pdf (752 kb)

IzvorničlanakUDK7.045:791.32Trier,L.v. [165.62+141.32]:791.32

Primljeno20.3.2010.

Tihomir EnglerVeleučilišteuVaraždinu,JurjaKrižanića33,HR–42000Varaždin

[email protected]

Antikrist Larsa von Triera kao alegorikum čovjekova odšašća

SažetakU članku se u sklopu interpretacije alegorijskih performativa koje Lars von Trier utkiva u film Antikrist propituje težište suvremene ljudske egzistencije nakon što se s nje skinuo veo i razgrnuo elementni postav života/prirode. U radu se utvrđuje da se filmskim uprizorenjem schopenhauerovsko-nietzscheanskih filozofema čovjeka nastoji izmamiti iz njegova logocentričnog poimanja života/prirode kako bi ga se suočilo s nužnošću propitivanja bioetičkog utemeljenja vlastite egzistencije.

Ključne riječi:alegorijskiperformativ,Antikrist, dionizijstvo,Levinas, logocentričnost, priroda, tehnifi-kacija,život

1. Prolog: Antikrist kao koloplet alegorijskih performativa okupljenih oko polivalentnog semantičkog naboja filma

DanskiseredateljLarsvonTriernafestivaluuCannesu2009.predstaviofil-momAntikristkojiumanirinijemogfilmaopskrbljujepodnaslovimaŽalovanje,Bol (Kaos vlada),Očajanje (Ginocid)iTri prosjakakaosvojevrsnimko-mentarimanaslovufilma.Izžanrovskeperspektiveriječjeohoror-dramičijijepolivalentnisemantičkinaboj izazvaorazličite reakcijekritikekojesežuodBorcholteovahvalospjevaTrierovufilmukaoumjetničkogdjela,1prekoNirmalarajahoveosudefilmakaoneuspješnoguratka,2pasvedotvrdnjedajeuslučajutogfilmariječoekranizacijiredateljevamizoginogstava.3Ono,međutim,zbogčegafilmplijeninaročitupažnjuležiprijesvegaunastojanjudaseunjegovudubinskomslojunaosebujannačinufilmskimedijpretočifilozofskoviđenjeutemeljenjaljudskeegzistencije.Usredištupažnjefilmanalaziseparkojijeizgubiosina-jedinca.Dokseon(WillemDafoe)mirisgubitkomdjetetaipovlačiustavracionalizacijedoga-đajakaonesretnogslučaja,dotleseona(CharlotteGainsbourg)utolikojmjeri

1

Usp. Andreas Borcholte, »Wenn zwei sichhäuten«,http://www.spiegel.de/kultur/kino/0,1518,625455,00.html.Pristup:15.siječnja2010.

2

Usp. Asokan Nirmalarajah, »Antichrist. EinFilmvonLars vonTrier«, http://www.mann-beisstfilm.de/autor/Asokan-Nirmalarajah/23/1.html.Pristup:10.listopada2010.

3

Svjedočanstvo negativne reakcije dodjela jeiprveanti-nagradeEkumenskogžirijauCan-nesufilmuAntikrist.Usp.ThomasSteinberg,»Antichrist«,http://kiez-ev.de/film/antichrist.Pristup:20.listopada2010.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA123God.31(2011)Sv.3(651–668)

T. Engler, Antikrist Larsa von Triera kaoalegorikumčovjekovaodšašća652

prepuštabolidazapadaudepresijuprotkanumišljuosamoubojstvu.On,psi-hoterapeut,odlučujejojpomoćitakoštoje–protivnopravilustrukedabližnjinesmijubitipacijenti–podvrgavapsihoanalitičkompostupkuiscjeljenja.Utusvrhuparodlazinamjestokojeonaidentificirakaoizvorsvojihstrahova,ušumskudivljinuusredkojesenalazinjihovakolibaEden,aukojojjeprošlogljeta,boravećiondjesasinom,radilanadisertacijioprogonuvještica.Nopsi-hoterapijskisetretmanusvevećojmjeriotimanjegovojkontrolidabizavršiounizusadističkihperformativakojivrhuneusakaćenjuinjegovainjezinatijela,anakončegauzavršnicifilmaslijedinjenoubojstvokaoočajničkičinnjegovesamoobrane.Premdabisenatemeljuiznesenogmoglozaključitidajeriječosocijalnoji/ilipsihološkojdrami,Trierovfilmneostajeuokvirimanačinatematiziranjaobiteljsketragedijeuvriježenezatajžanr.Ustrojtakvedrameobilježava,na-ime,tehnikaindividualizacijesižeautolikoštosegledateljasvepodrobnijimpsihološkim portretiranjem likova i njihova socijalnog okruženja upoznajespresudnimfaktorimakojisudovelidotragedije.Trier takvustrategijuneprati.On,doduše,uuvodnomdijeluprikazuječinpogibijedjeteta,noonoštoslijediunastavkunestavljaufunkcijurasvjetljavanjaneposrednihuzro-katragedije.Tiostajuumraku,kaoštoiroditeljskipartijekomfilmaostajuanonimniprotagonisti,kojisučakiuodjavnojšpicinavedenitekkao»On«i »Ona«.4Sobziromna to,Trier seu filmunekoristi klasičnoustrojenimfilmskim likovima,većarhetipovimačije jeosnovnosvojstvodabudu tekvlastitomtemeljnomrodnomodrednicom:onmuško,aonažensko.Takve,odpodrobnijih psiholoških i socijalnih obilježja apstrahirane protagoniste po-vezuje još jedinoobiteljska tragedijapasecijeli filmsvodina triangularniodnosizmeđunjega,njeitraume.Pritomjedijete,doduše,inadaljeprisutnouflashbackovima,noreferencijananjegatolikojemaladasestječedojamkakoseredateljdjetetovomsmrćuslužitekkaoinicijalnimimpulsomsilaskaudubljetraumatskeregijeodoneneposredneobiteljsketragedije.

Slika 1.InicijalnipostavfilmaAntikrist

Sobziromnatomogućejezaključitidanamjerafilmaležiumaksimalnomogoljenju ljudske egzistencije,usklopukojegiradnjaipsihološkiustrojliko-vaprestajubitiodznačaja,ausredištepažnjedospijevaonoštopulsirajućiunutarprikazanogprebivasonestranefabularnogtijekafilma,aštousprkostomesemantiziranjegovcjelokupnipostav.U tome,uostalom, leži i svrhaTrierova komornogminimalizma, usredotočenog na prikaz odnosa izmeđumuškog i ženskogarhetipa,čijijeosnovniegzistencijaltraumatičnost bivanja kojasrazvojemfilmskeradnjeusvevećojmjeriizbijanavidjelo.Dabivanjepredstavlja traumu, temeljna jepretpostavkasobziromnakoju filmpored



svojeegzoteričnestrane,pričeotragedijigubitkadjeteta,zadobivaionuezo-teričnu, (pri)povijesti o ustroju onog ljudskog, uslijed čega se uAntikristufilmskanaracijapremećeualegorijski prikaz problematike utemeljenja ljudske egzistencije.Utujesvrhufilmprotkannizomalegorijskih performativa,smještenihnarubufabule,gdjesedoimajupoputnespretnihuljezakoji,budu-ćidasvojeutemeljenjenenalazeuneposrednomtijekufilma,odvlačepažnjugledateljaiutolikostršeizprikazazbivanja.Takvimpojavljivanjemremeterecepcijufilmadabi,međutim,upravotimremećenjemukazivalinadubljipostavnesamofilmavećionogočemuonpripovijeda,aštojesakrivenounjegovimiskaznimnaborima.Stogaseiskaznasržfilmanečinisadržanauradnji,većuperformativimakoji,utkaniufilmkaoosebujnioznačitelji,sonestraneneposrednerazine(pri)kazivanjaukazujunadrugu−alegorijsku−ra-zinufilma.Takvealegorijskeperformativepodupireiprimjenadvijufilmskihtehnika:navizualnojrazinislow-motion tehnika,anaauditivnojzaglušujućabuka.Objetehnikeslužepoputmarkerakojimasepodvlačialegorijskinabojfilma,odnosno,pažnjagledateljausmjeravanadrugupozornicufilmskihzbi-vanja.Pritomsefilmskoplatnoispunjavanizomoznačiteljačijakonzisten-tnostpočivaupravonatojdrugojpozornici.KljučodmatanjaznačenjskogpostavatepozornicepoloženjevećuPrologufilma.Ondjejedjetetovapogibijauprizorenaslow-motion tehnikomtakodasenjegovpaddoimabeskonačnimpropadanjem.Riječjeotehniciljuštenjafilmskogprizorakojimsetijekzbivanjarazbija,odnosno,zamrzavajupoje-dinesekvencefilmakakobiihsemoglopodrobnijeproučiti.Tojtehnicinafilozofskomplanukorespondirapostupakfenomenološkeredukcijeusklopukojegse,polazećiod»konkretnogindividualnogsvjetskogživota«,5predu-vjerenjanakojimapočivaživot»stavljajuuzagradeiizvanvaženja«6kakobisenatajnačindoprlodobitisamihstvari,itosnakanompropitivanjanjihovefunkcionalno-smisaoneustrojenosti,odnosno,ustanovljenjanjihova»invari-jantnogstanjačijisadržajobilježjačini[njihov]eidos«.7PostupakjetokojijepotrebnoprimijenitiinaAntikristakakobiseljuštenjempojedinihslojevafilmaprodrlodonjegoveiskaznesržinaznačeneupravoualegorijskimper-formativimakaosemantičkimžarištimafilma.

