pisana priprava - glasovi Č i Ć

KOLA: gimnazija RAZRED: prvi

PISANA PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA JEZIKA

OSIJEK, 5. veljae 2009.

MENTOR: prof. dr. sc. Ana Pintari STUDENTICA: Ivana Ilikov

NASTAVNO PODRUJE: hrvatski jezik NASTAVNA CJELINA: glasovi NASTAVNA TEMA: fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskoga jezika NASTAVNA JEDINICA: pisanje i izgovor glasova i CILJ NASTAVNOGA SATA: prepoznati i razlikovati glasove i s pravopisnog i pravogovornog stajalita; pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku

NASTAVNE ZADAE: a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova i u govorenome i pisanome jeziku; razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova i na temelju opisa njihove tvorbe b) psihofunkcijske: logiko zakljuivanje i prepoznavanje razlikovnih obiljeja pojedinih oblika jezine djelatnosti c) jezinokomunikacijske: razvijanje sposobnosti primjene steenih spoznaja u pravilnom govornom i pisanom izraavanju d) odgojne: razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jezinog potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju; poticanje ljubavi prema hrvatskome jeziku METODIKI SUSTAV: analitiko-eksplikativni NASTAVNI OBLICI: frontalni rad individualni rad rad u paru NASTAVNE METODE: metoda razgovora metoda usmenog izlaganja metoda pisanja metoda zapaanja

metoda itanja metoda sluanja metoda promatranja1

METODIKI POSTUPCI: tablica

TIP SATA: obrada KORELACIJA (SUODNOS): a) unutarpredmetna: knjievni tekst Ptija pjevanka, Grigor Vitez - udbenik b) meupredmetna: -

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ploa i kreda udbenik biljenica grafoskop i prozirnica nastavni listii iva rije

NASTAVNI IZVORI: udbenik (Rosandi, Dragutin, 2001. Hrvatski, Profil, Zagreb)

LITERATURA: 1. Peko, Anelka, Ana Pintari, 1999. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoki fakultet, Osijek 2. Teak, Stjepko, Stjepan Babi, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb 3. Teak, Stjepko, 1998. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, kolska knjiga, Zagreb

2

USTROJ NASTAVNOG SATA

1. PRIPRAVA a) motivacija b) osvjeivanje potrebnoga predznanja c) najava cilja ili naobrazbene zadae sata d) priprava polaznoga teksta 2. ITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA 3. ZAPAANJE NOVIH JEZINIH INJENICA a) osnovna obiljeja b) uoavanje osnovnih pravila samostalnim izvoenjem tvorbenih obiljeja 4. OTKRIVANJE OSTALIH VANIH OBILJEJA 5. UOPAVANJE 6. PROVJERA STEENIH SPOZNAJA 7. UTVRIVANJE ZNANJA

3

NASTAVNI KORACI/ODSJECI

SADRAJ NASTAVNE SITUACIJE

NASTAVNI OBLICI, METODE, METODIKI POSTUPCI

1.) PRIPRAVA

Danas emo se upoznati s glasovima koje esto poistovjeujete koristei ih u govorenome i pisanome jeziku. Proitajte za poetak, svatko za sebe, pjesmu Ptija pjevanka Grigora Viteza te obratite pozornost na akustina svojstva glasova u pjesmi. (Dijelim uenicima predloke s pjesmom Ptija pjevanka). Imate tri minute za itanje pjesme. (Prilog 1.) itajui pjesmu, zasigurno ste uoili mnotvo nepanih suglasnika. Pogledajte sada ponovno u svoje predloke i pronaite dva nepana suglasnika koji se najee pojavljuju u pjesmi. Koja su to dva nepanika? ( i .) Promotrite sada slikovni prikaz na prozirnici. (Pokazujem slikovni prikaz govornih organa na prozirnici). Prisjetite se koje su dvije vrste govornih organa koji sudjeluju u stvaranju glasova. Znate li koji su to govorni organi? (Pomini i nepomini govorni organi.) Kako se nazivaju dvije skupine glasova, odnosno suglasnika koje nastaju sudjelovanjem pominih govornih organa? (Usneni i jezini glasovi ili suglasnici.) Kakvi su to usneni, a kakvi jezini suglasnici? (Usneni suglasnici su oni u ijoj tvorbi sudjeluju usne, a jezini oni koji se tvore razliitim poloajima jezika s malim sudjelovanjem usana.) Pripadaju li onda nepanici i usnenim ili jezinim suglasnicima? (Nepanici i pripadaju jezinim suglasnicima.) Prisjetili smo se, dakle, najvanijih uvjeta za stvaranje nepanih glasova i , a sad je vrijeme da nauimo kako ih se primjenjuje u pravopisnome i pravogovornome smislu. Napiite u svoje biljenice naslov Pisanje i izgovor

