porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja republike ... projekti/ipa iiic...između država...

Ovaj projekt fi nanciran je sredstvima

Europske unije

Ministarstvo poduzetništva i obrta

ACE International Consultants S.L.

and Partners

Porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj Uniji

Mini priručnik

Mini priručnik

1 Porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji provodi projekt i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji 2

Uvod

Jedinstveno tržište EU od 1. srpnja 2013. godine obuhvaćat će, uključujući i Republi-ku Hrvatsku, područje 28 članica na koje se primjenjuje Direktiva o PDV-u.

Pri tumačenju Direktive, vrijede sljedeće defi nicije: Tuzemstvo – područje Republike Hrvatske Europska unija, država članica – područje država članica EU Treća zemlja – bilo koja zemlja koja nije područje EU i na koju se ne primjenjuje

Direktiva Treće područje – dio područja države članice koje je izuzeto iz područja EU i na

koje se ne primjenjuje Direktiva (određena područja u SR Njemačkoj, Španjolskoj, Ita-liji, Francuskoj, Helenskoj Republici, Finskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Irskoj)

Defi nicije transakcija

1. Isporuka dobara iz RH u druge države članice EU Između država članica više nema graničnih crta, niti carinske kontrole, a dosadašnji

pojam “izvoz“ se zamjenjuje izrazom “isporuka dobara unutar EU“.

2. Isporuka dobara iz RH u “treće zemlje“ Dobra prelaze vanjsku granicu država članica EU, što se smatra izvozom u dosadaš-

njem smislu te riječi.

3. Isporuka dobara iz drugih država članica EU u RH Između država članica više nema graničnih crta, niti carinske kontrole, a dosadašnji

pojam “uvoz“ se zamjenjuje izrazom “stjecanje dobara unutar EU“

4. Isporuka dobara iz “trećih zemalja“ Dobra prelaze vanjsku granicu država članica EU, što se smatra uvozom u dosadaš-

njem smislu te riječi.

Porezni obveznik

je svaka pravna i fi zička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, ali i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva.

U razmjeni dobara između poreznih obveznika ključnu ulogu ima PDV identifi ka-cijski broj.

Poduzetnici u RH, koji su registrirani kao obveznici PDV-a, danom pristupanja RH

Mini priručnik


u EU smatrat će se registriranim za potrebe PDV-a te će koristiti već dodijeljeni OIB, kojemu se dodaje oznaka RH.

Prag prometa za ulazak u sustav PDV-a je 230.000,00 kuna ( bez PDV-a) , a kriterij podjele na mjesečne i tromjesečne obveznike je 800.000,00 kuna ( bez PDV-a).

Za potrebe obračuna PDV-a se trebaju registrirati poduzetnici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, ali imaju sjedište u drugoj članici EU, u slučajevima kada su obvezni plaćati PDV:

▶ za isporuke dobara i usluga u tuzemstvu▶ kod trostranog posla▶ za usluge oporezive prema mjestu obavljanja usluga

U tu svrhu mogu imenovati poreznog zastupnika koji ima obvezu plaćanja PDV-a. Poduzetnici iz “trećih zemalja“, koji imaju sjedište samo u “trećim zemljama“, moraju imenovati porezne zastupnike, osim ako RH s njihovom zemljom nije sklopila ugovor o međusobnoj pomoći.

Prag stjecanja dobara

se ne utvrđuje za porezne obveznike koji obavljaju oporezive isporuke.Prag se utvrđuje, međutim, za stjecatelje-pravne osobe koje:

a) nisu porezni obveznicib) za male porezne obveznike (nisu u sustavu PDV-a)c) za stjecatelje – porezne obveznike koji nemaju pravo na odbitak PDV-a

Prag stjecanja – primljene isporuke iznad 10.000,00 € ( 77.000,00 kuna) bez PDV-a

Za nabave ispod praga – isporuke iz druge države članice su oporezive u zemlji porijekla

Stjecatelji moraju imati identifi kacijski PDV broj, plaćaju PDV na stjecanje, ali nema-ju pravo na odbitak PDV-a.

Za nabave iznad praga – isporuke u države članice su oslobođene, a stjecanje je oporezivo u državi članici odredišta

Prag stjecanja se ne utvrđuje za nove automobile i trošarinske proizvode, jer je ova nabava uvijek oporeziva u državi članici odredišta bez obzira tko je stjecatelj.