2. Antikristov gnostički potencijal i odatle proizlazeći antifeministički postav filma

Putem odgonetavanja funkcionalno-smisaone ustrojenosti alegorijskih per-formativasadržanihufilmukrenulisuinekikritičari.StimuvezipotrebnojeprijesvegaspomenutiprikazVilenskogukojemuseukazujenanizpove-znicaTrierovafilmasonimaizpovijestihoror-filmadabiseodatlezaključilokakojeriječo»’egzistencijalnom’horor-filmu«,8čijisredišnjimomentstraveležiu»nemogućnostiobuzdavanjaiizlječenjanaizgledzaraznogludilakoje

4

Lars von Trier, Antichrist, Nordrhein-West-falen, Zentropa Entertaiments23 ApS i dr.,2009.

5

WernerMarx,Fenomenologija Edmunda Hus-serla,Breza,Zagreb2005.,str.33.

6

Isto,str.28.

7

Isto,str.35.

8

Daniel Vilensky, »Antichrist: Chronicles of aPsychosis Foretold«, Senses of Cinema 53(2009),http://www.sensesofcinema.com/2009/feature-articles/antichrist-chronicles-of-a-psychosis-foretold/. Pristup: 12. listopada2010.



obuzimasimboličkipar,AdamaiEvudistopijskograja«.9Sobziromna tunemogućnostTrierovsefilmdoima»atipičnimhororom«,10kakvisupremaVilenskomiCronenbergovifilmovikojineprestanokružeokotemeljnogpi-tanja:»Štoznačibitičovjek?«11PritomVilenskynizsadomazohističkihscenautkanih uTrierov film tumači kao »psihotičku deziluzijsku fantaziju«,12 usklopukoje(ne)mogućnostovladavanja,odnosno,discipliniranjatijelauka-zujenaprocese»depersonalizacije«13suvremenogčovjekauslijedčijihutje-cajaovajprebivau»graničnojzoni«,14izloženneprestanimprocesima»teri-torijalizacijeilide-teritorijalizacije«.15SukladnotomeTrierova»apokaliptič-nabajka«,16smatraVilensky,predstavlja»pričuopovratkuuIstočnigrijeh,urajskivrtnakonizgona,odaklenepostojiputizbavljenja«,17većsamosvedubljeponiranje»udubinupatnjeipraznine«18kaosvojevrsno»čistilište«19ljudskeduše.Smisao takva poniranjaMartig vidi naznačen već uPrologu, u kojemu jeparalelnoprikazanatragedijadjetetovapadakrozprozorinesputanoprepu-štanje para užitku krajnje naturalistički prikazanog seksualnog čina, a kojipočivaupreokretanjumitaostvaranjusvijeta.20Sukladnotomedjetetovpadsimbolizirapadanđela,aseksualničinroditelja–kojinezavršavazačećemnovogživota,većnaprotivsmrćudjeteta–sugerirakakotjelesnastrast,asnjomitjelesnostuopće,vodiubol/patnjukaotemeljniljudskiegzistencijalčijejesredišnjeobilježjezlo.OdatleMartigzaključujedajeuProloguriječo pervertiranoj trans-descenciji,21 o čovjekovu padu u stanje neposrednogtjelesnogbivanja kojemu je svojstvena zarobljenost tjelesnošću, a koja re-zultiraneprestanimobnavljanjemboli/patnje.Postavkesutosrednjovjekov-negnostičkekoncepcije svijetau skladuskojom jepriroda izvor svegzlatakodaspasdušeležiuumrtvljenjutijelanakonkojegseonakaobožanskaiskramoževratitisvojojizvornojbožanstvenosti.22Izteseperspektivečinida jeu filmu riječoproigravanju temeljnihpostulatagnostičkehereze,naštoupućujeisakaćenjetijelaprotagonistakaonačinosimboljenjanastojanjadaseosujetiputudaljnje,prirodom(za)danečinoveumnažanjakaojedinimogući oblik zaustavljanja životneboli/patnje, odnosno, oslobađanja dušeiz okova tjelesnosti.Da jemeđutim u slučaju gnostičkog tumačenja filmariječostranputici,proizlaziizčinjenicedacijelifilm,apogotovozavršetak,vrviukazivanjimananemogućnost izlaženjaizokvira tjelesnosti,odnosno,naosuđenostprebivanjautaktilnosti.Ufilmuje,doduše,uprizorensilazakupakao,ucarstvozla,ucarstvosakaćenjaljudskosti,notosecarstvočinidrukčijeprovenijencije.Pakaojetu,migaživimo,adatoneznamo.Ilimož-daipakznamo?ZaTrieratoženazna.Onajeunjegovufilmskomopusuuvijekiznovapatnicakojapounutrašnjujesveopćukrivnju,23čimepostajesimbolombespomoćnogžalovanjanadzlomkobiljudskihbićauronjenihusvijetpatnjeinepravde.TakoisprvaiuAntikristu.Onapadaudepresiju,iscrpljujesesamooptužbamazapogibijudjetetadabise,međutim,njezinapsihozaprometnulauseksualnupožudu, a potom i u sadističke napade na njega. Središnji alegorijski per-formativodmetanjaod(tradicionalne)slikeženerastjeupravonjezinasek-sualnogapetita,štoutomkontekstuskrećevodunamlinantifeminističkogpoimanjafilma:onajeta,sugerirakamera,kojanijebiladovoljnobrižnapajeprepuštajućiseužitkuizazvalasmrtdjeteta,onajetakojanjeganapastuje,nezasitnoibjesomučno,snjimilibeznjegatražizadovoljenje.Onajejednaodonihvještica koje su se – izgledanebez razloga, kakobi se pomislilonakonnjezinihsadističkihispada–spaljivalesvedo18.stoljeća.SvesutoalegorijskiperformativikojeTrierutkivaufilm,akojiostavljajudojamdatimeštoodženeiprirodečiniistoznačniceobjemaatributiraizlo.Zaključak



oantifeminističkomnabojufilmanaokopotvrđujeinjegovazavršnica,gdjeuborbizagoliopstanaknestradaon,većona.Mjestojetoufilmu,gdjeseTriervještopoigravaočekivanjimagledatelja,sviknutihnatodazloipakne-kakobivasavladano.No,jelitotako?Zlojesveprisutnoisvevremeno,ono,kaoibol/patnja,prebivausvimsegmentimaživota,amismounjihuvijekvećuronjeni.OsnovnajetopotkaTrierovaslikopisnogpanoptikumaljudskeegzistencijesobziromnakojunamnepreostajeništadrugonegolidaposjetuboli,žalovanjaiočajanja–tatri prosjakaživota−otrpimoprijenegoštonasživotdokrajasatre.

3. Pad u bezdan: uranjanje u elementni postav ljudske egzistencije i zaziv za izbavljenjem

LogikujeustrojavanjaTrierovihalegorijskihperformativakojivodeuprizo-renju temeljne traume ljudskeegzistencijepotrebnopotražiti drugdjenegoliugnostičkojhereziozlojprirodičovjekovetjelesnostiilipakuantifemi-nističkomstavuredatelja.Naznaka tomedana jevećuuvodnojscenipadadjeteta.Onojenarubukadrapopraćenosjednestranesnijegom,asdrugeHändelovomglazbom.Pritomseposredstvomslow-motiontehnikedjetetovpadstapasmnoštvomkristalnihpahuljicasnijega,timoblikomanorganskogu kojemu raznolikost bivanja postaje krajnje neznatna i stoga nerazlučiva.RiječjeoalegorijskomperformativukojiupućujenaLevinasovupredodžbuoelementnom.UspisuTotalitet i beskonačnoLevinaspostavljapitanjeo»načinunakojinam stvari dolaze«,24 smatrajući da »se one ocrtavaju u sredini iz koje ihuzimamo«,akoja

»…počivaubeznasljednosti,uzajedničkomdobruilitlukojebitnonemože‘nikome’pripa-dati:tosuzemlja,more,svjetlost.Svakarelacijailiposjedovanjesmještaseunutaronogštose

9

Isto.

10

Isto.

11

Isto.

12

Isto.

13

Isto.

14

Isto.

15

Isto.

16

Isto.

17

Isto.

18

Isto.

19

Isto.