metoda razgovora

a) motivacija

o. individualni, metoda itanja

b) osvjeivanje potrebnoga predznanja

o. frontalni, metoda razgovora

metoda promatranja metoda razgovora

c) najava cilja ili naobrazbene zadae sata

o. frontalni, metoda pisanja

4

glasova i (Naslov piem na plou, a uenici ga prepisuju u svoje biljenice). d) priprava polaznoga teksta 2.) ITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA Vratimo se sada ponovno na tekst Ptija pjevanka. Individualno proitajte tekst, a zatim u svoje biljenice zapiite rijei u kojima uoite glasove i . Rijei koje sadre spomenute glasove potom razvrstajte u tablicu koju ete s prozirnice prepisati u svoje biljenice. (Pokazujem uenicima primjer tablice na prozirnici). Za rjeavanje zadatka imate osam minuta. Sada kada ste rijeili zadatak, proitat ete svoja rjeenja. (Prozivam nekoliko uenika da proitaju svoja rjeenja). Koje ste rijei svrstali u stupac? (Sriu, viu, urliu, uviu, ciliu, cvre, ivriu, krie, gru, grliu, pijuu, cijuu, ue, sriu, urliu.) Koje ste rijei svrstali u stupac? (urliu, cvrkuu, uviu, uore, ivriu, uorkaju, irlikaju, urliu.) Uoavate li razliku izmeu grafema i ? (Da.) Pokuajte sada u paru proitati sve rijei koje ste izdvojili u tablicu, tako to ete naizmjence osobi pored sebe proitati jedan stupac po izboru. Pokuajte istovremeno sluati i gledati osobu koja govori, kako biste opazili u kojem su poloaju njezine usne dok izgovara glasove i . (Uenici u paru jedni drugima itaju rijei iz tablice. Uenicima dajem onoliko vremena koliko je potrebno da bi svaki par proitao oba stupca). 3.) ZAPAANJE NOVIH JEZINIH INJENICA a) osnovna obiljeja Uoili ste da su pri izgovoru glasova i vai govorni organi u razliitim poloajima. Tome je tako stoga to su fonemi i dva razliita glasa. Oni su jedan drugome suprotstavljeni, a razlikuju se po svojim tvorbenim znaajkama. Glasovi i su bezvuni suglasnici koji sudjeluju u razlikovanju rijei, odnosno razlikovanju njihova znaenja. Izmeu glasova i postoje i osnovne grafemske razlike, a oituju se ponajvie u tvorbi o. frontalni

o. individualni, metoda zapaanja, m. p. tablica

metoda razgovora

metoda zapaanja

o. rad u paru, metoda itanja, metoda sluanja, metoda promatranja

o. frontalni, metoda usmenog izlaganja

5

spomenutih glasova koji se u pismu biljee dijakritikim znakovima. (Na prozirnici uenicima pokazujem osnovna zajednika obiljeja glasova i te ih upuujem da prepiu najvanija svojstva). b) uoavanje osnovnih pravila samostalnim izvoenjem tvorbenih obiljeja Pokuajte sada svatko za sebe izgovoriti glas nekoliko puta. (Uenici naglas izgovaraju glas ). U kojem se predjelu usne upljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem su poloaju usne? (Usne su lagano ispupene i zaobljene.) Tono. Izgovorite sada nekoliko puta glas . (Uenici naglas izgovaraju glas ). U kojem se predjelu usne upljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutia.) U kojem su poloaju usne? (Usne su zaobljene i razvlae se.) Tono. (Pokazujem uenicima tvorbena obiljeja glasova i na prozirnici te ih upuujem da prepiu pravila njihove tvorbe koja su i sami prethodno samostalno izveli). Glasovi i sloeni su svaki od dvaju suglasnika koji zajedniki tvore jedan glas. U tvorbi glasa sudjeluju dva glasa, a to su t' i . Zajednikim izgovaranjem obaju glasova tvori se glas . (Izgovaram glasove t' i istovremeno. Pokazujem uenicima pravilo na prozirnici te ih upuujem da ga prepiu). Pokuajte sada i sami istovremeno izgovoriti glas t' i glas . (Uenici vjebaju izgovor). Uoavate li kako od glasova t' i nastaje glas i kako se on moe razloiti na spomenute glasove? (Da.) Pokuajte sada samostalno zakljuiti od kojih se dvaju glasova ili suglasnika tvori glas . (Izgovaram glas nekoliko puta). Znate li koji su to glasovi? (To su glasovi t i .) Tono. Izgovorite sada i sami glasove t i zajedno. (Uenici vjebaju izgovor). Uoavate li kako od njih nastaje glas i kako se on moe razloiti na glasove t i ? (Da.) (Pokazujem uenicima pravilo na prozirnici te ih upuujem da ga

