pdf 5,6 mb

347
1 ABONYI, Istvan, vid. 5. knj. ABRAMOVIĆ, Ante, (Tetovo, Po- žega, 1889. - Zagreb, 16.XI.1967.), Sum. ing., visi Šumarski savjetnik Kraljevsko-banske uprave u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Požegi, a Šumarstvo je studirao na Bum. akademiji u Zagrebu u trajanju o- sam semestara. Apsolvirao je 1912.g. Kao Šumarski stručnjak služ- bovao je kod kotareva u Podrav- skoj Slatini, Vrbovskom i Samobo- ru, kod ravnateljstva Suma u Vin- kovcima, Zagrebu i Sušaku, kod Ministarstva Suma i ruda u Beo- gradu i kod banske vlasti u Zag- rebu. Najdulje je službovao u Vr- bovskom - od 1914. do 1929.g. Tra- govi rada u Vrbovskom Čuvaju mu trajnu uspomenu. On je tamo vo- dio intenzivno Šumsko gospodar- stvo, trasirao i izvodio ceste u Su- mama zem. zajednica Vrbovsko, Ravna Gora, Stari Laz i Moravice, izradio je gospodarske osnove za Sume zem. zajednice Ravna Gora i za Sume vlastelinstva Severin na Kupi. Osniva Šumske vrtove i izvo- di opsežne kulturne radove. Nasto- ji da se za pokrivanje kuca koristi crijep, a ne krovne daske, da se u Vrbovskom izgradi vodovod i op- ćinska zgrada, a u Ravnoj Gori vo- dovod i nova školska zgrada i da se provede elektrifikacija. U Vrbov- skom organizira kulturna društva pa im je predsjednik ili tajnik; os- niva Hrvatski sokol i njegov je vo- đa, dirigent je Hrvatskoga pjevač- kog društva i osniva Hrvatski dom. Takav se njegov rad nije svi- đao vlastodrScima, pa je premješ- ten na Sušak, a zatim 1938.g. od ko- tarskog nacelstva na Sušaku kotar- skom nacelstvu u Sombor. Kad je ustrojena NDH, pos- tavljen je na celo Odjela za Šumar- stvo kao odjelni predstojnik i je- dan od najbližih suradnika minis- tra Suma i ruda Ing. Ivice Frko- vica, a kad je osnovano Hrvatsko Šumarsko društvo, izabran je za njegovog predsjednika. BADOVI Agrarna reforma i nase sume. S.L. 1919., 105-109. Pitanje rasa sumskog drveća u Hrvat- skoj. S.L. 1943., Zagreb, 275-277. Povećanje proizvodnje drveta uzgojem stabala izvan sumskih površina. Ibid., 277- 280. VI. zasjedanje odbora međunarodne središnjice za sumarstvo. Ibidem, 1942., 275-288. VIII. sastanak odbora međunarodne središnjice za šumarstvo. Ibidem, 1943., 311-314. LITEBATUBA Uredništvo: Š.L. 1941., 211-212. Borosić, J.: 8IS, s. 4, 39, 87,133. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. Piskorić, O.: H B L 1., s. 5. Hrvatski šumarski životopisni leksikon

Upload: trinhnhi

Post on 05-Feb-2017

520 views

Category:

Documents


29 download

TRANSCRIPT

Page 1: PDF 5,6 MB

1

ABONYI, Istvan, vid. 5. knj.

ABRAMOVIĆ, Ante, (Tetovo, Po-žega, 1889. - Zagreb, 16.XI.1967.), Sum. ing., visi Šumarski savjetnik Kraljevsko-banske uprave u Zagrebu.

Gimnaziju je završio u Požegi, a Šumarstvo je s tudirao na Bum. akademij i u Zagrebu u t r a j a n j u o-sam semestara. Apsolvirao je 1912.g.

Kao Šumarski s t ručnjak služ-bovao je kod kotareva u Podrav-skoj Slatini, Vrbovskom i Samobo-ru, kod ravnate l js tva Suma u Vin-kovcima, Zagrebu i Sušaku, kod Ministarstva Suma i ruda u Beo-gradu i kod banske vlasti u Zag-rebu. Na jdu l j e je službovao u Vr-bovskom - od 1914. do 1929.g. Tra-govi rada u Vrbovskom Čuvaju mu t r a jnu uspomenu. On je tamo vo-dio intenzivno Šumsko gospodar-stvo, t ras i rao i izvodio ceste u Su-mama zem. zajednica Vrbovsko, Ravna Gora, S ta r i Laz i Moravice, izradio je gospodarske osnove za Sume zem. zajednice Ravna Gora i za Sume vlastelinstva Severin na Kupi . Osniva Šumske vrtove i izvo-di opsežne ku l tu rne radove. Nasto-ji da se za pokrivanje kuca korist i crijep, a ne krovne daske, da se u Vrbovskom izgradi vodovod i op-ćinska zgrada, a u Ravnoj Gori vo-dovod i nova školska zgrada i da se provede e lektr i f ikaci ja . U Vrbov-

skom organizira ku l tu rna druš tva pa im je predsjednik ili ta jnik; os-niva Hrva t sk i sokol i njegov je vo-đa, dirigent je Hrvatskoga pjevač-kog društva i osniva Hrvatski dom.

Takav se njegov rad nije svi-đao vlastodrScima, pa je premješ-ten na Sušak, a zatim 1938.g. od ko-tarskog nacelstva na Sušaku kotar-skom nacelstvu u Sombor.

Kad je ustrojena N D H , pos-tavl jen je na celo Odjela za Šumar-stvo kao odjelni predstojnik i je-dan od najbl iž ih suradnika minis-t r a Suma i ruda Ing. Ivice Frko-vica, a kad je osnovano Hrva t sko Šumarsko društvo, izabran je za njegovog predsjednika.

B A D O V I

Agrarna reforma i nase sume. S.L. 1919., 105-109.

Pitanje rasa sumskog drveća u Hrvat-skoj. S.L. 1943., Zagreb, 275-277.

Povećanje proizvodnje drveta uzgojem stabala izvan sumskih površina. Ibid., 277-280.

VI. zasjedanje odbora međunarodne središnjice za sumarstvo. Ib idem, 1942., 275-288.

VIII. sastanak odbora međunarodne središnjice za šumarstvo. Ib idem, 1943., 311-314.

L I T E B A T U B A

Uredništvo: Š.L. 1941., 211-212. Borosić, J.: 8IS, s. 4, 39, 87,133. Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja I. Piskorić, O.: H B L 1., s. 5.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 2: PDF 5,6 MB

2

ABRAMOVIĆ, Augustin, iz Lic-kog Osika, dipl. ing. Šumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu.

Apsolvirao je školske godine 1947.-48. Dip lomirao je l.IX.1948.g.

ABRAMOVIĆ, Darko, (Sisak, 25. VII.1962.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Vel imira . H r v a t . Po t j eče iz obi te l j i s lužbenika. Osnovnu i s redn ju školu pohađao je u Sisku gdje ju je i završio 1981.g.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Upisao ga je l.X.1981.g. Apsolvirao je 1989.g„ a d ip lomirao 27.IV.1990.g. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Struk-t u r n i odnosi u Sumama G.J. Po-savske Sume" iz znanstvenog pod-ruč ja uređivanje Suma.

ABRAMOVIĆ, Dražen, vid. 5. knj .

ABRAMOVIĆ, Emanuel, iz Loka-va., dipl. ing. Šumarstva.

Šumars tvo je s tudi rao na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1948.-49.

ABRAMOVIĆ, Marijan, (Crni Lug, Delnice, 20.11.1949.) dipl. ing. Sum.

Sin Vik tora , H r v a t . Godine 1969. završio je S r edn ju Šumarsku školu i upisao se na Š.F. u Zag-rebu. Dip lomirao je 12.VI.1978.g.

ABRAMOVIĆ, Nikola, vid. 5. knj .

ABRAMOVIĆ, Robert, (Ri jeka , 4. XII.1965.) dipl. ing. Šumarstva.

Sin Dragutina. Potječe iz služ-beničke obi tel j i . Otac mu je ekono-mist, a m a j k a dak t i l og ra fk in j a .

Nakon sto je završio s redn ju Šumarsku školu, 1.X.1984. upisao se na Š.F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1989.g„ a diplo-mirao 16.IV.1990. nakon sto je na-pisao i obranio diplomski rad iz

područ ja iskorišćivanja Suma pod naslovom "Primjena žicare K r u s M na iznošenju oblovine listaca".

A D A M E K , TOŠ, Branimira, vid. 5. knj .

A D 2 A R O V , Nikolaj, iz Kar lova (Bug.), dipl. ing. Šumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u osam semestara.

Apsolvirao je skol. god. 1922.-23., a d ip lomirao 24.VII.1922.g.

AD2IC, Miladin, iz Lisine, dipl. ing. Šumarstva.

S tud i r ao je Šumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1950.-51., a d ip lomirao 26. I I I . 1952.g.

AGIC, Oskar, (Varaždin , 12.XII. 1869. - Vinkovci, 26.IX.1951.), Šu-marsk i s t ručn jak .

Šumarske znanosti završio je 1891. u Visokoj školi za kul turu tla u Beču.

U službu je s tupio 1893.g kod Gospodarstvenog u reda Brodske imovne općine u Vinkovcima, gdje je radio u Taksacijskom odsjeku do 1897.g. Za t im je do 1918. bio upra-v i t e l j Šumar i j e iste imovne općine u Podv in ju . Za to je v r i j eme obav-ljao dužnost nas tavnika na Lugar-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 3: PDF 5,6 MB

3

skoj invalidskoj školi u Zagrebu. Dakle, zaslužan je za obrazovanje Šumarskih kadrova, posebno lugar-skog osoblja. Napisao je vise ud-žbenika za niže Šumarske škole.

Iz Podvinja premješten je natrag u Vinkovce u Taksacijski odsjek Brodske imovne općine. G. 1920. postavljen je za ravnate l ja Lugarske škole u Vinkovcima. Na tom je položaju bio do 1925.g. kad je radi slabog vida umirovljen.

Agic je cijeloga života bio akt ivan i inicijat ivan. Bavio se i problematikom imovnih općina i zalagao se za kupovanje novih Šumskih posjeda.

Cak i kad je otišao u mirovi-nu, pisao je i zalagao se da imovne općine sačuvaju autonomiju. Napi-sao je i veći b ro j s tručnih članaka.

Posl jednje godine života teš-ko je proživio: 12 godina ležao je uzet u krevetu, a 10 godina posve slijep, ali on se nije predavao. Ne-prestano je uz pomoć žene i djece prat io sto se pise o Šumarskoj stru-ci, a kad su ga Šumari posjetili, zaboravio bi na svoje teško s tanje i živo raspravljao o Šumarskoj struci.

Bio je suradnik Šumarskog lista i elan H Š D .

Umro je u 82. godini života.

B A D O V I

Svrha gospodarenja u sumah Brodske imovne obćine osobitim obzirom na pod-mirenje pravoužitnika na ogrjevu. S.L. 1905, Zagreb, s. 475-491.

Daždevnjak je otrovan. L B V 4, 1908., s. 48.

Bilinstvo za sumarsko pomoćno osob-lje. Vinkovci 1925., s. 1-94.

Priručna knjižica o uzgoju suma. Vin-kovci 1925.,

Iskorisćivanje hrastika Brodske imov-ne općine. Vinkovci 1925.

Kratak pregled uređenja suma. Vin-kovci, 1925.

Pravouživacko pravo krajišnika, Vin-kovci 1925., s. 1-56.

Autonomija ili podržavljenje imovnih općina. S.L. Zagreb, 1926., s. 229-235.

60 godina Brodske imovne općine, (s Tepesem, D.). Vinkovci, 1934.

Stanje Brodske imovne općine. S.L. 1937., s. 225-239.

L I T E B A T U B A

Turkalj, Z.: Pab i rc i iz lovstva. L B V 33,1924., s. 53-58.

Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja I. Smilaj, I.: Ing. Oskar Agic. S.L. 1952.,

134-135. Šumarska enciklopedija, I. JLZ. , Zag-

reb, 1980., 12. Frković, A.: Bib l iograf i ja L BV , 254. Piskorić, O.: H B L 1, s. 33.

AGIć, Prokop, vid. 5. knj.

AHMETI, Ramiz (Presevo, Kos-met, 5.IV.1969.) dipl. ing. Sum.

Sin Memedali ja i Ismete. Po nacionalnosti Albanac. Pot ječe iz obrtničke obitelji . Otac mu je sto-lar, a majka domaćica. Srednju, Pri-rodno-tehnicku Školu završio je u Presevu.

Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu 13.VII.1989. Apsolvirao je 1993.g„ a diplomirao 12.VII.1994.g. Diplomski rad napisao je iz pod-ručja ekonomika Šumarstva pod na-slovom "Analiza s t ruk tu re troško-va u karakteristickoj upravi Suma".

A J B E K , Dragut in (Vukovar, 11. 11.1928.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Josipa i Josipe r. Dufek . Hrva t , r imokatolik. Pot ječe iz o-br tnicke obitelj i . Osnovnu je Ško-lu završio u Vukovaru 1939., a gim-naziju također u Vukovaru 1947.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 4: PDF 5,6 MB

4

Stud i rao je Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 12.VI. 1954.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1955.g. u D I K "Đurđenovac". Rad-ni vi jek započeo je na iskorisci-van ju Suma, gdje se zadržao oko godinu i pol. Usl i jedi lo je mjesto up rav i t e l j a pogona parketa , a za-t im je napredovao za rukovodioca Bi roa za u n a p r e đ e n j e proizvodnje pa Biroa za investicije. Uskoro pos-t a j e d i r ek to r Proizvodnog sektora, d i r ek to r Razvojno- tehnicke službe i d i r ek to r Nabavne službe.

U novoosnovano poduzeće "Sla-vonska Suma" prešao je 15.V.1970.g. gdje je obavl jao f u n k c i j u savjet-nika za komerci ja lu , obav l ja juć i poslove komerci ja le s raznim nazi-vima u skladu s reorganizaci jom poduzeća.

Od 1. je t r a v n j a 1993.g. umi-rovljen. U toku radnog v i jeka pri-sustvovao je brojnim stručnim sku-povima, a 1963.g. bio je i na praks i u Tvornici lesonit-ploca u Mohacu u Mađarskoj .

Živi u Vinkovcima.

A K I K , Ružica, (ZavrS je , S lav . Brod, 28.VII.1961.) dipl. ing. Šu-mars tva .

Po narodnost i je S rpk in ja . Po t j eče iz službeničke obi tel j i .

Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu upisala je 1.X.1980. Dip lomira la je 31.III.1986.g. napisavSi i obranivši diplomski r ad iz područ ja uređi-vanje Suma pod naslovom "Vrtno pejzažno u ređ ivan je r ek reac ionog c e n t r a Migalovci" (Slav. Brod) .

A L A B O V S K I , Vsevoslav, Rus i ja . Šumars tvo je s tud i rao na Po-

l jopr ivredno-Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1925.-26., a d ip lomirao 20.VI.1930.g.

Bio je zaposlen kao pr is tav kod ravnate l j s tva Suma Imovne op-ćine ogulinske u Ogulinu, a 1941. preuzet je u d ržavnu službu N D H i unap r i j eđen u višeg pr i s tava s mjestom u Vlasenici (Bosna), ali je ubrzo premješ ten od Šumar i j e u Vlasenici u Š u m a r i j u u GareSnici.

B A D O V I

Doznaka stabala. Narodni šumar 7-8, 1951., 240-244.

A L A V U K O V I Ć , Željko (Novska, 10. V. 1964.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Mihaj la . Po narodnost i Srbin. Po t j eče iz radničke obi tel j i . Nakon završene s rednje Šumarske škole, l.X.1983.g. upisao je Šumar-stvo na Š.F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1988.g„ a diplo-mirao 31.VII.1989.g. Iz područ ja uređivanje Suma napisao je i ob-ranio diplomski rad pod naslo-vom: "Kretanje površina i d rvn ih masa zadn j ih 30 godina u Šuma-r i j i Novska".

A L E K S I ć , Ilija, (Lipovac, Vinkov-ci, 17.VII.1961.) dipl. ing. Šumarstva.

Sin Jos ipa i Vite . H r v a t s k e narodnosti . Pot ječe iz zemljorad-ničke obi tel j i .

Po završe tku s rednje Šumar-ske škole l.X.1980.g. upisao je Šu-mars tvo na Š.F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1986.g„ a diplo-mirao 12.111.1987. Napisao je i o-b ran io diplomski rad iz područ ja uređivanja Suma. Rad mu nosi nas-lov: "Lipa kao hor t iku l tu rn i ele-ment parkova Slavonije".

ALEKSIĆ, Nenad, (Zagreb, 11. VI.1965.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Slavka. H r v a t . Po t j eče iz obrtnicko-službenicke obitelji.

Nakon sto je završio elektro-tehn ičku s redn ju školu, l.X.1984.g. upisao je s t u d i j Šumarstva na Š.F. u Zagrebu.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 5: PDF 5,6 MB

5

Apsolvirao je 1989.g„ a dip-lomirao 28.XI.1990.g. Iz područ ja zaštite Suma napisao je i obranio diplomski rad "Zdravstveni pro-blemi park-Sume Maksimir ".

ALIĆ, Davorin (Zagreb, 12.111. 1938.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin V lad imi ra i Zorice r. Br iski . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz ob i te l j i s lužbenika i učitel j ice. Os-novnu je školu polazio i završio u KriSpolju 1948., a gimnazi ju u Del-nicama 1957.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1980.g. Zaposlen je kao rev i rn ik u Šu-mar i j i Delnice.

Živi u Delnicama.

A L I ć , Josip, iz Br in j a , dipl. ing. Šumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao u Zag-rebu na Po l jop r iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u .

Apsolvirao je 1934.-35. sk. god., a d ip lomirao 10.X.1935.

Službovao je u P r i j e d o r u u toku I I . svjetskog ra ta , a bio je i elan H Š D .

ALIJAGIĆ, Sadik, (Bihać, 15.VII. 1945.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Mehmeda koj i je po zani-m a n j u bio tesar, a m a j k a mu je bi la domaćica.

Gimnazi ju je završio u Biha-ću 1966.g„ a Š.F. je upisao l.X.1967.g. Dip lomirao je 6.V.1974.g.

ALTARAC, Isak, iz Sara jeva , dipl. ing. Šumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu.

Apsolvirao je školske godine 1925.-26., a d ip lomirao 25. s rpn ja 1929.

A L T H A L L E R , Franjo, (Pakrac , 1861.-Zagreb,1934.), k ra l j evsk i Šu-marsk i nadsavje tn ik .

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kri-ževcima. Apsolvirao je 1886.g.

Umro je 23.VIII.1934. u Zag-rebu u 74. godini života.

L I T E B A T U B A

S.L. 1935., s. 30.

ALTMAN, Jasenka, vid. Visentaner.

AMBRINAC, Josip, (Vinkovc i , 4. III.1890.), Šumarski inženjer , Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1914.g.

Bio je elan K l u b a h rva t sk ih Šumarskih akademičara .

Služi od 30.XII.1918. u Držav-noj Šumskoj up rav i u Hrva t sko j , a n a j d u l j e kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Sokolovac. Oko 1940. p remješ ten je u Di rekc i ju Suma u Zagreb, gdje os ta je do umi rov l j en j a 1950.g.

L I T E B A T U B A

S.L. 1921., s. 49; 1934., s. 363. Borosić, J:. 8IS, s. 4, 40, 92.

A M I D 2 I Ć , Cedomir (Slat ina, 12. VI.1958.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Milana i Gordane r. Grgo-sevic. Po t j eče iz s lužbenicko-rad-nicke obi te l j i . Osnovnu je Školu završio u D a r u v a r u 1973.g., a gim-nazi ju t akođer u D a r u v a r u 1977.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1985.g.

Zaposlen je na radnom mjes-tu rev i rn ika . Član je H Š D .

Živi u D a r u v a r u .

A M I D 2 I Ć , Mirjana, (Pula . 7.1. 1961.), dipl. ing. Šumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 6: PDF 5,6 MB

6

K ć e r k a Alde i Albine r. De-be l juh . H r v a t i c a . Otac jo j je po za-n iman ju vozač, a m a j k a službeni-ca. Osnovno i s rednje Školovanje završi la je u Rovin ju i to: osnovnu Školu 1975., a s redn ju 1979.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomira-la je 1986.g.

Zaposlena je kao rev i rn ik u Šumar i j i Da ruva r , U p r a v a Suma Bjelovar . Živi u D a r u v a r u .

ANCIĆ - TUNUKOVIĆ, Vesna, (Slav. Brod, 17.1.1965.), dipl. ing. Šumarstva.

Kće rka M a r k a i J a n j e r. Se-letkovic. Hrva t i ca , r imokato l ičke vjere. Po t j eče iz obi te l j i prosvjet-nih d je l a tn ika . Osnovnu je Školu završi la u Vrpo l ju 1979.g„ a sred-n ju u Cent ru "Zlatko Šnajder" u Slav. B rodu 1983.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplo-mira la je 1988.g.

Na radnom je mjes tu revir-nika u Š u m a r i j i S t r iz ivojna .

A N D E R L E , Vaclav, Lev, vid. 5. knj.

A N D E R K A , Julije, (D i t t e r sdor f , Moravska, 20.VI.1834. - Vinkovci, 18.111.1916.), k ra l j evsk i nadsumar-nik.

SvrSivSi visu rea lku u Fre-uden tha lu u Šleskoj, p redpraksu proveo je kod Šumarskog u reda kneza L iech tens te ina u P lumenau , a zat im je s tupio na Šumarsko uči-lište u Mahr , Ausse-u, koje je za-vršio 1854., s dobr im uspjehom.

Državn i ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva po-ložio je 1863.g. kod zemaljske vlade u Opavi.

Kao pr is tav Šumarskog ure-da kneza L ich tens te ina u Buscho-witzu bude god. 1857. unovačen, te 1859. imenovan poručnikom niže, a 1860. poručnikom vise pr is tojbe.

G. 1863. postao je c.k. Šuma-rom I I I . r az reda kod Romansko -banatske vojno-krajiske pukovnije.

God. 1868. premješten je Šum-sko - taksaci jskom odjelu Šeste va-raždinsko - k ra j i ške pukovni je , te mu je 1871. povjerena up rava tog odje l jena .

I s t e godine imenovan je nad-Sumarom.

1872. pozvan je kao elan u mjesno povjerenstvo za o tkup Šum-skih služnosti, pa je u k r a t k o m vremenu od dvi je godine i pet mje-seci t a j zada tak u Kr iževacko j i Va ražd insko j k r a j i š k o j pukovni j i i završio. U znak p r i znan ja za us-pješno obavl jen posao imenovan je Sumarnikom I I . r az reda i upravi-te l jem Šumarskog u reda u Ogulinu, a 1879. nadsumarn ikom glavnog za-povjedniš tva kod Zemal j ske kra-jiške up ravne oblast i u Zagrebu. S t im je mjestom bila skopčana i čast predstojnikovog zamjenika kod kra-jiške državne Šumarske uprave.

Nakon razvrgnuCa Vojne kra-j ine bude Ande rka 1881.g. iz no-voustrojenog Kr . drž. Šumskog rav-na te l j s tva u Zagrebu postavl jen na celo Šumarskog nadzornis tva Up-rave za bivSe vojne k r a j i n e kod vlade u Zagrebu, na kojem je mjes-tu uspješno djelovao Sest godina. Nastojao je da se od domaćih struc-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 7: PDF 5,6 MB

7

n j a k a obrazu je Šumsko - upravno cinovnistvo.

U to v r i j eme uspješno je nas-tojao da se gospodarstvo kod imov-nih općina postavi sto vise na s t rucno- tehn icke podloge i da se s t ručno osoblje sto vise emancip i ra od prevlas t i odbora i zastupstva.

Gospodin Ande rka svugdje je podizao ugled Šumarske s t ruke. Bio je strog i pravedan.

Godine 1887. p remješ ten je d ržavno j Šumarskoj upravi , uz is-todobno p r i znan je stečenih zaslu-ga, a 1889. s tupi u mirovinu.

H r v a t s k o - slavonsko Šumar-sko druš tvo izabralo ga je 26.X. 1884. drugim svojim dopredsjed-nikom.

L I T E B A T U B A

Osobne vijesti. S.L. 1916., 307-309. Oesterr. F. u. J. Ztg., b ro j 23., 1916.g.

A N D R A S E K , Mirko, (Jelisavac, Našice, 2.XI.1934.), dipl. ing. Šu-marstva, Šumarski s t rucn jak -p rak -t icar za organizaci ju i ekonomiku poduzeća i dugogodišnji generalni d i rek to r "Slavonske Sume".

Sin A n d r i j e i Roze, r. Kru -pa. Slovačke nacionalnosti , hrva t -skog državl jans tva . Racionalni je a te is ta (s kozmocentr ickim reli-gijskim osjećajem...). Po t j eče iz o-b i te l j i Šumskog radn ika . Osnovnu

je Školu polazio u rodnom mjes tu i završio je u Našicama 1949.g„ a S redn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1953.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Beogradu, OpCi smjer u t ra-j an ju od pet godina. Dip lomirao je 1960. Posl i jediplomski s t u d i j iz organizacije i ekonomike s tud i rao je od 1966. do 1968.g. na Š.F. u Zagrebu. Položio je sve ispite, ali n i je predao magis tarski rad pa ni-je stekao s tupanj magistra znanosti .

Kao Šumarski t ehn ičar za-poslio se u Š.G. "Papuk" Osijek (1953. - 1954.). i to n a j p r i j e u "Šu-maputu" gdje je bio pomoćnik re-f e r e n t a za g radn ju cesta (Ora-hovica, 1953.). Nakon toga (1954.) prelazi na mjes to r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Suma u Š u m a r i j i O-rahovica, odakle odlazi na s tudi j . Nakon d ip lomi ran ja zaposlen je u Š.G. "Krndija" Našice (1961.-1970.) i to n a j p r i j e kao r e f e r e n t za is-k o r i s c i v a n j e Suma (1961. - 1963.), gdje se bavi problemima indus-t r i ja l izac i je , humanizac i je i raci-onalizaci je sječe i izrade, privla-čenja, t r anspo r t a i s tovarista; no-vim radn im normama, novog pri-k r a j a n j a sor t imenata , i td. Za t im je bio zaposlen kao organizator-pla-ne r -ana l i t i ca r - r a spod je la dohotka i osobnih dohodaka (1963. - 1970.). Uvedena je nova organizaci ja pos-lovanja na pr inc ipu "standard cos-tinga" (u 85 obračunskih jedinica), sto je značajno stalno povećavalo ekonomsku ef ikasnost poslovanja Gospodarstva.

Bio je p reds jednik Komis i je za iz radu "Projekta o in tegraci j i Šumarstva istočne Slavonije" pa je osnovano Šumsko pr ivredno po-duzeće "Slavonska Suma" Vinkovci kojemu je M. Andrasek dvadeset godina generalni d i rek to r (1.1. 1970.-31.XII.1990.) do reorganiza-cije poduzeća putem Zakona o Su-mama R.H.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 8: PDF 5,6 MB

8

Od l.I.1991.g. zaposlen je kao savjetnik u Javnom poduzeću "Hr-vatske Sume" Zagreb, Uprava Suma Vinkovci. Na tom je mjestu ostao do 28.XII.1992.g. kad odlazi u pri-jevremenu mirovinu. U međuvre-menu bio je predsjednik Komisi je za pre tvorbu poduzeća, koju je imenovao glavni d i rektor J .P. "Hr-vatske Sume" Zagreb.