20

Usp.CharlesMartig,»‘Antichrist’.LarsvonTrieraufgnostischenAbwegen«.http://www.medienheft.ch/kritik/bibliothek/k09_Mar-tigCharles_02.html. Pristup: 22. siječnja2010.

21

Usp.isto.

22

Referencijajetoprijesvegananjenutvrdnju:»PrirodajeSataninacrkva«(L.vonTrier,Antichrist).

23

Usp.JuttaBrückner,»Welt-Erschaudern.DerkatholischeKonvertitLarsvonTrierundseinfundamental-christlicher Antichrist«, http://www.epd-film.de/33192_67443.php.Pristup:18.siječnja2010.

24

Emmanuel Levinas, Totalitet i beskonačno,VeselinMasleša,Sarajevo1976.,str.115.



nemožeposjedovati,akojeobuhvaćailisadržava,anemožebitisadržanoiliobuhvaćeno.Mićemogazvatielementno.«25

Pritomseuživotu,smatraLevinas,koristimostvarimakoje,doduše,imajuoblik,kojesu,međutim,sazdaneodelementnogkojenamnaprostopridolazi.Elementnopredstavlja»sadržajbezoblika«26takodačovjekspramnjeganemožeuspostavitiodnosprisvajanjakaopremastvarima,većseuelementnomtek»natapa«.27Onoštoelementnopritomnudijest

»…užitakkaonaličjestvarnosti,bezporetkaubitku.Možemotakođerrećidanamelementdolaziniotkuda.Liceštonamganudi,neodređujepredmetiostajepotpunoanonimno.Tojevjetar,zemlja,more,nebo,zrak.[…]Neradiseonečemu,obićuštosenepodvrgavakvalita-tivnomodređenju.Kvalitetaseuelementuizražavaneodređujućiništa.«28

Riječjeotranscendentnom,odnosno,metafizičkomhorizontuunutarkojegnikakvakvalitativna specifikacijanijemoguća,većčovjekunjemunapro-stobivanatapajući seuonomeštomupridolazi.Pritomse stvari»odnosenamojeužitke«29takoda»svakuupotrebustvari«30pratiodređeniužitak,a»užitakživota«31 ležiu»jednostavnojigri,uživanjuusprkossvršnostiina-petostinagona;živjetiodnečega,adatoneštonepoznasmisaonekogciljailiontološkogsredstva,[…]dasepunimustimazagrizeuhranusvijeta,dasesvijetprimikaobogatstvo,daseistaknenjegovaelementnabit«.32Stogaužitakpredstavljastvarsusretaselementnim,kojeusvojojnediferenciranosti»namenedolazikaovalkojiguta,proždire,potapa«,33pričemu»uživamusvijetustvarikaočistihelemenata,kaokvalitetabezpotpore,bezsupstanci-je«.34

Levinasdaljenavodida je temelj čovjekovaužitkauelementnomnjegova»osjetilnost«35kojanepripadaporetkumisliveć»poretkuosjećajatj.afek-tivnostiukojojdrhtiegoizamja.Osjetilnekvalitetenespoznajemo,već ihproživljavamo: zelenilo lišća, crvenilo zalaza sunca.«36 Utoliko osjetilnostpredstavljanačinodnošenjakoji jeodijeljenodčovjekova racionalnogod-nosaspramsvijetatesnjimeunačelunemaništazajedničkog.Osjetilnostje,međutim,vezanauztijelokoje»nijesamoonoštosenatapauelementu,većonoštoprebiva, tj. stanuje iposjeduje«,37a toznačidapredstavljaprepletuzajamno neovisnih osjetilnih, perceptivnih i spoznajnih sposobnosti kojetijelo ujedinjuje kao njihovo zajedničko prebivalište. Pritom čovjek putemosjetilnostineposrednouživausvijetu,dokopažanjemispoznavanjemunosirazlikuuelementno,diferencijacijomuspostavlja stvarikaopojedinačnostisvijeta,čimeiznerazlučivogmetafizičkoghorizontaelementnogidentificirastvari,atimeisvijetokosebe.Natajsenačinužitkukaoelementnomslojuljudskosti»dodajenovidogađaj«,naime,svijetseelementnog»napunjasta-bilnimstvarima«.38No,čovjekovužitaknemasigurnostibudućidase

»…čvrstoćazemlještomedrži,plavetnilonebaiznadmojeglave,puhanjevjetra,gibanjemora,sjajsvjetlostinepovezujesasupstancijom.Onidolazeniotkuda.Činjenicadadolazeniotkuda,od‘ničega’štonepostoji,dasepojavljuju,anemaničegštosepojavljuje,i,prematome,stalno dolaze,adajanemoguposjedovati vrelo−ocrtavabudućnostosjetilnostiiužitka.«39

Ta se budućnost čini problematična jer pritjecanjekvalitete užitka iz niče-gatvori»njezinunepostojanost,drobljenjepostojanja,vrijemekojepretho-dipredočenju−kojejeprijetnjairazaranje«,40čemurazlogležiutomeda»perfidnoseelementno,izmičući,daje«.41Dabiuklonioprijetnjurazaranjainesigurnostiužitka,čovjekspoznajestvariokosebe,prisvajaihradom,čimekolonizira elementno, osiguravajući time sebe od »ništavila budućnosti«42kaoneizvjesnostiužitka.Notomseidentificirajućomstrukturacijomstvariisvijetaokosebečovjekujednoodjeljujeiodneposrednostiužitka.



Trierovosepreplitanjeužitkaljubavnogparauseksualnomčinuipadadjetetakroz prozor protkan snježnommećavom čini performativom kojim se većnapočetkufilmafiksiranjegovalegorijskiokvir:padjetoparauelementnipostavljudskeegzistencije,uneposredniosjetilniužitakkoji»nepoznasmi-saonekogciljailiontološkogsredstva«.Uranjanjejetouelementnuosjetil-nost,gdjeseuživa»usprkossvršnostiinapetostinagona«,gdjeindividuumnestajeunerazlučivojkašisenzualnosti.No,pogibijomsedjeteta,smrtonos-nimpadomusnježnibezdan,podcrtavapunktualnosttogstanja,prolaznostprebivanjaurajuosjetilnosti,čegajeposljedicačovjekovoraskorjenjenjeizelementnoginužnostnjegovauranjanjaustvarstvenisvijet.Par,naime,pogi-bijomdjeteta,kakospravomupozoravaJelinek,prestajebiti(roditeljski)par,njihovasejednostraspadanamuškoižensko,kojisesuočavajusnužnošćuvlastita samooblikovanja.43 Trauma je to uslijed koje se užitak premeće ubol,arajupakaokojiokoparapoputtrijuantičkihsestaraSuđenicaisplećutri prosjaka života (bol,očaj,žalovanje),evakuirajući svojimgradacijskimpojavljivanjemufilmuizživotaparamogućnostočuvanjaživotonosnevjere,nadeiljubavi.Stogaseupravopotragazatežištemživotausrednjegovetrau-matičnostidoimasredišnjomsemantizacijskomjezgromfilma,naštoupućujeiglazbenakulisaProloga.RiječjeoarijiLascia ch’io piangaizHändelovaRinaldakojanasuvodiufilm,aliidočekujenazavršetku.UarijikršćankaAlmirenaoplakujesvojuzlosretnusudbinusaracenskezatočenice,vapijući:»Pustimedaoplakujemsudbinuidauzdišemzaslobodom.Nekasejadslo-mi,okovimojepatnje,pamakarisamoizmilosrđa.«44Arijajetoukojojžen-skiglasuuzvišenomugođajuzazivaoslobođenje,odnosno,ufilmuupućujepozivdaseiznađeputizboli,očajaižalovanja,tihtemeljnihegzistencijalačovjekova(z)bivanja,nakonštojedjetetovomsmrćunepomućenipovratakparauelementnipostavživotazaprijećen.Inicijalnijetopostavfilmaukoje-museraskorjenjeniprotagonistisuočavajusogoljenimživotomkaotraumomvlastita(z)bivanja.

25

Isto.

26

Isto.

27

Isto.

28

Isto,str.116.

29

Isto,str.117.

30

Isto.

31

Isto,str.118.

32

Isto.

33

Isto,str.119.

34

Isto,str.121.

35

Isto,str.119.

36

Isto.

37

Isto,str.121.

38

Isto,str.123.

39

Isto,str.125.

40

Isto.

41

Isto.

42

Isto,str.126.

43

Usp.ElfriedeJelinek,»Undbistdunichtwil-lig, sobrauch ichGewalt«,Cargo3 (2009),str.12.

44

L.vonTrier,Antichrist.