metoda pisanja

o. individualni, metoda razgovora, metoda zapaanja

o. frontalni, metoda pisanja


metoda zapaanja

o. frontalni, metoda razgovora

metoda zapaanja metoda pisanja

6

prepiu u svoje biljenice). 4.) OTKRIVANJE OSTALIH VANIH OBILJEJA Otvorite sada svoje udbenike na stranici 60. i pogledajte pri dnu stranice primjere koji prikazuju suprotstavljena znaenja rijei u kojima su sadrani glasovi i . Rije posjeen glagolski je pridjev trpni i dolazi od glagola posjei, dok je rije posjeen glagolski pridjev trpni koji dolazi od glagola posjetiti. Razliku izmeu ovih dviju rijei najbolje ete uoiti na primjeru. (Piem primjere na plou: Gaj je posjeen i Sastanak je posjeen). U prvome primjeru uoavamo da rije posjeen dolazi od glagola posjei, a drugi primjer kazuje da je rije o glagolu posjetiti. Pokuajte sada na sljedeem primjeru pronai od kojih rijei dolaze imenice spavaica i spavaica te koja je razlika izmeu tih dviju rijei. Za rjeavanje zadatka imate tri minute. (Piem primjere na plou te upuujem uenike da ih prepiu u svoje biljenice). to ste uoili? (Rije spavaica je imenica enskoga roda u nominativu jednine koja oznaava ensku osobu koja spava, a spavaica je imenica enskoga roda u nominativu jednine koja oznaava enski odjevni predmet.) Tono. Koja je osnovna razlika izmeu ovih dviju rijei? (Glasovi i predstavljaju osnovno razlikovno obiljeje izmeu ovih dviju rijei.) Sada emo nauiti gdje se sve pojavljuju glasovi i . Najee je to u nastavcima te u korijenu rijei gdje se glasovi i javljaju kao zamjena odreenim glasovima. Primjere moete pogledati u svojim udbenicima na stranici 61. (Prozivam jednog uenika da proita u kojim se sve nastavcima pojavljuju glasovi i ). Takoer, glas javlja se kao zamjena glasova k i c u primjerima ovjek ovjee i stric strie. (Upuujem uenike da promotre primjere u udbeniku). Glas javlja se u korijenu o. frontalni, metoda usmenog izlaganja

o. individualni, metoda pisanja

metoda razgovora, metoda zakljuivanja

o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda itanja

metoda usmenog izlaganja

7

rijei kao zamjena glasa t. (Upuujem uenike da promotre primjere u udbeniku na stranici 62.). Napiite u svoje biljenice primjere plakati i micati i pokuajte od njih izvesti prvo lice prezenta. (Na plou zapisujem primjere. Uenici zapisuju primjere u biljenicu). Koja ste rjeenja dobili? (Plaem i miem.). Tono. Dakle, u prezentu glagola kojemu korijen zavrava na k ili c, dolazi do zamjene tih glasova glasom . Takoer, u pojedinim sluajevima moe doi do promjene glasa u glas ili obrnuto. To je vidljivo na primjeru glagola pei, kod kojega prvo lice prezenta glasi peem. (Zapisujem primjer na plou i upuujem uenike da ga zapiu u svoje biljenice). Glas javlja se, kako smo ranije spomenuli, u korijenu rijei kao zamjena glasa t. On se primjerice moe javiti u komparativu pridjev kojima korijen zavrava na t. U komparativu pridjeva ljut glas t je zamijenjen glasom pa primjer glasi ljui. (Zapisujem primjer na plou te upuujem uenike da ga zapiu u svoje biljenice). Zapiite sada u svoje biljenice imenicu cvijet i pokuajte izvesti mnoinu te imenice. Koju ste imenicu dobili? (Cvijee.) Do kakve je zamjene dolo u korijenu rijei cvijet? (Glas t iz korijena imenice cvijet zamijenjen je glasom u mnoini te imenice koja glasi cvijee.) Tono. (Primjere zapisujem na plou i upuujem uenike da ih zapiu u svoje biljenice).5.) UOPAVANJE


metoda razgovora o. frontalni, metoda usmenog izlaganja, metoda pisanja

metoda razgovora, metoda pisanja

Dakle, kao to smo prethodno utvrdili, u pismu ete glasove i uvijek biljeiti kao i sve jednoslove s dijakritikim znakom. Ukoliko budete imali potekoa s izgovorom glasova i , prisjetite se jednostavno njihove tvorbe koju ste i sami uspjeno izveli na dananjem satu. U izgovoru glasova i puno e vam pomoi injenica da spomenute glasove moete izgovarati kao dvoslove, odnosno kao t i , a kao t' i . (Pokazujem pravila tvorbe i ostale definicije na