Ing. Andrasek neprestano se stručno usavršavao (postdiplom-ski studij , razni tečajevi, semi-nari, menadžerska škola, Šumarski i lovački sajmovi i izložbe). Služi se njemačkim, ruskim, slovačkim i ceskim jezikom. Sudjelovao je na brojnim kongresima, stručnim sku-povima i praksi u inozemstvu: 1. Temeljem međunarodne raz-mjene s tudenata preko I A E S T E bio je sedam mjeseci (VI. - X I I . 1959.) u Fors tamt Tet tnang u. Fors tamt Freudens tad t (BR Deut-schland) na s tudentskoj praksi. 2. Bio je sudionik, organizator i domaćin Šumarskih međunarod-nih kongresa i to na V I I I . svjet-skom Šumarskom kongresu (preko FAO), Jaka r t a , Indonezija, 1978. god.; na IX . svjetskom Šumarskom kongresu (preko FAO), Mexico, 1985. godine; na X V I I I . svjetskom I U F R O kongresu u Ljubl jani 1986. god., gdje je bio predsjednik Sa-veznog organizacijskog odbora za pr ipremu i održavanje toga kon-gresa (od 1982. do 1986. god.); su-djelovao je na X I X . svjetskom I U F R O kongresu u Montrealu, Ka-nada, 1990. 3. Bio je sudionik na brojnim međunarodnim simpozijima i to: 100 godina znanstvenog i organi-ziranog pr is tupa Šumarstvu jugo-istočne Slavonije (1874.-1974.god.), Slav Brod - Vinkovci, 1974. J A Z U - Centar za znanstveni rad Vin-kovci i Šumsko privredno podu-zeće "Slavonska Suma" Vinkovci (Š.G. "Hrast" Vinkovci i Š.G. Slav.

Brod), te posebno Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Kao tadašnj i generalni direktor "Slavonske Sume" Vinkov-ci, sudjelovao je i u organiziranju simpozija i sa dva autorska rada koji su objavljeni u knjizi. 4. Organizator je i sudionik me-đunarodnog summita minis tara i funkcionera Šumarstva zemalja u razvoju (tzv. G R U P A 77) na temu "Šumarstvo zemalja u razvoju". Do-maćin summita: S F R J , a organi-zator u ime domaćina Ins t i t u t za zemlje u razvoju, Zagreb, 1985. U pr ipremi summita ing. Andrasek predsjednik je Ed i to r ia l Board-a za publ ikaci ju namijenjenu i po-di je l jenu sudionicima summita: "Yugoslavia your par tner in Fo-restry, t imber and Wood indus-try", Zagreb, 4.-6.XII.1985.g. 5. Sudjelovao je u radu među-narodne komisije za koordinaciju međusobne suradnje u Šumarstvu, lovstvu i d rvnoj industr i j i : Sudan (1975.) i CSSR (1979.-1984.). 6. Cesto je posjećivao međuna-rodne sajmove i prat io izložbe i demonstraci je stalne moderniza-cije Šumarske opreme i to u Aus-t r i j i (Klagenfur t ) , u Njemačkoj (Munchen, Koln) u Švedskoj (Jo-enk'eping)...

Godinama je obavljao broj-ne funkc i je i bio je elan raznih upravnih, izvrsnih i s t ručnih rad-nih t i je la u pr ivrednim asocija-ci jama svih razina (regije, Repu-blike, Federacije) , raznih struč-nih glasila (listova i časopisa), HŠD, H.L.S. Za svoju veliku ak-tivnost i uspjehe u Šumarskoj teo-r i j i i praksi R. Hrva t ske D. An-drasek je primio velik b ro j prizna-nja raznih vrsta (zlatne plakete, zlatne značke, povelje), ali unutar-nje zadovoljstvo zbog uspješno oba-vljenog posla ili riješenog prob-lema za njega je značilo mnogo vise.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 9: PDF 5,6 MB

9

V A Ž N I J I B A D O V I

Projekt o integraciji šumarstva is-točne Slavonije. (Pe t S.G. - Vinkovci, Brod, Osijek, Našice, Slatina). Našice, 1969., s. 1-230.

Osnovne koncepcije integracije šu-marstva istočne Slavonije. (Be fe r a t na 85. redovnoj skupšt ini Saveza inženjera i tehničara sumarstva i drv. ind. Hrva t ske , 20. VI . 1969, Zagreb). Sum. list 9-10, 1969., s. 344-355.

Integracija sumarstva Slavonije - u-loga i zadaci komunista. B e f e r a t (uvodni) na savje tovanju komunista Slavonije i Baran je . Osijek, 1969., s. 1-20.

Aktualno pitanje razvitka S.P.P. "Sla-vonska suma". (Uvodni r e f e r a t na os-nivačkoj konferenci j i S K H i S S H za Slavonsku sumu", Osijek, 1970., s. 1-16.

Suma - ekonomsko i općekorisno dob-ro (stvoreno ne samo djelovanjem pr i rode nego i radom Čovjeka). Amandman (s obrazloženjem) na rezoluciju I I . kongresa samoupravl jača Jugoslavije, Sarajevo, 1971., s. 1-3.

Osnovne koncepcije i problemi raz-voja S.P.P. "Slavonska suma" Vinkovci 1971-1975. ( B e f e r a t na simpoziju o M. A. BeljkoviCu.). Centar za organizaciju znan-stveno-istraživackog rada J A Z U - Vin-kovci, Našice, 1971., s. 1-11.

Zašto je potrebno da se u ovom Času šumarije konstituiraju kao OOUB-i? (Stu-di ja o f o r m i r a n j u OOUB-a). List Slavon-ska suma", br. 36/1973., s. 4-5.

Jedino udruženi rad može dati prava rješenja. Ib id . br. 40/74., s. 1-2.

Upravljanje i samoupravljanje u šu-marstvu jugoistočne Slavonije, 1874.-1974., Zbornik o s to to j obljetnici sumarstva is-točne Slavonije, J A Z U . Centar za znan-stveni rad Vinkovci, knjiga I., Vinkovci, 1974., s. 411-463.

Od sume do supermarketa. Članak u l is tu "Slavonska suma", 1974., s. 3.

Optimalno ustavno konstituiranje ud-ruženog rada u šumarstvu. U knj iz i "Sim-pozij sto godina znanstvenog i organizi-ranog pr i s tupa sumars tvu jugoistočne Sla-vonije. Vinkovci, JAZU-Cen ta r , II. , Za-greb, 1975., s. 227-283.

Pripreme za provođenje Zakona o udruženom radu i izradi Zakona o šu-mama. S tudi ja u posebnom izdanju lista "Slavonska suma", br. 84, 11. I I I . 1977., s. 3-7 i 38-39.

Uvjeti i rezultati privređivanja u SOUB-u "Slavonska suma" Vinkovci. Sa-općenje na savje tovanju pr ivrednika Sla-vonije i Ba ran j e o uzrocima nejednake ef ikasnost i poslovanja, Osijek, 7.VII. 1978., P r iv reda , Pr iv . komora Osijek, 1978.

Ambicioznija politika razvoja i njeno financiranje. "Slav. sume" br. 112, 25.V. 1979., Vinkovci, s. 3.

Visok stupanj jedinstva stavova OUB -a sumarstva SUH o provođenju Zakona o sumama SBH. Ibid., s. 4.

Drustveno-ekonomski odnosi u sum-sko-industrijskom kompleksu Slavonije i Baranje. B e f e r a t na I I I . Znanstvenom saboru Slavonije i B a r a n j e u organizacij i Zajednice općina Osijek, Vukovar, 1980., s. 1-15.

Bacionalizacija samoupravne organi-zacije rada OUB-a i samoupravljanja u sumsko-privrednoj organizaciji tipa "Sla-vonska suma", (magistarski rad). Vinkovci, 1981. s. 1-225.

Izvoz i uvoz sumarstva Jugoslavije. (Šumarstvo u funkc i j i izvozne ekspanzije sumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije, uz a f i rmac i ju ekonomskih zakonitost i i sa-mouprav l jan ja u sumars tvu Jugoslavije). Pr i log proučavanju problema. (Be fe r a t na savje tovanju u Dubrovnika 1984. u orga-nizacij i Saveza inženjera i tehničara su-marstva i indus t r i j e za p re radu drveta Jugoslavi je i Opsteg udružen ja sumarstva i indus t r i j e za p re radu drveta, celuloze i papi ra Jugoslavije. U knj iz i "Izvoz - t r a jna or i jentac i ja drvne indus t r i j e Jugoslavije". Beograd, 1984., s. 183- 204.

Yugoslavia your Partner in Forestry, timber and Wood industry. I n s t i t u t e for developing Countries, Zagreb, 1985.

Pozdravni govor i poruke na otva-ranju XVIII. svjetskog IUFBO kongresa u Ljubljani 8.IX.1986. (Kao domaćin u ime Saveznog organizacijskog odbora, u ime r adn ih l judi sumsko - drvnog kompleksa Jugoslavije. Govor je objavl jen u Drvar-skom glasniku" u skraćenom tekstu, a u "Vinkovackim novostima", "Slavonskoj su-mi" i kongresnim mater i ja l ima u inte-gralnom tekstu, s. 1-7.

Pripreme za provođenje privredne reforme u sumarstvu SBH. Dobre i lose s t rane Zakona o sumama S B H . "Slavonska suma", Vinkovci, V. 1988.

Znanstveni i stručni radovi u su-marstvu Slavonije objavljeni u JAZU -Centru Vinkovci. (Naručeni r e f e r a t za X X . obl je tnicu Centra J A Z U u Vinkov-cima.) Vinkovci, 6. XII.1990., s. 1-5.

Od klasičnog poduzeća, preko samo-upravne organizacije udruženog rada do modernog, tržišno orijentiranog poduzeća u šumarstvu Hrvatske. Naručena s tudi ja za znanstveni simpozij o prof. dr. An tunu LevakoviCu, 1885.-1955., a u povodu obilje-žavanja X X . obl jetnice rada Centra za znanstveni rad J A Z U u Vinkovcima, 6. X I I . 1990., s. 1-18.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 10: PDF 5,6 MB

10

ANDRASlĆ, Dragutin, Drago, (Ve-lika Mučna, Koprivnica, 21.IX.1909. - Zagreb, 29.VI.1991.), dr. sc„ dipl. ing. Sum., sveučilišni profesor, Šu-marsk i savjetnik, s t ručn jak za lov-stvo.

Osnovnu Školu polazio je u Ve l iko j Mučnoj k r a j Koprivnice. Rea lnu gimnazi ju završio je u Ko-privnici .

S tud i r ao je Šumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu na kojem dip lomira 1933.g.

Svoj r adn i vi jek započeo je kao p r ip ravn ik 1934.g. u Š u m a r i j i S redn je u Bosni, a zat im nas tav l ja do 1937.g. kao zamjenik upravi te-lja. Na isto mjesto p remješ ten je u Š u m a r i j u u Bugojno (1938.). Od 1938.g. do 1940.g. obavl ja dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e u Bileci, a zat im do 1942.g. u Fojnic i .

U 1943. godini bio je zaposlen u rodno j Podravin i , u Šumar i j i So-kolovac, uda l j eno j samo koj i kilo-meta r od njegove rodne kuce.

Od 1943. do 1945.g. sudjelovao je u NOB-i , a od svršetka r a t a do 1946.g. bio je pročelnik za Šumar-stvo u Okružnom NOO Bjelovar .

U Minis ta r s tvu pol joprivre-de i Sumarstva u Zagrebu rad i od 1946. pa sve do 1959.g. kao načelnik Odje la za iskoriscivanje Suma. Pos-love samostalnog sav je tn ika za lov-

stvo pr i S e k r e t a r i j a t u za Šumar-stvo obavl jao je od 1959. do 1966.g.

Na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu zaposlio se kao visi pre-davač l.V.1966.g. Tada započinje njegov in tenzivni znanstveno - is-t raž ivačk i rad. Vec 1968.g. doktori-rao je na Šum. f a k u l t e t u u Zagre-bu, a 1970. izabran je u zvanje do-centa. Za izvanrednog profesora izabran je 1972.g„ a za redovnog 1977. P reds to jn ik je K a t e d r e za lovstvo.

U mirovinu je otišao 1979.g„ ali i da l je je predavao lovstvo na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu.

"Njegov bogati znanstveni rad vidl j iv je iz velikog opusa objav-l jen ih s t ručn ih i znans tvenih rado-va. Objavio je preko 30 znanstve-nih radova, 70 s t ručn ih radova, 14 udžbenickih knj iga i skript i , te preko 90 e labora ta iz lovne djela t -nosti i lovno-gospodarskih osnova. Pod njegovim d i r ek tn im s t ručnim vodstvom izgrađena je f a z a n e r i j a J a s t r e b a r s k o , Đ u r đ e v a č k i peski , Jelas, Orlovac, Pe t r i jevc i kod Mur-ske Sobote i Cunsko na Loš in ju .

Učesn ik je osam s v j e t s k i h kongresa. Obogatio je zb i rku vjež-baonice pr i K a t e d r i za lovstvo Šu-marskog f a k u l t e t a u Zagrebu mno-gim eksponat ima i t ehničk im po-magalima. Bio je režiser i sceno-graf t r i zvučna f i lma iz lovstva ko-ji se i danas kor is te u nastavi . Os-novna znanstvena i s t ručna preo-kupac i j a bi la mu je uzga jan je i obogaćivanje naših lovišta sitnom perna tom divljaci , u cemu postiže i z v a n r e d n e p r a k t i č n e r e z u l t a t e . Pored or iginalnih r j e šen ja poznat je u uspješnom t r a n s f e r u inozem-nih dostignuća u umje tnom uzgoju pe rna te divljaci...

Kao poznat i funkc ioner sin-d ika t a borio se za p rava svakoga čovjeka, a p r imje rom je pokazivao r adnu discipl inu i skromnost." (D. Raguž)

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 11: PDF 5,6 MB

11

Bio je ak t ivan u kinološkoj organizacij i , Lovačkom savezu H r -vatske, Lovačkom druš tvu i u dru-gim udrugama. To po tv rđu j e velik b ro j nagrada, odlikovanja i plaketa. P r im io je z la tnu p lake tu Strel jač-kog saveza Hrva tske , medal ju Stre-ljačkog saveza Jugoslavi je , meda-l ju I I . reda Lovske zveze Sloveni-je, odl ikovanje I . reda Lovačkoga saveza H r v a t s k e , značku i p lake tu Saveza lovačkih organizaci ja Srbi-je, z la tnu p lake tu Šumarskog lista, brončanu p lake tu Sveuc. u Zagre-bu i niz d rug ih znacaka, odliko-van ja i zahvalnica.

B A D O V I

Znača jn i j i znanstveni radovi

Značenje intenziteta nesenja za održa-vanje kapaciteta inkubatora u umjetnom uzgoju fazana. Obranjena disertaci ja . Sum. f aku l t e t . Zagreb 1968.

Kontinuitet nesenja i nesivost nesilica poljskih jarebica u umjetnom uzgoju inku-batorskim načinom kod uzgojnog centra "Orlovac"kod Karlovca. P r ihvaćena habili-cijska radnja . Sum. faku l t e t , Zagreb 1970.

Intervali der Eiablage bei Rebhuhn-ern nach Inkubaturzuht, Zeitschrift filr Jagdwissenschaft, Br.18/1972. H. 4. S. 224-227. Hamburg , 1972.

Struktura starosti i omjera spolova odstrijeljenih zečeva na području Lovač-kog društva Međimurje Čakovec. L B V 12, 1974.,Zagreb, s. 335-337. i 3,1975. s. 53-55.

Značenje starosti nesilica poljskih ja-rebica s maksimalnom nesivosti 45-67 jaja na ponovno sparivanje i nesivost u inkuba-torskom načinu uzgoja kod uzgojnog cen-tra "Kompas" Petrijevci. L B V 11, 1975., Za-greb, s. 286-287.

Značenje intenziteta nesenja za odre-đivanje kapaciteta inkubatora u umjet-nom uzgoju poljskih jarebica. L B V 11, 1976., Zagreb, s. 311.

Skr ip ta i udžbenici

Lovnotehnicki objekti, (udžbenik). Lo-vačka knjiga, Zagreb, 1949., s. 1-100.

Lovačko oružje, municija, oprema i balistika. Sum. faku l t e t , Zagreb 1969., s. 1-97.

Uzgajanje divljaci. Sum. faku l t e t , Za-greb 1970., s. 1-131.

Uređivanje lovišta. Sum. faku l t e t , Za-

greb 1973., s. 1-252. Lovna zootehnologija, (udžbenik). Za-

greb 1977.

Knj ige i pr i rucnic i iz lovne pr ivrede

Priručnik za opću izobrazbu pomoć-nog sumskotehnickog osoblja. Poljopriv-redni nakladni zavod, Zagreb 1954., s. 1-140.

Streljaštvo. Mala sportska bibl ioteka Saveza sportova Hrva t ske , Zagreb 1954., s. 1-129

Privredni značaj lovišta NBB. Poljo-pr ivredno-nakladni zavod, Zagreb 1957., s. 1-301.

Zaštita protiv šteta od divljaci. Po-l jopr ivredno nakladni zavod, Zagreb 1958., s. 1-78.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava, s. 386-387. *** S.E. I, J L Z , 1980., s. 36. Eaguž, D.: Prof dr. Dragut in AndrasiC

(1909-1991.). S.L. 3-5,1992., s. 235-237. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, Za-

greb 1993.

A N D R A S l Ć , Stjepan, (Vrbovo, Krap ina , 17.VIII.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate. H r v a t . Po t j eče iz službeničke obi te l j i . Gimnazi ju je završio u Va ražd inu 1961.g„ a Šu-mars tvo je upisao na Š.F. u Za-grebu 1.X.1961. Dip lomirao je 22.1. 1973.g.

ANDRICEVIĆ, Zlatko (Vinkov-ci, 15.IV.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 12: PDF 5,6 MB

12

Sin S t j epana i Ruže r. Ka-zaica. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz o-b r tn i cke obi tel j i . Osnovnu Školu završio je u Vinkovcima 1975.g., a Gimnazi ju "M.A. Reljkovic", isto u Vinkovcima, 1979.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1985.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Otok (1985.). Na redne godine zaposlen je na radnom mjes tu stručnog su-r adn ika za uzgoj i zaš t i tu Suma. U Š u m a r i j i Cerna zaposlio se na mjes tu rev i rn ika 1991.g„ a 1994.g. prešao je u U p r a v u Suma Vinkov-ci na mjesto komerci ja l i s te proda-je i nabave. Član je H Š D .

Živi u Cerni kod Vinkovaca.

ANDROIĆ, Milan, (Gračac, 17.XI. 1913. - Zagreb, 25.VI.1999.), dr. sc. dipl. ing. Sumarstva, redovni sveu-čilišni profesor iz kolegija Šumar-ska entomologija i zaš t i ta Suma.

Gimnazi ju je završio u Gos-piću i m a t u r i r a o 1932.g. Up i su j e se na P r a v n i f a k u l t e t , a n a r e d n e 1933.-34. školske godine na Poljo-pr ivredno-Sumarski f a k u l t e t Sve-uči l iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1939.g.

U vr i j eme s t u d i r a n j a r ad i kao umni nadničar u Di rekc i j i Su-

ma Sušak. I s t e godine služi vojni rok i polaže ispit za pričuvnog a r t i l j e r i j skoga po tporucnika u Po-žegi. Nakon toga r ad i kao nadničar u Đurđevačko j imovnoj općini (Bjelovar) , a koncem godine dobi-va mjes to u Di rekc i j i Suma u Mos-t a ru .

U ožu jku 1941.g. biva mobili-z i ran i odlazi na boj išnicu u Ku-manovo, gdje ga zatice kapi tu la-cija Jugoslavi je , pa se potom vraća u Mostar gdje os ta je do s rpn ja 1941.g„ kada biva premješ ten u Di-rekc i ju Suma u Gospiću za upra-v i te l ja Šumar i j e u Donjem Lapcu. Zbog izvanrednog s tan ja vraća se u Gospić i r ad i na r ekons t rukc i j i t r ase ceste Krasno - Št i rovaca.

P o t k r a j godine premješ ten je u Di rekc i ju Suma u Vinkovce, gdje r ad i u Odjelu za taksaci ju .

Po završe tku r a t a premješ-ten je u Delnice na dužnost upra-v i te l ja Niže Šumarske škole, a 1948.g. p remješ ten je u Minis tar-stvo Suma u Zagreb.

Naredne , 1949.g. i zabran je za as is tenta na Po l jopr iv redno - Šu-marskom f a k u l t e t u u Zavodu za entomologiju.

Školske godine 1952.-53. od-lazi na speci jal izaci ju u Francus-ku (Par iš ) . U Alesu je na k r a t k o m kursu patologije insekata. Po pov-r a t k u u Zagreb, 1954.g. dok to r i r a na temi "Borov prelac gnjezdar (Cnethocampapityocampa Schiff .) , biološko ekološka studija".

God. 1955. odlazi ponovo t r i mjeseca u F r a n c u s k u u Versai l le u I n s t i t u t Na t iona l de recherche Agronomique. Nakon obrane rad-nje "Contrubution a 1' e tude de Cnethocampa pi tyocampa Schiff." stiče diplomu i t i t u lu L' eleve dip-lome de 1' Ecole P r a t i q u e des hau-tes E tudes , Section des sciences naturel les .

U svibnju 1956.g. hab i l i t i r a r adn jom "Leukocitarna reakc i ja

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 13: PDF 5,6 MB

13

gusjenica kupusnog bijelca (Pie-rris brassicae) na insekt ic ide Sys-tox i H C H .

G. 1957. izabran je za docenta iz p redmeta Šumarska entomolo-gija, 1960., za izvanrednog i 1964. za redovnog sveučilišnog profesora .

Dosad mu je objavl jeno 95 s t ručn ih i znans tvenih radova iz područ ja entomologije i zaš t i te Su-ma. Uveo je suvremene poglede o kompleksnost i i uzročnoj poveza-nosti f a k t o r a koj i dovode do pa-tologije i po remetn je s t ab i l i t e ta Šumskih ekosustava. Radovi su mu objavl jen i u domaćim i s t ran im s t ručnim časopisima (Francuska , DR Njemačka , Španjolska, Rumu-nija) . Š u d j e l u j e u radn im grupama O L I B (Organisat ion I n t e r n a t i o n a l d r L u t t e biologique) u n u t a r F A O -a i I U F R O - a .

Sa r e f e r a t i m a sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovi-ma u zemlj i i inozemstvu (Ebers-walde-u, Bukureš tu , Oslu, Beču, Madr idu) . Koau to r je r epub l ičk ih i b ivših saveznih znanstvenih pro-jeka ta iz područ ja Sumarstva. Ko-ord ina to r je i nosi te l j vise zada-t aka iz područ ja "Čovjek i biosfe-ra" i "Zaštita Suma". Po t iče t imski rad u i s t raž ivan j ima i u k l j u č u j e mlade is t raživače i znanstvene dje-la tnike.

Dao je značajan prilog dijag-nost icko-prognoznoj službi zaš t i te Suma u H r v a t s k o j . Šudjelovao je u iz radi mnogih e labora ta i proje-ka t a iz područ ja Sumarstva.

Nastavni rad: Iz obilnog znanstvenog r ada

proizlazi i akt ivnost na područ ju sveučilišne nastave. P r o f . dr. sc. M. AndroiC predavao je Šumarsku en-tomologiju od 1958.g. Bio je vodi-t e l j posli jediplomskog specijalis-tičkog s tud i ja i posli jediplomskoga magistarskoga s tud i j a iz zaštite Suma. U p redavan j ima posebno in-

zis t i ra na ekološkoj komponent i . D a j e in ic i ja t ivu i organizira teča-jeve za s t ručn jake iz prakse, reali-z i ra juć i na t a j način proces perma-nentnog obrazovanja . Pod njego-vim rukovođenjem i uz njegovo sudje lovanje specijal iziralo je i magis t r i ra lo te doktor i ra lo oko 20 kand ida ta .

Popularizacija znanosti i suradnja s operativom:

P r o f . AndroiC održava s ta lni kon tak t sa s t ručn jac ima iz opera-t ive i drž i im p r e d a v a n j a iz pod-ruč ja zaštite Suma. U k o n t a k t i m a sa s t ručn jac ima iz prakse posebno ističe važnost i značenje Suma za zaš t i tu čovjekove okoline i u tom smislu p r imjene bioloških metoda u zašt i t i Suma. Naroči to ističe ulo-gu Suma na krSu i n j ihove zašti te. O značenju Suma za zaš t i tu Čovje-kove okoline održao je p redavan je u mnogim mjes t ima u H r v a t s k o j i izvan nje ( L j u b l j a n a , Sarajevo, Skopje, Varaždin , Kar lovac i drug-dje) .

Znanstveni skupovi i putovanja: Sudjelovao je na vise znan-

stvenih skupova i kongresa u zem-lj i i inozemstvu i to: - na svjetskom I U F R O kongresu u Mtinchenu 1960.; - na in te rnac iona lno j skupšt in i za biološku borbu - u organizaci j i O L I B , Pav ia 1960.; - na kogresu I U F R O u Beču 1961.; - delegat je Jug. komisi je za topole na zas jedanju Međunarodne komi-sije za topole, Bec 1961.; - na seminaru i s tudi jskom puto-van ju o kon i f e r ima la t inske Ame-r ike u Meksiku - u organizaci j i FAO, od 20.IX. do 28.X.1961.; - na Svjetskom Šumarskom kongre-su u Madr idu , 1964.; - na in ternacionalnom simpoziju I n s t i t u t a za Šumarske nauke u Eber swa ldu (DDR) , 1964., (s refe-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 14: PDF 5,6 MB

14

ratom); - na s tudi j sk im pu tovan j ima u I ta -l i j i (1957.), N jemačko j (1957.), Dan-skoj (1959.), Cehoslovackoj (1964.); - na konfe renc i j i za profes ionalnu o r i j en tac i ju u Tor inu (1967.); - na proslavi godišnjice Univerzi-t e t a u Liegu (Belgi ja) 1968.; - kao elan delegacije grada Zag-reba u Moskvi i L e n j i n g r a d u 1968.; - na znanstvenom skupu organizi-ranom po Comite sc ien t i f ique de lu t t e biologique ( L u t t e biologique en f o r ć t ) u P o n t a Mousson (Fran-cuska), 1969.; - Vor t rags tagung der Deutschen Gesel lschaf t f t i r angewandte Ento-mologie, F r e i b u r g ( S E N J ) , 1973.; - na svjetskom I U F R O kongresu u Oslu 1976. (s r e fe ra tom) ; - na znanstvenom skupu "Biološka borba prot iv Lymantria dispar L. u B u k u r e š t u 1977. (s r e fe ra tom) . - na mnogim znanstvenim skupo-vima u zemlj i (Opat i ja , P l i tv ička jezera, Poreč, Zadar , V r n j a c k a ba-nja, s r e f e r a t ima) .

Funkcije u znanstvenom i nastav-nom radu: - p reds to jn ik ZlŠ-a Š.F. u Zagrebu od 1968. do 1974.; - p reds to jn ik K a t e d r e za lovnu p r iv redu od 1960. do 1973.; - p reds to jn ik K a t e d r e za zaš t i tu suma od 1972. do 1984.; - dekan Šumarskog f a k u l t e t a 1961. -62. i 1963.-64. te 1974.-75. i 1975-76.; - p ro rek to r Sveučil iš ta u Zagrebu 1966.-1968.; - elan Sav je ta za naučni rad S R H 1959.; - elan Komis i je grupe za zaš t i tu Suma Sav je ta za naučni rad S R H ; - elan Republ ičkog savje ta za na-učni rad 1968.-1972.; - p reds jednik savje ta Refe ra lnog cent ra Sveučil iš ta 1968.-1970.; - P reds j edn ik Komis i je za izobraz-bu i usavršavan je naučnih kadro-

va Sav je ta za naučni rad S R H ; - elan saveznog Sav je ta za koordi-naci ju naučnih i s t raž ivanja ; - elan Jug. nacionalne komisi je za topole; - p reds jednik naučnog savje ta In-s t i t u t a za Šumarska i s t raž ivan ja Zagreb; - p reds jednik naučnog vijeća Za-jednice naucnois t raž ivackih insti-tuc i j a u Sumarstvu S R H ; - elan Faku l t e t skog savjeta, Sveu-čilišnog savjeta; - elan vise komis i ja Republ ičkog i Saveznog savje ta za naučni r ad i Saveznog s e k r e t a r i j a t a za poljo-p r iv redu i Šumarstvo, Savezne up-rave za zaš t i tu b i l j a itd.; - elan Sav je ta za zaš t i tu p r i rode Sabora S R H od 1972-1976.; - su radnik J A Z U od 1956. do 1962.; - po tpreds jedn ik jug. entomološ-kog d ruš tva 1969.