Slika 2.TemeljnisemantičkislojfilmaAntikrist

4. Tri prosjaka: Cirkularne permutabilie Trierovih alegorijskih performativa

Takavsetraumatiziraniživotnastojiiscijelitipsihoterapijom.Mjestoiscjelje-njašumskajedivljinakaoalegorijskakulisapovratkaizvorubivanja,prirodi,ukolibubezstrujeivode,u(z)bivanjeogoljenoodcivilizacijskogruha.No,većsenaputuonamopotkopavaodnosizmeđunjegakaoanalitičarainjekaoanalizanda.Uvlakuonananjegovnagovorumislimaodlazidokolibe,ispredkojezaliježeutravu.Stapajućiseondjesazelenilom,zauzimapoložajIsusau trenutku kada pokazuje ožiljke na rukama.Alegorijski je to performativsilaskautraumukojimsenajavljujenesamonjenopoistovjećenjesprirodomvećiizvrtanjepsihoanalitičkogodnosausklopukojegonapostupnokliziiznjojdodijeljenepozicijeanalitičkogobjektadabipreuzelanjegovuiscjelitelj-skufunkciju,dokpredmetomanalizepostajesamanalitičar.Kulturno-povijesnikonteksttakvaizokretanjaulogatvorinjezinradnadiser-tacijioprogonuvještica,ginocidu,kojije−kakosetoizričitoističeufilmu−izvršenu16.stoljećunadženama.Unizuflashbackovadoznajemo,međutim,da onaodustaje od izradedisertacije, premda su teze radabile »glatke«,45odnosno, stradavanje tih nevinih žrtava bila »znanstvena činjenica«46 kojujetrebalotekkonciznoobraditi.Tojoj,međutim,nepolazizarukomjerjeriječoprimjeniznanstvenogdiskursakojimpuninuboli,očaja ižalovanjanadsudbinomženaproglašenihvješticamanijemogućeiskazati.Uronilise,naime,dubljeutukulturno-povijesnutraumu(z)bivanjažena,tadaracionalnihistoriografskidiskurspostajetekbešćutnisvjedokkojiubitimorazanije-mjeti pred silnim strahotama koje se nanose ljudskimbićima još i u dobabuđenjamodernog,racionalnogpoimanjaživota.Takoodnjezinedisertacijepreostaje tekbilježnicasaslikamaibilješkamačiji rukopispostajesvene-čitljiviji, nalikujući u sve većojmjeri psihogramu lude osobe. Signal je tokojinavodinapomisaodajeunjezinomslučajuriječopsihičkombolesniku,kojisuočensastrahotamanavedenekulturno-povijesnetraumenijeustanjus njima izaći na kraj, već naprotiv, potaknut tom traumom, postupno gubioslonaciuvlastitomživotu,štopotkrjepljujeineprestanovraćanjekamerenafotografijedjetetasnaopakoobuvenimcipelama.No,ginocid,glatkoća teza,odustajanjeod izradedisertacije,anaročitona-opakoobuvenecipele,performativisukojimaseotvaraprostorsvevećojale-gorizacijikulturno-povijesnogpostavafilma.Timeseneposrednisemantičkislojfilma(vidisliku2)−individualnaobiteljska traumaobilježenaboli,ža



lovanjemiočajanjem−pretvarauanalizučovjekovearhetipskepozicije,čijejesredstvouprizorenjacirkulacijaalegorijskihperformativakojisrubafilmauvijek iznovapokrećudiseminaciju njegovaneposrednog tijeka, podaruju-ćimutimeusvevećojmjeriznačajalegorijskogprikazarazvojaeuropskogkulturnogkruga, i to sobziromnanjegovdoticaj s čovjekovim temeljnimegzistencijalima.Proces takvealegorizacijezapočinjekadaonugustišušumezapažasrnus mrtvim okotomkojistršiiznjedabinakrajudrugogpoglavljafilmanaišaonalisicukojatrgavlastitotijelo,anakrajutrećegnagavranakojegnemožezatući.Svimjetrimaživotinjskimlikovimazajedničkodaseukazujunjemu,anenjoj,odnosnodaseizperspektivezavršnesceneukojojživotinjemirnoliježuporednjezinatijeladoimajukaonjeniizaslanicikojimunaputukrozšumunastojeneštopriopćiti,štoonmeđutim»nečuje«.47Takoseonskanjujeinadžirovimakojicijelunoćpadajuokrovkolibe,akadamuonatijekomseanseobjašnjavakakoječulaplačdjetetakojijeodzvanjaošumskimobron-cima,ontoracionalizirakaomanifestacijunapadajapanike.Njezinoukazi-vanjenatodaljepotaEdenaležiu»plačusvihstvarikojeumiru«48kaoplačuprirodenadvlastitimrasipništvomkoje ilustriraprispodobomo tomekako»hrastu trebastogodinadanaraste,a samo jedanžirodmnoštvanjegovihplodovada seobnovi«,49 on toponovnoodbacujekao tlapnjuuzrokovanunjezinomanksioznošću.Vrhunacrazilaženjaparazbivasekadaonatvrdida»jeprirodaSataninakuća«,50azlaljudskaprirodautjelovljenauženi.Ontokategoričkiodbija, smatrajućida takvemoralne razdiobenemajuvezeni sterapijomnisastvarnošću,većpredstavljajusamodokaznjeneopsesijezlomkojuonauvidusamooptužbezboggubitkadjetetaprojicirauprirodu/ženu.Tekkadanjegovupažnjuponovnoprivučeobdukcijskinalazizkojegproizla-zidasudjetetovastopalabiladeformirana,anačijiuzrokukazujufotografijenakojimadijeteimanaopakoobuvenecipele,izvlačiskicunjenetraumeinavrhpiramide,ukojujedotadakaoizvornjezinihstrahovaunio»prirodu«i»Satanu«,sadaupisuje−»Ja«.51

Završnijetoperformativ,kojimsezaokružujeprocespermutacijesvihpret-hodnihkojimajebioobilježensilazakparautraumuprebivanjausreddiv-ljineprirodekaoalegorijskekulisepotragezazagubljenimtežištemživota.Središnjiperformativtekulisetvoribeskrajnopadanježirovaokrovkolibe.Prikaz je to rasipanja sperme prirode koju ova izbacuje iz svog preobilja,odnosno,slikopisnouprizorenjeSchopenhauerovepredodžbeoslijepojvoljikojausvomsamoostvarenjuprirodunapučujemnoštvombićakojaposebinisuništadrugonegolitekpojavnioblicipravolje,odbačeniubivanjedabiiznjegaubrzoiizašliitimeoslobodiliprostordaljnjimindividuacijamavolje.52

45

Isto.

46

Isto.

47

Isto.

48

Isto.

49

Isto.

50

Isto.

51

Isto.

52

Usp.: »Ako i svemajka priroda svoju djecuodašiljeususrethiljadamaopasnosti,bezza-štite, tomožebiti samozato štoonaznadaona,akoipadnu,padajunatragunjenokrilo,onamo gdje su zaštićeni, pa je stoga njihovpadčistašala.Onasespramčovjekanepona-šaništadrukčijenegolispramživotinja.Njeniskazseodnosiinanjega:onajeravnodušnaspramživotaismrtiindividue.«ArthurScho-penhauer,Die Welt als Wille und Vorstellung, sv.II,Diogenes,Zürich1977.,str.555,snje-mačkogpreveoautor.



Alegorijskiperformativprolaznostiinepostojanostibića,aliiindiferentnostiprirodespramnjihovabivanja,odnosno,ne-bivanja,jestsrna s mrtvim okotom kaosimbolnesamoživotpodarujućesnageprirodevećinjezinemrtvoplodnosti.Sobziromnatoživotjebićaputovanjekrozbolvlastitaprolaznog(z)bivanjakojuničimenemogudokinutijersuizručenanamilostinemilostkaosu odvijanja (z)bivanja, spram kojegmogu zauzeti tek stav žalovanja.Alegorijskijeperformativtakvebespomoćnostibićasamu sebe razjedajuća lisicakojaspoznajuokaotičnostiodvijanjaelementnogpostavaživota/pri-rode priopćuje kada demonskim glasom progovara: »Chaos reigns«.53 Tajpakjekaosnedokidiviivječan,zaštostojialegorijskiperformativgavrana.Nemogućnostnjegovazatiranjasimboljevječnog(z)bivanjaživota/prirode,besmrtnostinjenanačelakojese,dokrajaogoljeno,razotkrivakaovječnoob-navljanjejedneteistesiroveistogaslijepemoći,naspramkojebića,suočenasasveobuhvatnošćuisilinomtemoći,jedinomoguočajavati.

Takosrna,lisicaigavranufilmupredstavljajualegorijskoutjelovljenjestavaindividuacijanaspramogoljenompostavuživota/prirode,čiji je triangularniokvirbol,žalovanjeiočajanjekaoizrazbespomoćnostizbogpremoćiživotakaovječnogciklusaobnavljanjajednogteistogpreobiljaprirodeuslijedkojegse pojedinačna individuacija doima teknjenimmrtvimporodom.Pritom jeindividualnobićesvojimosjetilnimustrojemokovanozatakavpostavprirodetakodamuništadrugonepreostajenegolidaseizručitrima prosjacimaživota(boli,žalovanjuiočaju)itomesukladnoljepotuEdenadočekauvidupovratkauništavilone-bivanja.Stavjetokojionazauzimausvojojpsihozi,asuklad-nokojemuseprirodaposvedosljednodoimaSataninomkućom,Antikristom,naspramkojeg se izbavljenje ljudske duše čini nemoguće, a ženski arhetipAntikristovomslužbenicom,odaslanomdamuški arhetippovučeukaotičnibezdankaopropastdušeuslijeddivljanjaelementnogpostavaživota/prirode.

