imati i vie od 60 tisuca radnika, pa pelinjapostaje prenapuen. U tese sluaju zajedno s brojirasplodnim mujacima, tivima, podie i nova mati ZATO KOLJUKE MIJENJAJU BOJU?Mujak koljuke stavlja sjenanu' odoru kako bi u svoje gnijezdo privukao enku. On je potie da u njega poloi jaja koja zatim oplouje i uva.U proljee, kad mujaci koljuke izabiru i poinju braniti svoj teritorij, trbuh im poprima crvenu boju. To je upozorenje drugim mujacima da se klone tog podruja. U plitkoj jami na dnu

mujak gradi gnijezdo od slijepljene trave. Kako bi privukao enku, lea mu poprime jarko plavu boju.Nakon to privue panju enke, mujak ,plee' ispod njenog trbuha i pokazuje joj

put do gnijezda. Kad enka ue, udara je po repu kako bi je potaknuo da izlegne jaja. jaja pazi mujak. Kad se izlegnu mladi, ostaje s njima sve dok ne odrastu dovoljno da se sami mogu braniti.

< ZATO PTICE PJEVAJU?Ptica obino pjeva da oznai i obrani svoj teritorij, ili da privue enku.Veina ptica pjev zapoinje neto prije zore. One pjevaju da oznae svoju prisutnost. U proljee neke pjevice nastavljaju cvrkutati cijeli dan. utovoljka u toku jednog dana svoj jednoliki pjev ponavlja i vie od tisuu puta. Ptice mijenjaju svoj pjev.

Pjesma zebe ima est moguih varijacija, uz 1 3 ostalih vrsta zovova. Oni se koriste da obavijeste druge ptice o poloaju hrane ili dobrom mjestu za gnijeenje. Ptice pjevom takoer objavljuju uzbunu, a razliiti zov saopava ostalima nalazi li se opasnost u zraku, na drvetu ili na tlu. Sojka kretalica izvodi nekoliko razliitih zovova koji oznaavaju opasnost, a ponekad moe tono obavijestiti druge ptice o kojem se grabeljivcu radi.27

BILJKE I IVOTINJE> ZATO GNJURCI PLEU?Gnjurci i mnoge druge ptice se prije parenja udvaraju partneru plesom. To je vrsta ,govora' kojim se biraju partneri iste vrste.Udvaranje meu pticama razvilo se tijekom milijuna godina. Tako se iskljuuje mogunost parenja mujaka i enki razliitih vrsta. Kad bi se to dogodilo, enka bi izle-gla neoploena jaja. Udvaranje je posebna vrsta ,govora' kojim ptica pokazuje pripad-

nost vrsti, spol, poloaj teritorija, spremnost za parenje, te gdje se nalazi pogodno mjesto za gnijeenje.Gnjurci imaju nekoliko ud-varakih plesova. Jedan od njih je ,obred mahanja glavom' kod kojeg ptice okrenute jedna prema drugoj pomiu glavu s jedne na drugu stranu. Nakon toga, ptice ponekad rone i skupljaju travu. Potom na red dolazi izvoenje ,pingvinskog plesa'. Izvodei taj ples ptice se uzdiu iz vode okrenute jedna prema drugoj prsima i njiu travom ispunjene kljunove.

A k^,~ JE PTICA NAJBOLJI ZAVODNIK?Mujak ptice vrtlarice zaista se mnogo trudi da privue enku. On gradi sjenicu, ukraava je i zatim u nju mami enku.

Plava vrtiarica gnijezdo gradi ljeti. Koristei prutove mujak na tlu gradi podij i dva debela ,zida'. Ponekad e uz pomo ,etkice' od biljnih vlakana obojati zidove sokom bobica ili mjeavinom sline i ugljena.

S jedne strane sjenice ; mujak ukraava tlo predn tima jarkih boja. To moe perje, cvijee, krila kukac; bobice, ili ak predmeti kc je izradio ovjek, primjeri aluminijska folija ili epov boca.Sjenici zatim prilazi en a mujak se epiri i zove j< enka ulazi u sjenicu i, na kon to preuredi nekoliko granica, poinje parenje. Potom enka odlijee i na; vetu gradi pravo gnijezdo.j

< KOJE PTICE GRADE STAMBENA NASELJA?Ptice pletilje grade sloena, udobna gnijezda. Veina pletilja ivi u kolonijama, a prave pletilje grade velika zajednika gnijezda na drveu.Ptice pletilje gnijezda grade visoko na drveu, obino objeena o granu da se sprijei dolazak grabeljivaca. Gnijezdo obino gradi mujak. Od trave i vrpci lia isplete uplju loptu s malim ulazom.

Malajska pletilja gradi gnijezdo s dugim tunelom j usmjerenim prema dolje i koji slui kao ulaz.Junoafrike prave pletilj grade velika zajednika gni jezda iji promjer moe pr< maiti etiri i pol metra. Or zajedniki grade veliki ,slar nati krov'. Ispod njega svak par gradi vlastito gnijezdo u obliku tikvice. ,Stambena naselja' se koriste generacijama, a neke kolonije se o vaju i stotinu godina.28BILJKE I IVOTINJE

S^/fef- ^V?/'> ZATO TOBOLARI IMAJU DEPOVE?Tobolari poput klokana i ko-ala raaju mladune u vrlo ranom stupnju razvoja. Mladi dopuu u tobolac majke gdje su zatieni u svom razvoju.Veina sisavaca hrani svoju nerazvijenu mladunad putem posteljice. To je organ koji se razvija u maternici majke i do zametka prenosi hranu i kisik. Veina tobol-ara nema posteljice i njihovi se mladunci raaju mnogo ranije.Mladi klokan se raa 33 dana nakon parenja. Zatim se, bez iije pomoi, krznom

majke uspne do njenog to-bolca i tamo se uvrsti za jednu od bradavica.Dva dana poslije toga majka se ponovno pari, ali je razvoj drugog zametka odgoen. Taj se raa tek sedam mjeseci kasnije. Do tog vremena prvi potomak ve naputa majin tobolac i u njega se vraa samo povremeno.Klokani i koale imaju depove s prednje strane. Tobolari koji se ukopavaju u tlo, primjerice bandikuti, imaju tobolce sa stranje stane tijela kako u njih ne bi ulazila zemlja.