Prag isporuke

propisuje svaka članica u visini između 35.000,00 i 100.000,00 €. U RH prag je 270.000,00 kuna.

Ako isporučitelj iz neke države članice prijeđe prag isporuke, kojeg je propisala čla-nica iz koje su fi zičke osobe stjecatelji, mjestom isporuke se smatra mjesto gdje otpre-ma ili prijevoz dobara završi. Kada prijeđe prag, za potrebe PDV se mora registrirati u zemlji u kojoj je prešao prag.

Prag isporuke se odnosi na svotu ukupne vrijednosti isporuke koju je obavio ispo-ručitelj fi zičkim osobama u drugoj članici u prethodnoj godini ili ako taj prag prijeđe u tekućoj godini. Ako isporučitelj nije prešao taj prag, dobra se oporezuju prema nje-govom sjedištu.

Provjera PDV identifi kacijskog broja

Porezni obveznici i pravne osobe koje sudjeluju u isporukama dobara i usluga na EU tržištu imaju PDV broj koji se sastoji od OIB-a i predznaka HR. PDV broj mora biti istaknut na računu, a provjera broja je moguća putem informatičke baze VIES (VAT information exchange system).

Oporezive isporuke

1. Isporuka dobara u tuzemstvu, koju obavi porezni obveznik, uz naknadu je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom (na pr. predaja dobara na ras-polaganje ugovorom o najmu, korištenje dobara poslovne imovine za privatne po-trebe poreznog obveznika i/ili njegovih zaposlenika bez naknade).

Besplatno davanje uzoraka, u razumnim količinama, kupcima, ili budućim kupcima, te davanje darova manje vrijednosti kojih vrijednost ne prelazi 160,00 kuna bez PDV-a ne smatra se predmetom oporezivanja.

2. Isporuka dobara unutar EU Stjecanjem dobara unutar EU se smatra nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvje-

tom da isporuka nije otpremljena kupcu u istoj zemlji članici.

1.1. Stjecatelju poreznom obvezniku jedne članice isporučitelj druge članice ne obra-čunava PDV

Mini priručnik


Kod dosadašnjeg uvoza, PDV je obračunavala carinarnica, a od 1.srpnja 2013. stje-catelj obvezu iskazuje u poreznoj prijavi, bez novčanog tijeka, odnosno plaćanja ob-veze, budući da u istoj prijavi PDV-a ima pravo na odbitak poreza, temeljem stjecanja tog istog dobra.

1.2. Stjecatelju poreznom obvezniku jedne članice koji nema pravo na odbitak pretpo-reza, isporučitelj druge članice ne obračunava PDV, a stjecatelj u poreznoj prijavi iskazuje obvezu, ali nema pravo na odbitak, te će se utvrditi obveza uplate PDV-a.

1.3. Stjecatelju jedne članice koji nije porezni obveznik, a nabavi dobra u članici EU, isporučitelj će obračunati PDV, a stjecatelj ima pravo tražiti povrat PDV-a kojeg je platio prilikom stjecanja (“uvoz“), ako dokaže da je PDV obračunat na stjecanje dobara u drugoj članici EU.

1.4. Stjecanje novih prijevoznih sredstava koja stječu porezni obveznici ili pravne oso-be koje nisu porezni obveznici, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji ne-maju pravo na odbitak PDV-a uvijek je oporezivo u državi članici odredišta.

1.5. Stjecanje trošarinskih proizvoda koje stječu porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici uvijek je oporezivo u državi članici odredišta.

1.6. Premještanje poslovne imovine poreznog obveznika koju, za potrebe svog poslo-vanja, otprema u drugu državu članicu smatra se isporukom dobara uz naknadu.

Prijava o stjecanju dobara i primanju usluga podnosi se do 20. u mjesecu po isteku obračunskog razdoblja. Obveza plaćanja dospijeva zadnjeg dana toga mjeseca.

1. Uvoz dobaraUvozom dobara se smatra svako stjecanje dobara iz “trećih zemalja“ ili “trećih pod-

ručja“, odnosno zemalja koje nisu članice EU. Mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području dobra nalaze pri unosu u EU. Postupak uvoza iz “trećih zemalja“ provodit će se na jednak način kako je to sada uređeno odredbama Zakona o PDV-u.