5. Antikrist kao filmski putopis uzašašća logocentričnog uma i odšašća čovjeka

Nanjenomsepovratkuubezdanelementnog−čijijealegorijskihperformativnjenaseksualnapožuda−međutim,isprječujeon.Psihoterapijskimjepostup-kompokušavavratitiuokriljestvarstvenogsvijetakaoizlazakiztraumeiza-zvaneuranjanjemutemeljnipostavbivanjadabi,međutim,tijekomtretmana

Slika 3.PrikazcirkularnihpermutacijaalegorijskihperformativaunutarfilmaAntikrist



otkriosamogsebekaoishodištetetraume.Toja,kojebiupsihoanalitičkogpostupkunju/život/prirodu trebalo iscijeliti,auvezikojegseotkrivada jeizvorsvega traumatiziranja,alegorijsko jeuprizorenjesuvremenogčovjekakaobićauronjenogu stvarstveni svijetgdje seprepušta svojoj funkcional-nostiinjomeposredovanomužitku.TajitakavčovjekuPrologusezazivadanjuizbavi»izokova[…]patnje,pamakarisamoizmilosrđa«.54Sred-stvoizbavljenjakojimonjedinoraspolažeonojeracionalne diskurzivizacije zbiljekojimpriroduinstrumentalizirausvrhuostvarenjavlastitaprebivanjakaoumstvenogprojekta,odnosno,funkcionalnognabačajauma,čijivrhunacpredstavljauspostavaonogjakaologocentriranogsredištasvijetaizkojegseinaspramkojegseuspostavljastvarstvenostsvijetasonestranenjegovaele-mentnog(z)bivanja.Takoseufilmuunjemu,šegrtupsihoanalize,alegorijskiprikazujedenaturiranimoderničovjek.Riječ jeoalegorizaciji suvremenog logocentrično-tehnicističkog pristupa nesamobitičovjekavećisvekolikojprirodi.Onisuzanjegatekizvanjskiobjekti,popravljividouništenja.Stogaufilmuonkaouprizorenjetakoustrojenogmuškog arhetipainjojpristupatekkaoobjektupsihoanalitičketerapiječijijeciljuklanjanjeboli/patnjedabisebiloonakokakosejedinosmijeimožebiti−funkcionalno-logocentrično.Kulturno-povijesni kontekst togane tvori samoginocid, već je taj u filmupoloženmnogodublje.Nizjealegorijskihperformativakojiukazujunatajkontekst,ačijeseznačenjeupotpunostirazotkrivauscenamanjezinihsadi-stičkihispada.Nakonštojeonuskicunjenetraumeupisaodaje»ja«55onoštojeplaši,onagatuče,dobacujućimulajtmotivskurečenicu:»Prokletniče,ostavljašme!«56Udarcemcjepanicomoudonesvješćujega,pričemuumje-stoejakulacijespermeizazivaonukrvidabimupotomkroznoguprobušilarupuiunjuuvuklašipkuokojupričvršćujebrusnikamen.Došavšisvijesti,onsebezuspješnopokušavaosloboditiutegadabinaposljetkusnjimotpu-zaoušumu,gdjese,čuvšinjenobjesomučnodozivanje−»Prokletniče,gdjesi?«57−skrivaušupljinu.Alegorijskijetoprikazbijegaumaprednavalomelementnog,predništenjemprimatauma,primata,kojičovjekapremaNietz-scheujošodSokratovadobasputavadasevineizstadijapuzanjaZemljom.58Sokratizacijom,naime,φρόνησιςpostaje sredstvomfiksacije svijetauzna-bačajeuma,čijusrž tvorionostranost idejakojeseurazličitimpovijesnimrazdobljimazaodijevajuurazličitoruho,adatoneumanjuje(sve)moćuma.Ipostsokratovskiantičkisvijetikršćanskiuniverzumsrednjegvijekaimoder-niprosvjetiteljskiprojektfiksacijesustvarstvenogsvijetačovjekovommoćibivanja umstvenim kao takav izvor uređenja svijeta u sklopu kojegmuškiarhetipsvijetobuhvaća,aliisapinjeidejom.Takvosefiksiranjeelementnogpostavaživota/prirodeulogocentrirajućistvarstvenisvijetmodernogčovjeka

53


54

Isto.

55

Isto.

56

Isto.

57

Isto.

58

Usp.:»Tkosebi jednomzornopredočikakosuseposlijeSokrata,togmistagogaznanosti,

jednazadrugom,poputvalazavalom,smje-njivalefilozofskeškole,[…]tajnemožeadauSokratunevidiprekretnicuikovitlactako-zvane svjetske povijesti. […]Sokrat je pro-totipteorijskogoptimistakoji[…]znanostiispoznajipripisujemoćuniverzalnoglijeka,auzabludipoimazloposebi.[…]Tkojesamokusioslastisokratovskespoznajeinaslućujekakoonausvevećimkrugovimanastojiobu-hvatiticijelipojavnisvijet,tajćeodsvihži-votnihpoticajanajsnažnijeoćutjetipožududadovršitoosvajanjeineprobojnočvrstoispletemrežu.«FriedrichNietzsche,Rođenje tragedije,GZH,Zagreb1983.,str.93–94.



pomoćualegorijskogperformativaejakulacijekrviprokazujekao(povijesna)stranputica jersenanjojživot/prirodasapinjeumnimnitimakakosenebiodmetnula iz logocentrirajućegzagrljajauma.59Da je logocentričnipoglednaživot/priroduizvrnut,sobziromnanjihovelementnipostavizokrenut,aukrajnjojkonzekvencii izopačen,sugeriraperformativdjetetovihnaopakoobuvenihcipela.Ona,aputemnjeipriroda,dječakuobuvapogrešnocipele,čimeseukazujenaizvrnuthodmuškogarhetipakojilogocentričnimpristu-pomnastojiovladatielementnimpostavomživotautolikoštogaukalupljujeuhodvlastitapovijesnognapredovanjaiunaprjeđenjakaooblikiscjeljenja/spasenja.Da je riječonemogućojmisiji,proizlazi izpogibijedjeteta.Onapredstavljanužnuposljediculogocentričneusmjerenostiuma,sobziromnakojuovajpoputIkaramnijedamoželebdjetinadelementnimpostavomživo-ta:Dijetese,razbacujućifiguricekojesimbolizirajubol,žalovanjeiočajanjekaoznakodbacivanjasvogutemeljenjauelementnompostavubivanja,penjena prozor i baca u snježni bezdan, što je performativ kojim se alegoriziramrtvoplodnostlogocentrirajućegumasobziromnaelementnipostavživota/prirode.60Pritomseperformativomdjetetovasmrtonosnogletatehnifikacija života,61kojavrhuniuumomposredovanojstvarstvenojpriručnosti/alatnostiprirodekojomse čovjek lišavautemeljenjau elementnompostavubivanjai u sve većojmjeri zaogrće u inteligibilnost nabačaja vlastita stvarstvenog(z)bivanja,razotkrivakaolukavstvokojimnastojiostvaritiuzašašćeizbolno-stivlastita(z)bivanja,adapritomubititekuklanjasveonoštomusepreprije-činaputukapitalizacije62vlastitihumstvenihnabačaja.Stogaseinjenouboj-stvočinilogičkomkonzekvencomsamoobranemoćimuškogarhetipa,kojasezahvaljujućisvojoj tehnificirajuće-logocentričnoj usmjerenosti spremaupotpunostiovladatisvijetom.Sveono,naime,štosenedaukalupitiuum-stveniprojekt,morapoputnjeukrajnjojkonzekvencibitispaljenonalomačikaoštojetovećvišekratnobioslučajupovijestis»njezinimsestrama«.63Uperformativupaljenjanjenatijelaocrtavasesvanetolerantnostibešćutnostglobalizacije(suvremenog)tehnificirajućegsvijeta,usklopukojeseočeku-jedaćeseprirodapodvrćiilijeuprotivnomočekujeuništenje.Iztakvejeperspektiveodupirućasepriroda−zlo,anjenarhetip−vještica,Antikristovaslužbenica,kojaumometaunjegovunaumuuzašašća.Da je,međutim, tologocentričnouzašašćeujednoiodšašćečovjeka,tosepredočujeudrugomarhetipuonogljudskog.Uslijed logocentriranosti čovjekova (z)bivanjaudoba tehnifikacije prirodeneposredni susret sa životom/prirodom izaziva anksioznost i depresiju kaoreakcije na obezvrjeđujuće poimanje elementnog postava bivanja. Pogoto-vojetakokadasečovjekotmevladaviniuma,zapriječimupristupkaoštotoonačiniufilmu.Suočenastehnificiranim,sve(o)vladajućimmuškimkaoarhetipskimizrazomlogocentriranog(z)bivanjasvijeta,onanaokoprihvaćačinjenicudanaspramtogaprirodausvojojelementnostidoistajestzlo,aženaarhetipskiizričajtogčovjekupri-rođenogzla.Noistovremeno,onakaoale-gorijskiperformativživota/prirodepotkopavatakvologocentriranoviđenjeivlastitebitiitemeljasvijeta,odašiljućimusignaledadepresijaianksioznost,kojeseumučinedodušeprirodnimaliineumjesnimstanjemdušeprotrese-netragedijomvlastita(z)bivanja,predstavljajutekpovršinskislojpovijesnomnogodubljeg, premda alogičnog stava spramživota/prirode.64Riječ je opredlogičkomstavuneposrednog,osjetilnogodnosasprambivanjausredka-osa elementnog, čiji je temeljni egzistencijal užitak.Taj se stav iskazujeusklopualegorijskogperformativabujanjanjenaseksualnogapetitakojemuseon,podizlikomdajenjenpsihoterapeutpajestogatakavodnosneprimjeren,odnosnonefunkcionalan,naposljetkuuskraćuje.Alegorizacija je touskrate