> ZATO DABROVI GRADE BRANE?Obitelji dabrova grade nastambe s podvodnim ulazom da se zatite od grabelji-vaca. Kako bi bili sigurni da razina vode nee previe porasti, grade jednu ili vie brana.Dabrovi svoje nastambe grade na otoiima od granica, kamenja i mulja upravo iznad razine jezera. Iznad njih je postavljena kupola od granica i trave paljivo presvuenih blatom. Na vrhu je ostavljen mali prostor bez blata kroz koji ulazi zrak.Kula napravljena u prirodnom jezeru bi se za kinih razdoblja poplavila, a u vrijeme sua bi ulaz bio izloen, pa dabrovi to izbjegavaju stvarajui vlastito jezero gradnjom brane nizvodno od nastambe. Uzvodno ili ispod glavne brane se takoer mogu izgraditi druge brane. Dabrovi ih grade od velikih oborenih stabala, velikog kame-

nja i malih mladica stabala. Brana se zatvara granjem, liem i blatom.Gradnja brana je vrlo naporan posao. Dabrovi svako

drvo i kamen moraju postaviti na pravo mjesto. Brane se rijetko rue, uglavnom zato to ih dabrovi neprestano obnavljaju.29BILJKE I IVOTINJE

< JESU LI SVI PAUCI OTROVNI?Svi pauci ubijaju plijen tako to mu utrcaju otrov, ali vrlo malo paunjaka ima dovoljno jak otrov da nakodi velikim ivotinjama.eljusti paunjaka su opremljene parom snanih zuba koje koriste za utrcavanje otrova u plijen. Dakle, s gledita ivotinja koje pauk lovi (uglavnom kukaca), svi su pauci otrovni.Meutim, malo je pau-

njaka koji mogu ozbiljni] nakoditi ovjeku. Vrtni f ponekad ugrize, ali takav ugriz obino uzrokuje sai blagu bol. ak i ugriz vrli velikog junoamerikog | uka ptiara nije nita gori uboda pele.Vrlo je malo opasnih p ukova. Jedan od najpozn, jih je crna udovica. Ugriz evropske crne udovice uz kuje ozbiljnije tekoe, a ugriz sjevernoamerike ste se u nekoliko sluajev pokazao kobnim.

A ZATO ANTILOPE POSKAKUJU?Veina antilopa, posebno gazele, poskakuje visoko u zrak. Ponekad je to samo igra, no moe sluiti i kao

upozorenje drugim antilopama da se u blizini nalazi grabeljivac.Poskoljiva antilopa je ime dobila upravo po sposobnosti da visoko skae. Kad na pai

ugleda grabeljivca, nagl< skoi uvis ispruenih nogi i lea savinutih u luk. Por se brzo prenosi kroz krdo i ubrzo sve ivotinje skai i bjee od opasnosti.Impale su, takoer, poz po izvanrednim skokovim One mogu skoiti tri i pol metra uvis. Skakanje daje] jam da impala to ini zbo zabave. Kad je grabeljivi uznemiri, impala ne tri ravno naprijed, ve nepre stano skree i skae. Krdo votinja koje bjei na taj n; vjerojatno zbunjuje grabe ljivca.

nazubljeni al> ZATO PELE BODU?Pela bode da obrani svoje gnijezdo. Svaka ivotinja ili ovjek, koji uznemiri koloniju pela, izloen je napadu horde pela radnica.alac pele je, poput bodlje ose, organ za izlijeganje jaja oblikovan u cjevicu za utrcavanje otrova. alac pele ima sitne kuke koje spreavaju njegovo izlaenje. Kad pela odleti, njen alac se esto iupa i zato pela ubrzo ugine.30

Evropske pele medarice su prilino dobroudne, premda je i njihov ubod bolan. Meutim, postoje i bor-benije pele. Divovske azijske medarice su vrlo opasne i ljudi esto umiru od njihovog uboda. U Junoj Americi veliku tekou predstavlja soj agresivnih afrikih pela ,ubojica' koje su 1957. godine sluajno uvezene na kontinent. Pele ,ubojice' su otjerale lokalne pele medarice i vrlo su se brzo proirile sve do SAD.BILJKE I IVOTINJE

> LETE LI RIBE POLETUE?Ribe poletue zrakom prevaljuju velike udaljenosti, ali usprkos imenu one zrakom ne lete, ve jedre.Najea riba poletua je dvokrila vrsta to ivi u tropskim morima. Dugaka je oko 25 centimetara, a prsne peraje su joj proirene u dva velika ,krila'. Najvea letea riba (45 centimetara) ima etiri ,krila' i ivi uz obale Kali-fornije.

Ribe poletue plivaju kroz vodu dok ne dosegnu brzinu od oko 65 kilometara na sat. Neposredno prije nego to izau na povrinu, poinju iriti krila i iskau iz vode te jedre zrakom. Tako prevale

i vie od 130 metara.Ribe poletue naputaju vodu i zato da pobjegnu podvodnim grabeljivcima. Na nesreu, u zraku su lagan plijen velikih morskih ptica grabljivica.

< ZATO JEEVI IMAJU BODLJE?Kad je uplaen, je se sklupa u loptu, a bodlje mu pruaju izvrsnu zatitu.Je se raa s nekoliko mekanih bodljica, no ve za sedam tjedana tijelo mu je pokriveno gustim pokrovom vrstih bodlji koje ga tite cijeli ivot.Jeevi se uglavnom hrane kukcima i drugim sitnim ivotinjama, ali ponekad napadaju i zmije. Zmija ne moe ugristi tako bodljikavo stvore-

nje, a je je uz to i imun na njen otrov.Kad mu se priblii grabe-Ijivac, je je posve miran sve dok se ne uvjeri o kojoj se ivotinji radi. Ako se zaista uplai, sklupat e se u loptu tako da mu glava gotovo dotie rep. Samo veliki mesoderi poput jazavca ili lisice mogu otvoriti tu bodljikavu kuglu.Naalost, obrambeno oruje jea ima i neke nedostatke. Naime, teko je istiti kou gusto pokrivenu bodljama, pa jea napadaju brojni mali nametnici.

> ZATO SU NEKE ZMIJE OPASNE?Ugriz mnogih zmija je smrtonosan. One zubima u tijelo rtve utrcavaju otrov.Zmije otrovnice se prema poloaju dijele u dvije skupine. One kod kojih su otrovni zubi smjeteni u stranjem dijelu usta obino nisu opasne, jer im poloaj zuba spreava da ugrizu ovjeka. Najopasnije zmije imaju zube u prednjem dijelu usta.

Meu njima su zmije iz roda ljutica, kobra, jamiarka, zvearka i mamba.Premda ugriz ovih zmija moe biti koban, veina nee napasti ovjeka ako nije izazvana. Neke prije napada upozoravaju rtvu: ljutice glasno siku, a zvearke e-grtaju. Meutim, neke zmije, primjerice azijska zmija bun-gar, kraljevska kobra i afrika mamba, ponekad napadaju bez ikakva povoda ili upozorenja.31BILJKE I IVOTINJE

IA KAKO IVOTINJA POSTAJE NEVIDLJIVA?Mnoge ivotinje se prerua-vaju da ne budu uoljive. Boje i are po tijelu omoguuju preruenoj ivotinji da se stopi s okolinom.Mnoge ivotinje su jarkih boja jer je to prednost u njihovoj ivotnoj okolini. uti korpion strpljivo eka na utom cvijeu jer ga njegov plijen ne moe primijetiti. Drugim ivotinjama, primjerice

lavovima, za prikrivanje je potrebna zagasitija boja.Neke ivotinje se prikrivaju da ne postanu plijen gra-beljivaca. Mnogi leptirovi mirno poivaju na drveu, jer im se boje podudaraju s bojom kore i liajeva. Tijela drugih kukaca su zelena, i oni se skrivaju na liu.Boje i are ribe iverka se stapaju s pijeskom i kameniima na morskom dnu, dok neke druge vrste uz prikriva-jue boje imaju i tijela nepravilnih oblika.