Sukladno carinskim propisima, carinarnica će obračunavati PDV pri uvozu kojega porezni obveznik plaća u roku od 10 dana. Smatrat će se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, za što mu porezna uprava daje odobrenje.

Ako je dobro uvezeno iz “trećih zemalja“ te se odmah isporučuje u drugu članicu EU, carinjenje je moguće u bilo kojoj državi članici.


2. Slobodne zonese, u fi skalnom smislu, uključuju u područje RH. Prema sadašnjem zakonu o PDV-u,

slobodne zone, slobodna i carinska skladišta su inozemni teritorij i isporuke u njih su oslobođene plaćanja PDV-a.

3. Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknaduUslugom se smatra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara. Opore-

zivanje usluga između tuzemnih obveznika uređeno je na način kako to propisuju odredbe sadašnjeg Zakona o PDV-u.

Pri oporezivanju dosad poznatih “inozemnih” usluga - primjenjuju se načela: ▶ zemlje primatelja usluga, kada je riječ o prometu između dva porezna obveznika,

odnosno▶ zemlje davatelja usluga, kada je riječ o primatelju usluga koji nije porezni obveznik

Propisani su i izuzeci:▶ posredničke usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici: oporezivanje

prema mjestu gdje je transakcija obavljena (ne oporezuje se na području trećih zemalja i području EU, a oporezuje se u tuzemstvu)

▶ usluge u vezi s nekretninama se oporezuju prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. U to su uključene usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima i objektima slične namjene te usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova (usluge arhitekata, građevinskog nadzora i drugo).

▶ usluge prijevoza - putnika – se oporezuju prema mjestu gdje se obavlja prijevoz razmjerno prijeđe-

nim udaljenostima. Oslobođene su usluge međunarodnog prijevoza zrakoplovi-ma i brodovima, osim dionice puta u tuzemstvu koja se odnosi na međunarodni cestovni i željeznički prijevoz.

- dobara – obavljene osobama koje nisu porezni obveznici oporezuju se prema mjestu gdje se prijevoz obavlja, također razmjerno prijeđenim udaljenostima. Usluga prijevoza koja se obavlja unutar EU ( početak i završetak prijevoza na po-dručjima dviju država članica) osobama koje nisu porezni obveznici oporezuje se prema mjestu početka prijevoza. Usluga prijevoza dobara poreznim obveznicima se oporezuje prema temeljnom načelu primatelja usluge.

Mjesto isporuke dobara

Mjesto isporuke određuje mjesto gdje se isporuka oporezuje prema načelu:a) zemlje porijekla (country of origin) – u pravilu za isporuke za krajnju potrošnjub) zemlji odredišta (country of destination) – za isporuke između dva porezna obve-

znika

Mini priručnik


▶ mjesto isporuke dobara bez prijevoza – oporezivanje prema propisima zemlje u kojoj je dobro zatečeno, a vlasništvo je druge zemlje članice

▶ mjesto isporuke dobara s prijevozom – oporezivanje prema propisima zemlje iz koje se dobra otpremaju i gdje se ona, na početku isporuke, nalaze

Ako se dobra otpremaju u treće zemlje, tada je mjesto isporuke zemlja članica (po-sljednji kupac) iz koje će se dobra izvoziti i u kojoj se plaća porez.▶ mjesto isporuke dobara na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima – tijekom di-

onice prijevoza putnika obavljenih unutar EU smatra se mjesto početka prijevoza

Trostrani posao

je transakcija u kojoj sudjeluju tri porezna obveznika iz tri različite članice EU, za ista dobra koja se otpremaju od prvog isporučitelja zadnjem kupcu.

Takav promet je za ostala dva sudionika oslobođen PDV-a, osim krajnjeg stjecate-lja koji će obračunati PDV, iskazati obvezu, te, uz ispunjenje ostalih uvjeta, priznati pretporez u istoj poreznoj prijavi. Elementi računa, uz one propisane, trebaju imati i napomenu “prijenos porezne obveze” (“reverse charge“).