8

prozirnici te upuujem uenike da ih prepiu ukoliko to tijekom sata nisu stigli). 6.) PROVJERA STEENIH SPOZNAJA Na sljedeim primjerima provjerit emo jeste li shvatili razliku izmeu glasova i u pisanome jeziku. (Uenicima dijelim radne listie sa zadacima). Rijeite radne listie koje sam vam pripremila. Za rjeavanje zadataka imate pet minuta. (Kada uenici zavre s rjeavanjem zadataka, prozivam ih da usmeno izloe svoja rjeenja). Prilog 2. Od kojih glagola dolaze rijei mlaenje i mlaenje? (Rije mlaenje dolazi od glagola mlaiti, a rije mlaenje od glagola mlatiti.) Koje ste primjere naveli kod zamjene glasa t glasom ? (Pamtiti pamenje, pratiti praenje, patiti paenje...) Koje ste primjere naveli u zamjeni glasova k i c glasom ? (Puk pue, starac stare, topnik topnie...) Koje je rjeenje etvrtoga zadatka? (I cvri, cvri cvrak na voru crne smre.) Kako glasi pridjev izveden od imenice djeca? (Djeji.) Tono. 7.) UTVRIVANJE ZNANJA Sada emo ponoviti i utvrditi sve to smo nauili na dananjem satu. Odgovorit ete mi na nekoliko pitanja. Po emu se razlikuju glasovi i ? (Razlikuju se po svojim tvorbenim znaajkama.) Od kojih je glasova sloen glas ? (Glas sloen je od dvaju suglasnika, a to su t i .) Od kojih je glasova sloen glas ? (Glas sloen je od glasova t' i .) U kojem se predjelu usne upljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem se predjelu usne upljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutia.) Gdje se najee pojavljuju glasovi i ? (Najee se pojavljuju u nastavcima i u korijenu rijei kao zamjena odreenim glasovima.) Napiite za kraj kratki sastavak na temelju sliica priloenih uz nastavne listie koje9


metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja

metoda razgovora

u vam podijeliti. (Dijelim uenicima radne listie). Za pisanje sastavka imate deset minuta. (Kada uenici napiu sastavak, prozivam njih nekoliko da proitaju svoje radove pred cijelim razredom). Prilog 3.


10

PLAN PROZIRNICE (1):

11


12


Izgovor i pisanje glasova i Fonemi // i // - dva razliita glasa Glasovi i - bezvuni suglasnici Sudjeluju u razlikovanju rijei, tj. njihova znaenja Dijakritiki znakovi: Razlikuju se po tvorbenim obiljejima: Suglasnik : tvori se tako da je vrh jezika na prednjem dijelu tvrdoga nepca. Usne su lagano ispupene i zaobljene. [t + ] = [] Suglasnik : tvori se tako da se jezik nalazi na prednjem i srednjem dijelu tvrdoga nepca. Vrh jezika je iza donjih sjekutia. Usne su zaobljene i razvlae se. [t' + ] = []

13

PLAN PLOE:

Pisanje i izgovor glasova i = [t + ] = [t' + ]Gaj je posjeen. (posjei) Sastanak je posjeen. (posjetiti)

spavaica spavaica plakati plaem (1. l. prezenta) micati miem (1. l. prezenta)

pei > peem; ljut > ljui;

peem > pei cvijet > cvijee

14

Prilog 1.

PTIJA PJEVANKA

Jutros pala knjiga s krova, Prosula se iz nje slova, Dole ptice velike i male I slova se nazobale. Pa sad sriu svakog dana Razna slova progutana. Naglas viu, te urliu I cvrkuu i uviu I vrgolje i ivkaju I uore i civkaju, Pite, vrlje i ciliu, Vrijete, cvre i ivriu. Krie, gru i grliu I pijuu i cijuu, uborkaju, uorkaju, Pirikaju, cirikaju, Piskutaju, cvijukaju, eljugaju, vrljugaju, irlikaju, grljukaju, Fiukaju i bigliu I pjevaju i uzdiu... Svaki dan ih sunce pita, Iz knjige im zlatne ita, Te od zore ue, sriu Dva-tri slova da urliu.

(Grigor Vitez)

15

Prilog 2. NASTAVNI LISTI:

Odgovorite na pitanja:1. Na sljedeim primjerima pronaite od kojih glagola dolaze rijei: a) mlaenje b) mlaenje

2. Pronaite vlastiti primjer u kojemu se glas [] pojavljuje kao zamjena glasa [t]

3. Pronaite vlastite primjere u kojima se pojavljuje glas [] kao zamjena glasovima [k] i [c]

4. Napii pravilno sljedei primjer: I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce.

5. Izvedi pridjev od imenice djeca!

16

Prilog 3.

Napiite sastavak na temelju priloenih sliica.

________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ _____________________________________________________________17

18

pisana priprava - glasovi Č i Ć

Documents