< KAD GRANICA IGRANICA?,Neke ivotinje, posebno kukci, se ne prikrivaju s; bojama, ve se i oblikon stoje poistovjetiti s gram ama ili liem.Neke vrste kukaca naliki granicama i peteljkama crteu je prikazana gusje lastinog repa. Osim to r boja i graa tijela podsje na granicu, ova se ivo; nastoji i ponaati poput { ie.Kukci palinjaci se vri sporo kreu. Njihovo je i prilino dugo i nalikuje [ teljci biljke na kojoj ive zliite vrste se razlikuju I jom, u rasponu od boje slame do smee i zelene Neke vrste mogu i mijen boju te se tako najbolje f krivaju.Neki zeleni kukci izgli daju poput listova. Listol kukci iz june Azije su si palinjacima, ali je njihc tijelo plosnato i ima ,lisn ile'. Vrlo su nalik listu, < im je tijelo malo ,izjeden po rubovima.

I

V ZATO SU NEKE IVOTINJE JARKO OBOJANE?prilicautocrvena gusjenicaKad je ivotinja otrovna ili neugodna okusa, ona to ponekad pokazuje jarkim bojama.

otrovna gatalinkaJarke upozoravajue boje grabeljivcima pokazuju da tu ivotinju treba izbjegavati. Ptice brzo naue da ne treba jesti gusjenicu utocrvenih ara, jer joj je okus vrlo neprijatan. Meu ostalim ivotinjama s upozoravajuim bo-

jama su i mnoge ose, te i njoamerika gatalinka i otrov koristi za izradu oti nih strelica.Neke neukusne ivotir oponaaju upozoravaju boje drugih. utocrvena jenica ima jednako neug okus kao i odrasli oblik, bi se osigurala da to zna i grabeljivac, oponaa u zoravajue boje ose.I bezopasne ivotinje | nekad oponaaju boje ot nih. Na primjer, neke vrs muha podsjeaju na ose, se tako tite jer ptice izbj, vaju kukce takvih boja. ,32BILJKE I IVOTINJE

A ZATO KAMELEON MIJENJA BOJU?Kameleoni se vrlo sporo kreu. Mijenjajui boje prila-goavaju se okolini tako da ih neprijetelji i plijen teko mogu opaziti.Koa kameleona sadri stanice s obojenim pigmentima. Neke stanice sadre crne pigmente, druge pak ute ili crvene. Koristei pigmente u razliitim kombinacijama, kameleon mijenja boje kako eli, i to ponekad vrlo brzo.Kameleon se mora preru-iti, odnosno poistovjetiti s okolinom, jer na jednom mjestu provodi vrlo dugo vremena. Kad se kree, vrlo je spor pa je lak plijen grabelji-vaca.Kameleon lovi potpuno nepomian, sve dok mu se plijen dovoljno ne primakne. Tada, bre no to moe zapaziti ljudsko oko, isprui svoj dug, ljepljivi jezik i njime zgrabi plijen. Kameleoni se obino hrane kukcima i drugim sitnim ivotinjama.

D> ZATO NEKE IVOTINJE IMAJU LANE OI?Prevara je jedan od naina izbjegavanja opasnosti. Lane oi iznenauju ili zbunjuju mogueg grabeljivca dovoljno dugo da ivotinja pobjegne.Neki leptirovi na stranjim krilima imaju lane oi. Kad ih naglo pokae, grabeljivac se moe iznenaditi mislei da je pred njim mnogo vea ivotinja. Dok grabeljivac shvati da je prevaren, kukac odleti. Meu ivotinje s lanim oima spadaju i mnoge gusjenice, ribe, pa ak i abe.Neki leptirovi na stranjim krilima nemaju samo lane oi, ve i lana ticala. Kad su krila sklopljena, stranji dioV ZATO LIGANJ TRCA TINTU?Kad se liganj brani, u vodu trca oblak tinte. To djeluje poput ,dimne zavjese' koja pomae lignju da pobjegne.Liganj ispod glave ima maleni ljevak. Kad stegne miie, kroz njega protjera mlaz vode. Ako zatreba, u vodu isputa tintu.Lignji se od pogleda skrivaju maskiranjem. Pravi su strunjaci za promjenu boje

kukca izgleda poput glave. Grabeljivac koji pokuava uloviti kukca rauna na pomak naprijed, te napada upravo ispred ,glave' i promauje jer leptir odleti u suprotnom smjeru.i lako poprimaju razliite are. Meutim, ne uspije li preruavanje, liganj bjei koristei mlazni pogon. Istovremeno za sobom ostavlja ,dimnu zavjesu' od tinte. Kod nekih vrsta isputena tinta ima oblik lignja, pa grabeljivac napada mamac od tinte dok pravi liganj bjei.33OVJEK

> ZATO POLICIJA KORISTI OTISKE PRSTIJU?Kad neto dotaknemo, na predmetu ostavljamo oznake - otiske naih prstiju. Svaka osoba ima vlastiti, jedinstveni raspored papilarnih linija kakve nema nitko drugi. Zato policija otiske prstiju koristi za otkrivanje onih koji su poinili neko nedjelo.Pogledamo li jagodice naih prstiju, vidjet emo da svaka na povrini ima uzorak male-

nih konih zavoja (papilarnih linija). Na prstima se, takoer, nalaze i znojne pore. Kad dotaknemo neki predmet, na njemu ostaje otisak papilarnih linija prstiju. To nazivamo otiscima prstiju.Na crteu se vidi est najeih uzoraka papilarnih linija, premda one mogu imati i dodatne ovale, ralje i druge are. Ba zato ne postoje dvije osobe s istim otiscima prstiju. ak i jednojajani blizanci, koji izgledaju posve jednako, imaju razliit raspored papilarnih linija.

koni nabori

crna koapjegiceosunana koa

i melanocitiA TO JE ZAJEDNIKO CRNOJ, OSUNANOJ I PJEGAVOJ KOI?Boja ovjekove koe ovisi o koliini crnog pigmenta, melanina, koji se u njoj nalazi. Crna osoba i osoba osunane koe imaju razli-34

/ ri....f\itu koliinu melanina, a pjegava u koi ima ,otoke' melanina.Crni pigment melanin stvaraju posebne stanice zvane melanociti. Svi ljudi imaju otprilike jednak broj melano-cita u koi, a svijetla i tamna

boja koe ovise o njihovaktivnosti. Ljudi tamne kimaju vrlo aktivne melankoji stvaraju velik broj zrmelanina.;Melanin djeluje kao z; od tetnih ultraljubiastir sunanih zraka. Osoba s' jetle koe moe poveati tivnost melanocita izlau kou sunevom svjetlu, h tamni i postaje osunana Meutim, izloimo li svij kou predugo suncu, mei noiti nee dovoljno brze proizvoditi melanin. Tad. krvne ile otiu, a koa p staje crvena i upaljena. :Neke osobe svijetle ko imaju malene skupine mt nocita koji su aktivniji od ostalih, pa tako nastaju tamne toke, ili pjegice. ',OVJEK

najeena koastegnuti miii pruaitoplo vrijemeA ZATO DRHTIMO KAD NAM JE HLADNO?Kad nam je hladno, moramo se zagrijati. Drhtanje je oblik miine aktivnosti koja se odvija automatski i pomae stvaranju topline.Kad se miii steu i oputaju, otputaju toplinu. To je razlog zbog kojeg se zagrijemo kad trimo ili kopamo u vrtu. Meutim, ponekad se tijelo rashladi pa miii sami poinju ,raditi'. Brzo se steu i oputaju, uzrokujui kretanje koje zovemo drhtanjem.

hladno vrijemeNa taj nain tijelo nakuplja neto topline koja mu pomae da nadvlada djelovanje hladnoe.Ponekad drhtanje nije dovoljno da nas zagrije. Zbog toga za hladnih dana esto skakuemo i udaramo rukama. Dodatni rad miia stvorit e vie topline.Izlaganje tijela hladnoi moe biti vrlo opasno, osobito kod starijih ljudi; moe doi do hipotermije, pothla-enosti, vrste obamrlosti praene nesvjesticom, a ponekad i smru.