Funkcije u izdavačkoj i publicis-tičkoj djelatnosti: - u redn ik Bum. lista, glasila I T Š i D I H (1952.-62.); - u redn ik Šumarske b ib l iogra f i j e I I , Zagreb 1958. (u t r i s t rana je-zika); - u redn ik edici je "Prvo jugoslaven-sko sav je tovanje o zašt i t i Suma", Zagreb 1958.; - u redn ik (s Ne idha rd t , N.) edici je "Šumarska nas tava u H r v a t s k o j 1860-1960"; - elan Komis i je za š tampu S I T Jugoslavi je (1961.-1965.); - elan redakc i je znanstvenih i s tručnih publikacija: časopisa "Zaš-t i t a bilja", "Šum. list", Acta ento-mologica", Enc ik loped i ja Jugosla-vi je (1. kn j iga) i dr.

Funkcije u društvenim organizaci-jama: - p reds jednik Saveza inženjera i teh. Sum. i d rvne indus t r i j e H r v a t -ske (1960.-1966.); - p reds jednik Saveza inženjera i

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 15: PDF 5,6 MB

15

t ehn iča ra H r v a t s k e (1964.-1968.); - p reds jednik Republ ičkog vijeća Na rodne t ehn ike H r v a t s k e (1972.-1975.); - p reds jednik pokre ta "Nauka mla-dima"' (1970.); - predsjednik Saveza društava za si-r en je znanstvenih saznanja "Niko-la Tesla" Jugoslavi je (1977.-1979.); - elan konfe renc i j e Narodne teh-nike Jugoslavije; - elan vise komis i ja u d ruš tven im organizaci jama.

Odlikovanja, nagrade i priznanja: - p r i znan je Minis ta rs tva Sumar-stva 1948.g. za r ad na uzd izan ju kadrova; - p r i znan je P r e d s j e d n i k a Republi-ke za uspješnu s t ručnu akci ju suz-b i j a n j a š te tn ika 1950.; - počasni elan Saveza inženjera i t ehn iča ra Sumarstva i drv. ind. Jug., 1962. - zasluSni elan Saveza inženjera i t ehn iča ra Jugoslavije; - S rebrena i Z la tna p lake ta "Boris Kidric" Na rodne t ehn ike H r v a t -ske, 1965., 1967.; - r epubl ička nagrada Narodne t ehn ike H r v a t s k e (1976.); - povelja i z la tna p lake ta Saveza IT Sumarstva i d rvne ind. u po-vodu proslave s to t r idese te obljet-nice osnutka Hrvatsko-s lavonskog Šumarskog d ruš tva i s tote obljet-nice "Bum. lista "; - r epubl ička nagrada "Ruđer BoS-kovic" za znanstveni rad (1979.); - z la tna p lake ta "Nikola Tesla Jug. d ruš tva za s i renje naučnih sazna-n ja (1980.); - republ ička nagrada za tehničku k u l t u r u (1982.); - povelja i p lake ta "17 april" NT Jugoslavi je (1983.); - počasna diploma Bum. f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu (1985.); - P l a k e t a Sveučil iš ta u Zagrebu (1985.); - d iploma jug. d ruš tva za zaš t i tu

b i l j a (1985.); - p lake ta Sum. in s t i t u t a Jas t re -barsko (1986.); - d iploma Jug. entomološkog druš-tva u povodu 75. god. (1988.); - nagrada za životno djelo Narod-ne t ehn ike H r v a t s k e (1989.).

Po red nabro jen ih nagrada i p r i znan ja prof . dr. sc. M. AndroiC dobio je i veći b r o j pr iznanja , zah-valnica, diploma i dr. od druš-tven ih i gospodarskih organizaci ja i s indikata .

Za ovako plodan i nesebičan rad prof . AndroiCu dodi je l jena su t r i ordena, i to: Orden r a d a I I . re-da (1960.); Orden zasluge za narod sa s rebrenim zracima (1967.); Or-den r ada sa crvenom zastavom (1977.).

B A D O V I

Znanstveni i s t ručni radovi

Utvrđivanje uspjeha suzbijanja guba-ra aviometodom (Comment dćtćrminer le succes de la methode d ispara te lu t t e con-t re le Bombyx par avion'?). Sum. list 1950., 39-46.

Borov prelac - gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.^) i njegovo suzbijanje (Quelques donnćes sur Cnethocampa pityo-campa Schiff . et la lu t te contre lui). Go-dišnjak Biološkog ins t i tu ta . Sarajevo 1950.

Otpornost gubarevih gusjenica prema Parathionu i Pantakanu ( s tadi ja I - V ) (La resistence des chenilles du Bombyx di-spara te contre le pa ra th ion et contre le pan takan ( I - V stade). Sum. list 1951., s. 181-192. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 13,1951-52.

Pokusno suzbijanje borovog Cetnjaka aviometodom u NBH 1950 (Essais de trai-tement aerien contre les chenilles du Pro-cessionaire du P in en Croatie). Zaš t i ta bi-lja 1951.

Novi štetnik na borovima u Hrvat-skom primorju i Istri: Pityogenes trepanu-tus Noerdl. (Un nouvel ravageur du pin dans le L i t t o r a l Croate et dans 1' Is t re) . Sum. list 1951., 396-398.

Topolin gubar (Stilpnotia salicis L.^. Sum. list 1950., 481-484. P r ikaz u Fores t ry Abstracts (The satin moth /Leucoma sali-cis L./), Vol. 13,1951-52.

O pojavi nekih najvažnijih štetnika u sumama NS Hrvatske (Appearence of

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 16: PDF 5,6 MB

16

some more impor tan t insect pests in the fores t of the People s Bepubl ic of Croatia in 1950-1951). Zaš t i ta bi l ja 1952.

Koji štetnici prijete ove godine našim sumama. Sum. list 1952., s. 113-114.

Zaštita suma. Lugarski pr i ručnik, Zagreb 1953.

Borov Cetnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.^) - biološko - ekološka s tudi ja (La processionaire du Pin/Cnetho-campa pityocampa Schif f . / E t u d e biolo-gique et ecologique). Glasnik za sum. poku-se 13, 1959., 351-460. (Doktorska diserta-cija). P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 20, 1959. P r ikaz prof. ZivojinoviCa u Zašt i t i bil ja.

O nekim uzrocima gradacije štetnih insekata i važnost njihova poznavanja za zaštitu suma (Sur quelques fac teurs occasionnant les gradations des insectes nuisibles et 1' importance de conai t re ces fac teurs en protect ion des for&ts). Sum. list 1955., s. 22-27. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol. 18,1957.

Pokušaj suzbijanja borova Cetnjaka (Cnethocampa pityocampa Schliff.^) pato-genim bakterijama i virusima. Sum. list 1955., 38-39.

Smrdijikin Cetnjak (Thaumetopoea solitaria var. iranica Bang-Hass^, dosad nepoznati štetnik u našoj zemlji (Thau-matopoea solitaria var. iranica Bang -Hass, un ravageur inconnu jusqu' a present en Yougoslavie). Zaš t i ta bi l ja 29, 1955., Beograd, s. 63-66. P r ikaz u Fores t ry Ab-stract, Vol. 17,1956.

Contribution a 1' etude de Cnetho-campa pityocampa Schiff. Bevue de Pa-thologie vegetale et d entomologie agricole de France, 1956. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol. 19. 1958. (SkraCeni izvod rada sto ga je autor branio pred komisijom u Pa r i zu i stekao diplomu: Diplome de 1 Ecole p ra t ique des H a u t e s E tudes Pariš , 1954.

Novi aspekti biološke borbe protiv štetnih insekata (New aspects of the bi-ological control of noxicus insects). Sum. list 1955., s. 635-646.

Leukocitarna reakcija gusjenica ku-pusnog bijelca (Pieris brasicae L.^) na djelovanje insekticida Systox i HCH. Bilj-na proizvodnja, Zagreb 1956, (Hab i l i t a -cijska radnja.) .

Suzbijanje gubara aviometodama na području kotara Našice (La lu t t e contre le Bombyx d ispara te /Lyman t r i a dispar L./ par d aeriennes entrepr ise en 1956 dans les for&ts de 1 errondissement de Našice. Sum. list 1956., s. 313-325.

Izbor sastojina za suzbijanje gubara aviometodom. Bi l ten stručnog udružen ja sumsko-privred. organizacija, Zagreb 1957.

Mehanizacija zaštite suma. I zdan je šu-marske sekcije Poljop. sumarske komore hrvatske. P r i ručn ik za mehanizaci ju u su-marstvu. Zagreb 1958.

Neki podaci o sumarstvu i sumama AKMO. Sum. list 1958., s. 338.

Zaštita kultura na krsu. Šumarska enciklopedija I I .

Izbor sastojina za suzbijanje gubara aviometodom u odnosu na rentabilitet ovog suzbijanja (Auswahl der Bestande f i ir die Behandlung des Schwa. spinners durch Flugzeugbenebelung mit besonderer Biicksicht auf die Bentab i l i t f t t dieser Bekftmpfungsmethode) . Narodni šumar 1-3, Sarajevo 1958.

Neki problemi zaštite suma u Italiji i Njemačkoj. Sum. list 1958., s. 425-436.

Pojava bakterioze kod zlatokraja i njeno značenje za gustoću populacije 1957. (The occurrence of bacteriosis on Brown-tail moth / Nygmia phaeorrhoea Don. /. Sum. list 1959., s. 50-52. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 20, 1959. i u Buli. scientif de Conseil Academ. Yougosl. Tom 5, No 1. X.1959.

Rad na zaštiti suma. Bazvoj sumar-stva i drvne indus t r i j e Jugoslavi je od 1945 - 1956, Beograd 1959.

Zaštita i njeno ekonomsko značenje za privredu Jugoslavije (Fores t protection and its importance for the forest economy of Yugoslavia). I zdan je Saveza inž. i tehn. sumars tva i drv. industr i je , Beograd 1960.

Utvrđivanje najpogodnijih metoda za suzbijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrho-rea Don.) obzirom na razvojni stadij gus-jenica i vrijeme suzbijanja s oglednim tre-tiranjem aviometodom. E labora t za Savez-nu upravu za zaš t i tu bil ja, Beograd.

Ekonomske i biocenotske posljedice kasnog tretiranja sastojina protiv gubara (Economic and biocenotic ef fec ts of late t r ea tment stands against the Gipsy-moth (Lyman t r i a dispar L.). Sum. list. 1959., s. 437-447. P r ikazano u Fores t ry Abstracts , Vol. 22, 1961. i Buli. scientif . de Conseil Academ. Yougosl. Tom 5, No 2.VII 1960.

Argyresthia fundella - moljac jelinih iglica - uzročnik sušenja jele u Gorskom kotaru (Argyresthia funde l la F.B.-a moth of f i r needles - the causative agent of the dying back of F i r in Gorski Kotar ) . Sum. list 1960., s. 203-215. P r ikaz u Fores t ry Ab-stracts, Vol.22,1961.

Pokusno suzbijanje borova Cetnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.,) bak-terijama (Bacillus thuringiensis). The ex-per imenta l combating the P ine Procession Moth Thaumetopoea pi tyocampa Schif. wi th the application of bacter ia l pre-para t ion (Bacillus thuringiensis) . Sum. list 5-6, 1961. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 17: PDF 5,6 MB

17

24,1962. Uloga i značaj zaštite suma u prinosu

prirodnih suma. Izd. Centra za dokumen-taci ju Poljop. sumarske komore - Beograd 1960.

Primjena zrakoplovstva u sumarstvu. Zrakoplovni savez H r v a t s k e 1961.

Sume i šumarstvo Meksika. Sum. list 7-8,1961.

Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960, (s Ne idhard t , N.). Zagreb 1963.

"Uvod" u knjizi "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb 1963.

Sinergicni efekat asociranih insekti-cida DDT i HCH (Synergetc e f fec ts of associated insecticites D D T i H C H ) . Zaš-t i ta bi l ja 75, Beograd 1963., s. 517-525.

Faktori koji sprečavaju uspješno suz-bijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrhoea Don^ ( Factors impedinf successful control of Nygmia phaeorrhoea Don). Zaš t i ta bi-l ja 73, 1963., s. 273-285, Beograd. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 26,1965.

Društvena i politička aktivnost stude-nata Sumarstva Zagrebačkog sveučilišta 1919-1941. S tudent i i inženjer i sumarstva u Narodnooslob. borbi 1941-1945. Separa tn i otisak iz knjige: Šumarska nastava u H r -vatskoj 1860-1960., Zagreb 1963., s. 307-336.

Pokusi suzbijanja gubara (L. dispar L.) u prirodi domaćim preparatom - Baci-l lus t hu r ing i ens i s . Pos lovno u d r u ž e n j e sumsko - p r iv rednih organizacija, Zagreb 1965.

Problem suzbijanja štetnika u godini 1964., (sa SpaiC, I.). Vjesnik druš tva lugara S B H L/3,1964.

Djelovanje insekticida Pantakana i Lindana na Bacillus thuringiensis, (sa Sa-ric, A.). I zdan je Poslovnog udružen ja sum-sko - p r iv redn ih organizacija Hrva t ske , Zagreb 1965.

Aviokemijska metoda zaštite suma. (Knj iga) . I zdan je Posl. udruženja sum.-pr ivrednih organizacija i Jug. poljopr. sum. centra Beograd, Zagreb 1965.

Die Moglichkeit der Bekšpfung der Kiefernprocessionspiners durch biologis-che und kombinierte Methoden. Tagung-ber ichte Nr.75, Berl in 1965. P r ikaz u Fors t l iche Umschau, Vol. 11, 1968. i Fo-res t ry Abstracts , Vol. 29,1968., No 4.

Mogućnost suzbijanja borova Cetnjaka biološkim i kombiniranim metodama. (Po-ssibilites controlling pine processionary moth by means of biological and combined methods). Sum. list 1-2, 1965., s. 39-48. Pr i -kaz u Forestry Abstracts, Vol. 22,1966., No 1.

Iskustva i problemi u primjeni zaštit-nih sredstava. IT novine 151, od 27.1.1966., Beograd 1966.

Los mas importantes problemas de en-tomologia forestal en Yugoslavia. Publica-do en el "Buletin del Servicio de Plagas

Forestales", Ano I X , Numero 17,1966, Mad-rid, p. 43-53. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 29,1968.

Primjena novog soja Bacillus thurin-giensis Berliner u borbi protiv gubara (Lymantria dispar L.^. Applicat ion of s t ra in of B. thuringiensis Berl iner in the control of gyosy moth (L. dispar L.). Zaš-t i ta bi l ja 96-97, 1967., Beograd, s. 343-348. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 30, 1969., No 3.

Izbor metoda i određivanje optimal-nog vremena suzbijanja borova Cetnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. (Cho-ix de methode et dć terminat ion du temps opt imal pour la lu t t e contre la Processi-onaire du P in (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) . Poslovno udružen je sumsko-pri-vrednih organizacija, Zagreb 1968., s. 1-38.

Problemi sušenja jele u Gorskom ko-taru, Lici i Sloveniji, (s Klepac, D.). (Prob-lem of the dying of Abies alba in Gorski kotar , L ika and Slovenia). Sum. list 1-2, 1969. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol. 31, 1970. No 3.

Densite critique des populations et sa dštermination ches la Processionnaire du Pin (Thaumetopoea pityocampa S c h i f f J . Publif; en espagnol dans le Bolet in del Servicio de Plagas Forestales", An X I I , Numero 23, 1969., Madrid . P r ikaz u Fo-res t ry Abstracts , Vol. 32,1971., No 1.

Važnost i poznavanje gustoće popula-cije i njeno određivanje kod borova Cetnja-ka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. ( Impor tance of being fami l i a r with po-pulat ion density and ist de terminat ion in P ine processionary moth (Thaumetopoea pi tyopampa Schiff.). Sum. list 9-10, 1969., s. 320-322.

Osnovi zooekologije s osobitim osvr-tom na entomofaunu. (Knj iga) . Poslovno udružen je sumsko - p r iv rednih organiza-cija, Zagreb 1970.

U projektu Uređenje park-sume Mar-jan obradio je komponentu zaštite suma. ZIS, Sum. faku l t e t , Zagreb 1970.

Imperativi reforme Sveučilišta. Izda-nje Saveza s tudenata , Zagreb, 1971.

Zaštita suma na krsu. (Fores t protec-tion on Kars t ) . Simpozij o zašt i t i pr i rode na našem krsu. J A Z U , Zagreb, 1971.

Zaštita prirode u Lici. Edici ja : L ika u proslosti i sadasnjosti . Zbornik 5 His t . a rhiva u Karlovcu, Karlovac 1973.

Protection of Eucaliptus plantations (rad u t imu za Gefara projekt) . 1973., s. 32-46.

Moderne smjernice u zaštiti suma. Gozdarski vestnik 32,1974., s. 54-63.

Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih suma. J A Z U , Zagreb 1974.

Epidemijsko ugibanje i sušenje hrasta

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 18: PDF 5,6 MB

18

lužnjaka (Quercus robur L.^. Timski rad, koordinator projekta , koautor u sadrža ju pod br. 1 i 3. Zavod za is t raž ivanja u sumarstvu. Sum. faku l t e t , Zagreb 1974.

Suzbijanje biološkim metodama, (s O-palicki, K.). U ediciji Epidemijsko ugiba-nje i sušenje hras ta lužnjaka (Quercus robur L.). I zdan je Z lS-a , Sum. f a k u l t e t Zagreb, 1974.

Prethodni rezultati timskog istraživa-nja uzroka sušenja hrasta u slavonskim sumama, ( r e f e ra t na simpoziju u Vinkov-cima). J A Z U , Zagreb 1975.

Istraživanje uzroka i posljedica suše-nja prirodnih jelovih suma u Hrvatskoj (Timski rad, koordinator projekta , koau-tor u sadrža ju pod br. 1 i 18). Kadovi 23, Sum. ins t i tu t J a s t r eba r sko 1975.

Morfološko - ekološka istraživanja moljca jelinih iglica (Arg j r e s th i a funde l la F.B.), (s Opalicki, K.). I s t r až ivan je uzroka i posljedica sušenja p r i rodn ih jelinih suma u S B H . Badovi 23, Sum. ins t i tu t Jas-t rebarsko 1975.

Zaštita suma. Fores t protection. Pog-lavlje u knj iz i "Povijest sumarstva H r v a t -ske". Edic i ja S I T S i Dl Hrva t ske , Zagreb, 1976.

Šumarstvo, drvna industrija Hrvatske u proslosti, sadasnjosti i budućnosti, (s Cop, B. i Potocic, Z.). Sum. list 7-9,1976.

Ekološki osnovi sušenja sumskih sas-tojina. Seminar iz zašt i te suma. K a t e d r a za zaš t i tu suma Sum. f a k u l t e t a Zagreb, 14.-18. 11.1977.

Značenje defolijacije u procesu suše-nja sumskih sastojina. Ib id .

Borov Cetnjak gnjezdar (Thaumetopo-ea pityocampa Schiff.^. Sum. ins t i tu t Jas-t rebarsko, Prognozno-dijagnost icka služba 1977.

Kratka uputstva za suzbijanje borova Cetnjaka Thaumetopoea pityocamoa, (s Ha rap in , M.). Sum. ins t i tu t Jas t rebarsko 1978.

E f f e t s economique et ecologique de la defoliation cause par le Bombyx disparate (Porhetria dispar IJ.) dans les ecosystemes forestiers. Zaš t i ta bi l ja (poseban otisak), Vol. X X I X , br. 143-144, Beograd 1978.

Population dynamic der Nadeltanne-motte (Argyresthia fundella F . B J und ihre Bedeutung filr Tannenwalder Cro-atiens. B e f e r a t na Svjetskom sum. Kon-gresu u Oslu, VI. 1976. P r ikaz u Fores t ry Abstracts , Vol 39,1978. No 8.

Krs u proslosti, sadasnjosti i buduć-nosti. B e f e r a t na Savje tovanju o značenju suma za zašt i tu covjelove okoline jadran-skog područja . Sum. list, s. 3-4, Zagreb 1977.

Šumarstvo jučer, danas, sutra. B e f e r a t na svečanoj proslavi Saveza inženjera Sum. druš tva i drv. indus t r i j e u povodu

130 godina osnivanja društva, 100 god. Sum. lista i 35 god. oslobođenja, Zagreb 1977.

E f f e t s economiques et ecologiques de la dšfoliation causšc par le Bombyx dis-paratše (Sorthetria dispar IJ.) dans les ecosystemes forestiers. B e f e r a t održan u Bukureš tu na internac. znanstvenom sku-pu "Biološka borba prot iv L. dispar L.). Posebni otisak iz Časopisa "Zaštita bilja". Vol. X X I X . 143-144, Beograd 1978.

Bioekoloska karakteristika defolija-tora bora (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. B e f e r a t na savje tovanju u Zadru. Sum. list 8-10,1978.

Entomološki faktor u lancu uzroka koji dovode do poremetnje ekološke rav-noteže u sumskim ekosistemima. Sum. list 10-12,1978.

Značenje suma u zaštiti Čovjekove okoline. P r e d a v a n j e održano u Ekološkom druš tvu H r v a t s k e Zagreb u Savezu inže-n je ra i tehničara sum. i drv. indus t r i j e H r -vatske u Zagrebu, u organizaciji Druš tva inž. i tehn. sumarstva i drv. ind. u Varaž-dinu, Vinkovcima i Sarajevu.

Značenje genetike za zaštitu suma. P r e d a v a n j e na seminaru genetike i ople-menj ivanja sumskog drveCa u K a t e d r i za sumarsku genetiku i dendrologiju Sum. f a k u l t e t a Zagreb, održanom od 7.-11.II. 1977.

Ekološka procjena posljedica upotre-be pesticida i umjetnih gnojiva na kopnene i vodene ekosisteme. B e f e r a t održan na simpoziju u Pl i tv icama 1974. kao koordi-nator pro jek ta 9 u okviru makropro jek ta "Čovjek i biosfera".

Aktualna problematika zaštite suma u nas. Sum. list 11-12,1980.

Značenje zaštite suma u suvremenom sumarstvu. B e f e r a t na Drugom kongresu zašt i te bi l ja Jugoslavije. Zbornik radova, Bgd. 1983.

Značenje entomološkog faktora za stabilnost sumskih ekosistema. B e f e r a t održan na Skupšt in i Jug. entomološkog društva u Zadru 1983.

Neki najvažniji štetnici simsira (Bu-xus sempervirens 1j.), (S Harapin, M.). Sum. list 5-6,1984.

Problematika sušenja dominantnih vrsta slavonskih nizinskih suma. Glasnik za sum. pokuse. Posebno izdanje br. 1, Za-greb 1984.

Sušenje hrasta. S tudi ja , 1. dio (neob-javljeno). Zagreb, 1984.

Sušenje hrasta. Specijalni dio (neob-javljeno). Zagreb, 1984.

Uzroci propadanja suma u nas i u Ev-ropi. Jug. savje tovanje o p r imjen i pesti-cida. Zbornik radova, sv. 8, Opat i ja 1986.

Silvikultura i zaštita suma. Yugosla-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 19: PDF 5,6 MB

19

via, your pa r tne rs in Forestry , Timber and wood industry, (s BeniC, B. i Sabadi, B.). Edic i ja I n s t i t u t a zemalja u razvoju, Zag-reb 1986.

Razvoj i sadašnje stanje zaštite suma. Sum. list 7-8,1986.

Sušenje suma. Sum. enciklopedija 3, J L Z , Zagreb 1987., s. 313-317.

Dijagnoza i prognoza i njihovo znače-nje za zaštitu suma, (s Ha rap in , M.). Bado-vi, Vol. 26. br. 1, Sum. ins t i tu t Jas t rebar -sko, Zagreb 1991., s. 26-41.

Veći broj pojmova u Sum. enciklope-diji 1. i 2. svezak. Leksikografski zavod, Zagreb 1959. i 1963.

P r ikaz i

Potkornjak i njegovo suzbijanje. S.L., 1951., s. 93-94.

Kramer Gustav: Der grosse Tannen-borkeik&fer etc. S.L., 1951., s. 242.

Nov način borbe protiv smrcinog pisa-ra. (E ine neue Bekf tmpfungsmethode ge-gen Ips t j pographus , Ber t i l Lekander , Stockholm, Trans. I X t h int. Congr. Ent., August 1951., Amsterdam), S.L., 1951., s. 347.

Forest Biology (2/1952., Canada). S.L., 1952., s. 192-193.

Nove vjerojatne mogućnosti za borbu protiv raka kestenove kore (Monti e bo-schi, 4/1952.). S.L. 1952., s. 190-191.

Uzgoj i iskorisćivanje primorskog bo-ra u Landu, Ing. J. Guinaudeau, (pri je-vod), S.L., 1953., s. 515-516.

Gusjenice Cetnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih, (Les chenilles pro-cessionnaires et les conditions de la lu t t e chimique, P. Grisson et E. Bil iott i) , (pri-jevod). S.L., 1954., s. 209-232.

Schimitschek prof. Dr. Erwin: Die Bestimmung von Insektensch&den im Wal-de nach Schadensbild und Schšdling, S.L., 1955., s. 211.

Revue forestiere francaise (1/1955.). S.L., 1955., s. 274-276.

Risa von Litschauer: Vocabukarium polyglottum silvarum, (Waldbiologisches FachwOrterbuch auf der wissenschaftlic-hen Nomenkla tur ) . S.L., 1955., s. 211-212.

F. Schwerdfeger: Problemi sumarske entomologije u Jugoslaviji. S.L., 1956., s. 142.

Ing. Nikola Eić: Tabele drvnih masa, temeljnica i druge. S.L., 1957., s. 122-123.

Živojinović, S. i C'vijović, M.: Mala topolina strizibuba (Saperda populnea L^.

S.L., 1957., s. 237. Banti dr., G.: Posumljavanje na denov-

skim Apeninima, (Bimboschiment i sull Apennino Genovese), (pri jevod). S.L., 1958., s. 147-157.

Dr. S. Živojinović: Zaštita suma. S.L., 1958., s. 362.

Potočić dr. Zvonimir: Zakon vrijed-nosti u sumarstvu. S.L, 1960., s. 188-189.

Prof. dr. Željko KovaCević, veliko ime entomološke znanosti Hrvatske i Jugosla-vije, (sa Z. Vajda) . S.L. 11-12, 1975., s. 505-510.

Vajda, Z.: Nauka o zaštiti suma. S.L. 10-11,1974., s. 441.

Živojinović, S.: Opširni prikaz diser-tacije "Borov prelac gnjezdar biolosko-eko-loska studija". Zaš t i ta bi l ja .

Piskorić, O.: Prikaz knjige "Osnovi zooekologije s osobitim osvrtom na ento-mofaunu". S.L. 5-6,1980., s. 257.