Mjesto obavljanja usluga

▶ Načelo zemlje porijekla – za isporuke dobara za krajnju potrošnju (osim novih automobila i prodaje na daljinu)

▶ Načelo zemlje odredišta – za isporuke dobara između poduzetnika▶ Načelo primatelja - za usluge B2B (business to business)▶ Načelo zemlje davatelja – za usluge B2C (business to consumer)▶ Izuzeci od općih načela oporezivanja usluga (posredničke B2C usluge, usluge u

vezi s nekretninama, usluge procjene pokretnih materijalnih dobara i radovi na tim dobrima, usluge u kulturi, usluge pripremanja hrane – u svakoj pojedinoj transakciji je potrebno utvrditi o kojoj se usluzi radi)

Iznajmljivanje prijevoznih sredstava

Kod kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava, mjestom obavljanja usluga se smatra mjesto gdje se ta sredstva stavljaju na raspolaganje korisniku.

Mjestom iznajmljivanja, osim kratkotrajnih prijevoznih sredstava osobama koje nisu porezni obveznici, smatra se mjesto gdje te osobe imaju sjedište, prebivalište ili


uobičajeno boravište.

Mjestom iznajmljivanja plovila za razonodu osobama koje nisu porezni obveznici smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako isporučitelj ima sjedište u tom mjestu.

Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje pri-jevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, a u slučaju iznajmljiva-nja plovila, najviše 90 dana.

Isporuke dobara privatnim osobama

Oporezive su u državi porijekla dobara, osim isporuke novih prijevoznih sredstava koja se oporezuju u zemlji odredišta.

Porezna osnovica

Poreznom osnovicom, pri isporuci dobara i usluga, smatra se naknada koju isporu-čitelj primi ili ju je trebao primiti.

U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja te sporedni troškovi koje isporučitelj zaračunava primatelju.

U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti, kao ni iznosi koje isporučitelj zaračuna kao povrat izdataka koje je snosio u ime primatelja i koje u evi-dencije unosi kao prolazne stavke.

Isporučitelj mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunat.

Kod premještanja dobara u drugu državu članicu, porezna osnovica je nabavna ci-jena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, osnovicu čini visina troškova utvrđenih u trenutku premještanja dobara.

Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara izraženi u stra-noj valuti, tečaj se utvrđuje u skladu s propisima EU kojima se uređuje izračunavanje carinske vrijednosti.

Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Iznimno se može primijeniti srednji tečaj

Mini priručnik


Europske središnje banke.

Nastanak oporezivog događaja

Oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

Ako se za isporuke dobara ili obavljene usluge kontinuirano izdaju računi, smatra se da su dobra isporučena i usluge izvršene protekom razdoblja na koje se računi ili plaćanja odnose.

Ako za usluge, koje se kontinuirano obavljaju u razdoblju od godinu dana, nisu iz-dani računi, smatra se da je usluga obavljena nakon isteka svake kalendarske godine.

Za stjecanje dobara unutar EU oporezivi događaj nastaje u trenutku stjecanja do-bra, obveza obračuna PDV-a kada je izdan račun, a rok za izdavanje računa je 15 dana od dana isporuke.

Za primljene predujmove porezna obveza nastaje danom primitka predujma za ko-jeg porezni obveznik izdaje račun sa svim elementima koje propisuje zakon.

Stope PDV-a

Na stjecanje dobara unutar EU primjenjuju se stope koje se za takva dobra primje-njuju u tuzemstvu.

Opća stopa ne može biti niža od 15%, a najviše nisu ograničene.Dozvoljene su samo dvije snižene stope i ne mogu biti niže od 5%, a vrijede samo za

dobra i usluge iz Dodatka III Direktive o PDV-u.

Prijave PDV-a

▶ Prijava PDV-a za obračunsko razdoblje se podnosi do 20. u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, mjesečnog ili tromjesečnog. Konačni obračun PDV-a se podnosi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku go-dinu.

▶ Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih članica EU se podnosi do 20. u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja i to isključivo mje-sečno.

▶ Prijavu za stjecanje i isporuke novih prijevoznih sredstava daje porezni obveznik


upisan u registar PDV-a, a koji isporučuje osobama koje nisu registrirane za potre-be PDV-a, u roku od 10 dana od isporuke. Navedenu prijavu ne podnosi porezni obveznik koji prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju.