< ZATO SE JEIMO?Kad nam je hladno ili smo uplaeni, dlake na tijelu se podignu. Istovremeno se koa oko svake dlake podigne i oblikuje ,priti'. Koa izgleda grubo i podsjea na guju kou.Svi sisavci su pokriveni dlakom. Ona slui kao izolator jer uz kou zadrava sloj toplog zraka. Za hladna vremena se debljina sloja toplog zraka poveava podizanjem dlaka. Mii prua dlake se automatski stee i dlaka se uspravlja. Upravo je to razlog zbog kojeg maka za hladnog dana izgleda mnogo deblja.U usporedbi s drugim sisavcima ljudi imaju vrlo malo dlaka, pa uz kou ne mogu zadrati mnogo zraka. Umjesto toga nosimo odjeu. Unato tome, dlake nam se podiu kad je hladno, a stezanjem miia pruaa povlai se za sobom koa koja se uzdie oko osnove dlake i tvori ,priti'.

> ZATO SE ZNOJIMO?Znojenje je vrlo vaan proces hlaenja tijela kad nam je pre-vrue. Znoj nastaje u lijezdama znojnicama koje se nalaze na povrini koe. Njegovim se isparavanjem tijelo hladi.Tjelesne funkcije najbolje se odvijaju pri normalnoj temperaturi, pa kad se temperatura tijela previe podigne, primjerice napornim vjebanjem, tijelo se mora osloboditi vika topline. Dva su naina da se to postigne.

U prvom se sitne krvne ile u koi proire i ispune krvlju, dajui koi crvenu boju. Tako toplina iz krvi prelazi u okolinu.Kad se tijelo jo vie zagrije, lijezde znojnice stvaraju mjeavinu vode i otpadnih tvari - znoj. Prilikom isparavanja vode troi se velika koliina topline (tzv. prikrivena toplina isparavanja). Isparavanjem vode s koe tijelo brzo gubi toplinu.35OVJEK"*"""

A ZATO NEKI IMAJU PLAVE, A DRUGI SMEE OI?Boju oiju nasljeujemo od roditelja. To i druga svojstva, primjerice boju kose, odre-

uju posebni nasljedni faktori, geni.Svaka osoba nosi dva gena za svako svojstvo. Obino jedan gen prevladava nad drugim. U sluaju boje oiju, gen za

smeu boju je prevladava za plavu podreen. Imneka osoba dva gena zasmee oi, njene e oismee. Isto tako, dva gerplave oi znai da e oseimati plave oi. No ima Iosoba jedan gen za smeca jedan za plave oi, gensmee oi e prevladati,one biti smee.IMeutim, ,skriveni' ge plave oi nije zauvijek iz Ijen. U stvari, mogue je dvije osobe sa smeim o( imaju li obje ,skrivene' g< za plave oi, dobiju dijet plavih oiju.

A ZATO SE KRV GRUA?Ozlijedimo li kou, obino prekinemo krvne ile uz povrinu pa one ponu krvariti. Meutim, krvarenje nee dugo potrajati osim u sluaju da je ozljeda ozbiljnija. Krv sadri posebne tvari koje zaustavljaju krvarenje. One uzrokuju gruanje krvi, a ugruak se sui i postaje vrsta krasta.Krv se grua vrlo brzo. Gruanje poinje kad se u krvi koja36

istjee iz rane stvori tvar zvana trombin. Trombin je enzim, odnosno tvar koja potie kemijsku reakciju ali u njoj ne sudjeluje. On utjee na bjelanevinu zvanu fibrinogen i mijenja je u fi-brin, koji se sastoji od mnotva dugih niti to se meusobno isprepliu, zaustavljajui krvne stanice.Iz rane izlazi samo isti krvni serum, a ugruak fibrina i krvnih stanica ostaje, stvarajui na rani zatitni pokrov.

< ZATO SU MODRjCRNE I PLAVE?\Udari li neki predmet jal o nae tijelo, on e otet krvne ile ispod koe. D< godi li se to, krv istjee u kono tkivo te ono poprima ljubiastu boju. .Povrina koe je, u uspoi s tkivima ispod nje, relati vrsta. Moe se dogoditi donje tkivo otetimo bez Ijede koe. Iz oteenih i istjee krv, a oteene ste isputaju tekuinu.Ozlijeeno mjesto zbc ka tekuine obino nate Ako je ozlijeeno podruc gdje se blizu povrine na kost, primjerice na glavi potkoljenici, tkivo otie prema van, pa se pojavlji velika kvrga.Krv koja ue u kono 1daje mu ljubiastu boju.Krvne stanice se razlazujelo upija njihov sadraj,se to odvija modrica dob1smeu boju, zatim utu,kraju nestaje.j** "OVJEft

sr s pigmentnim sr s prozirnimstanicamastanicama

< ZATO KOSA SIJEDI?Boja kose neke osobe uglavnom ovisi o prisutnosti stanica koje sadre pigment. U starosti neke ili sve dlake poinju rasti bez pigmenta pa izgledaju sivo.Boju svake dlake odreuju stanice u lukovici dlake. To je tvorevina u obliku mjehura na korijenu dlake. Stanice koje se tamo nalaze isputaju u sr dlake pigmentna zrnca (crna, smea ili uta). U mladosti osoba moe

imati kosu u rasponu od crne, preko nijansa smee i crvene, do plave boje. Meutim, stanice koje stvaraju pigment u nekim lukovicama dlake starenjem prestaju raditi. Dlaka koja izrasta iz takve lukovice nema boje, ali zbog loma svjetlosti djeluje bijelo. Bijele dlake pomijeane s crnim ili smeim kosi daju sivu boju.

oni kapak> ZATO PLAEMO?Suzne lijezde neprekidno proizvode suze. Obino se suze ne izlijevaju, ve polako iste i vlae onu jabuicu. Meutim, ponekad, primjerice kad smo uzbueni, suzne lijezde izluuju suze bre nego to one mogu otjecati, pa se tada suze slijevaju niz obraze.Glavna zadaa suza, koje stvaraju suzne lijezde, jest zatita oi od vanjskih infekcija. One su blag antiseptik i sadre tvar koja ubija bakterije.Suze se po oku razmazuju treptanjem. To je automatska kretnja koja se javlja barem jednom u svakih deset sekundi. Viak suza otjee u suzne kanalie, odatle u suzne vreice, a na kraju u nosnu upljinu.Ponekad zbog bola ili jakih osjeaja lijezde proizvode vie suza nego to suzni kanalii mogu odvesti iz oka. Kad se to dogodi, suze se prelijevaju preko onih kapaka i otjeu niz obraze. Za-epljeni suzni kanalii takoer uzrokuju prelijevanje suza.