umadaseisprepletesne-umnošćubivanja,kojuonsmatradijelombezumno-stiženskogarhetipa,akojujekaotakvupotrebnodisciplinirati.Utusesvrhuonupotpunostipovlačiulogocentrirajućupozicijuanalitičarakojimeđutimuvježbanomindiferentnošćuiarogancijomumjestoiscjeljenjanjezinedušeizazivanjenbijesimahnitanjekaokaznuzaΰβριςsvojenavlasti-tosti.Trenutakjetoukojemuonapostajealegorijomsvemoćiživota/prirodekojasvojomelementnommoćiporađaaliiuništavasvekolikeindividuacije,itobezobzirananjihovuustrojenost.Njezinisadističkiispaditakopredstav-ljaju»olujusestara«65kojajevećbilapoznataantičkimGrcima,akojusuovipredočavaliudionizizmukaopredlogičkom,arhaičkomkultu,čijesredištetvore»božicazemlje,žitaikultiviranepoljoprivredeDemetraskćeriPersefo-nom/Korom,kojanestajeupodzemnomsvijetuiperiodičkisevraćausezoniplodnosti,tebogvinaiekstazeDioniz«.66Riječjeokultu,čijise»dinamizamzasnivanaidejismrtiiponovnograđanja«,67pričemujemituoDionizuima-nentnapredodžba

»…obožanskimkorijenimačovjeka,njegovunestajanjuiponovnomrađanjuusjedinjenusbo-žanskomsupstancom.Ukasnijojorfičkojmisterijskojdoktrini,božanskepredispoziciječovjekakompromisnosuublaženenjegovimponovnimrađanjemnekaobogauiskonskomsjedinjenjusnjime,većkaoherosa.«68

Kulturno-povijesnijeto,predlogocentričnikontekstnakojisereferiraženskiarhetipufilmu,aunutarkojegseženskiliknesamosilnomseksualnom

59

Alegorijskijetoperformativkojimseništiipredodžbaofalocentričnostiprirodnogstanjaljudskog,uskladuskojomjemuško/umge-nealoškiizvorsvegunaprjeđenjaživota.Eja-kulacijomkrviumjestospermeukazujeseubitinamrtvoplodnostčovjekovafalo-ilogo-centričnogobuhvaćanjasvijetakaojednogodmnoštvanačinaprebivanjabićaproizašlogizpreobilja (slijepe)volje,koji,međutim, sličimnoštvužirovakojipadajuokrovkolibeosu-đeninatodaiznjihnepoteknenoviživot.

60

Djetetov jepadkrozprozorperformativko-jimseukazujeinatragičniishodčovjekovamjesečarenjapodkrinkomumakrozpovijestčovječanstva,tijekomkojegse–kaounjenojdisertaciji−tragoviživotonosnostiživotabri-šuuprilogpostuliranja(logocentrično-tehni-cističkog) napredovanja, odnosno, poboljša-njačovjekova(pre)bivanjausvijetu.

61

Filmje,doduše,upotpunostilišenprisutnostitehnike u njenom stvarstvenom obliku. No,ona jeu likupsihoterapeutakrajnjeprisutnajer je riječooglednomumstvenomprojektutehnifikacije čovjekova (z)bivanja s ciljemnjegovalogocentriranogudomljivanjaustvar-stvenomsvijetu.

62

U vezi kulturno-tipološkog značenja pojmakapital, kao i odatle proistječućih europo-centričnih predodžbi, usp. Jacques Derrida,Drugi smjer,Institutdruštvenihznanosti»IvoPilar«,Zagreb1999.,str.52–53.

63


64

TuspoznajuonastječeuEdenu,gdjeodustajeodizradedisertacijejershvaćadajelogocen-tričnozahvaćanjeboli/patnjeprekratko.Ono,naime,kaotakvonezahvaćaživotnislojpro-blema jer je riječ o hladnoj, analitičkoj dje-latnosti, odnosno, o tehnicističkom vaganjuuzroka i posljedica čovjekova socio-biološ-kog(z)bivanjauprostoruivremenu,kojeonoočemujedoistariječ,oboli/patnji(ljudskog) bića,nemožedohvatiti.Mjestojetoufilmugdje se razotkriva nijemost logosa, kojoj sesuprotstavlja neposrednost zbivanja života,alegorijskipredočenunjenojnezasitnojsek-sualnojželjikaoalogocentričnomglasuživo-ta/prirode.

65


66

Remza Koščević, »Razmatranja o temi po-sebne vrste arheoloških materijala«, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu21(2004),str.59.

67

Isto.

68

Isto.



požudom,većisadističkimkomadanjemnjegova,aliivlastitatijelapretva-rau jednuodMenada,pratiljabogaDioniza,koje su»bjesne«odlazilena»planinu,[gdjesu]rastrgalesvakotijelonakojesunaišle«.69Odatlepostajerazjašnjivomlogikaalegorizacijenjenapostupanja:Onaunjemuisprvavidiherosa,junaka,odkojeg,zahvaljujućinjegovimbožanskimkorijenima,čijije kulturno-povijesni pandan νοũς − predsokratovsko promišljanje svijeta,očekujeizbavljenjeiz»okovapatnje«,70izsužanjstvauelementnompostavubivanja.No,neuspješnostiscjeliteljskogpsihoanalitičkogperformativa,čijanužnost proizlazi iz njegove logocentrične usmjerenosti na funkcionalnoststvarstvenogsvijeta,dosadašnjukrotkostnjezinabićapremećeudivljiperfor-mativagonijesvihbićauronjenihubol,očajanje i žalovanjenadtemeljnimustrojembivanja.Alegorijskijetoperformativeksplozijemoćiženskogarhetipakojisesadaosvećuje»prokletniku«,71kojije,ostavljajućijezapletenomuelementnipostavnjezina(z)bivanja,iznevjeriovlastitobožanskopodrijetloutoliko što se logocentriranjemprirode odmetnuo od nje.Riječ je u biti osrazudvajutemeljnihnačelaantičkogsredozemnogbazena−apolinijstvaidionizijstva−zakojaNietzschetvrdidasusvojimpreplitanjemstvoriligrčkukulturu.72No,sokratizacijomtekulture,njenomintelektualizacijom,započe-lojedobaodšašćačovjekaukojemuovajsvojomlogocentrirajućomtehni-fikacijomživot/prirodusputavautolikojmjeridazazivanjihovuosvetu.Taseosvetauprizorujeuperformativunjezinabjesomučnogsakaćenjanjegovatijela,njegovaprizemljenjabrusnimkamenom, tomironičnomaluzijomnaoštroumnostumaiumstvenopriručnopoimanježivota/prirode,azbogčijebeskrupulozneeksploatacijezaslužujeosvetu.Osvetajetoživota/prirodenadbićemkojesedrznulosuprotstavitiseelementnompostavubivanjatimeštogajestaviloucjedilosvojeumnealatkedabikroznjegapropustilosamovla-stitiidejnipostav,smatrajućidaćetimemoćiukrotitiživot/prirodu.Dame-đutimpsihoanalitičkocijeđenjeelementnogzavršavaubojstvom,optužbajemuškogarhetipadajenjegovpovijesnihodpromašen,arazvojlogocentrira-jućegeuropskogkulturnogkrugastranputica.Pritomnimaloslučajnoufilmuupravopsihoanalitičkipostupakpredstavljasredišnjualegorijučovjekovaod-šašćabudućidaonizmeđuostalogpočivainaprispodobioEdipu,kojemujenjegovotac,poučenouzrocimavlastitepropasti,probio»stopalačavlom«73tegaostavioudivljinikakobigaondjezvijerirastrgle.Ufilmuperformativprovlačenjašipkekroznogupredstavljasredišnjualegorijuusklopukojeseučincipsihoanalitičkogpostupkaprokazujutekimobilizacijomljudskeduše,asudbinaoslijepljenogEdipauizgnanstvunaKolonukaorezultatčovjekovapoigravanjaumstvenomalatkom.Performativjetonaimekojiufilmusuge-rira:nebilibiloboljedačovjeknikadanijeotkriotuigračkukojomuređujesvijet?Jer,zaigravšisenjome,gubineposrednidoticajselementnimposta-vombivanja, zatvara se u vlastiti logocentrirani svijet umstvenih nabačajai time sebe samogpoputEdipaosljepljuje s obziromna zaziv elementnogpostavaživota/prirode.No,kakoufilmuna tajzazivreagiradrugiarhetip,onajalogocetričniženski?Tajsedoimauvećojmjeriukorijenjenuelementnompostavubivanjautolikošto na zaziv odgovara empatijom spramboli svekolikih bića i žalovanjemnadnjihovomsudbinom.Izkulturno-povijesneperspektiveriječjeodionizij-stvukaonačinuuronjenostiuneposrednudoživljajnostživota/prirode,kojajemeđutimzbogutemeljenjauneposrednomočitovanjuelementnogkrajnjedivljainesputana.Stogasu,kakotoNietzscheističe,većiGrciprednavalomdionizijstva»predasepostaviliblistavporodsnova,Olimpljane«,kakopred»strahotamaiužasimapostojanja«nebiumrli.74Drukčijerečeno,uranjanjeuelementnipostavživota/prirodebezzaslonazavršavapropašćuuronjenog