Kauders, A.: Prikaz nekih članaka u Bulletin scientifique, Conseil Acad. B.P.F. Jugoslavije.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 1, 7,133,136. *** Sum. nastava, s. 359, 382, 387-391. *** S.E. I, J L Z , Zagreb, 1980., s. 36. Piskorić, O.: H B L knj . 1, 1983., s. 151-

152. *** In memoriam. SL 7-8, 1999., s.

405-407-

ANIC, Bruno, iz Sarajeva, dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu Sveučilišta u Zagrebu.

Apsolvirao je školske godine 1956.-57., a diplomirao 23. veljače 1955.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 20: PDF 5,6 MB

30

ANIC, Igor (Knin, 3.XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Gordane r. Vuka-din. H r v a t , katol ik . Osnovnu Školu završio je 1982.g„ a s redn ju peda-gošku 1986. u Kninu .

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 18.III.1992.g. Tema diplom-skoga r ada bi la je "Pomlađivanje grabovih sastoj ina kao mje ra pro-mjene sastojinskog i uzgojnog obli-ka" iz područ ja uzgajanje Suma.

Posl i jediplomski s t u d i j (silvi-kultura) s tud i ra na Š.F. u Zagrebu od 1993.g.

Nakon d ip lomi ran ja počeo je r a d i t i na mjes tu as is tenta iz kole-gija uzgajanje Suma I i uzgajanje Suma I I , gdje se i sada nalazi.

Sudjelovao je na Kongresu bi-ologa u P u l i 1994.g. i nekoliko s t ručn ih skupova i s impozija Su-mars tva u H r v a t s k o j . Sudjelovao je i u r a d u X X . I U F R O kongresa u Tampereu (Finska) , 1995.g.

Član je HŠD. , Hrva t skog eko-loškog d ruš tva i Is tocnoalpsko -dinarskog d ruš tva za p roučavan je vegetaci je i H rva t skog d ruš tva za p roučavan je t la.

Živi u Zagrebu.

ANIC, Milan, (P l i tv ičk i Lesko-vac, 8.X.1906.-Zagreb, 20.YI.1968.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc„ akade-mik, dekan P Š F 1951-1952., istak-nu t i Šumarski znanstvenik. Bio je redovni profesor uzgajanja Suma i Šumarske fitocenologije i pred-s tojnik Zavoda za uzga jan je Suma.

Gimnazi ju je polazio u Se-n ju i Sušaku.

Šumars tvo je s tud i rao na P Š F u Zagrebu. Apsolvirao je sk. god. 1928.-1929., a d ip lomirao 25. VI.1929. Od 1929.g. asis tent je u Zavodu za uzga jan je Suma i Sum. vježbenik Faku l t e t skog dobra . Državn i s t ručni ispit za Šumarsku službu položio je 1931.g„ asisten-tski 1934., a dok to ra t Šumarskih znanost i 1939. Obranio je diserta-ciju pod naslovom Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. H a b i l i t i r a o je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zag-rebu 1940.g. Odmah pos ta je docent za dendrologiju i biljno-socioloS-ke osnove uzgajanja Suma.

Od 1945. izvanredni je pro-fesor, a od 1949. redovni. Zaslužan je za razvoj Šumarske s t ruke, po-pula r izac i ju Sumarstva i zaš t i tu p r i rode u H r v a t s k o j . P r edavao je i bavio se i s t r až ivan j ima na pod-ruč ju dendrologije, Šumarske f i to-cenologije i uzga jan ja Suma. Stu-d i j sk i je boravio u Ceskoj. Vec 1934.g„ sudjelovao je na Svesla-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 21: PDF 5,6 MB

31

venskom Šumarskom kongresu u Pragu 1948. U istoj zemlji sudje-lovao je i na si lvikulturnom semi-naru FAO-a 1956.g„ Internacio-nalnom Šumarskom kongresu u Oxfordu 1956, Si lvikul turnom se-minaru za ku l tu ru smrce i obič-nog bora u CSR 1956., Internaci-onalnoj komisiji FAO za kesten u Jugoslavij i i Grčkoj 1958., u radno j grupi I U F R O - a za prim- jenu fitocenologije u Oxfordu 1956. i VarSavi 1959.

Bio je dekan 1951-1952. i pro-dekan 1952-1953. Urednik je Šu-marskog lista 1945.-1946. i Glasni-ka za Šumske pokuse. Preds jednik je Šumarske sekcije Druš tva inže-njera i tehničara 1946.g. Bio je do-pisni elan Akademije Šumarskih znanosti u Firenci. Od 1963. do-pisni je elan, a od 1968. redovit i elan JAZU. Bio je i elan mnogo-brojnih znanstvenih i s t ručnih ko-misija i odbora.

Umro je u Zagrebu 1968.g.

B A D O V I

Znanstveni radovi

O zelenoj i plavoj duglaziji s na-ročitim obzirom na bolest Mhabdocline. S.L.. Zagreb 1933., s. 592-600.

O niskim prebornim bukovim su-mama. Ib id . 1933., s. 697-703.

Žuka (Spartium junceum IJ.) kao industrijska biljka. Ib id . 1937, s. 240-249.

Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. G.S.P. 7,1940., Zagreb, s. 103-312.

Metlica (Osyris alba IJ.) kao poluna-metnica na vinovoj lozi, te voćnom i sumskom mediteranskom drveću. Poljo-djelska znanstvena smotra br. 4., 1941., Zagreb, s. 75-82.

Dendroflora otoka Braca. G.S.P. 8, 1942., Zagreb, s. 239-290.

Divuza ili diviz (Styrax officinalis IJ.) na otoku Bracu. Ib idem, s. 291-305.

Pogledi na dendroloskosocioloske od-nosaje državnih suma na otoku Mljetu. Ibid . s. 307-340.

O raspros t ranjenos t i evropskog pito-mog kestena s naroči t im obzirom na H r -vatsku i susjedne zemlje. Zagreb 1942., s. 1-143 • 12 fo tograf i ja .

Sume Hrvatske. Zemljopis Hrva t ske ,

Zagreb 1942., s. 539-558. Hrvatske i južnosvicarske sume pito-

mog kestena sa biljnosocioloskog gledišta. S.L. 1943., s. 257-260.

O klijavosti amorfina sjemena. Ibid., s. 261-263.

Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo. Ibid., s. 297-309.

Pogledi na sumarsku vegetaciju Istre i susjednih zemalja. S.L. 1954., s. 13-23.

Dendrologija, Šumarski pr i ručnik I. Zagreb, 1946., s. 475-582.

O izbojnoj snazi prikraćenih jaseno-vih biljaka. G.S.P. 9, Zagreb 1948., s. 19-41.

O uzgoju sadnica kanadske topole iz reznica. Ibid., s. 121-156.

Obični jasen (Fraxinus excelsior IJ.) U Zagrebačkoj gori, (s dr. Petracic, A.). Ibid., 10,1952., s. 25-62.

Pitomi kesten na Cresu. Ib id . 11, 1953., s. 321-356.

Osvrt na "ekspresne sume" na Sedre-niku. S.L. 1953., Zagreb, s. 155-169.

Dendroloska i uzgojna važnost neko-liko starih parkova na području Varaž-dina. S.L. 1954., s. 413-433.

Žuti koprivić (Celtis Tournefortii H a m J na litoralnim padinama Velebita. Anal i I n s t i t u t a za eksperimentalno sumarstvo Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1955, s. 221-281.

Sumsko vegetacijski odnosi Istre. Be-f e r a t na I. kongresu za i spi t ivanje tla u Por torožu 1955., Zemlj iš te i b i l jke V I I , Beograd 1955., s. 83-95.

Bhytmus des Hohenwachstums bei Pflanzen versehiedener Holzarten in La-ufe ihrer Vegetationsperiode. Union In-ternat ionale des Ins t i t u t s des recherches forest ieres, 12-eme Congres, Oxford 1956, London 1958., s. 90-103.

Present conditions and more impor-tant problems occuring in Yugoslavian silviculture, (s. LovriC, A.). B e f e r a t za In te rnac iona ln i s i lv ikul turn i seminar odr-žan u P ragu 1956.

Nekoliko misli u prilog domaćih to-pola. Topola - Bil ten Jugoslavenske naci-onalne komisije za topolu, Beograd 1957., s. 289-294.

Crni bor u sjevernom Velebitu. G.S.P. 13,1957., Zagreb, s. 461-507.

Utjecaj studeni u februaru na sumsko drveće i grmlje. Zagreb 1957., s. 1-15.

Chataigneraies en Croatie. B e f e r a t za IV . zasjedanje In ternac ionalne komisije za pi tomi kesten od 21.IX-5.X.1958 u Jugo-slavij i i Grčkoj, s. 1-10.

Anwendung der Waldtypologie in Forstpraxis Jugoslawiens. B e f e r a t za sas-tanak Fitocenoloske grupe s t ručn jaka I U F B O u Varsavi 1959., s. 1-8.

Pitomi kesten u Istri. Zagreb, 1960.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 22: PDF 5,6 MB

22

Prilog proučavanju kultiviranih to-pola kod nas. Zagreb, 1960.

Tip sume kao osnovna ekonomska jedinica. B e f e r a t na Savje tovanju u po-vodu stote obl jetnice sumarske nastave u Hrva t sko j . 19.XI.1960.g„ s. 1-7.

Ocetinjavanje u svjetlu potrajnosti. B e f e r a t na istom savjetovanju, s. 1-8.

Uloga i mjesto fitocenologije u šu-marskoj privredi. B e f e r a t na Savjeto-vanju o p r imjen i fi tocenologije u gu-marskoj privredi , od 20.XII.1960 u Zag-rebu, s. 1-18.

Iz novije fitocenoloske nomenklature. S.L. 7-8, Zagreb, 1965.

Eumediterrane Holzgewachse, beson-ders Quercus ilex und Philyrea latifolia, im submediterranen Kilstengebiet Jugo-slawiens. X I V . I U F B O Kongress, Miin-chen 1967.

Sume i Šumarstvo na području slavon-skog dijela Vojne krajine. Badovi Centra za organizaciju naucno-istraživackog rada u Vinkovcima, Zagreb 1971.

St ručni clanci

Ekskurzija zagrebačkih apsolvenata sumarstva u Cehoslovacku. S.L. 1929., Za-greb, s. 438-449.

Pojava gusjenica gubara i Cetnjaka u istočnom dijelu zagrebačke okolice. S.L. 1930., Zagreb, s. 383-384.

Sumarsko-lovacka izložba u Ljublja-ni. S.L. 1930., s. 458-463.

Pasa koza i sume na otoku Cipru. Ibid., s. 510.

Oko revizije dugoročnih ugovora. S.L. 1931., s. 73-75.

O sumarstvu Rumunjske. Ibid., s. 230-236.

Anketa o krizi drvne industrije. Ibid., s. 237-241.

Poljaci o našim sumama. Ibid., s. 242. O prorjeđivanju suma u državnoj šum-

skoj upravi Draganac. Ibid., s. 319. Još nešto o pasi koza u sumama. S.L.

1953., s. 207-208. Čuvajmo naše hrastove sume. Na-

rodno kolo, 34,1933. Zagreb. Upliv sume na zdravlje naroda. Ibid.,

15,1934., Zagreb. O pridizanju sumske privrede u Lici.

Lički kalendar, 1935. Zaslužni pokojnici: Cieslar, Weber, Jed-

linski. Klimesch i Hickel. S.L. 1935., s. 489-493.

Vapaj naroda za vodom. Licka sloga 16,1935., s. 2 i Novosti 13.VIII.1935.

Cu vajmo i njegujmo naše sume. Lički kalendar, 1936, s. 39-44.

Postupak sa sumama na Zagrebačkoj gori. J u t a r n j i list 20. X I . 1936., Zagreb.

Talijanski profesor dr F. Palazzo o našim sumama. S.L. 1937., s. 673-674.

Hrvatski planinar i suma. H r v a t s k i planinar , Zagreb 1937, s. 165-170.

Sume naše korijen su snage naše. Ka-lendar Gospodarske sloge, 1939., s. 148-151.

Povodom katastrofalnih poplava u Samoborskoj gori. J u t a r n j i list od 31.V. 1939. Zagreb.

O šumskim požarima kod nas u ljeti 1939.g. H r v a t s k i dnevnik od 27.VII.1939., Zagreb.

Čuvajmo Sume jer su one izvor na-rodnog blagostanja. Narodno kolo, 1940., s. 111-115.

Sto se u budućnosti Hrvatske očekuje od ličkih suma. Lički kalendar 1940., s. 106-109.

Čuvajmo naše sume jer nas one štite od poplava i drugih vremenskih nepogoda. Kalendar Gospodarske sloge, Zagreb 1940., s. 106-109.

Spomena vrijedni pokojnici: Huffel, Flahault, Wagner, Kalitsch, Biolley i dr. S.L. 1941., Zagreb, s. 108-111.

Osobit nakit naših suma: božikovinu i veprinac treba sačuvati. Novosti od 30.X. 1940., Zagreb.

Kakva nas Ceka budućnost ako se i dalje produži naglom sječom naših suma. Narodno kolo, Zagreb 1941., s. 98-101.

Općenito o našim sumama. Narodni napredak, Zagreb 1940., s. 246-252.

Kakve nam koristi daju naše sume i kako treba da u njima gospodarimo? Na-rodni napredak, Zagreb 1941., s. 5-8 i 22-27.

O imovnim općinama i njihovom šum-skom gospodarstvu. Gospodarski list 17, Zagreb 1941., s. 2-3.

Kako ćemo sačuvati naše sume i pro-micati naše sumsko gospodarstvo. Gos-podarski list 9,1941., s. 3.

Čuvajmo i gajimo pitomi kesten. Ibid., s. 5.

Iskoristimo ovogodišnji urod žira za obnovu naših hrastovih suma i šumica. Ibid., br. 12, s. 5.

Čuvajmo naše sume od požara. H r -vatski narod, Zagreb 1941, s. 10-21.

O uzgoju pitomog kestena u Lici. Vila Velebita, Zbornik za 1942., s. 78 i 79.

Starost sumskog drveća. Enciklop. zbornik Znan je i radost, Zagreb 1942., s. 235-237.

Dendrologija. Zbornik Nasa domovi-na, Zagreb 1943., s 431-432.

Biljna sociologija u sumarstvu. Ibid., s. 434.

Naše sume i njihova gospodarska važ-nost. Gospodarski list, 4,1943., s. 1-3.

Clanci s dendroloskim podacima u Hrvatskoj enciklopediji, sv. I -V .

Šumska pasa. Gospod, list 35, 1943., s. 7.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 23: PDF 5,6 MB

33

Čuvajmo naše šume od požara. Ib id . 41,1943., s. 2.

Sumsko - gospodarski pogledi o upo-trebi brsti i suhog lišća za stočnu hranu. Ibid., 45., s. 4.

O upotrebi susnja za nastor. Ibid. 47., s. 5. O 50-godišnjici smrti hrvatskog uče-

njaka Ljudevita Vukotinovića. S.L. 1943., Zagreb, s. 273-275.

Važnost suma u okolici Zagreba. No-va H r v a t s k a 28.IV.1944., s. 5.

Kakve bi trebale biti sume u okolici Zagreba. Gospodarstvo, 7.V.1944., Zagreb, s. 9.

Narodno-gospodarska važnost naših nizinskih suma. Gospodarski list 15, 1944., s. 3-4.

Suma i poljodjelstvo. Ibid., 37, 1944., s 6.

O obnovi i njezi sumskih sastojina na području Maksimira. Nova Hrva t ska , 11. 1.1945., s. 5.

Suma u vjekovnoj borbi naših naroda za slobodu. S.L. 1945., s. 4-12.

Pojava zlatokraja i gubara u okolici Zagreba. S.L.1945., s. 4-12.

O 22-godisnjici opstanka Šumskog vrta Poljoprivredno-sumarskog fakulteta u Zagrebu. Ib id . s. 73-74.

Proljetni radovi na posumljavanju. Gospodarski list, t ravanj , 1947.

Corylus colurna - krupnije drvo u Vuhredu na Dravi. S.L. 1948., s. 185.

Pseudolarix Kaempferii - dva stabla u mariborskom parku. Ib id . s. 186.

Iz novije literature o kultiviranim topolama. Ibid., s. 192-195.

Putevima modernog uzgajanja suma. Ibid . s. 345-363.

O nekoliko vrijednih, a manje pozna-tih egzota prikladnih za parkiranje u sjev. Primorju (Sterculia platanifolia, Lege-stroemia indica, Osmanthus ilicifolius i Choisya ternata). Ibid., s. 382-385.

Smokva penjačica (Ficus stipulata). Ibid., s. 246.

Bhynchospermum jasminoides kao vr-lo vrijedna penjačica za naše Primorje. Ibid., s. 427.

Najotpornije palme na našem sjev. Primorju. Ibid., s. 427-429.

Thuja occidentalis var. Malonyana. Ibid., s. 430.

Iz uzgoja veza i bekve zbog lika. S.L., 1949., s. 240-241.

O suzbijanju šteta od krtice u šum-skim rasadnicima. Ibid., s. 241-242.

O ekonomskoj važnosti kultiviranih topola u nekim evropskim i američkim državama. S.L. 1950., s. 418-419.

Populus Eugenei kao najbolja topola u engleskoj pokrajini Norfolku. Ibid., s. 419.

Nagrada za sadnju topola u Engleskoj. Ibid., s. 419-420.

Had Internacionalne komisije za to-pole. Ibid., s. 420.

Dvije nove četinjače (Abies tazaotana i Metasequoia glyptostroboides). Ibid., s. 420.

Najveća duglazija na svijetu. Ibid., s. 420.

Nekoliko misli u prilog unapređenju naše sumske produkcije. S.L. 1951., s. 51-61.

Internacionalni tjedan pitomog kes-tena. Ibid., s. 209-210.

Potkomisija FAO za probleme medi-teranskog područja. Ibid., s. 240.

Internacionalni silvikulturni studij-ski put po CSS. B e f e r a t za Državni sek-r e t a r i j a t za poslove narodne privrede, Tehnička pomoC, Zagreb 1956., s. 1-48.

Utisci sa šumarskog kongresa u Ox-fordu 1956. S.L. 1957., s. 452-462.

Posjeta prof. dr A. Pavarija Šumar-skom fakultetu u Zagrebu. Sveučilišni vjesnik, Zagreb 1958.

Bapport sur le voyage d' etudes en Yougoslavie, (s E. Debazacom i B. Moran-ddiniem); Bapport de la Quaterieme Sessi-on de la Commision internationale du Cha-taignier 1958.; Organisation des Nat ions Unies pour 1' a l imentat ion et agriculture, Bome, FAO, 59/9/6966, s. 47-50.

O uzgojnim svojstvima borovca (Pi-nus strobus). B e f e r a t za Sekre ta r i j a t za sumarstvo N B H , 1959., s. 5.

Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrsta drveća brzog rasta u našim krajevima. S.L. 1959., s. 229.

Oko 300 dendroloskih članaka i clan-cića objavljenih u Šumarskoj enciklo-pediji, I. dio, Zagreb 1959.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja I, Zagreb, 1947.

*** Sum. nastava, s. 391-396. Dekanić. I.: Akademik Dr. Ing. Milan

AniC. S.L. 1968., Zagreb, s. 326-331. Šumarska enciklopedija, I. J L Z , Zag-

reb, 1980., s. 37. Piskorić, O.: AniC, Milan. H B L 1,1983.,

s. 170.

ANIC, Stjepan, (P le te r nica, Po-žega, 6.XI.1965.), dipl. ing. Sumar-stva.

H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Nakon sto je završio sred-n ju Šumarsku školu, upisao je l .X. 1984. Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu.

Apsolvirao je 1989.g„ a diplo-mirao 22.V.1990. Diplomski rad je napisao i obranio iz područ ja uz-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 24: PDF 5,6 MB

24

gajanje Suma. Naslov r ada glasi: "St rukturne osobine i uzgojni zah-va t i u sas to j inama običnog jasena i gorskog javora".

A N T O L I ć , Josip, iz Krap ine , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1952.-53., a d ip lomirao 23. vel jače 1955.

B A D O V I

Vrijedan primjer drugarstva i surad-nje. L B V . 12,1975., 299-300.

Proslava 30. obljetnice LD Pregrada. L B V 1-2,1977., 28-29.

L I T E B A T U B A

Frković, A.: Bib l iograf i ja LBV, s. 52.

ANTOLIĆ, Milan, (Strmec, Varaž-din, 23.111.1943.), dipl. ing. Sumar-stva, savje tnik .

Sin Milana i F ranc i ske Anto-lic. H r v a t s k e nacionalnosti , sloven-skoga državl jans tva . Rimokato l ik . P o t j e č e iz r a d n i č k e o b i t e l j i . Os-novnu je školu završio u Vinic i kod Varažd ina 1958., a IV . gimna-zi ju u Zagrebu 1963.g.

S t u d i r a o j e na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Zagrebu i d ip lomirao 1971.g.

Posl i je d ip lomi ran ja zaposlio se na u r eđ ivan ju Suma na područ-ju Koruške koje zauzima 60 t isuća ha d ržavn ih i p r i va tn ih Suma. Za-volio je t a j k r a j i u n jemu se za-držao do danas.

Član je Zveze gozdarskih drus-tev Slovenije.

A N T O L J A K , Rudolf, (Doboj, 9. X1.1911. - Zagreb, 19.11.1986.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole, carinskog inspek-tora. B r a t je S t jepana , poznatoga povjesničara. Osnovnu Školu pola-zi u Sara jevu , a gimnazi ju u Vin-kovcima i u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva završio je na Gospodarsko-Sumarskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu 1935.g. S t ručn i ispit položio je 1943.g.

Buduć i da nakon diplomira-n ja ni je mogao dobi t i mjesto u Su-mars tvu, nakon kraćeg r ada u Šu-marskom i dohodarskom uredu u Leken iku , od 1936. do k r a j a 1938.g. zaposlen je u Jugoslavenskom at-letskom savezu u Zagrebu.

U Šumarsku službu nas tupio je 1. veljače 1939.g. u Odsjeku za Sumarstvo banske uprave Savske banovine u Zagrebu. U Minis tar-stvu Sumarstva Banovine H r v a t -ske os ta je do 21.VI.1940.g„ a t ada je postavl jen za up rav i t e l j a Šuma-r i j e u Bosanskoj K r u p i .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 25: PDF 5,6 MB

25

20.YI.1943. p remješ ten je u J a s t r eba r sko za Šumarskoga refe-r en ta Ko ta r ske oblasti , a 14.VI. 1944. nas tupa dužnost u Glavnom ravna te l j s tvu za Sumarstvo u Za-grebu.

Posl i je r a t a p remješ ten je u S ta t i s t i čk i u red H r v a t s k e gdje ra-di do 26.XI.1947.g. Za t im je pre-mješ ten u Minis ta rs tvo Sumarstva NR H r v a t s k e u kojem osta je do 31.V.1952., a povrh toga bio je od 1.VI.1950. do 31.V.1952.g. dodi je l jen na rad Šumarskom druš tvu .

Sl i jedi godina dana r ada u I n s t i t u t u za d rvno indus t r i j ska is-t r až ivan j a u Zagrebu, a ll.V.1953.g. prelazi u Projektni biro Sumarstva, u kojem osta je do 1. r u j n a 1956.g.

N j e g o v o p o s l j e d n j e r a d n o mjesto, na kojem se zadržao pet-naest godina bilo je poduzeće "Radnik".

U mirovinu odlazi k r a j e m 1971.g„ ali tek t ada ing. Anto l j ak počinje r a d i t i "za svoju duSu". Na-ime, 1.IV.1972. preuzima dužnost poslovnog ( tehničkog) t a j n i k a u Savezu I T Š D J H r v a t s k e , k o j u dužnost obavl ja do k r a j a 1983.g. U tom je razdobl ju učinio mnogo za hrva tsko Sumarstvo: Uspio je vra-t i t i nacional iz i rani Šumarsk i dom Šumarima.

Zaslužan je za proslavu ob-l je tnica Saveza i Šumarskog lista.

Napisao je zna tan b r o j struč-nih č lanaka u časopisima, novina-ma i pr i ručnic ima, a posebno je znakovi ta "Mala Šumarska kroni-ka" u ko jo j je na 83 s t ranice ob-javio 252 vijesti , cr t ica i zanim-ljivosti . Ured io je i Mali Šumarsko - t ehn ičk i pr i ručnik , a u redn ik je zapažene publikacije "Povijest Su-marstva Hrva t ske 1846 - 1976. kroz s t ranice Šumarskog lista".

B A D O V I

Propaganda sumarstva u praksi. S.L. 1,1940. Zagreb.

Spas naših suma je ugljen. Novosti, (novine), 18,1941. Zagreb.

Mala šumarska kronika. SL, Zagreb, 1974./75.

L I T E B A T U B A

*** In memoriam - B U D O L F AN-T O L J A K , dipl. ing. sumarstva. S.L. 3-4, 1986., Zagreb, s. 165-168.

A N T O N I C , Oleg, (Osi jek , 19.IV. 1966.) dipl. ing. Sumarstva, dr. sc.

Sin Borisa. Po t j eče iz vise službeničke obi tel j i . S r edn ju školu za k u l t u r u i umje tnos t završio je u Osijeku, a l.X.1987.g. upisao je Šu-mars tvo na Š.F. u Zagrebu.

D i p l o m i r a o je 29.VII.1991.g. Diplomski je r ad napisao i obra-nio iz područ ja đenđrometrije pod nas lovom "Određ ivan je g ran ica p r i m j e r n i h ploha metodom verti-kalnog kuta". Magis t r i rao je 1993. i doktorirao 1996.g. na PMF-u u Za-grebu.

Od. 1992. g. zaposlen je u i n s t i t u tu R. Boskovic u Zagrebu.

A N T O N I J E V I C , Evgenij, (Rusija, 6.VII.1898.), Šumarski savjetnik, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-m a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u u t r a j a n j u od osam semestara.

Apsolvirao je skol. god. 1920.-21, a d ip lomirao 28. l is topada 1921.

Od 23.IV.1922. do 1933.g. slu-ži u zvanju sav je tn ika VI . grupe u Di rekc i j i Suma Aleksinac (Srbi ja) . U toku I I . sv. r a t a bio je zaposlen u B a n j a Luci . R a d n i vi jek je zavr-šio u t a k s a c i j s k o m o d j e l u Direk-cije Suma Ri jeka . Bio je elan H Š D .

B A D O V I

Nikola Sepić, dipl. ing. sum. (s F ran-cisković, S.). S.L. 1977., 554.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 5, 32, 94.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 26: PDF 5,6 MB

26

ANTONOVIĆ, Nada (Čakovec, 19. V.1943.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci A n t u n a i Rože r. Kacun. H r v a t i c a r imokato l ičke vjere. Pot-ječe iz službeničke obitelji. Osnovnu je školu zavr š i l a u Čakovcu 1958., a gimnaziju u Varaždinu 1962.g.

Šumarstvo je s tudira la na Š.F. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a l a je 1971.g.

Od 1972.g. do danas r ad i u Up-rav i Suma Bjelovar . Počela je kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Ivanska , a zat im u taksac i j i i planskom od-jelu iste Šumar i je . U Bje lovar pre-lazi 1975.g. gdje je u Šumar i j i za-poslena kao r e f e r e n t uzgoja, a 1977. prelazi u Odje l za u ređ ivan je Suma gdje je zaposlena kao taksa tor .

A N T U L O V , Marina, (Vel ik i Gr-đevac, Bjelovar , 27.VII.1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Ante i Mire. H r v a t i -ca. Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Nakon završene gimnazije u Bje-lovaru (1977.), up i su je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1977.g.

Dip lomira la je 15.VII.1983.g. Napisa la je i obrani la diplomski rad iz uređivanja Suma pod nas-lovom "Mogućnost proizvodnje hor-t i k u l t u r n o - dendroloSkih vrs ta u r a sadn iku Bje lovarsk i vrt".