A TO TITI NAE OI?Oi su vrlo njeni organi kojima je potrebna zatita. Suze unitavaju bakterije, a kapci, trepavice i obrve spreavaju ulazak drugih tetnih predmeta u oko.Osnovna zatita oka su trepavice i oni kapci. Trepavice tvore dva reda vrstih dlaica oko svakog oka. One hvataju i odstranjuju sve vee predmete koji se previe priblie oku. Oni kapci su opremljeni miiima tako da ih mo-

obrvasuzna lijezda trepaviceemo zatvoriti. Refleksni pokret to zatvara one kapke titi oi od ozljeda koje bi mogao nanijeti neki predmet, te od zasljepljenja zbog prejakog svjetla. Treptanjem se otklanja sva praina i prljav-tina koja padne na oko. Kapci se brzo zatvaraju, prekrivajui itavu prednju stranu one jabuice.Obrve tvore dva niza zatitnih dlaica iznad oiju. One spreavaju slijevanje tekuine sa ela u oi.37OVJEK

hrana koja sadri vitamin CA ZATO SU NAM POTREBNI VITAMINI I MINERALI?Vitamini i minerali su u tijelu prisutni u vrlo malim koliinama. Ipak, vrlo su vani za zdravlje i njihov nedostatak izaziva bolest.Naem tijelu je svakodnevno potrebno svega oko jednu stotinku grama vitamina BI (tijamina), ali bismo u sluaju njegova nedostatka dobili bolest beri-beri. Vitamin BI nalazimo u kruhu i mesu. Od ivotne vanosti su i ostalih 16 vitamina. Na primjer, A vitamin (ima ga u mrkvi i jetrima) poboljava vid pri priguenom svjetlu. Svjee voe i povre sadre veliku koliinu vitamina C, a neko je nedostatak te hrane na dugim pomorskim putovanjima uzrokovao teku bolest zubnog mesa (skorbut).Minerali su takoer od velike vanosti. eljezo (dobivamo ga iz mesa, jaja i kruha) je neophodno za stvaranje crvenog krvnog pigmenta hemoglobina, dok su kalcij i fosfor potrebni za rast kostiju i zuba.38

A ZATO JE VANO TO JEDEMO?Da nae tijelo bude zdravo, moramo mu pruiti odreene sirovine. To su bjelanevine, eeri, masti, minerali i vitamini. Uravnoteena prehrana mora sadravati sve te tvari.Tijelu je za rad potrebna energija. Energetska vrijednost hrane se mjeri dulima ili kalorijama. Najkalorinija hrana je ona koja sadri velike koliine ugljikohidrata (eera i kroba) te masti. eer, itarice i mlijeko opskrbljuju tijelo dovoljnom koliinom ugljikohidrata i masti.Veliku vanost imaju i bjelanevine. Odrasloj osobi je svakodnevno potrebno oko 60 grama bjelanevina kako bi nadoknadila bjelanevine koje organizam troi. Djeci u razvoju su one potrebne za rast novog tjelesnog tkiva. Dobivamo ih, na primjer, iz mesa, ribe, sira i graha.Uravnoteena prehrana se upotpunjuje svjeim voem i povrem, iz kojeg dobivamo preostale vitamine i minerale

A ZATO JE VANO KOLIKO JEDEMO? iNe jedemo li dovoljno, tij nee imati dovoljno enerj potrebne za pravilan rad. Meutim, jedemo li previ tijelo nee potroiti svu ei giju iz hrane i ona e se p tvoriti u neeljenu masnoBrzina kojom koristimo ei giju iz hrane ovisi o mno^ imbenicima, ukljuujui dob, teinu i grau. Ona, koer, ovisi i o aktivnosti, primjer, ovjek koji cijeli radi u uredu troi manje e gije nego radnik na gradil Djeca koja rastu i vrlo su ' tivna trebaju mnogo enerj dok je starijim ljudima po trebno znatno manje.Zbog toga bi bilo najbckad bi svatko jeo hranu izkoje tijelo dobiva upravoonoliko energije koliko mpotrebno. Hrana koja sadprevie masti, ugljikohidr;pa ak i bjelanevina, dattijelu previe energije, a nzin viak se pretvara u manoe. Zato ljudi koji jeduvie no to im je potrebnepostaju gojazni, a takve siosobe obino slabijegzdravlja.'OVJEK

< ZATO SE MORAMO KRETATI?Nae tijelo je neka vrsta stroja, pa mu je, kao svim strojevima, za ispravan rad potrebno odravanje. Kretanje je vano za dobar rad miia, a dobra kondicija pridonosi boljem zdravlju.Osoba loe kondicije, koja se malo kree, pretvara samo malu koliinu hrane u energiju, pa lako postaje gojazna. Istovremeno slabe miii i usporava se optok krvi.

Kretanjem jaamo miie i poboljavamo njihov tonus, sposobnost za rad. Miii pojaana tonusa odravaju pravilan smjetaj kostiju. Tako osoba dobre kondicije ima bolji stav od osobe loe kondicije, a manje je vjerojatno i da e patiti od boli u leima.Kretanje miia ubrzava optok krvi i poveava dubinu udisaja, te tako olakava pritjecanje kisika.

> OD EGA JE GRAENO NAE TIJELO?Nae tijelo sadri vie od 20 razliitih kemijskih elemenata. U njemu ima najvie kisika, a kisik zajedno s vodikom daje vodu. Voda tvori oko dvije treine mase tijela.Tijelo prosjene osobe sadri oko 45 litara vode. Ono takoer sadri ugljik u koliini koja je otprilike jednaka onoj u 13 kilograma koksa. Vei dio tog ugljika, zajedno s kisikom i vodikom, tvori mas-

noe i eere. Ugljik, vodik, kisik i duik tvore bjelanevine neophodne za rad tijela. U tijelu postoje i velike koliine kalcija i fosfora. Ono sadri vie od 1250 grama kalcija i dovoljno fosfora za izradu 2000 ibica. Tijelo takoer sadri dvije lice sumpora, dovoljno eljeza da se izradi avao dug dva i pol centimetra, te tridesetak grama drugih metala.