bića. Osnova je to alegorizacije bezuspješnosti ženskog arhetipa na putusvoga izbavljenja.Nakonneuspjehapsihoanalizomposredovanogpovratkau stvarstveni svijet logocentriranih duša, ženski se lik naime u potpunostiprepuštadivljanjusirovemoći,čijivrhunacpredstavljaperformativsakaćenjaklitorisa kao radikalni čin potvrđivanja autodestruktivnih snaga života/pri-rode.Ono što preostaje jest vječni kaos života, kaos bakantskogdivljanja,u sklopu kojeg sebol prebivanja, kao i žalovanje nad takvim (z)bivanjemčovjekoveegzistencije,asukladnotomeiočajanjezbogvlastitebespomoć-nosti,možejedinoiscijelitine-bivanjem.Porukaje tokojaodzvanjadioni-zijstvom,akojuprenosiNietzschekadaposežućizagrčkompredajom,ističedajekraljMidija,nakonštojeuhvatioSilenategaupitao,štojezačovjeknajboljeinajizvrsnije,dobioodgovor:»Onoodsveganajboljetebijeposvenedostižno: ne biti rođen, nebiti, bitiništa. Sljedeće pak za te ponajboljejest–brzoumrijeti.«75Pesimističnijetouvidutragičnusudbinuljudskogabićazahvaćenogtraumombivanjakojajeufilmuuprizorenauviduženskoglika kao alegorizacije ustroja ženskog arhetipa: ukorijenjen u elementnompostavubivanjauvećojmjeriodmuškog,kojisvojzaslonpredelementnimpronalaziulogocentrirajućemsređivanjusvijeta,tajarhetiphodanaivicipo-noratesesvakitrenmožesunovratitiualogocentričnikaosživota,štoseufilmuidešava.Sredstvokojenjupovlačiubezdanelementnogupravojebol,žalovanjeiočajnadgubitkomdjeteta,štouširemkulturno-povijesnomkon-tekstufilma,onomginocida,postajeoznačiteljneuspješnostisamouspostaveženskogarhetipaudosadašnjojpovijesti,ukojojgasezbogisprepletenostiselementnimpostavom(z)bivanjaizperspektivelogocentrično-tehnificirajućeparadigmemuškogarhetipauvijekiznovaprokazivalotekvješticom.Takoukonačniciobaarhetipa,gonjenipotrebomzauzašašćemizelementnogpostavavlastita(z)bivanja,jedandrugognepodupiruveć,naprotiv,osujeću-ju.Takvapakpozicijačovjeka,raskorjenjenogizelementnogpostavabivanjaiuronjenogulogocentrično-tehnificiranistvarstvenisvijetkojemunasuprotstojineštotakvokaoštoježivot/priroda,okočijegsesavladavanjamučeobaarhetipa,predstavljasredišnjuslikufilma.Pritomseufilmupostupnoskidaveostemeljnogpostavaljudskeegzistencije,čimesebol/žalovanje/očajanjerazotkrivajukaotemeljniegzistencijalipovrhkojihčovjekoblikujeAntikri-stovsvijetizkojegputizbavljenjanijemogućepronaći.Zaključakjetokojiproizlaziiizzavršnescene,ukojojsemnoštvoanonimnihženskihlikovakaoalegorijskiprikazžrtavasputavanjaživota/prirodepenjunavrhbrdamimonjega,ispraćeninjegovimtupim,nerazumijevajućimpogledomdabionsampotomnastavioputuskomplaninskomstazom,oslonjenoštaku, tualatku,kojamupomažedahodaiondakadanemožedalje,svedokseusvom(po-vijesnom)hodunepretvoriujednoodbeskrvnihtijelakojasepostupnopo-javljujuporedstaze.Zasadajepreživiookršaj,noriječjeoPirovojpobjedi,ukojojosakaćenatijelaidušeuprljanenjenimubojstvomteškomožeuživati.Završnijetoperformativalegorizacijeodšašćačovjekakojisvojomnadme-

69

Robert Graves, Grčki mitovi, CID-NOVA,Zagreb2003.,str.27.

70


71

Isto.

72

F.Nietzsche,Rođenje tragedije,str.38–39.

73

R.Graves,Grčki mitovi,str.105.

74

F.Nietzsche,Rođenje tragedije,str.33.

75

Isto,str.32.



nomnadmoćnošćuobezvrjeđuježivot/prirodu,čimesamoopravdavazdvojnikrikkojiodjekuješumskimprostranstvom:»Prokletniče,gdjesi?[…]Kakoseusuđuješostavitime?«76

6. Prolog: ‘Che vuoi?’

Nakrajusenamećepitanje:čemutežiTrierovfilm, tamračnaiekstremnonasilnaalegorizacijaobiteljsketragedije?ČinisedajeodgovornatomogućepronaćiuokviruLacanoveteorijeotvorbiidentitetasubjekta.ObjašnjavajućiustrojLacanovagrafaželje,Žižekističedajesubjekt»uvijekpričvršćen,pri-vezanuzoznačiteljakojigazastupazadrugogitimprivezivanjemnatovarenmujesimboličkimandat,danomujemjestouintersubjektivnojmrežisimbo-ličkihodnosa«.77Pritomje

»…tajmandatukonačniciuvijekproizvoljan;budućidajeposvojojprirodiperformativan,nemožebitiobjašnjenreferencijomna‘prirodna’svojstvaisposobnostisubjekta.Dakle,obre-menjentimmandatom,subjektjeodmahsuočensodređenim‘Chevuoi?’,spitanjemDrugog.Drugimuseobraćakaodasubjektsamposjedujeodgovornapitanjezaštomujedodijeljentajmandat,alinapitanje,naravno,nemaodgovora.Subjektneznazaštozaposjeda tomjestousimboličkojmreži.«78

Svojim alegorijskim ustrojem filmAntikrist upravo nastoji upozoriti na tutrusnu poziciju subjekta.Taj je, naime, uvijek već upleten u tkanje socio-simboličkemrežeintersubjektivnihodnosaunutarkojenailazinazgotovljenestativepoputarhetipskogmuškog iženskog.Čitavpaknesporazumnastajekadanekiodtihstativapreuzimakaovlastitisocio-simboličkimandat,mniju-ćidaupravonatompredloškumoramoćioblikovatiivlastitupozicijuunutarsocio-simboličkemreže,uslijedčegapreuzimanesamonenavlastitiidentitet,većicjelokupnu,odatleproizlazećusocio-simboličkumrežu,štoukonačnicionemogućujerealizacijutemeljneodliketemreže,naime,njezineperforma-tivnostikojusubjekt,dabibiosubjekt,morauvijekiznovapokrenuti.Stoga(ljudsko)biće,prvajepoantafilma,nesmijezatvaratiputvlastitomsamo-razvoju timeštonapitanjeDrugog‘Chevuoi?’,kojim(ga)sesmještavausocio-simboličkumrežu,odgovarare-projekcijom(arhetipskih)obrazaca.Ta re-projekcija u kulturno-povijesnom smislu seže vrlo duboko jer poči-vana reciklažikulturnihdobarakaoumnažanjaposveodređenihkulturno-povijesnih stativa u vidu neupitnih štaka o koje se čovjek oslanja u svom(povijesnom)hodu.Takvomse štakomčini, druga jepoanta filma,upravologocentrično-tehnificirajućausmjerenostdijelaeuropskogkulturnogkruga,čijistativpredstavljazatvaranječovjekova(z)bivanjausveobuhvatninaba-čajumaunutarkojeg se sapinjebilokakavoblikdrugotnosti.No,kada setajnabačajdovededosvojihgranica,štojeufilmualegorijskiprikazanouviduhisteričnogludilakojezahvaćanjukaoanalizandaizvrgnutogpsihoana-litičkom postupku, tada se razotkrivaju i dublji korijeni (z)bivanja ljudskeegzistencijekojine-sapetilogocentrirajućimučincimaumanaznačujuimo-gućnostdrukčijegoblikovanjačovjekovasocio-simboličkogmandata.Utomkontekstu elementni postav bića koji se očituje u nepostojanoj osjetilnostikaonjihovutemeljnomslojuodakleseuzdižuidrugi,svakojvrstiponaosobsvojstvenioblici‘nad-elementosti’,odkojihjetadajedanionajlogocentri-rajućeumstvenosti,predstavljaubitisve-poravnavajućeisve-izjednačujućenačelonečegtakvogkaoštojetotalitetživota/prirode,asobziromnakojebisečovjek−učemuležiitrećapoantafilma−trebaoprobuditiizsvoglogo-centrirajućegdrijemežaipostavitipitanjeoautentičnomnačinuopravdanjasvojeegzistencije.