ANTUNOVIĆ, Stanko (Semeljci, H r v a t s k a , 30.XI.1956.) dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t , r imokatol ik . Sin An-t u n a i ma jke Liže r. Covic. Živi u Osijeku. Po t j eče iz obr tn ičke obi-telj i ; otac mu je po zan imanju ko-vač, a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu polazio i završio u Semelj-cima 1971. godine, a S r edn ju Šu-marsku Školu završio je u Karlov-cu 1975. godine.

S tud i rao je na Š.F. u Zagre-bu, gdje je i d ip lomirao 1979. Upi-sao je i posl i jediplomski s t u d i j iz silvikulture.

Nakon d ip lomi ran ja bio je r e f e r e n t za uzgoj i zaš t i tu Suma u Osijeku, pa u p r a v i t e l j P .J . Uzgoja Suma Osijek i u p r a v i t e l j Šumar i j e Osijek na kojem radnom mjes tu je i danas.

Član je H Š D .

ANZIC, Radovan, (Karlovac, 2.VIII. 1926,-Karlovac, 30.VII.1984.), d ip l . ing. Sumar s tva , n a s t a v n i k struč-nih p redmeta na Šumar sko j školi u Kar lovcu.

Sin Jos ipa i Bosi l jke r. Sta-nic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio obr tn ik , a m a j k a uči tel j ica. Osnovnu je Školu završio u Kar-lovcu 1937., a Rea lnu gimnazi ju is-to u Kar lovcu 1945.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 27: PDF 5,6 MB

37

l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1952.-53., a diplomi-rao 1954.g.

Nakon d ip lomiran ja , a p r i j e odsluženja vojnog roka, radio je u Šumskom gospodarstvu u Karlo-vcu. Po povra tku , u jesen 1956.g., zapošl java se u Šumar sko j školi u Kar lovcu. Položio je s t ručni ispit za profesora s rednje škole i cijeli svoj r adn i vi jek odgajao mladi na-r a s t a j Šumarske s t ruke. Od skol. g. 1956.-57. pa sve do 1983.-84. preda-vao je uzgoj Suma. U toku svog od-gojno-obrazovnog r ada predavao je i dendrologiju, pedologiju i fito-patologiju.

U želji da učenicima omogući lakše i t eme l j i t i j e učenje, napisao je skr ip ta za sve p redmete koje je predavao.

I znenada umi re u 58. godini života. Bio je dobar pedagog, volio je svoje zvanje i imao je puno ra-zumi jevan ja za učenike.

L I T E B A T U B A

*** Šumarska nastava 1860.-1960., s. 367, 550.

u Hrvatskoj

A R A č , Krunoslav (Hleb ine , Ko-privnica, 16.III.1967.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin V lad imi r a i Ankice r. Fi-lipovic. H r v a t , katol ik . Živi u Ko-

privnici . Po t j eče iz obr tn ičke obi-telj i ; otac mu je trgovac, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu zavr-šio u Kopr ivn ic i 1982.g„ a S redn ju Šumarsku u Kar lovcu 1986.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.Di-plomirao je 1992.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlen je kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Ko-pr ivnica (15.X.92.-14.X.93.). Za t im rad i kao pomoćnik r ev i rn ika u Š u m a r i j i Sokolovac (1.XII.93. - 1. VI.94.) i nakon toga kao rev i rn ik u i s to j Šumar i j i .

Član je H Š D , H L S , suradnik H A Z U Zavoda za ornitologiju.

S u d j e l o v a o je na neko l iko s t ručn ih skupova kao npr. F lo ra i f a u n a Hrva t ske" (20. - 22.V.93., No-vigrad Podravski ) , zat im "Rad i razvoj Sumarstva Hrva t ske" (3.-5. X.1993„ Stub . Toplice) i "Prikaz t e rensk ih i s t raž ivačkih radova u p ro redama sastojina" (7.X.93„ Ko-privnica) . Vr lo je ak t ivan i am-biciozan od s tuden t sk ih dana. U t o k u s t u d i j a d o d i j e l j e n o mu j e P r i z n a n j e Sveučil iš ta u Zagrebu (19.X.1989.).

Bavi se umje tn ičkom foto-graf i jom. Sudjelovao je na b ro jn im izložbama lova i lovačkih t ro fe ja , kao npr. na izložbi S L D O Kopriv-nica, sv ibnja 1991; u povodu Dana

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 28: PDF 5,6 MB

28

planete Zemlje s dr. R. Kran jce -vim u poslovnoj zgradi "Podravke" (17.IV. - 5. V.92.); u aul i Š.F. u po-vodu Skupš t ine H Š D , XII.1992„ u H o t e l u M. Gubec u Stub . Topli-cama u povodu sav je tovanja 3.-5. XI.1993. Objavio je naslovne stra-nice u "Lovačkom vjesniku", "Agro-tehnicaru", "Mehanizaciji Šumar-stva". Objav l jene su mu f o t o g r a f i j e u monogra f i j i "Šume u Hrva t sko j " (14 komada); objavio je vise od 70 f o t o g r a f i j a sn iml jenih mikro, ma-kro i te le- tehnikom, objav l jena mu je f o t o g r a f i j a za jednolisni kalen-dar za 1992.g„"Priroda" 5-6/91.

P r edavač je na lovačkim se-mina r ima u Kopr ivnic i iz područ-ja biologija divljaci. Položio je is-pi t za ocjenj ivača t r o f e j a divl jaci .

B A D O V I

Gorostas iz Drave. Glas Podravine, 43, Koprivnica 1990., s. 8.

Zec obični. P r i roda , 3-4, Zagreb 1991.-1992., s. 39-40.

Kukavica. P r i roda , 7-8, Zagreb 1991.-1992., s. 43.

Visibaba. P r i roda , 9-10, Zagreb 1992., s. 60.

Dravski abonos hrasta lužnjaka. S.L., 6-8, Zagreb 1992., s. 375-379.

Subfosilni hrast lužnjak. H r v a t s k e sume, 12, Zagreb 1992., s. 16.

Mali krpelj - velika opasnost. H r -vatske sume, 23, Zagreb 1993., s. 13.

Uskršnji leptir. H r v a t s k e sume, 32, Zagreb 1994., s. 9.

Gospodarski kalendar. Zagreb 1993., s. 241-244.

Gospodarski kalendar. Zagreb 1994., s. 255-258.

Labudovi u koprivničkom podravlju. Podravsk i zbornik, 19-20, Koprivnica 1993.-94., s. 301-312.

Manji clanci: Lovački vjesnik 5, Za-greb 1991., str. 31, H r v a t s k e sume 14, Za-greb 1994.

A R B U T I N A , Nikola, (Majske Po-ljane, Glina, 18.IX.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Otac mu je Pe t a r . Po narod-nosti je Srbin . Po t j eče iz zemljo-radničke obi tel j i .

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1948.g. Dip lomirao je 20.IX.1954.g.

A R H , Amalija, (Crni Lazi , Čabar, 10.VII.1957.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t i c a . Otac A n d r i j a bio je radnik , a m a j k a domaćica. Gim-nazi ju je završila u Čabru 1976.g.

Šumars tvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l.X.1976.g. Dip lomira la je 15.IV.1981.g. (vid. H U D O L I N , 2. knj iga) .

A R H , Arsen, (Trsce, Čabar, 30. VI.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vjekoslava. H r v a t . Pot-ječe iz radničke obi tel j i . Nakon završene S redn je Šumarske škole u Delnicama, upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g.

D i p l o m i r a o je 1.VII.1991.g. Diplomski rad napisao je iz pod-ruč ja iskorišćivanje Suma. Naslov r ada glasi:" P r o j e k t i r a n j e sekun-darnog o tp r eman ja Suma pomoću računala .

A R H , Viktor, (Spodnj i Otok, Ra-dovljica, Slovenija, 21.XII.1932.), mr. sc., dipl. ing.

Sin oca Gabr i j e la i m a j k e L j u d m i l e r. Tonejc. Šlovenske na-rodnost i i d ržavl jans tva . Živi u Novoj Gorici u Sloveniji . Rimoka-tol ičke je vjeroispovi jest i . Po t j eče

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 29: PDF 5,6 MB

29

iz seoske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u MoSnjama 1948.g„ a Teh-nisku s redn ju Solu - Lesni odsek u L j u b l j a n i 1954.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1959.g.

Pos l i jed ip lomski s t u d i j zavr-šio je na B T F - u u L j u b l j a n i iz e-konomike drvne industrije.

Od 1959.g. sve do odlaska u mirovinu 1991.g. bio je zaposlen u "Meblu" I n d u s t r i j a namješ t a j a i u n u t a r n j e opreme Nova Gorica i to kao tehnolog u Od je l j en ju za razvoj, zat im kao tehničk i direk-tor, pa kao d i rek to r razvojnog In-s t i t u t a Meblo, pomoćnik general-nog d i r ek to r a te zamjenik gene-ralnog d i rek tora .

Od 1965. do 1991.g. bio je elan razn ih organa Stručnog u d r u ž e n j a drvne indus t r i j e Slovenije. Aktiv-no je rad io u raznim organima U d r u ž e n j a i bio njegov predsjed-nik. Od 1967.g. pa sve do raspada S F R J bio je ak t ivan elan razli-č i t ih organa u d r u ž e n j a Sumarstva i d rvne indus t r i j e Jugoslavi je . Od 1971.g. bio je p reds jednik Odbora za namješ ta j . U tom svojstvu bio je i p reds tavn ik jugoslavenske indus-t r i j e namješ t a j a u E u r o p s k o j un i j i za n a m j e š t a j - U.E.A. (Union eu-ropeenne de 1' ameublement ) u Bruxel lesu .

Mr. sc. Viktor Arh sudjelovao je na vise kongresa U.E.A. i or-ganizirao dva kongresa U.E.A. i to: 1974. u L j u b l j a n i i 1979. u Dub-r o v n i k u . S u d j e l o v a o je na vise s t ručn ih skupova u organizaci j i D ruš tva inženjera i t ehn iča ra Su-mars tva i d rvne indus t r i j e . Bio je elan D I T Sumarstva i d rvne indus-t r i je .

Objavl j ivao je ak tua lne član-ke u rev i j i "Les" i in te rnom (Meb-lo) časopisu "Glas upravijalca".

A R H A N I Ć , Branko, (Ogulin, 15. IX.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L j u d e v i t a po zan imanju trgovca. Gimnazi ju je završio u Ogulinu.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1949„ a d ip lomirao je 25.1.1954.g.

ARMlC, Bogoljub, iz L j u b l j a n e , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-ljoprivredno-Sumarskom f aku l t e tu u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1933.-34. Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Sloveniji .

B A D O V I

Prilog poznavanju biologije dudovca (Hyphantria cunea Dryri^. Zbornik I. kongresa biologa Jugoslavije, Zagreb 1955., 93-94.

Ing. Dragoljub Mirković, Dendromet-rija. S.L. 1949., s. 378.

Dr. S. Živojinović, Šumarska entomo-logija. Ib id .

Pavari: Pokusna ispitivanja proveni-jencija i rasa jele. S.L. 1952., s. 83.

A R N A U T , Drago, (Vel ik i Guber, Livno, 12.XI.1937.), dipl. ing. Su-mars tva .

P o n a c i o n a l n o s t i j e S r b i n . Nakon završene s rednje Šumarske škole, upisao je l.X.1959.g. Sumar-stvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomi-rao je 16.IX.1965.g.

ARPAŠ, Josip, (Ku t ina , 1920.-Ku-t ina , 7.IV.1977.), d ip l . ing. Sumar-stva.

Rođen je u ob r tn ičko j obite-lji. Osnovnu je Školu pohađao u rodnom gradu, a s redn ju Školu i Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu.

Svoj r adn i vi jek otpočeo je po završe tku I I . svjetskog r a t a u Šumarskoj struci . P r i m j e n j i v a o je sve nove suvremene metode r ada u Sumarstvu.

"Bio je izuzetan s t ručn jak u svim di je lovima široke Šumarske

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 30: PDF 5,6 MB

30

s t ruke , počevši od u z g a j a n j a , eks-ploataci je Suma, t r a s i r a n j a i građe-n ja Šumskih i d rug ih komunikaci-ja i građevnih objekata , rasadni-cars tva i pa rk i r an j a , a napose vrlo d o b a r p l ane r i ekonomista ," (E . Vilcek).

B io je m a r l j i v ne samo u s t ruci nego i u Savezu s indikata , u Savezu inženjera i t ehn iča ra Su-mars tva i d rvne indus t r i je , u Za-jednici Sumarstva i p re rade d rva i P r i v r e d n e komore. B i r a n je u ve-lik b r o j komisi ja i odbora.

Osim stručnog r ada bavio se i d ruš tven im akt ivnost ima: u mla-dosti bio je ak t ivan nogometaš, a u z re l i jo j dobi ak t ivan je na kul-tu rnom polju. Bio je vod i te l j i glu-mac Ru t inskog amaterskog kaza-lišta, koje je, zahva l ju juć i n jemu, pr imilo velik b r o j p r i znan ja i na-grada.

Umro j e n a radnom mjes tu up rav i t e l j a Šumar i j e K u t i n a .

L I T E B A T U B A

Vilcek, E.: J O S I P ABPAS, dipl. inž. sumarstva. S.L. 10-12, 1977., s. 556-557.

ARSENIĆ, Jovan, iz Vinkovaca, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1932.-33., a d ip lomirao 9. l i s topada 1939.

ASAJ, Franjo, vid. 5. k jn .

A S A N č A l ć , Ivan, iz Karlovca, Šu-marsk i savje tn ik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-m a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je skol. god. 1921- 22.

P o s l i j e d i p l o m i r a n j a zapoš-l java se u vlaste l instvu đakovačke biskupi je , u t amošn j im Šumarija-ma. Oko 1934.g. prelazi u d ržavnu službu u svojstvu kotarskog Šumar-skog r e fe ren ta . G. 1937 premješ ten je od Kotarskog nacelnistva Bjelo-var k Šumskoj up rav i Bezdan.

Od 1941.g. veliki je župan u Os i j eku odak le p r e l az i u Zagreb . Nakon sloma N D H 1945.g. napuš ta zemlju, a 1947.g. odlazi u Argenti-nu. U Argent in i se upošl java u Di-rekc i j i Suma Minis ta r s tva agrikul-t u r e i s točarstva gdje r ad i na pos-lovima inventar izac i je i u r e đ e n j a Suma do umirov l jen ja .

Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Hranilović, S. i Piskorić, O.: Doprinos h rva t sk ih šumara argentinskom sumars tvu s b iograf i jom sestorice šumara. Sum. list 119, 1995., br. 11/12, s. 415-427.

ATANASOV, Hristo, iz Bugarske, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredo-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je 1940.-41. sk. god., a d ip lomirao 10.11.1942.

Pos l i je d ip lomi ran ja vra t io se u Bugarsku.

AUE, pl. Josip, (Slat ina, oko 1872.-Zagreb, 1906.), i s t aknu t i Šumarski s t ručn jak .

Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . Otac mu je bio Šumar i župani j sk i nadzornik Virovi t ičke župani je u Osijeku.

Šumars tvo je 1890.g. završio na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 31: PDF 5,6 MB

31

Bio je u službi kod Križevac-ke imovne općine, n a j p r i j e u Gos-podars tvenom uredu u Bje lovaru , a zat im kao ko ta r sk i Šumar, odnos-no u p r a v i t e l j Šumar i j e u GareSni-ci te u Bje lovaru .

Ni je se zadovoljavao samo re-dovnim obavl janjem službenih duž-nos t i nego je p r o u č a v a o Sumu i predlagao mje re za u n a p r e đ e n j e Šumskog gospodarstva. To dokazu-ju njegovi clanci ob jav l jen i u "Šu-marskom listu" (1895., 1898., 1901. -1905.), "Lovacko-ribarskom vjesni-ku" (1896., 1897., 1899.-1905.), "Tjedni-ku bjelovarsko-križevackom" (1904.-1905), 'Agramer Tagbla t t -u" (1893.-1896.) i "Agramer Zeitung-u" (1896).

Aue upozorava Šumare da tre-b a j u "motrenjem u naravi" (1985.) proš i r iva t i svoje u školi stečeno znanje i na temel ju toga poduzi-mat i mje re u zaš t i t i Suma. Predla-gao je kako suzbi ja t i š tete od vo-luhar ica u hras tovim bran jev ina-ma (1898.), zat im da t r e b a postav-l j a t i p ro tupožarne pojaseve uz že-l jezničke pruge kako bi se te Sume zašt i t i le od požara iz lokomotive (1903.). Po lemiz i ra u "Šumarskom listu" (1902.) sa Šumarima H. Beg-nom i E. Slapnicarom o poslovima p r o r j e đ i v a n j a Suma. Svakako je u ono vr i j eme na jor ig ina ln i j i pr i jed-log o uvođenju te le fona "u službu Šumske uprave" (Š.L.1903.) i pove-

zivanje te lefonom Šumske uprave s lugarnicama.

Aue, dakle, zas lužuje da osta-ne u s jecanju kao osobita pojava u hrvatskom Sumarstvu. (O. Piskorić).

B A D O V I

Motrenje u naravi. S.L. 1895., s. 66-68. Koješta o krivolovstvu i zvjerokradi-

cama. LBV, 1896.,V,V s. 67-68. U borbi sa zvjerokradicama. L B V

1897., VI , 5, s. 52-53. Oštećivan je voluhara u hrastovoj bra-

njevini. S.L. 1898., s. 146-148. Kritika statističkih podataka (za bje-

lovarsko - križevacku oblast). LBV, 1899., V I I I , 8, s. 94.

Strihninom otrovana grabežljiva div-ljač u Oaresnici. L B V 1899., V I I I , 8, s. 96.

Zašto su kod nas podpunoma izvjež-bani prepeličari toli riedki? LBV, V I I I , 8, s. 91-93.

Kako da stanemo na put sumskim šte-tama kod im. obćina bivše Vojne krajine. S.L. 1900., s. 451-466.

Stanje sitne divljači i zvjerokradice. L BV , 1900., I X , 1.9.

Iz lovišta Oaresnica. L BV , 1900., IX , 4, 46. - 1901., X. 2, 20.

Doklatili se jeleni. LBV, 1900., IX , 9, s. 112.

Opet dokaz da šljuke u nas gnijezde. L BV , 1900, I X , 6, s. 76.

Ovojesenski dolazak šljuka. L BV , 1900., I X . 12, s. 147.

Zečji vrtovi, (ograđeni prostori za uz-goj zečeva). L BV , 1901., s. 1-12.

Zastupanje u pravnim poslovima kod im. obćina. S.L. 1902., s. 503-507.

Načini procjene goriva u našim pro-redama. S.L. 1902., s. 21.-26.

Odlomci iz dnevnika jednog pokojnog lovca. (O lovovima na kurjake). LBV, 1902., XI , 12, s. 137-141.

Beplika na odgovor O načinu proc-jene goriva u našim proredama"• S.L., 1902., s. 221-231.

Prosio jesenski prolaz šljuka. LBV, 1902., XI , 1, 2.

Budućnost raka potočara. S.L. 1902., s. 517-518.

Povijesni podci o sokolarenju. LBV, 1902., XI , 10, s. 110-112.

Obranbeni i ini plastovi sjegurnosti protiv sumskih požareva kraj željezničkih pruga. S.L. 1903., s. 26-35.

Lov na divlje patke u južnim država-ma Sjeverne Amerike. S.L. 1903., s. 77-82.

Zima i seoba ptica. LBV, 1903., XI I , 1, 9. Ovoproljetni moj lov na šljuke. LBV,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 32: PDF 5,6 MB

32

1903., X I I , 5, s. 57-58. Telefon u službi sumske uprave. S.L.

1903., s. 179-182. Lugarnice i uniforme. S.L. 1904., s. 389-

400. Nova vrsta zvjerokradica i novi način

lovljenja fazana. LBV, 1904, X I I I , 10, s. 117. Šumski Čekići ili bati. S.L. 1905., s. 38-

40. Statistički pregled o imenovanju i pro-

maknuću sum. činovnika Hrvatske i Slavo-nije tečajem god. 1904. S.L. 1905., s. 383-384.

Jos koja o glasanju ranjenih šljuka, (s MilankoviC, D.). LBV, 1905., X I V , 6, 72.

Pas policista. LBV, 1905., X I V , 7, s. 82-83.

Uspjesi lovova lovačke udruge Bjelo-var. LBV, 1905., X I V , 1.10.

L I T E B A T U B A

*** In memoriam. L B V br. 3., 1906., s. 34.

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 704, 711. *** P S H , S. 104, 314, 406.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 33: PDF 5,6 MB

33

B A B A R , Franjo, dipl. ing. Sumar-stva.

Studirao je na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 10.X.1938. godine.

B A B I ć , Anica, iz Slavonskog Broda, dipl. ing. Sumarstva, vid. M R Z L J A K 3. knj iga.

B A B I ć , Jolanda, (Slavonski Brod, 28.YI.1961.), dipl. ing. Sumarstva, vid. V I N C E L J 5. knj iga.

BABIC, Katica, (Slav. Brod, 7.II. 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Josipova, Hrvat ica . Sred-n j u školu zavr š i l a je u O s i j e k u 1987.g. - ma temat icko- in fo rmat ic -ki smjer i odmah je početkom nove skol. god. l.X.1987.g. upisala s t u d i j Sumarstva na Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu, Š.G. odjel.

Dip lomira la je 20.VII.1994.g. iz područja uzgajanje Suma. Napi-sala je i obrani la r ad pod naslo-vom "Ostecenost stabala u Sumi buk-ve i jele (Abieti - Fagetum pann. RauS 1969.,) na vrsnom područ ju Medvednice".

B A B I ć , Marko, iz Doca, Travnik , Šumarski ing., Sum. savje tnik .

Šumarstvo je studirao na Šum. akademi j i u Zagrebu. Apsolvirao je 1915. godine. Radio je u B i H .

LITEBATUBA

Borosić, J:. 8 I S , s. 4, 45, 90.

BABIĆ, Martina, (Zagreb, 21.1. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Po nacionalnost i je H r v a t i -ca. Otac F r a n o jo j je e lekt r ičar , a m a j k a kućanica. Nakon završe tka kemi jske tehničke s rednje škole upisala je Sumarstvo na Š.F. u Za-grebu l.X.1986.g.

Dip lomira la je 8.X.1992.g. o-branivSi diplomski rad iz dendro-metrije pod naslovom "Izmjera Su-ma u zemljama cent ra lne Europe".

BABIĆ, Milenko, (Sisak, 2.III. 1942.) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1963./1964., a d ip lomirao je 14.11. 1967.g.

B A B I ć , Mirko, iz Vidovice, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 34: PDF 5,6 MB

34

Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je 1958./59. skol. g„ a d ip lomirao 26. III.1963.g.

BABIĆ, Mladen, (Bošnjaci , Žu-panja , 22.XI.1965.), dipl. ing. Su-marstva, lovni inspektor .

Po nacionalnost i j e H r v a t . Otac K a r l o mu je vozač, a m a j k a domaćica. Nakon završene s rednje Šumarske škole, upisao je 1.X.1983. s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Za-grebu.

Dip lomirao je 7.VII.1989. Te-ma diplomskog r ada bi la je "Pros-torno u ređ ivan je Suma na područ-ju općine Županja", znanstveno pod-ruč je uređivanje Suma.

Od 1.III.1990. do 28.II.1991.g. bio je v ježbenik u Š u m a r i j i Gunja , a zat im je u Vinkovcima položio vježbenicki ispit, pa je l.V.1991.g. p r iml jen u s ta lni r adn i odnos kao rev i rn ik u Š u m a r i j i Otok.

Zbog r a t a 18.XI.1991.g. s tupio je u H r v a t s k u vojsku u Župan j i . 25.X.1992.g. pohvali lo ga je zapo-vjedniš tvo Opera t ivne zone Osijek za iskazanu hrabros t , a l.VI.1994.g. postavl jen je za načelnika inžinje-r i j e 131. br igade H V . 24.XI. odlu-kom preds jedn ika Repub l ike do-d i je l jen mu je cin pričuvnog zas-tavnika . U HV bio je do l.V.1995.g. kada je s tupio na radno mjesto re-v i rn ika u Šumar i j i Otok i lovnog inspektora Župan i j e vukovarsko-sri jemske.

B A B I Ć (MLINARIĆ) , Sofija, (To masica, GareSnica, H r v a t s k a , 12.V. 1938.), dipl. ing. agronomije.

Kci I v a n a Mlinar ica i Ka ta -r ine r. MihatoviC. H r v a t i c a , rimo-katol ičke vjere. Po t j eče iz zemljo-radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završila u GareSnici 1954.g, a Gim-nazi ju "MarSal Tito" u D a r u v a r u 1958.g.

Dip lomira la je na Pol jopr iv-r e d n o m f a k u l t e t u Sveuč i l i š t a u

Zagrebu 1971.g. Od 1961. do 1980. g. t ehn ičk i je suradnik u K a t e d r i za d e n d r o m e t r i j u Šumarskoga fakul -t e t a u Zagrebu, a od 1980.g u zva-n ju je stručnog su radn ika na Šum. f a k u l t e t u .

Ti jekom cijelog radnog vije-ka, sudjelovala je u svim znanstve-nim i s t raž ivan j ima na t emama i p ro jek tn im zadacima koje su vo-dil i d je la tn ic i K a t e d r e za dendro-m e t r i j u Šumarskog f a k u l t e t a Sve-učil iš ta u Zagrebu.

Član je H r v a t s k o g a Šumar-skog druš tva .

BABIĆ, Vladimir, (Nova Gradiš-ka, 13.1.1913.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Mar i j e rođ. Becic. H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz činovničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Zagrebu 1923.g„ a I I . d ržavnu rea lnu gimnazi ju tako-đer u Zagrebu, 1931.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Diplomirao je 1936.g.

Posl i je d ip lomi ran ja od 1.1. 1938. do 31.XII.1938. v ježbenik je kod Banske uprave u Zagrebu. Od 1.1.1939. do 15.II.1943.g. bio je ko-t a r sk i Šumar kod Ko ta r ske ob-last i Zagreb, a nakon toga od 16. III.1943. do 31.XII.1944.g. bio je ko-t a r sk i Šumar kod Ko ta r ske ob-last i Ivanec. Od 1.1.1945. opet je

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 35: PDF 5,6 MB

35

kota rsk i Šumar kod Ko ta r ske ob-last i Zagreb, gdje os ta je do 31. XII.1946„ a 1. siječnja 1947.g. postav-l jen je za p lanera u Min i s ta r s tvu Sumarstva, Odje l za lokalne Sume. Na tom mjes tu os ta je godinu i po, a zat im od 1.VI.1948. postavl jen je za sefa planskog odsjeka D I P - a Vinkovci, gdje je ostao do k r a j a 1950.g„ kada prelazi na radno mje-sto p lanera u Min i s ta r s tvu d rvne indus t r i je , S jeverni bazen, gdje o-s ta je do 12.1.1952. god. Usl i jedi lo je radno mjes to U p r a v i t e l j a Šumarije Nova Gradiška . Na tom radnom mjes tu zadržao se do 31.XII.1959.g. Od 1.1.1960. do 30.VI.1977.g. bio je sef Sektora za uzgoj Šumarskog gospodarstva Nova Gradiška. Sa tog radnog mjes ta otišao je u miro-vinu.

Dugogodišnj i je elan Druš-tva inženjera i t ehn iča ra H r v a t -ske u Zagrebu.

B A B I ć , Zaharije, iz Starog Futo-ga (Vojvodina) , rođen 14.1.1887.g„ dipl. Šumarski inženjer i savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, a d ip lomirao je na Gospodarsko-Su-marskom f a k u l t e t u 17.III.1922.g.