kisik 65%ugljik 18,5%vodik 9,5%duik 3,3%kalcij 1,5%ostalo1,2%

A ZATO MORAMO SPAVATI?Otprilike treinu ivota ovjek provede spavajui. Nitko tono ne zna zato spavamo, no ini se da je san neophodan za pravilan rad uma i ti-

jela. Duljina sna ovisi o nekoliko imbenika, izmeu ostaloga o starosti i aktivnosti tijekom dana.Novoroene spava gotovo cijeli dan, i budi se samo kad je gladno. Maloj je djeci

dnevno potrebno oko 12 sati sna. Potrebe za snom odrasle osobe su oko 8 sati dnevno, premda ima i onih kojima je dovoljno samo dva sata.Nakon razdoblja spavanja trebali bismo se probuditi odmoreni i svjei. Osoba koja ne spava dulje od 36 sati postaje razdraljiva i zbunjena. Uspije li ostati budna vie od 60 sati, vjerojatno e ,vidjeti' i ,uti' stvari koje ne postoje.39OVJEK

satiA ZATO SANJAMO?San je neizbjean dio naeg ivota. To je vrsta nesvjestice, no iz njega se budimo prilino lako. Premda je svjesni dio uma potpuno mi-

ran, podsvjesni dio nastavlja radom i stvara snove.Kad zaspimo, ubrzo zapadamo u stanje dubokog sna. Meutim, tijekom noi se oko pet puta izmjenjuju razdoblja

dubokog i lakog sna. Pril avanjem jutra, razdoblj kog sna postaju sve dulj Snovi se javljaju u raz ljima lakog sna. U to vrij moemo primijetiti brzo nje oiju i neke pokrete i jela. Probudimo li se u v jeme sna, esto ga se sje amo. Nitko tono ne zn zato sanjamo, no izgled su snovi vaan dio spava

> ZATO BOLESNICIMA MJERE TEMPERATURU?Normalna temperatura tijela iznosi oko 37C. Poviena temperatura moe biti znak bolesti.Tjelesna temperatura se mjeri klinikim toplomjerom. To je staklena cijev koja na jednom kraju ima zadebljanje ispunjeno ivom. irenje ive pomie njen stupac prema drugom kraju cijevi. Brojevi ispisani sa strane pokazuju temperaturu.

Temperatura se obino mjeri dranjem toplomjera tri minute u ustima. Moe se takoer mjeriti i pod pazuhom, no tamo je temperatura obino neto nia.Normalna tjelesna temperatura iznosi izmeu 36C i 37C. Via temperatura je obino znak neke upale. Ipak, poviena temperatura ne mora uvijek biti znak bolesti, dok, s druge strane, ovjek moe biti vrlo bolestan a da nema povienu temperaturu.

upljina

upala

< ZATO MORAMO PRATI ZUBE?Zubi imaju tvrdu povrinu, pa se ini da je nita ne moe otetiti. Meutim, nju napadaju i izjedaju bakterije. Ti maleni organizmi ive od hrane koja ostaje na i oko zuba. Kako bismo sprijeili njihovo kvarenje, valja ih redovito prati.Ostaci hrane na zubima poinju tvoriti tvrdu tvar - zubni kamenac. U kamencu se raz-

vijaju bakterije koje unil vaju zubnu caklinu. Ne s jei li se to propadanje, u zubu e nastati upljini koja prodire sve do pulp< Budui da su tada zavre ivaca izloeni, zub poi jako boljeti. Inficiraju li b terije zubni korijen, infek zahvaa kost u kojoj je z smjeten, uzokujui vrlo* bolnu upalu.Kako bismo to sprijei zube treba prati nakon sv kog obroka.40OVJEK

> ZATO JE PUENJE TETNO?Puenje je jedan od glavnih uzroka smrti. Udisanjem duhanskog dima poveavamo mogunost nastanka raka plua. Zbog puenja takoer moe oboljeti srce ili dobivamo kronini bronhitis. Puenja se vrlo teko odviknuti, pa je zato najbolje njime uope ne poinjati.Duhanski dim sadri mnogo razliitih sastojaka. Neki od njih su otrovni, ukljuujui nikotin, drogu koja oteava odvikavanje od puenja, dok se za druge pokazalo da u ivotinja uzrokuju rak.Neki spojevi utjeu na zrane prolaze i plua pu-aa, uzrokujui bronhitis. Drugi spojevi odlaze u krv i utjeu na organe u tijelu, ukljuujui i srce.Ne zna se tono kako puenje uzrokuje bolest, no sigurno je da u prosjeku puai umiru mlai nego nepuai. Teki puai imaju najvie ansi da umru prerano.

A JE LI ALKOHOL KORISTAN ILI TETAN?U malim koliinama alkohol moe ublaiti ivanu napetost i potaknuti apetit. No u veim koliinama alkohol moe biti opasan jer smanjuje sposobnost osobe da upravlja vlastitim aktivnostima i truje tijelo.Osoba koja jednom ili dvaput dnevno popije neko alkoholno pie ne kodi svom zdravlju. U stvari, oputajui uinak alkohola moe joj ak i pomoi.

Meutim, uzima li se u veim koliinama, alkohol postaje tetan. On djeluje tako to otupljuje dijelove sredinjeg ivanog sustava. Nakon nekoliko pia osoba se osjea sretno i bezbrino, no ona u stvari nije sposobna da se uhvati u kotac sa zadacima koji zahtijevaju vjetinu i prosuivanje.Dodatna koliina alkohola uzrokuje jo vei gubitak koordinacije, a osoba moe izgubiti i svijest. Alkohol truje krv, uzrokujui muninu, eluane tegobe, katkad i smrt.

< ZATO SE MORAMO CIJEPITI?Cijepljenje je glavni nain spreavanja irenja mnogih zaraznih bolesti. Osoba postaje imuna na bolest protiv koje je cijepljena i ne moe je nikome prenijeti.Bolesti koje se mogu sprijeiti cijepljenjem ukljuuju djeju paralizu, tetanus, hripavac, difteriju, ospice, rubeolu, koleru i trbuni tifus. Boginje su neko bile rairena bolest, no danas ih zahvaljujui cijep-

ljenju vie nema.Cjepivo se moe davati injekcijom, na usta ili tako da se zagrebe koa. Cjepivo potie tijelo na stvaranje antitijela koja neutraliziraju bakterije to ulaze u tijelo. Neka cjepiva sadre mrtve bakterije, druge sadre toksoide - kemijski promijenjene toksine (otrove) koje inae proizvode uzronici bolesti - dok neke sadre ive bakterije vrlo srodne onima koje uzrokuju bolest.41

ZNANOST

> ZATO SE VIDIMO U ZRCALU?U zrcalu se vidimo zbog odbijanja svjetlosnih zraka od njegove sjajne povrine. One dolaze od svega to vidimo, ak i od nas samih. Predmet ugledamo kad svjetlosne zrake koje dolaze od njega dopru do naega oka. Neke zrake koje odlaze od nas dopiru do zrcala, ono ih zbog svoje glatke povrine odbija te se vraaju do naih oiju.Svjetlosne zrake koje dolaze od raznih predmeta kreu se pravocrtno. Meutim, odbivi se od zrcala zrake mijenjaju smjer, ali i dalje putuju pravocrtno. Kako su svjetlosne zrake nevidljive, ne moemo primijetiti da su se odbile od zrcala. Na mozak pretpostavlja da su zrake stigle izravno do nas, pa vidimo svoga dvojnika kako stoji

s druge strane zrcala. Tako u zrcalu vidimo svoju sliku. Slika na zrcalu je obrnuta, jer ono zrake svjetlosti s jedne strane tijela (recimo lijeve) odbija ponovno na li-

jevu stranu. U zrcalu se ilijeva strana vidi s lijevestrane, no stojimo li sucestvarnom ovjeku, njegojeva strana e se uvijek ns nae desne.i

gravitacijaprivlai tijelajedno prema drugome< ZATO STVARI PADAJU NA TLO?Svaki isputeni predmet pada na tlo jer ga neto privlai prema dolje. Nevidljiva sila zvana gravitacija uzrokuje padanje stvari. Kad nje ne bi bilo, sve bi lebdjelo.Zemlja nije jedino tijelo koje ima gravitaciju. U stvari, sve to postoji ima gravitaciju. Imamo je mi, ima je Sunce, ima je Mjesec. Meutim, jaina gravitacije ovisi o masi tijela. Objekt masivan poput