▶ Zbirna prijava se podnosi za isporuke dobara koje su oslobođene PDV-a, a koje se odnose na isporuke dobara unutar EU, za premještanje dobara, za trostrani posao, za usluge koje su obavljene poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, osim usluga koje su oslobo-đene PDV-a u državi članici. Podnosi se mjesečno i kvartalno, a služi za usporedbu s vrijednostima iz redovnih prijava PDV-a, te sadrže:

- podatke o isporukama u druge države članice- vrijednost isporučenih dobara po primateljima- vrijednost isporuka u trostranim poslovima- vrijednost obavljenih usluga po primateljima

Povrat PDV-a

▶ Povrat PDV-a po prijavi PDV-a Ukoliko je svota pretporeza veća od obveze, porezni obveznik ima pravo na po-

vrat, ako podnese zahtjev, a porezna uprava je dužna povrat izvršiti u roku od 30 dana od dana prijave PDV-a i to najkasnije u roku od 90 dana, ako je pokrenut porezni nadzor.

▶ Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište unutar EU Porezni obveznik ima pravo na povrat PDV-a kojeg su mu zaračunali drugi porezni

obveznici u RH za isporučena pokretna dobra i usluge ili prilikom uvoza dobara u EU.

Zahtjev se podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je pravo na povrat ostvareno. Razdoblje za povrat ne smije biti dulje od jedne godine, niti kraće od 3 mjeseca. Svota za koju se traži po-vrat ne smije biti manja od 3.100,00 kuna, ako se povrat odnosi na razdoblje kraće od jedne godine, a ako se odnosi na jednu godinu ne smije biti manja od 400,00 kuna.

▶ Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU Nova kategorija povrata koja se ostvaruje za isporučena dobra i usluge u tuzem-

stvu i za “uvoz“ dobara. Da bi se ostvario povrat, moraju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti:

- da tijekom razdoblja povrata nisu imali sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu, niti prebivalište ili boravište u drugoj državi članici EU

- da nisu isporučivali dobra ili usluge u tuzemstvu, osim prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga oslobođenih plaćanja PDV-a

- da nisu isporučivali dobra i usluge na koje je tuzemni poduzetnik bio obvezan obračunati PDV

Mini priručnik


▶ Oporezivanje građevina Predviđeno je da će se “stare” nekretnine, sagrađene, isporučene ili predujmljene

do 31. prosinca 1997. i nadalje oporezovati porezom na promet nekretnina po stopi od 5%, s primjenom od 1.siječnja 2015. Promet zemljišta bit će oslobođen od PDV-a, osim građevinskog, koje će biti oporezivo PDV-om.

Promet građevina koje nisu nastanjene/korištene (“nove”) bit će od 1.siječnja 2015. oporeziv PDV-om, u slučaju da od datuma prvog nastanjenja (korištenja) do datuma slijedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine. Protekom navedenog roka i propisanih uvjeta isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta bit će oslobođene PDV-a.

Isporuka poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, s ili bez građevine na njemu, od 1. srpnja 2013. godine bit će oslobođena PDV-a.

▶ Oporezivanje prijevoznih sredstava Osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, u slučaju stjecanja novih prijevo-

znih sredstava , PDV plaća prema rješenju Porezne uprave. Registraciju novog prijevoznog sredstva moguće je obaviti samo uz predočenje

potvrde o uplaćenom PDV-u, koja se izdaje na zahtjev stjecatelja.


Korisne adrese

I z v o r A d r e s a

Ministarstvo fi nancija http://www.mfi n.hr/

Porezna uprava http://www.porezna-uprava.hr/

Carinska uprava http://www.carina.hr/Pocetna/index2.aspx

Zakon o PDV-u http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx

Institut za javne fi nancije http://www.ijf.hr/

Europska komisija – porezi – PDV http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/vat/

Napomena: Na 8. sjednici Hrvatskog sabora od 19. travnja 2013. donesen je zaklju-čak da se prihvaća prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PZE br. 312), koji se upućuje u redovnu proceduru.

Drugim riječima, ovaj mini-priručnik je temeljen na tekstu prijedloga, a ne tekstu proglašenog zakona.

porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja republike ... projekti/ipa iiic...između država...

Documents