Zaposlen je u struci od 15.111. 1922.g. P r e m a BoroSiCu, došao je 1933. u Vrginmost . U b i j e n u Ja-dovnu 1941. (ŠL 1947., s. 173.).

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 5, 75, 95.

B A B I N , Radovan, Šumarski inže-njer .

Studirao je na Šumarskoj aka-demi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je skol. g. 1919.-20.

L I T E B A T U B A

Borosič, J.: SIS, s. 5.

BABOGREDAC, Đuro, iz Bošnjaka. S tud i r ao je na Pol jopr ivred-

no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuči-lišta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1946.- 47., a d ip lomirao l .VI-II.1948.g.

Od 1.IX.1948. do 30.IX.1957.g. službovao je u Šumarskom inst i tu-tu u Zagrebu, a poslije toga r adn i je v i j e k p roveo u Š.G. "Spacva" Vinkovci, gdje je bio i na dužnost i d i rek to ra .

B A D O V I

Melioracija degradiranih sastojina u Bosutskom području. S.L. 1952. s. 153-160.

Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti stabala i sastojina. S.L. 1953., s. 118-127.

L I T E B A T U B A

Šumarski institut Jastrebarsko - Mo-nograf i ja , Zagreb 1986.

BACKOVIĆ, Luka, iz Đakovice, (Makedoni ja) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Pol jopr . - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je školske god. 1959.-60.

B A ć A K , Božidar, (Ždralovi , Bje-lovar, 14.XII.1930.), dipl. ing. Su-marstva, savje tn ik za uzgoj Suma.

Sin A n d r i j e i Mar i j e r. Da-vid. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz seoske obi te l j i . P u č k u je školu za-vršio u Novosel janima kod Bjelo-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 36: PDF 5,6 MB

36

vara 1941., a Rea lnu gimnazi ju u Bje lovaru 1950.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr. - Sum. f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 10.IV.1956.g.

Od 23.IX.1957. kao pr iprav-nik I. vrs te u X I V . plaćevnom raz-redu započeo je službu u Š u m a r i j i Žabno (Križevci). 28.IX.1960. pre-mješten je u Šumari ju Križevce kao r e f e r e n t grane 313, a od Ožujka 1961. postavl jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e Križevci , a zat im kao ru-kovoditelj ekonomske jedinice - po-gon Križevci , sve do 13.11.1967.g„ kad je p remješ ten u Š.G. 'Mojica Birta", Šumar i j a Bjelovar , kao re-f e r en t za uzgoj Suma. Na tome mjes tu os ta je do 1.XII.1974., kad je izabran za rukovodi te l j a OOUR-a Š u m a r i j e B j e l o v a r i z ad ržao se na tome m j e s t u do 1.IX.1975.g.

Od 1.IX.1975. do 30.VIII.1983.g. obnaša dva m a n d a t a dužnost di-rektora Š.G. "Mojica Birta" Bjelovar.

Od l.IX.1983.g. do l.V.1985.g. zaposlen je na radnom mjes tu in-ternoga Šumarskoga kontrolora , a zat im do 1.1.1991. po tpreds jedn ik je Poslovodnog odbora Š.G. "Mo-jica Bir ta" Bjelovar .

Od početka 1991.g. zaposlen je u J .P. "Hrvatske Sume" U p r a v a Su-ma Bje lovar kao savje tn ik za uz-goj Suma.

B A č l ć , Boris, vid. 5. knj . doda tak .

B A č l ć , Ivica, (Bab ina Greda, Žu-panja, 12.IX.1962.), dipl. ing. Sum.

Sin Antuna . H r v a t . Po t j eče iz radničke obi tel j i .

Šumars tvo je počeo s t u d i r a t i na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g. Di-plomirao je 8.VI.1987. Iz područ ja uzgajanje Suma napisao je i obra-nio diplomski rad pod naslovom: "Šumski rezerva t >Radisevo< - zaš-t i t a i gospodarenje".

BAClĆ, Ranko, vid. 5. knj . doda tak .

BAClĆ, Slaven, (Zadar, 25.IY.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slobodana i Ja sne r. Je-njic. Hrva t . Katolik. Potječe iz obi-te l j i in te lektualaca; otac mu je dipl. ing. agronomije, a m a j k a pro-fesor psihologije. Osnovnu je Školu završio u Z a d r u 1981.g„ a s redn ju CUO "Jura j Barakovic" 1985., tako-đer u rodnom gradu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1994.g.

Posli je diplomiranja, 13. trav-n ja 1994.g. počeo je r a d i t i u Šuma-r i j i Zada r kao rev i rn ik - pr iprav-nik.

Početkom prosinca odlazi na službu u oružane snage H r v a t s k e vojske, gdje os ta je do 13.VII.1995.g.

Usl i jedio je nas tavak odrađi-van ja pr ipravničkog staža u za-da r sko j Šumar i j i , na kojem se rad-nom mjes tu nalazio i u v r i j eme bi-l ježenja ovih podataka .

Živi u Zadru .

BAClĆ, Viktor, iz Belgije, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu i d ip lomirao 31.V.1960.g.

B A D A N J E K , Zoran, (Virovi t ica, 21.II.1964.g.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 37: PDF 5,6 MB

37

Otac I v a n mu je ekonomist, a m a j k a službenica, dakle, pot ječe iz činovničke obi tel j i . Po narodnost i je H r v a t .

S tudi rao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu i d ip lomirao 22.VII. 1993. Iz kolegija Šumska transport-na sredstva napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom: "Ut-jeca j načina gospodarenja na opti-malnu gustoCu Šumskih prometni-ca gospodarske jedinice Virovit ič-ka Bilogora".

Zaposlen je u U p r a v i Suma Bje lovar kao komerc i ja l i s ta pro-da je i nabave.

BADOVINAC, Zvonimir, (Samo bor, 14.11.1905. - Zagreb, 22.1.1996.), ing. Sumarstva, v r tn i a rh i t ek t , ho-nora rn i nas tavnik na Š.F. u Zag-rebu za p redmet parkiranje.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1931.g.

Od 27.IX.1932.g. u Šumarskoj je službi u Zagrebu, Jas t rebarskom, KloStar-IvaniCu, Osi jeku i ponov-no u Zagrebu.

Od 1950.g. zaposlen je u služ-bi p a r k i r a n j a i ho r t i ku l t u r e . Naj-p r i j e je r e f e r e n t u K o m i t e t u za ko-munalne poslove i urbanizam, u Up-ravi generalnog urbanis t ičkog pla-na N E H i sef Odsjeka za parkove i donje park-Sume ustanove "Sljeme".

Od 1.II.1961.g. zaposlen je u s e k r e t a r i j a t u za komunalne poslo-ve NO Zagreb, Gorn j i grad, kao re-f e r e n t za zelene površine. Od 1976. do umi rov l j en ja službovao je u Re-publ ičkom zavodu za zaš t i tu pri-rode R H .

Bio je od 9.XI.1955.g. do smr-t i honora rn i nas tavnik Š.F..

B A D O V I

Projekt generalnog uređenja parka Maksimir. J avn i na t j eča j NOG Zagreba, prva nagrada.

Projekt parka Jelenovac.

Projekt donjeg Dubravkinog puta i prolaza za Ilirski trg.

Projekt proširenja Jurjevskog groblja i parkovne površine prema Zvijezdi i Beci-ćevim stubama.

Projekt parka Ologovac kraj Bokfele-rove ulice.

Projekt uređenja parkovne površine Velika Poljana na Plitvičkim jezerima, kao i razni zadaci oko uređenja Plitvičkih jezera.

Projekt parka i izletišta Zvirinac u Vinkovcima.

Generalna osnova uređenja parka i cjelokupnog zelenila tvorničkog prostora Željezare Sisak.

Projekt rekreativnog centra za Druš-tvo "Naša djeca" u Zagrebu, Gornje Vrapce, predjel Dragolinec.

Elaborat generalnog uređenja cjelo-kupnog područja Medvednice te progla-šenje pretežne površine za reprezentativni rezervat grada Zagreba.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 7, 57,116. *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-

1960., S.F., Zagreb, 1960., s. 397. Kani, Z.: In memoriam Zvonimir Ba-

dovinac, pejz. vr tn i a rh i t ek t . H o r t i k u l t u -ra, X L I I I , 1., Zagreb, 1976., s. 32.

Piskorić, O.: Badovinac, Zvonimir, H B L , 1., Zagreb, 1993., s. 339.

B A D U N , Stanko, vid. 5. knj.

BAGARIĆ, Ljupko, (Kupres, B iH , 15.IV.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Marka . Po t j eče iz radnič-ke obi tel j i . S r edn ju je školu zavr-šio u Kupresu , a Sumarstvo na Š.F. upisao je l.X.1981.g.

Dip lomirao je 10.III.1989.g. Tema diplomskog r ada bi la je "Po-Sumlj ivanje visokoplaninskog krsa na područ ju Šumar i j e K u p r e s -običnim borom i običnom smre-kom" iz znans tvenog p o d r u č j a uz-gajanje Suma.

BAGARIC, Zdenko, (Vinkovci, 23. 1.1963.), dipl. ing. Sum.

Sin Markov. H r v a t . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a doma-ćica.

Na s t u d i j Sumarstva upisao se l.X.1982.g„ a d ip lomirao je 12.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 38: PDF 5,6 MB

38

IX.1988. na Bum. f a k u l t e t u u Za-grebu iz uzgajanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom 'Šumsko-uzgojne karak-te r i s t ike obične breze (Betula pen-đula Roth) ' .

Upisao je poslijediplomski stu-dij .

B A J I ć , Viktor, iz Spli ta , dipl. ing. Sumarstva.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1952.-53., a d ip lomirao 4.VIII.1954.

B A J I ć , Zeljko, (Kragujevac , Sr-bi ja , 18.IV.1952.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Svevladov. Po nacional-nosti H r v a t . Nakon završene gim-nazi je upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1972.g. Dip lomirao je 7.V.1981.g.

B A K I ć , Mihajlo, iz Olova u Bosni, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu sveučilišta u Zagrebu, a dip-lomirao je 27.XII.1961.g.

BAKOTA, Miljenko, iz L jub l j ane , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60., a d ip lomirao 27.V.1961.g.

B A K R A N , Dalibor, (Bjelovar , 2. XI.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Zlatka, po zanimanju bra-vara. ZavrSivSi s redn ju Školu, od-gojno-obrazovni smjer u Bjelova-ru, upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1986.g.

Dip lomirao je 2.XII.1992.g. I z rad io je i obranio diplomski rad pod naslovom "Stabilizacija tla vap-nom kod izgradnje Šumskih cesta na području Uprave Suma Bjelovar". Zaposlen je u Š u m a r i j i Da ruva r , U p r a v a Suma Bjelovar .

B A K R A N I N , Juraj, iz Ostar i ja , Gorski Ko ta r , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.-1929., a d ip lomirao 13.II.1930.g.

P r e m a sačuvanim podacima, u toku I I . svjetskog r a t a bio je za-poslen u Zagrebu.

Bio je elan H Š D .

B A L A I ć , Mijo, iz Pe t r i j anca , Va-raždin, rođen je 25.VII.1901., umro 1975., dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e , H r v a t , katol ik, Osnovnu Školu završio je u Pe t r i -jancu, a s redn ju u Varažd inu . Za-vršio je i Hochschu le f t i r Wezt-handezu u Beču.

S tud i r ao je na Šumarsko-po-l jopr ivrednom f a k u l t e t u u Mtin-chenu i Beogradu. Diplomirao je 19.V.1928.g. Speci ja l iz i rao je uzgoj Suma. S t ručn i ispit za Šumarsku službu položio je 14.V.1932.g. i od-mah je zaposlen u Di rekc i j i Suma Vinkovci. Vec naredne godine pre-mješ ten je u Di rekc i ju Suma Skop-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 39: PDF 5,6 MB

39

je, pa iste godine (1933.) u Peć na Kosovu. Na redne godine Šumarski je r e f e r e n t u Z la t a r Bistr ici , 1935. ko ta rsk i je Šumar ko t a r a Vrbov-sko, gdje os ta je do 1939.g. Sl i jedi mjesto pr i s tava kod Sreskog Na-celstva u Vrbovskom; vodio je stru-čnu Šumsku up ravu u sekvestr i ra-nim Sumama vlaste l instva Sušica na mostu (1936.-1939.). U p r a v i t e l j je Šumar i j e u Krasnom kod Senja (1939.-1941.).

U toku I I . svjetskog r a t a (1941.-44.) u p r a v i t e l j je Šumar i j e u Pod ravsko j Slat ini , a zat im (1944.-45.) r e f e r e n t Sumarstva Okružnog NOO-a Orahovica. Od 1945. do 1949. r e f e r e n t je za Sumarstvo Kota r -skog NOO-a Virovi t ica . Nakon to-ga vršilac je dužnost i d i r ek to ra Šumskog gospodarstva "Bilogora" Virovi t ica , a 1950. vec je upravi-t e l j Šumar i j e Virovi t ica . Po tom je Šumarski inspektor u Virovi t ic i i d i r ek to r S redn je d rvno- indus t r i j -ske škole u Virovi t ic i , (M. N e f f ) .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 11, 58,105. *** Spomenica S I T Sum. i drvne in-

dus t r i j e Hrva t ske , Zagreb 1976, s. 110.

Sin I v a n a i Ljubice , r. Belo-brk. Hrva t , katolik. Potječe iz zem-l joradničke obi tel j i . Osnovnu ško-lu završio je u Kal inovcu kod Đur-đevca 1976.g„ a srednju, drvno- teh-nolosku u Đurđevcu 1980.g.

S tud i rao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1986.g.

Nakon d ip lomiran ja , pr iprav-nički staž završio je u Š u m a r i j i Đurđevac (16.IV.1986.-16.IV.1987.), gdje ostao r a d i t i i da l je na radnom mjes tu poslovođe (pomoćnika re-v i rn ika ) do 31.XII.1990.g. Od po-četka 1991.g. nalazi se na radnom mjes tu r ev i rn ika u Šumar i j i Kloš-t a r Podravski .

BALASKO, Inga, (Zagreb, 8 .VII . 1966.), dipl. ing. Sumarstva, vid. MAMIC, 3. knj . L-P.

B A L A L A , Mirko (Bjelovar , 18.V. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

B A L E N , Josip, (Krmpote , Novi Vinodolski, 18.III.1890.-Tucuman, Argent ina , 16.111.1964.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., redovni sveuči-lišni profesor .

Osnovnu je Školu polazio u Krmpo tama , a gimnazi ju je zavr-šio u Senju 1909.g. kao s t ipendis t K r a j i š k e investiciske zaklade.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 40: PDF 5,6 MB

40

Šumars tvo je s tud i rao na Vi-sokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Scavnici u Slovačkoj kao s t ipendis t iz d i je la p r ihoda dr-žavnih Suma u H r v a t s k o j . U toku l j e ta r ad i 2-3 mjeseca u Šumarskoj praksi , većinom na taksac i j sk im radovima, u područ ju Šumarskog ravna te l j s tva u Zagrebu, LugoSu i Bansko j Bistr ic i . Dip lomirao je 1913.g. s odličnim uspjehom.

Po završe tku s tud i ja odmah s tupa u državnu službu kod Šu-marskog ravna te l j s tva u Zagrebu, n a j p r i j e u central i , a onda kod Sumskih uprava , radeći p r i j e svega građevinske poslove (Ogulin, Mr-kopalj , Ravna Gora). U jesen 1914. povjerena mu je up rava Šumar i j e R u j e v a c - U m e t i c (Kosta jn ica) , a s prol jeća 1915. up rava Šumar i j e u Glini. G. 1917. p remješ ten je za up-rav i t e l j a Šumar i j e u Krasnu , jer je odbio zaposlenje u Min i s ta r s tvu pol jopr ivrede u Budimpeš t i . Dvi je godine kasni je p remješ ten je u Sen j za up rav i t e l j a N a d z o r n i s t v a za p o S u m l j a v a n j e krsa, gdje je os-tao do 1925.g. Za vr i j eme službo-van ja u Sen ju obavl jao je duže vri-jeme dužnost kotarskoga Šumar-skog r e f e r e n t a u Crikvenici i na o-toku K r k u .

Obranio je 1923.g. na Gospo-darsko - Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u d o k t o r s k u d i s e r t a c i j u pod naslovom "Bura i njezino zna-čenje za poSumljavanje krsa" i t ako je postao prvi doktor Šumarskih znanost i na tom F a k u l t e t u .

Po želji min i s t a ra H r v a t a , koj i su usli u Pasic - Radicevu ju-goslavensku vladu, p remješ ten je u Minis tars tvo Suma i r u d a u Beo-grad, iako je želio da i da l je ostane na terenskom poslu.

U Min is ta r s tvu je n a j p r i j e na dužnost i inspektora , a zat im pos ta je sef Odsjeka za poSumlja-vanje - s r e f e r adom poSumljavanja uopCe, a napose poSumljavanja u

Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Crnoj Gori i Makedoniji.

Godine 1927., na temelju ras-pisanoga natječaja, biran je za iz-vanrednoga sveučilišnog profesora na Poljoprivredno-Sumarskom fa-kul te tu Univerziteta u Beogradu za predmete podizanje i gajenje Suma i zaštita Suma, osim toga predaje i lovstvo.

Kao ekspert za Šumarska pi-tan ja u Internacionalnoj dunav-skoj komisiji radio je 1927. i 1928.g.

G. 1930. biran je za redovnog sveučilišnog profesora.

Bio je redovni elan Društva hrvatskih književnika i dopisni elan Ceske akademije znanosti.

Sudjelovao je na velikom broju međunarodnih kongresa, a bio je i elan raznih komisija.

Za vrijeme svoga službovanja prokrstario je čitavu državu tako da gotovo nema važnijeg Šumskog ob-jekta koji nije pregledao i prou-čavao.

Bio je na studijskim boravci-ma i putovanjima u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, I tali j i , Polj-skoj, Ceskoj, Rumunjskoj, Mađar-skoj i Bugarskoj.

Bio je u svezi s velikim brojem is taknutih Šumarskih znanstvenih djelatnika raznih zemalja.

Služio se svim slavenskim i go-tovo svim europskim jezicima.

Niz je godina elan Odbora Ju-goslavenskog Šumarskog udruženja u Zagrebu, a od 1934. do 1936., kao predstavnik H r v a t a biran je za predsjednika tog udruženja. Kao predsjednik Šumarskog udruženje daje inicijativu za izradu poprsja Josipa Kozarca i F rana Kesterca-neka i 1936. otkriva Kozarcevo poprs je na Šumarskom domu. Isto-dobno objavljuje monografiju o Jo-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 41: PDF 5,6 MB

41

sipu Kozarcu i sav pr ihod da je za pokriće troškova oko izrade poprsja.

Na Beogradskom univerzi te-tu bio je zaposlen do sloma Kra-l jevine Jugoslavi je 1941.g. kad od-lazi u Zagreb, gdje n a j p r i j e r ad i u Min i s ta r s tvu Suma i rudn ika , a po-tom je župan Župans tva pr i Pog-lavniku.

G. 1942. preuz ima i predava-n ja p redmeta zaštita Suma na Gos-podarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, koje zadržava i kad je i m e n o v a n za m i n i s t r a u V l a d i N D H . Buduć i da je ubrzo reorga-niz i rana Vlada, u mjesecu listopa-du, prof . dr. sc. J. Balen postao je min is ta r Narodnoga gospodarstva, koje je obuhvaćalo poslove poljo-djelstva, Sumarstva, rudars tva , obr-ta, veleobrta , t rgovine i p rehrane . I kad je nakon godinu dana po-novno reorganiz i rana vlada i osno-vano Minis tars tvo Sumarstva i ru-dars tva , na celu mu je prof . dr. sc. Jos ip Balen, na kojem mjes tu osta-je do k r a j a N D H , kada odlazi u Argent inu .

U Argent in i zaposlio se u Mi-n is ta rs tvu za ag r iku l tu ru i stočar-stvo u svojstvu tehničkog savjetni-ka u Di rekc i j i Suma. Buduć i da je vec r an i j e sudjelovao pr i i z radb i jugoslavenskog zakona o Sumama, p r ihva t io se istog posla i u novoj domovini.

G o d i n e 1956. pozvao ga je Univers idad Aus t r a l de Chile u Vald iveu i on odlazi u Chile, gdje je imenovan d i rek to rom F a k u l t e t a Ingenie r ia Fores ta l i predstojni-kom K a t e d r e za S i lv iku l tu ru , Po-l i t iku i Dendrologi ju . I s todobno je i d i r ek to r I n s t i t u t a za s i lvikultu-ru i poSumljavanje.

U Chileu os ta je do 1960.g. ka-da se vraCa u Argent inu preuzima-jući kolegije dendrologije i Šumar-ske pedologije na F a k u l t e t u Inge-nier ia Fores ta l Un ive r s i t a t Na-t ional de Cordoba, a zat im je na

Univerz i Tucumanu profesor sil-vikulture i d i r ek to r I n s t i t u t a za s i lv ikul turu .

Tu ga 16.111.1964. zatice i smrt te je sahranjen na tamošnjem groblju.

P r o f . dr. sc. J . Balen plodan je pisac. Kao gimnazi jalac u đač-kom listu Luč objavio je prvu svo-ju pjesmu, a su r adn j a u Pobratimu i Mladoj Hrvatskoj t ek la je pod pseudonimom.

P r v i njegov s t ručni članak "Pre tvaran je čist ih bukovih sasto-j ina u mješovi te bukovo-hras tove sastojine" objavio je kao s tuden t u Bum. listu. S ta ln i je suradnik Sum. lista pa je u n jemu do 1941.g. ob-javio 35 priloga. Surađ ivao je i u "Narodnoj Sumi", u "Almanahu jad-ranske straže" u Silva medi teran-nea" (na f rancuskom) , u 'Lovacko-r ibarskom vjesniku", u zbornicima "Pola stoljeća Šumarstva" i "Le K a r s t Yougoslavie". Od 1941. do 1945.g. objavio je č l anke u 13 ča-sopisa i nov ina , u " H r v a t s k o m gospodars tvu", "Hrvatskom naro-du" i "Spremnosti". U Šumarskoj se praks i naroči to bavio p i t an jem uz-goja Suma.

P r o f . dr. sc. J . Balen jedan je od h rva t sk ih v rhunsk ih Šumarskih s t ručn j aka koj i je h rva t sku Šu-marsku znanstvenu misao prezen-t i r ao svijetu, a sam je bio i ug-ledan svjetski Šumarski s t ručn jak .

Iz poznat ih pol i t ičkih razlo-ga, o Jos ipu se Balenu ni je smjelo govorit i n i t i kor i s t i t i njegove knji-ge, stoga je Šumarsk i f a k u l t e t Sve-učil iš ta u Zagrebu na Danu Fakul -t e t a 1995. javno r ehab i l i t i r ao ovog izvanrednoga Šumarskog stručnjaka.

B A D O V I

Pretvaranje čistih bukovih sastojina u mješovite bukovo - hrastove sastojine. S.L. 1915.

Transverzalna želj. pruga Bihač-Oto-čac-Senj. J.S. br. 41, Zagreb 1921.

Bura i njezino značenje za pošumljen je Krsa. Diser taci ja , Senj, 1922.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 42: PDF 5,6 MB

42

Produkcija sjemena crnog bora u po-dručju kr. nadzornistva za poSumljavanje prim Krasa u Senju. S.L. 1922., 587-591.

Tužne prilike u jednom našem kraju. L B V 9/10,1924., 98-101; 11/12,121-126.

Za unapređivanje naših krajeva. I b id . 1925., 3, 37-41; 4, 59-64.

Iz sumskog vrta. S.L. 1925., 179-181. Organizacija rada poSumljavanja krsa.

S.L. 1925., 710-719. PoSumljavanje krsa i goleti. P.S.S., Za-

greb 1926., 332-354. PoSumljavanje krsa sjetvom. S.L. 1927.,

122-129. Podizanje suma na krsu resurekcijom.

S.L. 1927. 287-294. Dioba golog krsa. S.L. 1927., 454-462. O klimatskim faktorima na krsu i nji-

hovom odnosu prema vjestackom zasumlja-van ju. S.L. 1928., 463-478.

Elements Climatiques du Karst et leur Eelation a u repeuplement. Le K a r s t Yougoslavie, p. 28-43, Zagreb, 1928.

Tehnik du repeuplement - Le Karst Yougoslavie, Zagreb, 1928., p. 85-99.

O proredama. Zagreb, 1929., 1-222. Tehnika zasuml javan ja krsa. S.L. 1929.,

164-176, 222-224. O proredama I. Zagreb, 1929. S.L.

1929., 508 O proredama. S.L. 1930., 25-28. Zakon o sumama, (sa Segedin, S.). Be-

ograd 1930. Nas goli krs (Gospodarska p i t a n j a s

na roč i t im obzirom na poSumljavanje) . Za-greb, 1931., 1-311.

O probirce. L .P .X, 199-200, P isek , 1931. Sumsko sjemenje. S.L. 1932., 500-511. La question du reboisement du Karst

denude an Yougoslavie. Bu l l e t in de la Sil-va M e d i t e r r a n e a , V I I I . Anće, p. 5. F i renze , 1933.

O rogovlju u vrsta jelena (Cervidae) . L B V 1934., 5, 202-212; 6, 276-285; 7, 320-329; 8, 371-382; 9, 414-419; 10, 464-481; 11, 514-522. - I b i d e m 1935., 1, 23-25; 2, 62-74; 3, 122-126; 4, 174-181; 6, 257-264; 8, 361-364; 9, 400-497; 10, 445-453. - I b idem, 1936., 1,15-21.

Prilog poznavanju naših mediteran-skih suma. S.L. 1935.

Drugi prilog poznavanju naših medi-teranskih suma. S.L. 1937.

Povodom izvještaja odsjeka za su-marstvo kr. ban. uprave dravske banovine za god. 1935., 198-206.

Die Karstaufforstungsfrage in Jugo-slavien und ihre Orundlage. ( L a ques t ion et les bases du rebo isement du K a r s t en Jugoslavie) . I l e Congres i n t e r n a t i o n a l de Sylv icu l ture , I I I , Volume, pag. 284-290, Budapes t , 1936.

Pogledi na sumarstvo Bugarske. S.L. 1936., 1-26, 67-124, 219-262.

Josip Kozarac, o 30 godišnjici njegove smrti. S.L. 1936., 1-104.

Šumski rasadnici. Zemun, 1938., 1-200. Nauka o sumi O. F. Morozova. Zemun

1940. Prilog određivanja sjetve kod Cetinja-

ra. S.L. 1940., 7-11. Josip Kozarac kao sumarski stručni

pisac. S.L. 1941., 342-347. Pogledi na sumsko gospodarstvo Fin-

ske. S.L. 1942., 15-17. Pred podizanjem tvornice celuloze.

S.L. 1944., 125-126.

L I T E B A T U B A S.L. 1921., 93., 1942., s. 273, 274, 1943.,

303, 328., 1979., s. 42-43., 1993., s. 212. Borosić, J.: SIS, s. 9, 26,133,135. Uz pedesetu obljetnicu prof. dr. ing.

Josipa Balena. S.L. 1941., 167-172. Kauders, A.: Š u m a r s k a b i b l i o g r a f i j a I. *** Š u m a r s k a n a s t a v a 1860-1960. FrkoviC, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V . H r -

va tsk i lovački savez, Zagreb, 1993. Hranilović, S. i Piskorić, O.: Dopr inos

h r v a t s k i h šumara a rgen t inskom sumar-s tvu s b i o g r a f i j o m sestorice šumara . S.L. 11-12,1995., 415-427.

Piskorić, O.: Balen, Josip , H B L 1, 1983., s. 387.

BALENOVIĆ, Marina, (Bjelovar , 11.YIII.1968.), dipl. ing. Sumarstva, (vid. P O P I J AC).