Zemlje ima vrlo jaku privlanu silu.Kad se dva predmeta s bodno kreu, njihove gr; ije ih privlae. Zemlja p vlai nas, a mi privlaim Zemlju. S obzirom da je! Zemljina gravitacija mnc jaa od nae, mi se kree prema Zemlji. Drugim rj cima, padamo. Mjeseev gravitacija est puta slabi od Zemljine, pa bismo n njemu sporije padali, a n bismo i mnogo vie sko42ZNANOST

> ZATO LJEPILO POVEZUJE STVARI?Ljepilo sadri kemijske spojeve. Kad se stvrdne, ti se spojevi pretvaraju u druge spojeve koji vrlo snano privlae predmete. Kad neto zalijepite, ljepilo tako jako privue dva dijela da se oni uvrste za njega, a samim time i jedan za drugoga.Kemijski spojevi u ljepilu sastoje se od vrlo malih estica zvanih molekule. Izmeu molekula postoji vrlo jaka pri-

vlana sila. U stvari, ta sila dri sve krute tvari u jednom komadu. Stavimo li dva predmeta vrlo blizu jedan drugome, primjerice dvije plastine folije, molekule jedne povrine vrlo snano privlae molekule druge povrine i one se slijepe.Ljepilo djeluje na slian nain. Ono popunjava sitne pukotine izmeu povrina dvaju dijelova, tako da molekule ljepila privlae molekule na povrini predmeta. Kad se ljepilo osui, dva dijela se zalijepe.

zrak unutar mjehura

sloj sapunaste vode

< ZATO SAPUN STVARA MJEHURE?Ispusti li se zrak u vodu, na povrinu e se podii mjehuri. Voda snano pritie zrak u mjehure, a oni izlaskom na povrinu pucaju. Ima li u vodi sapunice, voda ne moe tako vrsto pritisnuti zrak. Oko zraka ostaje tanka opna sapunice i mjehuri plutaju po povrini vode ili lebde u zraku.Molekule vode se vrlo snano privlae. Na mole-

kule na povrini vode djeluje privlana sila molekula koje se nalaze oko i ispod njih. Kako iznad povrine vie nema molekula vode, sila meu povrinskim molekulama je jaa no kod onih u donjim slojevima vode ija privlana sila djeluje u svim smjerovima. Ta dodatna sila se naziva povrinska napetost.Kad mjehur probije povrinu, napetost povrine povlai vodu prema dolje i mjehur puca.

> ZATO SE PAPIR LAKO TRGA?Papir izgleda glatko i vrsto, no u stvari nije takav. Kad bismo ga pogledali pod mikroskopom, vidjeli bismo da je sastavljen od sitnih vlakana stisnutih zajedno. Povuete li papir, vlakna se lako razdvajaju i papir se trga.Papir se dobiva preanjem drva i tkanine pomijeanih s vodom. Tako nastaje kaa koja se kasnije razvlai u tanki sloj i sui. U nju se

moe dodati odreena koliina ljepila kako bi se papirna vlakna bolje slijepila. U papir za novine i papirnate rupie dodaje se malo ljepila pa su vlakna slabije povezana i papir se lake trga. Za knjige se koristi papir to sadri vie ljepila i ne trga se lako. Karton je debeli papir u koji se dodaje jako ljepilo, pa ga je vrlo teko potrgati. Namakanjem papira se ljepilo rastapa, pa se vlakna tada zaista lako razdvajaju.43ZNANOST

stlaene molekule gumeA ZATO GUMENA LOPTA ODSKAE?Povuete li gumenu vrpcu, ona e se rastegnuti ali e se, im je pustite, ponovno vratiti na uobiajenu veliinu. Gumenu loptu moemo smatrati suprotnu vrpci. Kad lopta udari o zemlju, tlai se, a zatim se vraa na prijanju veliinu. Kako se poveava, odbija se od tla i odskae u zrak.Guma odskae jer je elastina. Kad se razvue ili stisne, i nakon toga otpusti, brzo se vraa u prvotni oblik. Uzrok tome je sila to djeluje izmeu molekula gume.Molekule nastoje biti na odreenoj udaljenosti jedna od druge. Kad se raire, to se dogaa kad se guma rastegne, meumolekularna sila ih nastoji ponovno vratiti u prijanji poloaj. Slino tome, ako se previe priblie, to je sluaj kad gumu stla-imo, meumolekularna sila ih razdvaja.

V ZATO STVARI RAJU?eljezni predmeti vremenom raju. Budui da elik sadri eljezo, i ono takoer ra. Ra-nje uzrokuju kisik (nevidljivi plin u zraku) i voda. Voda se, takoer, nalazi u zraku, i to u obliku vodene pare. Kisik i voda zajedno pretvaraju eljezo u ru.Kisik iz zraka reagira sa eljezom i stvara kemijski spoj zvan eljezo-oksid. U procesu je potrebna voda, to je razlog zbog kojeg elik i eljezo tako brzo raju na vlanim mjestima. eljezo-oksid je crvenkastosmee boje, pa se na eljezu i eliku stvara crvenkastosmei sloj re. To se nastavlja sve dok se cijeli predmet ne pretvori u ru. Ra nije vrsta poput eljeza ili elika, pa ranje slabi predmete.Ranje se spreava prema-zivanjem metala bojom. Sloj boje spreava dodir kisika i eljeza, odnosno elika. Neke vrste elika sadre druge metale koji spreavaju ranje.

vodik olakava tA ZATO BALON LI U ZRAKU?Napunimo li balon vodi umjesto zrakom, odletji visoko u zrak. To se do; zato to je vodik laki o zraka. Balon se podie i ba kao to se mjehuri zraka podiu iz vode. V je dovoljno lagan da po teinu balona.Vodik u balonu ima nek inu. Meutim, vodik je od zraka, to znai da jt Ion ispunjen vodikom z laki nego balon ispunje zrakom. Kako je balon I od zraka, podie se. iIspunimo li balon zra zrak u unutranjosti bal< nije ni laki niti tei od < nog zraka. Kako je guru koje je balon napravljer od zraka, balon pada mVodik se sastoji od e koje nazivamo molekuli To je vrlo lagan plin jer njegove molekule manj< bilo koje druge vrste me kula.44ZNANOSTzvrk se usporavanjem vrtnje poinje njihati

< ZATO SE ZVRK NE IZVRNE?Zavrtite li zvrk, stajat e uspravno sve dok se dovoljno brzo vrti. Usporavanjem vrtnje, poinje se njihati. Na kraju se prevrne i dotakne tlo, te se zaustavi. Predmet koji se vrti ne moe se prevrnuti. Sila vrtnje zaustavlja svaki pomak prema dolje, ali se predmet pritom nagne. Usporavanjem vrtnje naginjanje postaje sve jae i zvrk se njie.