Pritomsilanantiracionalističkiimpetusfilma,kakospravomuočavaSeeßlen,podrezujemogućnostbilokakvautemeljenja ljudskeegzistencije jer racio-nalnom uređenju svijeta u biti ni nema alternative:79 svijet bi, naime, bezracionalnogutemeljenjautonuoukaosdivljanjaočitovanjaelementnogpo-stavasvog(z)bivanja.No,silninapadnasuvremenouređenjesvijeta,kakojeonuprizorenufilmu,predstavljapozivnaprevrednovanjeonihtekovinaeuropskogkulturnogkrugakojesetemeljenalogocentrirajućemovladavanjusvijetomsonestranenjegovaelementnogpostava,aneinaradikalnonište-nje bilo kakvog racionalnog odnosa spram (z)bivanja ljudske egzistencije.Takavsezaključaknaročitonameće,uzmeliseuobziriširikulturno-povi-jesnikontekstukojiseradnjafilmaalegorijskimperformativimasmještava− u onaj sukoba apolinijskih i dionizijskih silnica kao ishodišnog postavaeuropskogkulturnogkruga.Sobziromnaustrojtogishodišnogpostavazasi-gurnopostojinesamomogućnostzaustavljanjarecikliranjaaktualnogstanjavećinjegovaprevladavanja.Stogasečinidaciljalegorijskihperformativaupletenihufilmležiprijesvegautomedaradikalnošćusvogprikazapoputoneuscenamasakaćenjatijelagledateljunanačinskandalonauputiapeldaseizmakneizpozicijelogocentriranogsubjektakakobisemogaosuočitistemeljnimizazovomsuvremeneljudskeegzistencije−potrebomnjenabio-etičkogutemeljenja.Tapotrebanadrastičannačinizbijanavidjelouzavršnojsceniubojstvažen-skoglika.Riječjeoalegorizacijiuništenjaonogživota/prirodekojisenijedaosapetipostupcimalogocentrirajućegdiscipliniranjakaojedinoispravnimsredstvomiscjeljenjaboli,žalovanja iočajanjanad traumomvlastiteegzi-stencijeistogajedinoispravnomparadigmomovladavanjaelementnimpo-stavombivanja.Upravosenatojpodlozipotrebedeziluzioniranja,odnosno,dekonstrukcije logocentrirajuće fiksacije života/prirode stvarstveni svijet ufilmuskicirakaoAntikristov,kaosvijetizvrnutihvrijednostikojimajepoplo-čenodosadašnječovjekovo(z)bivanjenaputuizbavljenjaiznjegoveuronje-nostiuelementnipostavbivanja.Natomputumeđutimsvakobićeposjedujeitrenutakukojemuuvijekiznovamoramoćibitiiodgovornozanačinsvog(z)bivanja.Tekkadapreuzmetuodgovornost,bićujemogućezauzetiistavnepukesolidarnosti,većštovišesve-simpatijekaosocio-simboličkogperfor-mativasvihbićanaspramivlastitaituđeg(z)bivanjaizkojegsetadamoždamožeporoditineštotakvokaoštojeibiofilično uređenje svijetasonestranekapitalizacijelogocentrično-tehnificirajućegnabačajasvijeta.ZaključakjetokojiproizlaziizposvemašnjeuronjenostiuTrierovuslikopisnualegorizacijustvarstvenogsvijeta,ubol,očajanjeižalovanjenadtakvimustrojemsvijetaukojemuzdvojnipozivdrugoga(»Kakoseusuđuješostavitime?«)80nenailazinaodgovarajućiodziv.

76


77

SlavojŽižek,Sublimni objekt ideologije,Ark-zin,Zagreb2002.,str.158.

78

Isto.

79

GeorgSeeßlen,»HeftigeBilder,falscheFähr-ten«,http://www.epd-film.de/themen_67443.php.Pristup:18.siječnja2010.

80




Literatura

Borcholte,Andreas,»Wennzweisichhäuten«,http://www.spiegel.de/kultur/kino/0,1518,625455,00.html.Pristup:15.siječnja2010.

Brückner, Jutta,»Welt-Erschaudern.DerkatholischeKonvertitLarsvonTrierund seinfundamental-christlicherAntichrist«, http://www.epd-film.de/33192_67443.php.Pristup:18.siječnja2010.

Derrida,Jacques,Drugi smjer,Institutdruštvenihznanosti»IvoPilar«,Zagreb1999.

Graves,Robert,Grčki mitovi,CID-NOVA,Zagreb2003.

Jelinek,Elfriede,»Undbistdunichtwillig,sobrauchichGewalt«,Cargo3(2009),str.10–15.

Koščević,Remza,»Razmatranjaotemiposebnevrstearheološkihmaterijala«,Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu21(2004),str.55–63.

Levinas,Emmanuel,Totalitet i beskonačno,VeselinMasleša,Sarajevo1976.

Martig,Charles,»‘Antichrist’.LarsvonTrieraufgnostischenAbwegen«,http://www.me-dienheft.ch/kritik/bibliothek/k09_MartigCharles_02.html.Pristup:22.siječnja2010.

Marx,Werner,Fenomenologija Edmunda Husserla,Breza,Zagreb2005.

Nietzsche,Friedrich,Rođenje tragedije,GZH,Zagreb1983.

Nirmalarajah,Asokan,»Antichrist.EinFilmvonLarsvonTrier«,http://www.mannbeisst-film.de/autor/Asokan-Nirmalarajah/23/1.html.Pristup:18.siječnja2010.

Schopenhauer,Arthur,Die Welt als Wille und Vorstellung, sv.II,Diogenes,Zürich1977.

Seeßlen,Georg,»HeftigeBilder,falscheFährten«,http://www.epd-film.de/themen_67443.php.Pristup:18.siječnja2010.

Steinberg,Thomas,»Antichrist«,http://kiez-ev.de/film/antichrist.Pristup:20.listopada2010.

Vilensky,Daniel,»Antichrist:ChroniclesofaPsychosisForetold«,Senses of Cinema53(2009), http://www.sensesofcinema.com/2009/feature-articles/antichrist-chronicles-of-a-psychosis-foretold/.Pristup:12.listopada2010.

Trier, Lars von,Antichrist, redatelj i scenarist: Lars vonTrier, glumci:WillemDafoe,CharlotteGainsbourgiStormAchecheSahlstrøm,Nordrhein-Westfalen,ZentropaEnter-taiments23ApSidr.,2009.

Žižek,Slavoj,Sublimni objekt ideologije,Arkzin,Zagreb2002.

Tihomir Engler

Lars von Triers Antichrist als Allegorik menschlicher Desurrektion

ZusammenfassungIm Beitrag werden im Rahmen der Deutung von allegorischen Performativen, die Lars von Trier in seinen Film Antichrist verwendet, die Grundlagen der zeitgenössischen menschlichen Existenz hinterfragt, nachdem ihr der Schleier abgenommen und somit das elementare Gestell des Lebens bzw. der Natur entblößt wurde. Dabei wird festgestellt, dass es bei der Verfilmung von Schopenhauers und Nietzsches Philosophemen vor allem darum geht, den Menschen aus der Höhle des logozentrischen Verhältnisses zum Leben bzw. zur Natur herauszulocken, um ihn so mit der Frage nach der bioethischen Begründung seiner Existenz zu konfrontieren.

SchlüsselwörterAllegorischer Performativ, Antichrist, das Dionysische, Leben, Levinas, Logozentriertheit, Natur, Technifizierung

pdf (752 kb)

Documents