Šumars tvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l.X.1987.g. Dip lomira la je 17.XII.1992.g. iz kolegija isko-riscivanje Suma napisala je i obra-nila diplomski r ad "Primjena elek-troničkog računala u iskoriscivanju Suma u U p r a v i Suma Bje lovar ".

B A L I ć , Ivan, vid. 5. knj .

B A L I ć , Mehmed, iz Kozarca kod Pr i jedora (BiH), dipl. Sum. inženjer.

Šumars tvo je s tud i rao na Šumar sko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od čet i r i godine. Apsol-virao je na G Š F skol. god. 1920.-21., a d ip lomirao 24.YII.1922. U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Tuzli, a bio je i elan H Š D .

BALICEVIĆ, Ante, vid. 5. knj .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 43: PDF 5,6 MB

43

BALINT, Emil (Suza, Kneževi Vinogradi, H r v a t s k a 17.VII.1969.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin je Tibora i Ruže r. He-gedus. Hrva t , katoličke vjeroispo-vijesti. Pot ječe iz Šumarske obite-lji. Otac mu je dipl. ing. Sumarstva. Živi u Cemernici. Osnovnu je Ško-lu završio u Kloštru Podravskom 1983., a srednju u Odgojno-obra-zovnom centru za Sumarstvo u Karlovcu 1987.

Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu gdje je i diplomirao 1994. godine. Zaposlen je na rad-nom mjestu revirnika pr ipravnika.

BALINT, Tibor (Suza, Beli Ma-nastir, H rva t ska 9.1.1933).

Sin je oca JanoSa i majke Ro-

zalije. Po nacionalnsti je Mađar, državljanstvo hrvatsko, rimokato-ličke vjeroispovijesti . Pot ječe iz trgovačke obitelji . Osnovnu je Školu završio u rodnom mjestu Su-zi 1945.g„ a gimnaziju u Osijeku 1952.g.

Pol jopr ivredno - Šumarski fak. s tudirao je u Zagrebu i na njemu je apsolvirao skol. god. 1956./57. i diplomirao 21.VII.1959.g.

Nakon diplomiranja (14.X.1959.) zaposlio se u P I K "Belje" na rad-nom mjestu re fe ren ta za uzgoj na kojem je mjestu bio do odlaska na odsluženje vojnog roka. Po povrat-ku iz vojske zaposlio se u Poljo-privredno - Šumarskoj komori u svojstvu t a jn ika za Sumarstvo (5. XII.1961.). U Sumsko-poljoprivred-nom kombinatu Koprivnica, Šuma-r i ja Repas, zaposlen je 1.VII.1962. kao referent za uzgoj i zaštitu Suma.

Kad je osnovana Šumarija Kloš-ta r Podravski (1.VI.1965.), postav-ljen je za njenog upravi te l ja i na tom radnom mjestu proveo je naj-veći dio radnog staža. 1.IX.1983.g. raspoređen je na radno mjesto re-fe ren ta za uzgoj i investicije Suma u Đurđevcu. 29.1.1993., odlazi u in-validsku mirovinu.

BALINT, Tibor, mlađi, (Suza, Be-li Manastir , 2.III.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tibora i Ruže r. Hege-dus. Hrva t , katolik. Pot ječe iz Šu-marske obitelji . Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a majka službenica. Osnovnu je Školu pohađao i zavr-šio u Klošt ru Podravskom. Sred-nju je školu završio u Zagrebu 1981.g. u Građevinskom školskom centru "Zvonko Brkic".

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1989.g.

Posli je d iplomiranja priprav-nički je staž obavio u Šumar i j i

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 44: PDF 5,6 MB

44

Koprivnica na uzgajanju Suma. Na-kon toga zaposlio se kao poslovođa, t akođer na uzga jan ju Suma, u Šu-m a r i j i Đurđevac . Zbog pomanjka-n ja radnog mjes ta za diplomiranog inženjera , nakon reorganizaci je Su-mars tva u Republ ic i H r v a t s k o j 1991.g. prešao je na radno mjesto tehnologa za uzga jan je Suma u So-kolovcu kod Koprivnice , ali tu se zadržao k r a t k o vr i j eme jer mu se pruži la mogućnost da se, uz rje-šenje stambenog problema, prem-jesti u Š u m a r i j u Kr iževci na rad-no mjesto rev i rn ika .

Prisustvovao je stručnim semi-narima kao npr. onom na Br i jun i -ma 1993.g.

Član je H Š D .

B A L K O V S K I , Aleksandar, iz Ru-sije, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Gos-podarsko-Sumarskom fakul te tu Sve-učil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1925.-26., a d ip lomirao 25. VI.1928.g.

Nakon d ip lomi ran ja ni je se vra t io u Rus i ju , vec je radio ponaj-više u h rva t skom Sumarstvu. Sa-čuvao se poda tak da je u toku I I . svjetskog r a t a bio zaposlen u No-voj Gradišk i i da je bio elan H Š D .

LITEBATUBA

Borosić, J.: 8 I S , s. 6.

BALTIĆ, Petar (Donje Selište, Glina, 12.YII.1942.) dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Bogdana i L j u b i c e r. Ba-kic. Po nacionalnost i je Srbin, pra-voslavne vjeroispovi jest i . Rodite-l j i su mu bil i pol jopr ivrednic i . Os-novnu je školu završio u Glini 1956.g„ a S redn ju Šumarsku školu u Kar lovcu 1960.g.

S tud i rao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu gdje je diplomirao 1967.g.

P r i p r a v n i č k i staž obavio je u Š u m a r i j i P e t r i n j a , a zat im je osam godina rad io u Šumar i j i H r v a t s k a Dubica na poslovima poslovođe Sum-skih radova i pomoćnika upravi-te l j a Šumar i je . Nakon toga prešao je u Š.G. Sisak gdje je u R a d n o j za jednic i bio 12 godina rukovo-d i t e l j službe za nadzor, p ro jek t i ra -nje i investici je. Od 1991. zaposlen je kao s t ručni suradnik u proiz-vodnom odje lu na poslovima gra-đevinars tva i i skor iscivanja Suma u Šumar i j i Sisak. Član je H Š D .

B A L Z A R , Franjo (Breza, Visoko, B i H , 13.XII.1913.) dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Vo j t j eha i Franciske, H r -vat, r imokatol ik . Po t j eče iz fakul -te t sk i obrazovane obi tel j i . Otac mu je bio r u d a r s k i inženjer . Os-novnu je školu završio 1933. u Tuz-li, a s redn ju 1936.g.

Počeo je s tudirat i u jesen 1932. godine na Po l jop r iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje je i apsolvirao skol. god. 1935./36., a d ip lomirao je na Šumarskom od-sjeku 10.X.1938.

Nakon d ip lomi ran ja zapos-len je u Sara jevu , pa u Foči, Za-vidovicima, B a n j a Luc i i na k r a j u u Sisku gdje je i preminuo.

Sudjelovao je na s t ručnim skupovima u zemlj i i inozemstvu (London, Bukureš t , Mtinchen).

BAMBIĆ, Drago, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1941.-42. i zaposlio se u Zagrebu.

BAN, Dario, (Nova Gradiška, 11. XI.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 45: PDF 5,6 MB

45

Sin Antuna , dipl. ing. s t ro jar-stva. H r v a t . Završio je s redn ju Šu-marsku Školu.

Šumars tvo je otpočeo stu-d i r a t i na Š.F. u Zagrebu 1.X.1984. Diplomirao je na istom F a k u l t e t u 20.YII.1992. Iz kolegija iskoriSći-vanje Suma napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Nor-m i r a n j e proizvoda u iskorisciva-n ju Suma".

B A N D I ć , Stjepan, (Ružici, Grude, BiH,21.1.1934.), dipl ing. Sumarstva.

Sin Mate i Mare r. Zadro. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Osnovnu j e školu pohađao u Ružic ima i Ši-rokom Brijegu (1946.-1949.), a Sred-n ju Šumarsku Školu završio je u Mosta ru 1953.g.

Po završe tku s rednje škole zaposlio se l j e t i 1953.g. u Tomislav-gradu u Š u m a r i j i kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma, gdje os ta je do mjeseca l is topada 1955.g. kada od-lazi na odsluženje vojnog roka. Od t r a v n j a 1957. do l is topada 1959.g. zaposlen je u Zavodu za uređiva-nje Suma u Sara jevu , u svojstvu taksa tora .

U jesen 1959.g. up i su je s t u d i j na Šum. f a k u l t e t u u Sara jevu , na kojem d ip lomira u t r a v n j u 1964.g. i zapošl java se u Građ. pod. "Herce-govina", sektor, niskogradnje na raz-

nim objekt ima. Na tom radnom mjes tu os ta je do k r a j a 1969.g. U t r a v n j u 1970.g. prelazi na hor t ikul -tu rne radove u poduzeće "Unikum", a potom u "Zrinjevac" u Zagrebu, gdje se i sada nalazi.

B A N D U L A , Zdenko, (Zagreb, 23. IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vojislava, po zan imanju službenika. H r v a t . S r edn ju Šumar-sku Školu završio je u Kar lovcu 1980.g.

I s t e je godine u jesen otpo-čeo s t u d i r a t i Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 9.II.1987.g. iz uređivanja Suma. Tema diplom-skog r ada glasila je: "Mogućnost pejzažno-prostornog u ređen j a oko-line tu r i s t i čk ih ob jeka ta na pod-ruč ju N.P. P l i tv ička jezera".

BANIC, Sasa, (Rijeka, 16.YII.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Mile i m a j k e K a t e r. Tomasevic. H r v a t . Ka to l ik . Otac mu je e lek t ro tehničar , a m a j k a mr. f a rmac i j e . Osnovnu je Školu zavr-šio u PeruSiCu u L i c i 1980.g„ a COUO "Nikola Tesla" (matematic-ko - in fo rma t i ck i smjer ) u Gospiću 1984. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1991.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 46: PDF 5,6 MB

46

Po završe tku s tud i j a zapoš-l java se u U p r a v i Suma Gospić na poslovima u r eđ ivan j a Suma. Na-kon pr ipravničkog staža prelazi u Š u m a r i j u PeruSiC na mjesto po-moćnika up rav i t e l j a Šumar i je , a nedugo zat im i na mjesto upravi-te l j a Šumar i je , na kojem mjes tu os ta je oko dvi je godine, a onda prelazi u S redn ju Šumarsku Školu u Karlovac, gdje je zaposlen kao predavač s t ručn ih predmeta : geo-dezija, Šumske komunikacije, lov-stvo i tehničko crtanje.

Godine 1992. pr isustvovao je s t ručnom skupu "Ekologija-umira-nje Suma", koj i je održan u Senju.

B A N I N , Vladimir, iz Rusi je , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 10.X.1930.g.

B A N J A N I N , Zdravko, (Samobor, 24.YIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin DuSanov. Srpske narod-nosti, hrvatskoga državljanstva. Po-t ječe iz cinovnicko-radnicke obite-lji . Osnovnu je Školu završio u Sa-moboru, a S r edn ju meta lsku u Za-grebu 1983.g.

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu l.X.1983.g. Dip lomirao je, odsluživSi i vojnu obavezu među-vremeno, 16.YII.1993.g. Napisao je diplomski rad iz područ ja Šumska transportna sredstva pod naslo-vom "Odnos prostornog plana Sum-skih cesta i gospodarenja Sumama g.j. >Žumberak - Novoselska Gora< Šumar i j e Samobor".

B A R A ć , Davor - Mate, (Glavice, Sinj, H r v a t s k a , 11.11.1940.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante i Mande rođ. Maric. H r v a t , katol ik . Rod i t e l j i su mu bi-li zemljoradnici . Osnovnu je Školu pohađao i završio u Glavicama kod S in ja 1955.g., a S r edn ju Šumarsku školu u Spl i tu 1959.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao 1967.g.

Zaposlio se nakon diplomira-n ja n a j p r i j e u Trgovačkom podu-zeću "Šuma" u Zagrebu (1969.) gdje je bio sef Odje la za drvo. 1975.g. otišao je u S in j i zaposlio se kao komercijalni direktor u Drvodjel-skom poduzeću "Naprijed". Od 1977. godine u p r a v i t e l j je Šumar i j e S i n j čet i r i godine, a od 1981. do danas r ad i kao rev i rn ik u is toj Šumar i j i .

B A R A N O V I Ć (MARAS), Jasen-ka, (Osijek 24.X.1944.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kćerka Nikole. Hrvat ica . Po-t ječe iz službeničke obi tel j i . Gim-nazi ju je završi la u Šibeniku.

Šumars tvo je s tud i ra la od 1. X.1963. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mi ra la je 13.1.1971. godine.

BARBARIC, Srećko, (Zagreb, Med-vescak, 21.X.1952.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin B r a n k a i Blaženke r. Ba-risic. H r v a t . Po t j eče iz činovničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio 1968., a gimnazi ju 1971.g u Ivan ic -gradu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1982.g.

Posl i je d ip lomiran ja , od 1983. zaposlen je u Š u m a r i j i Novoselec. Rev i rn ik je u G.J. Marca.

B A R B E R I C , Đuro, iz Koprivnice, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 47: PDF 5,6 MB

47

u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1938.-39., a d ip lomirao 9.X.1939.g.

BARBIĆ, Martina, (Zagreb, 21.1. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka F r a n e i Nede r. Bi- . canic. H r v a t i c a , katol ičke vjerois-povijesti . Otac jo j je visokokvalif i -c i rani e lektr ičar , a m a j k a opera tor u AOP-u HE "Peruca" Sinj . Osnov-nu i s redn ju školu CUO "10. kolo-voz" - kemi jsk i smjer, završila je u S in ju 1986.g.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 1992.g. iz područ ja dendrometrije, napi-savSi i obranivši diplomski rad pod naslovom "Izmjera Sume u zemljama s rednje Europe".

Posl i je d ip lomi ran ja zaposli-la se kao rev i rn ik p r ip ravn ik pr i Š u m a r i j i S in j , a za t im kao po-moćni t a k s a t o r u U p r a v i Suma Split . Nakon sudje lovanja u izra-di Sumsko-gospodarske osnove G.J. "Šakrija rat" unap r i j eđena je na mjesto t aksa to ra u Odje lu za ure-đ ivan je Suma Uprave Suma Spli t .

BARBIC, Vencislav, dipl. ing. Sum. Šumars tvo je s tud i rao na Šu-

marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1994.g.

B A R l C E V I Ć , Branimir, (Jaseni-ce, Obrovac, 4.1.1960.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I v a n a - L u k e . H r v a t . Šu-mars tvo je s tud i rao na Šum. fa-k u l t e t u u Zagrebu.

Dip lomirao je 21.XI.1989.g. iz područ ja uređivanje Suma. Tema diplomskog r ada bi la je "Uređi-van je Suma u N.P. Paklenica".

U svojstvu p r ip ravn ika prvo zaposljenje dobi ja 15.VII.1991.g„ po odluci Uprave Suma Split , u Šu-mar i j i Šibenik. Bio je zaposlen mjesec dana kad odlazi u H r v a t -sku vojsku kao dragovoljac nakon sto su mu četnici spalil i i razor i l i rodno mjesto Jasenice.

Od 1.VIII.1992.g. n a s t a v l j a službu u Šumar i j i Zadar .

K a d je završio p r ip ravn ičk i staž, r ad i na poslovima u r eđ ivan j a Suma na područ ju Šumar i j e Zadar , gdje os ta je do 30.IX.1995.g.

Nakon vojne akci je "Oluja" HV i oslobođenja okup i r an ih pod-ruč ja l j e t i 1995., od 1.X.1995. obna-ša dužnos t u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e Obrovac.

B A R l C E V I Ć , Dario, dipl. ing. Su-mars tva .

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1994.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 48: PDF 5,6 MB

48

B A R l C E V I Ć , Marija, (Jesenice, Obrovac, 2.V.1964.), dipl. ing. Sum.

Kćerka Martina. Hrvat ica . Ži-vjela je u Gospiću.

Nakon završene ekonomske škole, upisala je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l .X. 1983.g. Dip lomira la je 22.V.1989.g. iz uređivanja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Sadašnje s tan je i p roblemi park-Sume Jasikovac, Gospić".

B A R l S l Ć , Pavle, (Londžica, Sla-vonija, 1848,-Mitrovica, 1.XII.1908.), nadsumarnik i uprav i t e l j gospodar-stvenog ureda.

Osnovnu je Školu polazio u rodnom mjestu , građansku u No-voj Gradiški , a pet i i šesti gimna-zijski razred u Novom Sadu. Na-kon toga završio je gospodarstvo u Križevcima, ali stupivSi u praksu, opredi je l io se za Sumarstvo pa se vra t io u Križevce i završio i Su-marstvo.

U K r i ž e v c i m a je o snovao druš tvo "Plug" kojemu je bio prvi preds jednik .

U Šumarskom listu objavl ju-je 1879.g. te od 1885. do 1900.g. dva-naest č lanaka te čet i r i man ja pri-loga. O b r a đ u j e p i t an j a iz uzgaja-nja, u r eđ ivan j a i i skor iscivanja Su-ma, a opširno je pr ikazao Šumarski dio Mileni jske izložbe u Budim-pešti (1896.), te "Šumsku p r iv redu na Sv je t sko j izložbi u P a r i z u 1889. godine", sto je objelodanio i kao poseban otisak. Po jedan članak objavio je i u Fors twir t schaf t l iches B l a t t (1879.), Oest. - Ung. Central-b l a t t f t i r "VValderzeugnisse i u Echo fores t ie r . Pisao je i za nes t ručnja-ke u novinama Glas naroda (1872.-1874.), Gospodarskom l is tu i u Ag-ramer Zei tungu. G. 1883. izdao je u Mitrovici popu la rnu knj iž icu Na-Sa oranica, kako je postala i od če-ga je složena.

I zuz ima juć i dvogodišnje n je-govo s lužbovanje kao općinskoga Šumara u Cerevicu, Bar is ic je pro-veo svoj r adn i vi jek kod petrova-rad inske imovne općine i to: od 1875. - 1885.g. kao Šumar u Klenku, a nada l j e do 1900.g. bio je nadsu-mar procjeni te l j ; od 1900. do smr t i 1908. bio je u p r a v i t e l j Gospodar-stvenog u reda i to n a j p r i j e kao Su-marnik , a od 27.1.1908.g. kao nadsu-marnik .

Bio je nači tan p rak t i ča r i te -oret ičar Sumarstva.

U praks i je n a j p r i j e posvetio pozornost neracionalnom kor iš te-n ju Suma, naroči to hras tovine. U tome je uspio.

Bio je ak t ivan elan H r v a t s k o -slavonskog Šumarskog druš tva , (O. Piskorić) .

B A D O V I

Oblici i dimenzije liesa za trgovinu. S.L. 1888. s. 3-9,125-136.

Studija o nestajanju tresla u oguljenoj kori. S.L. 1885., s. 5-8.

Procjena oblovine. S.L. 1887., s. 11-15. Šumska privreda na svjetskoj izložbi

u Parizu 1889. S.L. 1890., s. 19-33, 62-80, 119-128,166-178, 208-216.

Nacrt za reviziju gospodarstvenih os-nova petrovaradinske im. obeine. S.L. 1896. s. 1-17.

Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti. S.L. 1896., s. 257-272, 323-334, 389-406.

Jos jedan osvrt na jesenasnje velepro-daje u Posavini. S.L. 1898., s. 139-146.

Bilješke s izložbe. S.L. 1899., s. 294-301. Sušenje bukovih suma. S.L. 1933., s.

178-187.

L I T E B A T U B A

Metlas, J:. Barisic Pavle. S.L. 1909., s. 81-90.

Metlas: Barisic P. (1848-1908). P.S.S., s. 122-127, Zagreb, 1926.

Kauders, A.: Šumarska bibl iograf i ja . Zagreb, 1948.

Piskorić, O: Barisic Pavle, HBL. 1., s. 470. *** S.E. I, J L Z Zagreb, 1980., s. 73. *** SL 1984., s. 249-251. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 702, 709,

711, 712, 719.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 49: PDF 5,6 MB

49

B A R l S l Ć , Simo, (Đakovo, 7.IV. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mat in . H r v a t . Po t j eče iz seoske obi tel j i . S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1985.g.

Šumars tvo je upisao na Bum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu l .X. 1985., a d ip lomirao je 3.XI.1993.g. Napisao je i obranio diplomski rad iz dendrometrije pod nas lovom "Trend debl j inskog p r i r a s t a zdra-vih i oštećenih s tabala h ras t a kit-n j a k a u G.J. S jeverni Dil j , Šumari-je Đakovo".

Zapos len je kao r e v i r n i k u Šumar i j i Đakovo, U.Š. Osijek.

BARIŠIĆ, Tomislav, (Mrkonj ic grad, B i H , 19.1.1928. - Zagreb, 6.1. 2001.), dipl. ing. Sumarstva.

S in M i r k a , p o z a n i m a n j u službenika. H r v a t . Rea lnu gimna-zi ju završio je u Zagrebu.

Šumars tvo je upisao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l te -tu l.X.1946.g„ a d ip lomirao je 27.11. 1952.g. Nakon d ip lomi ran ja zapos-lio se izvan H r v a t s k e .

BARTOLĆIĆ, Josip, (Sr i jedska, Čazma, H r v a t s k a , 2.1.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Mar i j e r. Št ivan. H r v a t , katol ik . Otac mu je kva-l i f i c i ran i r adn ik -po l jopr iv redn ik , a m a j k a domaćica.

Osnovnu je Školu završio u Ivansko j 1978.g„ a s redn ju Šumar-sku školu u Kar lovcu 1982.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Z a g r e b u .

Diplomirao je 10.XII.1987.g. iz uređivanja Suma. I z r ad io je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Zelenilo Bje lovara u pros-to rn im planovima".

G. 1992. upisao je i poslije-diplomski s t u d i j iz znanstvene or-ganizacije i ekonomike Sumarstva, a naslov magistarskog r ada glasio je "Organizacija r ada na Šumskom reviru".

Nakon završe tka s tud i j a za-poslio se kao p r ip ravn ik u R.J. Građevinars tvo, U p r a v a Suma Bje-lovar, gdje se zadržao deset mje-seci, a preosta la dva mjeseca bio je u Odjelu za u ređ ivan je Suma pr i U.Š. Bjelovar . Po is teku pr iprav-ničkog staža ni je radio čet i r i mje-seca, a onda je p r ihva t io posao tak-satora sa s rednjom st ručnom spre-mom na v r i j eme od godinu dana. S promjenom političkog režima do-bio je s talan posao s odgovaraju-ćom stručnom spremom, isto kao ta-ksator, u Odjelu za uređivanje Suma.

G. 1991. prešao je r a d i t i na radno mjesto r ev i rn ika u Š u m a r i j i Ivanska, gdje je radio do zaklju-čenja Leks ikona (1995.).

Član je H.Š.D.

BARTOVĆAK, Dragutin, (Gola, Koprivnica, 7.VI.1932.) dipl. ing. Su-mars tva .

Sin J u r a j a i E l i zabe te r. Ko-pricanec. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio službenik, a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu završio u Bje lovaru 1943.g. Državnu rea lnu gimnazi ju pohađao je u Bje lovaru i m a t u r i r a o 1951.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 50: PDF 5,6 MB

50

rao je skol. god. 1954.-55., a diplo-mirao l.X.1955.g.

Posli je d iplomiranja započeo je rad i t i u Lovno-Sumskom gospo-dars tvu "Košutnjak" - Bi l je u Ba-ran j i (1955.-56.). Bio je uprav i t e l j Šumar i je u Cemincu (sada Beli Manastir) .

God. 1957. dolazi u Bjelovar, gdje radi u Sekciji za uređivanje Suma, a 1959.g. premješten je za upravi te l ja Šumar i je Ivanska koja je bila u sastavu Šumsko-privred-nog poduzeća "Mojica Birta" Bjelo-var. Na tom je mjestu ostao tije-kom 1960.g.

Od 1961. stalno je zaposlen dugi niz godina kao re fe ren t za uz-goj Suma u Š.G. Bjelovar, a 1985.g. unapr i jeđen je za savjetnika za uz-goj Suma u istom poduzeću. Zbog narušenog zdravlja 1988.g. odlazi u invalidsku mirovinu i seli se u Za-greb.

Od početka 1991. god. do kra-ja 1995.g. b io je p o v r e m e n o e lan s t ručnih komisija Ministarstva po-l joprivrede i Sumarstva za pregled izrađenih elaborata redovnih i iz-vanrednih osnova gospodarenja gos-podarskim jedinicama.

B A R U L E K , Josip, (Žigrovec, Va-raždin, 7.V.1939.) dipl. ing. Sum.

Sin Josipa i L jubice r. ErSeg. Hrva t , katolik. Pot ječe iz zemljo-

radničke obitelji . Osnovnu školu završio je u mjestu Sveti I l i j a kod Varaždina 1950.g„ a gimnaziju u Varaždinu 1958.

Studirao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1963.g.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumar i j i Čakovec (1963.) u ko-joj je ostao do danas.

Uprav i t e l j je Šumar i je Ča-kovec i živi u Čakovcu.

B A R U L E K , Marijan, (Varaždin, 5.V.1951.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Rudolfa . H r v a t . Pot ječe iz radničke obitelj i . Gimnaziju je završio u Varaždinu, a Š.F. u Za-grebu. Šumarstvo je započeo studi-ra t i l.X.1970.g„ a diplomirao je 5. VII.1978.g.

BARUN, Petar, iz Lusnica, Livno, B I H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1959.-60., a diplomirao 22.XII.1962.

BASANOVIC, Antun, (Sibinj, Slav. Brod, 11.XI.1943.), dipl. ing. Sum.

Sin Mari jane. H r v a t . Pot ječe iz obrtničke obitelj i . Gimnaziju je završio u Slav. Brodu.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 51: PDF 5,6 MB

51

Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1963.g. Diplomirao je 5.VII.1972.g.

BASARA, Teodor, (Adasevci, Sri-jem, 1854. - Glina, 26.V.1911.), nad-Sumarnik.

Nakon osnovne škole polazio je realku u Sr i jemskoj Mitrovici, odakle je prešao u kadetsku školu u Zagrebu. Posli je završene kadet-ske škole bio je dodijel jen geodet-skoj grupi koja je imala zadaću premjer hrastovih Suma u Spac-vanskom bazenu namijenjenih ve-leprodaj i u korist Kra j i ške inves-ticijske zaklade.

U vojnoj službi nije dugo os-tao, jer je već 1874.g. apsolvent Gos-podarsko - Šumarskog uč i l i š ta u Križevcima. U međuvremenu oba-vio je praksu na imanju kneza Odeskalchi-ja u Iloku.

U Šumarskoj struci zaposlio se kod P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine, u Šumar i j i Klenak, a 1887. u zvanju nadSumara preuzima mjes-to upravi te l ja gospodarskog ureda Prve banske imovne općine u Glini gdje je ostao do smrti, dakle 24 go-dine.

Iz l jubavi prema struci za-poslio se u siromašnom i nerazvi-jenom području.

Uspio je sanirat i teško stanje u Glini i 1909. sagradit i uredsko-stambenu kuću. Osim rada na stje-canju prava vlasništva nad uzurpi-ranim površinama, mnogo je ura-dio na poSumljavanju.

Objavio je i nekoliko članaka u Šumarskom listu i u zagrebač-kom časopisu "Novo sunce".

B A D O V I

Olas šumara iz Banovine. S.L. 1891., s. 283-286.

Ciklon u Banovini. Ibid. 1893., s. 276- 280. Uspomene. Ib id . 1906., s. 165-167. Mamutovac drvo budućnosti? Ibid., s.

165-167.

Wunschelrute. Zagreb, 1908.