Posve uspravni zvrk izvrsno odrava ravnoteu. Meutim, tada se poinje izvrtati, pa se gornji dio zvrka pomakne malo prema dolje. To kretanje prema dolje se zbog vrtnje zvrka pretvara u boni pomak. Gornji dio zvrka opisuje krunicu, i zvrk se poinje njihati. Veliina bonog gibanja ovisi o brzini vrtnje. Usporavanjem zvrka ono se smanjuje, to omoguuje sve vee pomake prema dolje i njihanje.

svjetlo odbijeno od glatke povrine> ZATO SU VLANE STVARI SJAJNE?Sve to je posve glatko izgleda sjajno jer odbija zrake svjetlosti prema nama. Kod neravne, suhe povrine to se ne dogaa, ali ako je navlaimo voda e popuniti udub-Ijenja i povrina e izgledati glatka i sjajna.Glatka povrina odbija sve svjetlosne zrake koje na nju stiu pod istim kutom. To znai da povrina odbija vie svjetla u jednom smjeru nego

rasprivanje svjetla odbijenog od kvrgave povrineu drugom. To je razlog zbog kojeg se ini da jedan dio glatke povrine sjaji jae od drugoga. Povrina vode je sasvim glatka, a zbog toga i sjajna. Vlana povrina sjaji

tanki sloj vodeiz istog razloga.Razliiti dijelovi kvrgave povrine odbijaju svjetlosne zrake u razliite kutove, pa zbog toga ona ne izgleda tako sjajno.rimski brojevi

D> ZATO SAMO DESET BROJEVA IMA JEDNU ZNAMENKU?Svi brojevi desetinog sustava su sastavljeni od deset znamenki. To su 0,1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Razlog postojanja ba deset brojki je vjerojatno u tome to je ovjek u poetku za brojanje koristio prste.Znamenki bi moglo biti bilo koji broj, ali koritenje upravo deset znamenki olakava uenje s brojevima jer

kao pomo moemo koristiti prste.Rimski brojevi umjesto znamenki koriste slova. Tako, na primjer, V oznaava 5, a C 100. Takav brojani sustav oteava raunanje poput mnoenja i dijeljenja. Raunanje s brojevima koji se mogu sastaviti od nule i jo nekoliko znamenki mnogo je jednostavnije.Raunala koriste binarni sustav sa samo dvije znamenke: 0 i 1. Prilikom raunanja raunalo pretvara dekadske brojeve u binarne.

III III IV V VI VII VIIIIX Xdekadski brojevi12345645ZNANOST ; "

molekule voderazdvajaju molekule eera^voda-i -1eer< ZATO SE EER TOPI U VODI?Stavite li u vodu eer i zatim je promijeate, eer e nestati. Meutim, voda e biti slatka. eer se u vodi rastopio, odnosno razloio u sitne estice koje se ire vodom.U kristalu eera su molekule nanizane u redove. Stavimo li eer u vodu, molekule vode prodiru u kristal, uvlae se izmeu molekula eera i razdvajaju ih. Molekule eera se tada slobodno kreu

kroz vodu; kaemo da s er rastopio. Otapanje se moe ubrzati zagrija\ njem vode jer se tada m kule kreu bre.Kod mnogih tvari je n molekularna sila suvie da bi ih molekule vode vile. Te se tvari ne otapa u vodi.

I

> ZATO AMAC PLUTA NA VODI?amac pluta na vodi ak i kad je izraen od metala, koji je tei od vode. Razlog tome je to amac istiskuje neto vode, a ta gura natrag stijenke amca i podrava njegovu teinu.Silu koja amac dri na povrini vode nazivamo uzgon. Uzgon je jednak teini vode koju amac istisne. Ako je nastali uzgon jednak teini amca, on e plutati na vodi.

Da bude tako, amac mora istisnuti veliku koliinu vode. To je razlog zbog kojeg su amci uplji i iroki.Kad bi amac bio izgraen od punog komada metala, ili kad bi bio uzak, ali iste teine, ne bi mogao istisnuti dovoljnu koliinu vode. Uzgon ne bi bio dovoljno jak da dri amac na povrini i on bi potonuo.

molekule sirupamolekule * vode /yslabe vezejake veze ZATO SE VODA ZIMI SMRZAVA?Zimi temperatura esto padne do toke smrzavanja (0C) ili nie. Na toj temperaturi voda se poinje smrzavati.Voda se sastoji od pokretnih molekula. Zato je tekuina i lako tee. Brzina kretanja molekula ovisi o temperaturi vode. to je voda toplija, to se molekule bre kreu. Padom temperature brzina kretanja postaje sve manja.

Pri toki smrzavanja kretanje postaje toliko sporo da meumolekularna sila pone povezivati molekule u redove. One se ne prestaju kretati, ve svaka titra oko svog poloaja umjesto da se slobodno kree. Kako molekule zauzimaju svoj poloaj, voda prelazi u kruto stanje, odnosno pretvara se u led.

moT8xule vode naputajusuneve zrake

< ZATO SE MLAKA NA SUNCU ISUI?Suneva toplina pretvara neto vode u vodenu paru. Para je nevidljivi plin koji se mijea sa zrakom. Postepeno se sva voda pretvori u paru i mlaka presui.Postupak pretvaranja vode u vodenu paru nazivamo isparavanjem. To se dogaa zbog toga to se molekule vode neprestano kreu. Na povrini neke molekule naputaju vodu i odlaze u zrak.

Tako nastaje vodena para. Isparavanje se ubrzava pue li vjetar i odnosi paru, ili ako je vrue i suho.Molekule obino stalno naputaju vodu pa se voda vremenom potpuno pretvori u paru. Meutim, zrak je ponekad toliko zasien vodenom parom da molekule vie ne izlaze iz vode. Zrak je vrlo vlaan, i mlake se ne mogu isuiti.

> ZASTOJE LED KLIZAK?Pokuamo li podignuti komadi leda, obino nam isklizne iz prstiju. To se dogaa zato to toplina prstiju topi povrinu leda i pretvara ga u vodu. Izmeu prstiju i leda nastaje sloj vode pa led postaje klizak.Ako je led vrlo hladan, ne ini nam se klizak, ve ljepljiv. Razlog tome je to toplina prstiju topi povrinu leda, ali je ostatak toliko hla-

dan da se voda istog trena ponovno smrzava, ,Ijepei' prste za led.Klizai se po ledu kliu zbog nekoliko razloga. Teina klizaevog tijela velikom snagom pritie led dok preko njega prelaze klizaljke. Pritisak uzrokuje topljenje leda pod klizaljkama pa kliza ustvari klie po sloju vode izmeu leda i klizaljki. im klizaljke odu, voda se ponovno smrzava.47ZNANOST '**'

K ikoatoplina

> ZATO JE METAL NA OPIP HLADAN?Kad dodirnemo metalni predmet, osjeamo hladnou. Razlog tome je toplina naih prstiju koja prelazi na povrinu metala. Koa prstiju gubi toplinu, hladi se pa osjeamo kao da je metal hladan.Metalni predmeti na uobiajenoj tempera