L I T E B A T U B A

*** Teodor Basara. S.L. 1911., s. 350-352. *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-

1960, Zagreb, 1963. Baranac, S.: Sumsko gospodarstvo imov-

nih opstina. Beograd, 1933. Piskorić, O.: Teodor Basara uprav i t e l j

Gospodarskog ureda P r v e banske imovne općine. Por t re t i , S.L. 9-10,1982., s. 403-406.

BASHA, Verdet, iz Albanije, dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1941.-42., a diplomirao 26.111.1943. godine.

BASIć , Đuro, iz Gospića, dipl. ing. Sumarstva.

S tudi rao je Sumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1952.-53., a diplomirao 19.II.1955.g.

BASTJANCIĆ, IVO, (Karlovac, 1908. -Zagreb, 7.1.1982.), dipl. ing. Sum, vi-si s tručni suradnik i savjetnik.

Apsolvirao je skol. g. 1931.-32., a diplomirao na Šumarskom od-jelu Poljoprivredno-Sumarskog fa-kul te ta u Zagrebu 1934.g.

G. 1935.-36. nastavnik je kore-petitorija "LopaSić" u Karlovcu, za-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 52: PDF 5,6 MB

52

t im na konsignaciji G.J. 'Garjevi-ca" Šumar i je Novoselec-Križ. God. 1937. na ureda jn im je radovima u Sumi ZZ "Novi zagon", Novi Vino-dol, a od 1937.-1939. kod Privreme-ne državne uprave ekspropr i ranih Suma Delnice. Od 1939.-1943. radi kod Direkci je Suma Brodske imov-ne općine u Vinkovcima. G. 1943. uprav i te l j je Šumari je Daruvar , a 1944.g. na radu je u Šumar i j i "Trs-tika" u Novskoj. 1945.g. zaposlen je kao Šumar u K N O Zagreb, a od 1946.-1948. u Ministarstvu poljopri-vrede i Sumarstva u Zagrebu re-fe ren t je u Odjelu za iskorisciva-nje Suma, te u Odsjeku za stručnu nastavu. G. 1949.-1952. u Saveznoj je planskoj komisiji i Pr ivred-nom savjetu, Saveznoj upravi za unapređenje proizvodnje, Odsjeku za tehničku pomoć i Centru za tehničku dokumentaciju u Beogradu.

Posli je vrlo bogate, raznolike i plodne Šumarske prakse u Gor-skom kotaru, Slavoniji, Ministar-stvu poljoprivrede i Sumarstva u Zagrebu i saveznim inst i tucijama, savjetnik Bast jancic - kao iskusan Šumarski stručnjak - dolazi na Š.F., gdje je od 1952. do 1959.g. t a jn ik ZIŠ -a Šumarskog odjela Poljopriv-redno-Sum. f aku l t e t a u Zagrebu.

G. 1960. postavljen je za ru-kovoditelja Šumarske knjižnice na kojem radnom mjestu je ostao do odlaska u mirovinu (1979.).

Kao tehnički urednik "Glas-nika za Šumske pokuse" Š.F. u Za-grebu uredio je osam brojeva (2692 stranice) toga godišnjaka.

Učinio je mnogo za populari-zaciju hrvatskoga Sumarstva u svi-jetu. Kao odličan i vrlo svestran Šumarski s t ručnjak te kao poznati poliglot uspio je sastaviti na stra-nim jezicima takve sažetke da su se stranci mogli upoznati s radovi-ma naših Šumarskih s t ručnjaka i razumje t i ih. Zahval ju juć i njemu, mnogobrojni radovi naših Šumar-

skih s t ručnjaka recenzirani su i zabilježeni u stranim časopisima.

Na engleski jezik prevodio je cak i cijele udžbenike. Na engles-ki, njemački, f rancuski , pa cak i la-t inski preveo je oko 1000 znanstve-nih i s t ručnih radova, refera ta , iz-vještaja, projekata i si.

"Taj njegov rad ostat će zapi-san vječito na fakul te tu , i tako je ime Ing. Bast jancica t ime utkano u razvoj zagrebačkog Šumarskog fakulteta", (D. Klepac).

I. Bast jancic bio je i dugogo-dišnji (1953.-1979.) suradnik u "Š.L.".

Za velik doprinos a f i rmaci j i hrvatskoga Sumarstva u svijetu i radu u Druš tvu inženjera i tehni-čara, Savez inženjera i tehničara Sum. i drvne indust r i je H r v a t s k e -prigodom proslave l30. obljetnice osnivanja Hrva t sko - slavonskoga Sum. društva i 100. obljetnice izla-ženja "Šumarskog lista" dodijelio mu je povelju i zlatnu medalju "za pr imjerne zasluge u dugogodišnjoj i s t ručnoj suradnj i oko ostvariva-nja ciljeva Saveza I T Š D I Hrva t -ske kao i za doprinos na unapređe-nju Sumarstva i drvne indust r i je Hrvatske".

"Ivica Bast jancic bio je Šu-mar - entuzijasta, veliki rodoljub, volio je Sume, svoj rodni Karlovac, svoju zemlju i l jude. Bio je odličan p r i j a t e l j i kolega...", (D. Klepac).

L I T E B A T U B A

Sum. nastava, s. 357, 374, 398. Klepac, I).: IVICA BASTJANClĆ, dipl.

inž. sumarstva (1908-1982.), in memoriam. S.L. 1-3,1982., s. 84-85.

BASTL, Ivan, (Dol - Suha, Mozir-je, Slovenija, 24.IX.1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana i Angele r. Plesec. Slovenskog državl janstva i nacio-nalnost i , r imoka to l ik . P o t j e č e iz radničke obitelji . Osnovnu je školu

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 53: PDF 5,6 MB

53

završio u Mozir ju 1948.g„ a Teh. s rednju Solu-lesni smer u L jub l j a -ni 1951.g.

Zaposlio se kao tehničar i od 1951. do 1957. obavljao je razne pos-love pa je bio i vođa proizvodnje. A onda se upisao na s tud i j na Bum. f aku l t e t u Zagrebu i diplomirao je 1961.g.

Kao inženjer radio je od 1961. do 1992.g. u Lesnoj indus t r i j i G L I N - Nazar je . Tu je obavljao dužnost vođe pr ipreme rada, sefa zagorske proizvodnje, bio je teh-nički d i rek tor Lesne indus t r i j e Nazar je , pa d i rektor Lesne indus-t r i j e Nazar je i na k r a j u bio je po-moćnik glavnoga di rektora .

G. 1992. otišao je u mirovinu. Član je Druš tva inženjera i tehni-čara Slovenije.

BAŠIĆ, Ana, vid. KRANJĆE-VIĆ, BAŠIĆ, 2. knj .

BAŠIć, Dragomir, (Radasinci, Ben-kovac, 8.IX.1947.), dipl. ing. Sum.

Sin Pe t ra . H r v a t . Pot ječe iz radničke obitelj i . Gimnaziju je za-vršio u Šibeniku.

Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu 1. X.1967.g. Diplomirao je 17.X.1973. godine.

B A Š I ć , Krunoslav, (Orahovica, 7. III.1958.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Josipa i Josipe, r. H e f e r . H r v a t , katolik. Pot ječe iz obi tel j i službenika i domaćice. Osnovnu je školu završio u 1973. god., a gimna-ziju 1977., obje u Orahovici.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1983.g. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Proble-mat ika zašti te pr i rode istočnog di-jela K r n d i j e i zapadnog di jela Pa-puka s osobitim osvrtom na loka-litete Jankovac i Jezero Orahovica".

Nakon d ip lomiranja bio je zaposlen na mjestu r e fe ren ta za mehanizaci ju i investicije u Šu-mar i j i Slat inski Drenovac, a us-koro je postavljen za uprav i te l j a te Šumari je . Usli jedilo je radno mjesto stručnog suradnika za ure-đivanje Suma u stručnim službama Uprave Suma Našice.

Član je H Š D . i H.L.S. , a od poli t ičkih udruga elan je H.S.P.

Sudjelovao je na znatnom bro-ju s t ručnih savjetovanja i simpo-zija u Zagrebu, na Br i jun ima, Dr-veniku, Igmanu, Klagenfurtu, Mtin-chenu i dr.

B A D O V I

Valorizacija prirodnih resursa loka-liteta "Jankovac", "Jezero - Relac"i ostali.

B A Š I ć , Zorislav, (Nova Kapela, Hrvatska, 20.X.1928.), dipl. ing. Sum.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 54: PDF 5,6 MB

54

Sin Mati je i Adele r. Kovač. Hrva t , r imokatolik. Rodi te l j i su mu bili službenici. Osnovnu je Ško-lu završio u Novoj Kapel i 1939.g„ a gimnaziju u Novoj Gradiški 1947.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1957.g.

Nakon diplomiranja počeo je rad i t i kod Uprave za vodoprivre-du Zagreb na uređivanju buj ica i Šumskih melioracija. G. 1961. odla-zi u Dvor na Un i za u p r a v i t e l j a Šumar i j e . Buduć i da n i je dobio stan, iste godine odlazi u Sentu u Tvorn i cu pokućs tva na mjes to zamjenika direktora. Kasni je radi kao komercijalni d i rektor u istoj tvornici. G. 1963. prelazi u Padej , općina Coka, za d i rektora poduze-ća "Zlatica", a zatim odlazi za upra-vi tel ja Šumar i je Gornji Podgradc i Š.G. Bos. Grad iška . Opet zbog to-ga Sto nije dobio stan prelazi u Vi-roviticu za redovnog profesora u Srednju drvarsku školu. Nakon za-vršetka školske godine prelazi u Teslic u poduzeće "Borje" na radno mjesto upravi te l ja finalnog pogo-na, a 1965.g. vraća se u Zagreb u PP "Maksimir" za rukovodi te l ja tehničkog sektora. Radi r ješavanja stambenog p i tan ja promijenio je nekoliko poduzeća: "Drvomat" Za-greb, Muzička naklada, "Drvotvor" Lučko, "Stol", "Sloga" i "Drvoamba-laža", gdje je doživio dva i n f a rk t a i 1984. otišao u mirovinu. Bavi se rezbari jom.

BATIC, Jakob, (Osek k r a j Šem-pasa, Slov. Pr imor je , 25.VII.1895.-Zagreb, 26.111.1976.), dipl. ing. Sum.

Posli je diplomiranja (1958.-1962.) bio je zaposlen u Sekciji za uređivanje Suma u Vinkovcima, a od 1962. do 1970. bio je uprav i t e l j Šumar i je Vukovar. Od 1970.g. do 1991.g bio je savjetnik za uređiva-nje Suma te direktor Službe za uređivanje Suma "Slavonska Suma" Vinkovci sa sjedištem u Osijeku, a tada odlazi u mirovinu.

Živi u Požegi. U toku radnog vijeka sudjelovao je vise puta na stručnim skupovima i Šumarskim kongresima.

BATA, MikloS, (Senta, Vojvodina, 18.IX.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Fab i j ana i Ka ta r ine r. BOrcsOk. Mađarske je narodnosti, hrvatskog državljanstva, rimoka-tolik. Otac mu je bio s trojobravar, a majka domaćica. Osnovnu je ško-lu polazio i završio 1941.g„ a klasič-nu gimnaziju 1952.g. u Senti.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno-Sum. faku l te tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1957.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 55: PDF 5,6 MB

55

Osnovnu Školu polazio je u rodnom mjestu, a n jemačku gim-naziju, jer slovenske ni je bilo, u Gorici, gdje m a t u r i r a 1915.g.

Zbog ra tnog i poratnog vre-mena školovanje nastavlja tek 1919.g. u Zagrebu, upisavSi Sumarstvo na tek osnovanom Gospodarsko - Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. U Zagreb je došao, kao i mnogi drugi Slovenci, kao izbjegli-ca zbog t e ro ra ta l i janskog okupa-tora, a školovanje mu je mater i ja l -no osigurao Ured za izbjeglice.

Dip lomirao je 1922., a počet-kom 1923.g. nas tupa mjes to u Gos-podars tvenom uredu Otočke imov-ne općine. U to j imovnoj općini os-t a j e do 1935.g. kao u p r a v i t e l j Šu-mar i j a u Otočcu, Ška rama i Kosi-nju, a t ada je p remješ ten za Šu-marskog r e f e r e n t a Sreskom nacel-stvu u Somboru, dakle, u posve ra-zličitu s t ručnu sredinu.

G. 1938. p remješ ten je u Di-rekc i ju Suma u Novom Sadu, gdje je bio godinu dana sef Građevin-skog odsjeka, a dvi je godine sef Admin i s t r a t ivno - personalnog od-sjeka.

Po slomu Jugoslavi je u t rav-n ju 1941.g„ kada Bačku o k u p i r a j u Madžari , Ba t i c je opet izbjeglica i dolazi u Zagreb. N a j p r i j e upućen je za up rav i t e l j a Šumar i j e u Vr-ginmostu, a zat im je p remješ ten u Vel iku župu u Zagrebu. Po "oslo-bođenju" 1945.g. jedno vr i j eme rad i u Okružnom NOO u Zagrebu. Sli-jedi p r e m j e š t a j u NOO K o t a r a u Ve l iko j Gorici, Š.G. Cvetkovic k r a j J a s t r eba r skog te NOO K o t a r a Du-go Selo. K a d je 1952.g. u Dugom Selu osnovana Šumar i j a , imenovan je njezinim uprav i t e l j em s koje dužnost i odlazi 1959.g. u mirovinu.

Kao umirovl jenik , do 1966.g. nas tav l ja r ad i t i u Odje lu za ure-đ ivan je Suma Š.G. u Brež icama u Sloveniji . ZavrSivSi de f in i t ivno s radom osta je u Zagrebu, održava-

jući vezu s kolegama preko "Šu-markog četvrtka", koj i se održava u Šumarskom domu.

Batic je ostavio trag i u "Šum. listu" (1930., 1931., 1933. i 1951.). S. Ba ranac objavio je 1935.g. knj igu Kratke pouke iz Sumarstva, knj igu za puk. Bal ic je u t o j kn j iz i imao osam članaka: Drvo je jedno od naj-većih potreba čovječanstva, Jedan razgovor između Šumara i seljaka (o Čuvanju Suma), čuvajmo Sume od požara, čuvajmo nase Sume od štetne kreše, Ne zasjecajmo stabla, čuvajmo Sume od koza, Njegujmo Sume i Pođižimo Sume.

Život mu je bio plodan, pa je Ba t ic svi jetao p r imje r mlađim ge-neraci jama, (O. Piskorić) .

B A D O V I

Sušenje jelovih i smrekovih suma, u Lici. S.L. 1930., s. 345-347.

Propadanje golemih vrijednosti na-rodnog imetka. S.L. 1930. s. 183-184.

Organizacija sumske uprave i adminis-tracija. S.L.1931. s. 187-189.

Čuvanje i sijanje jasenovog sjemena. S.L. 1951., s. 378.

L I T E B A T U B A

Piskorić, O.: Ing. Jakov Batic. S.L. 100, 3-4,1976., s.193-194.

Borosić, J.: SIS, s. 5, 42, 96.

B A T I N I Ć - P E R I Ć , Bojana, (Ogu lin, 23.V.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz službeničke obite-lji. Završ i la je s redn ju školu u O-gulinu, pedagoško usmje ren j e 1984. godine i upisala s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Zagrebu.

Dip lomira la je 15.IX.1989.g. iz uzgoja Suma iz p redmeta zaštita prirode. Napisa la je i obrani la dip-lomski r ad pod naslovom "Pojava h ras t a lužn jaka u Drežnickom po-lju".

Zaposlena je od 1.VIII.1990. godine u H.Š. Zagreb, U p r a v a Su-ma Ogulin. Rad i l a je na poslovima

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 56: PDF 5,6 MB

56

vezanim za in format iku u Šumar-stvu i pohađala seminare iz infor-matike u Rijeci i Delnicama tije-kom 1991. i 1992. godine (MS DOS, D B A S E 3+, F R A M E W O R K IV...).

Nakon porodiljskog dopusta premještena je u Šumar i ju Jase-nak, Uprava Suma Ogulin na pos-love revirnika, a od 1.IX.1995.g. ra-di u Upravi Suma Ogulin kao struč-ni suradnik za lovstvo. Od 15.IX. 1995.g. zaposlena je u Odjelu za ure-đivanje Suma kao taksator .

BATINIĆ, Mi jat, dipl. ing. Šumar-stva.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je ll.X.1933.g.

B A T I N I ć , Milorad (Varaždin, 7. IX.1957.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Đure i Mar i je r. Gecek. H r v a t . Otac mu je bio policajac, a majka prosvjetna djelatnica. Os-novnu je Školu završio u Ivancu 1972.g„ a gimnaziju u Varaždinu 1976. godine.

Studirao je Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1983.g. Pr ipravničk i staž obavio je u Š.G. Varaždin, a stalni radni odnos zas-novao je u Šumar i j i Ivanec na rad-nom mjestu revirnika za pr ivatne Sume. 1990. radio je u Službi za ure-đivanje Suma Varaždin, a 1991. po-novo je u Šumar i j i Ivanec na rad-nom mjestu revirnika za revir "Rav-na Gora-Sjeverna Ivančica". Živi u Ivancu.

BATISTUTI, JoSko, iz Tolmina, dipl. ing. Šumarstva.

S tudi rao je Šumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1950.-51., a diplomirao 21.VII.1952.

B A U E R N F R E U N D , Mirko, (Ple ternica, Hrva tska , 19. I I I . 1934.) dipl. ing. Šumarstva.

Sin Mihaj la i Ankice r. Ju-kic. Hrva t , katoličke vjeroispovi-jesti. Pot ječe iz trgovacko-ugosti-tel jske obitelji . Osnovnu je školu završio u Pleternici 1945.g„ a gim-naziju u Požegi 1953.

Studi rao je Šumarstvo na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1957./58., a diplomirao 26.111. 1960.

Nakon diplomiranja zapos-len je kao Sef eksploatacije u "Uni" u Bos. K r u p i (1.III.1961.-1.X.1961.), a zatim kao uprav i t e l j ekonomske jedinice Uzgoja Suma u Šumariji Bos. Krupa (do 5.X.1970.). Tada pre-lazi za re fe ren ta iskoriSćivanja Su-ma u Šumar i j i Velika Gorica (do 31.XII.1984.). Slijedi zaposlenje u Šumskom gospodarstvu Zagreb, gdje radi na mjestu tehničkog rukovo-di te l ja OOUR-a Iskoriscivanje Su-ma (1.IV.1985.-31.VIII.1989.), a ta-da je izabran za d i rektora toga OOUR-a, na kojem mjestu ostaje do 31.XII.1990.g. Nakon toga godi-nu je dana bio sef Odjela za plan i razvoj u J.P. "Hrvatske Sume" U-prava Suma Zagreb, a od 1.1.1992. sef je Proizvodnog odjela u U.Š. Zagreb.

Član je HŠD. Živi u Ve-likoj Gorici.

L I T E R A T U R A

***ŠN 370 (Josip). *** ŠL 1/2., 1995., s. 64 (Mirko).

BAZALA, Albert, (Brno, 13.VII. 1877. - Zagreb, 12.VIII.1947.), dr. f i lozofije, i s taknut i hrvatski filo-zof, sveuc. profesor u Zagrebu, elan

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 57: PDF 5,6 MB

57

J A Z U i njen dugogodišnji predsjed-nik.

Srednju školu polazio je u Bje lovaru , Požegi i Zagrebu.

Dok to r i r ao je 1900.g. na Filo-zofskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Za-t im je na s tud i ju u Jeni , Leipzigu i P ragu .

Od 1909.g. izvanredni je pro-fesor Fi lozofskog f a k u l t e t a u Za-grebu, a od 1912. redovni.

Godine 1920. povjerenik je za prosvje tu i v jeru , a 1932.g. i zabran je za r ek to ra Zagrebačkoga sveuči-lišta. Od 1933.g. do 1941. god. bio je preds jenik J A Z U .

Na Šumarskom odje lu Gos-podarsko-Sumarskog fakul te ta pre-davao je od 1919. do 1928.g. kolegij osnove socijalne filozofije.

Započeo je kao filozof ek-lekt ik, ali ubrzo razvi ja v las t i te poglede ko j ih je osnova voluntar is-t icki akt ivizam.

Pos l i je drugog svjetskog r a t a njegovi f i lozofski pogledi nisu bil i p r ihva t l j i v i za ma te r i j a l i s t i čku fi-lozofsku or i jen tac i ju , ali su se na njegovoj Povijesti f i lozofije (3. sv.) obrazovale mnogobrojne generaci-je s tudena ta ne samo filozofije.

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Psihologijska nauka o apercepciji. Nastavni vjesnik, Zagreb, 1900., s. 470-518.

Povijest filozofije (3 sv.). Zagreb, 1906., 1908. i 1912.

Narodna kultura. Kolo, M. H., 1908., s. 255.-283.

O Askercu kao misliocu. Zagreb, 1913. Militia vita hominis. Zagreb, 1916. Filozofski portret Franje Markovića.

Bad, J.A., Zagreb, 1921., s. 1-224. O vječnom miru. Obzor, Zagreb, 1921.,

s. 295., 299. i 302. O ideji prosvjete. Zbornik za pučku

prosvjetu, Zagreb, 1922. O slobodi. Savremenik, Beograd, 1923.,

s. 3-4.

Filozofijske studije. Bad, J.A., 1924. i 1933.

Masaryk kao mislioc. Ljetopis , J.A., 1934.

L I T E B A T U B A (izvod):

Enciklopedi ja Leksikografskog zavoda, J.L.Z., Zagreb, 1966, sv. 1, s. 331.

*** Šumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960. S.F., Zagreb, 1960., s. 398.

FilipoviC, J.: Bazala, Albert , H B L 1, s. 553-556.

B E A R A , Mirko, iz Đevđeli je , Ma-kedonija, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1959.-60., a d ip lomirao 5.XI.1962.g.

B E C I ć , Vlatko, iz Vukovara , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1941.-42.

BEC, Slobodan, (Sisak, 28.X.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L jubanov . Srbin. Po t j eče iz zeml joradničke obi te l j i . Završio je građevinsko - t ehn ičku školu.

Šumars tvo na Š.F. u Zagrebu upisao je l.X.1974.g. Dip lomirao je 19.VII.1982.g.

BECAREVIĆ, Josip (Zoljan, Na-šice, 31.XII.1945.) dipl. ing. Sum.

Sin I v a n a i Magdalene r. Sto-jakovic. H r v a t , r imokato l ik . Pot je -če iz zeml joradničke obi tel j i . Živi u Našicama. Osnovnu Školu zavr-šio je u Naš icama 1960.g„ a Gim-nazi ju isto u Našicama 1965.g.

S tudi rao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1971.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 58: PDF 5,6 MB

58

Svoju radnu kar i j e ru otpo-čeo je nakon diplomiranja u Šu-mar i j i Koska. Drugo radno mjesto bilo je mjesto re fe ren ta za zašt i tu Suma u Proizvodnom odjelu Š.G. "Krndija" Našice. Sada je stručni suradnik za zašt i tu Suma i eko-logiju u "Hrvatskim Sumama" u Upravi Suma Našice.

U toku radnog staža sudje-lovao je u podizanju sjemenske plantaže hras ta lužnjaka pod vod-stvom prof. dr. sc. Mirka Vidako-vića. Sudjelovao je i na stručnim skupovima iz zašti te bilja.

BEĆIRAGIĆ, Rasim, iz Foče, dipl. ing. Šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Gos-podarsko-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1922.-23., a diplomirao 12.X.1925.g.

U toku I I . svjetskog ra ta bio je u Sarajevu i do tada je bio elan

BEDEKOVIĆ, Marijan, (Jasenik, Bjelovar, 2.IV.1964.), dipl. ing. Šu-marstva.

Sin Slavka. H r v a t . Pot ječe iz radnicko-seljacke obitelji . Završio je Srednju Šumarsku Školu u Kar-lovcu.

Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu upisao je 1.X.1983. Diplomirao je 31.X.1988.g. iz uzgajanja Suma. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Ekološka proble-mat ika sušenja lipe i hras ta kit-n jaka u Virovi t ičkoj Bilogori, Š.G. >Mojica Birta< - Bjelovar".

Pomoćnik je upravi te l ja u U-pravi Suma Bjelovar.

BEDEKOVIĆ, Zeljko, (Jasenik, Bjelovar, 2.IV.1964.), dipl. ing. Šu-marstva.

Sin Slavka. H r v a t . Pot ječe iz radnicko-seljacke obitelji . Završio je Srednju Šumarsku Školu u Kar-lovcu.

Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu upisao je l.X.1983.g. Diplomirao je 31.X.1988.g. iz uzgajanja Suma. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Ekološki uzroci su-šenja hras ta lužnjaka u Sumi Da-brovine, Š.G. >Mojica Birta< - Bje-lovar.

Revirnik je u Šumar i j i Vel. Pisanica, Uprava Suma Bjelovar.

B E D 2 U L A , Dragutin (Dalj, Hr -vatska, 1.IV.1931.), dipl. ing. Sum.

Sin Mate i Paul ine r. Vinaj . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 59: PDF 5,6 MB

59

obrtničke obitelji . Otac mu je bio s t rojobravar , a majka domaćica. Osnovnu je Školu završio u Dal ju 1940.g„ a Realnu gimnaziju u Vu-kovaru 1948.

Studi rao je Šumarstvo na Po-ljoprivredno - Šumarskom fakul tetu tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1952.-53. skol. g„ a diplomirao 12.V.1955.g.

Nakon diplomiranja prvo mu je radno mjesto bilo Taksacija u Vinkovcima, gdje je rukovodio gru-pom na uređivanju Suma za pod-ručje Šumar i je Đakovo (l.V.-25.X. 1955.). Uslijedilo je radno mjesto rukovodioca centralnog rasadnika Š.G. Vinkovci u Šumar i j i Vrban j a (do 11.X.1957.).

U Šumar i j i Vrban j a bio je također re fe ren t za uzgajanje Su-ma i pomoćnik upravi te l ja Šuma-rije (do 1.VIII.1958.). Nakratko pre-lazi na radno mjesto vršioca duž-nosti upravi te l ja Šumar i je Lipo-vac (1.VIII.1958. - 1.II.1959.), a na-kon toga za upravi te l ja Šumar i je Gunja (do 1.VII.1963.). Tada je premješten u Š.G. "Hrast" Vinkovci na mjesto glavnog inženjera za proizvodnju kao rukovodilac ra-dova na iskoriSCivanju Suma (do 1. VII.1969.). Nakon toga uslijedilo je unapređenje na radno mjesto tehničkog d i rektora u Š.G. "Hrast" Vinkovci na kojem je mjestu do 15. II.1970.g.

Punih dvadeset godina obna-šao je funkc i ju d i rektora službe za unapređenje proizvodnje u Slože-noj organizaciji "Slavonska Suma" Vinkovci (15.II.1970.-1.VIII.1990.). Tada odlazi u mirovinu.

Bavio se problemima uređiva-nja Suma, iskoriscivanja Suma, or-ganizacije proizvodnje primjenom metode studije rada, te problemati-kom kadrova u Šumarstvu. Jedan je od organizatora na t jecanja pro-izvodnih radnika u Šumarstvu. Dugogodišnji je elan H Š D . Od zna-čajnih funkc i j a van radnog mjesta

spomenimo da je bio elan Odbora za Šumarstvo SlZ-a Šumarstva SRH, predsjednik SlZ-a usmjerenog obra-zovanja S R H i predsjednik Komi-sije za koordinaciju znanstvenog rada u Šumarstvu S R H .

BEG, Vladimir, (Karlovac, 23.VIII. 1942.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Mije i L jubice r. Filipas. H r v a t . Rimokatolik. Pot ječe iz o-br tnicke obitel j i - otac mu je kro-jač, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio 1957., a Srednju Šu-marsku 1961. g„ obje u Karlovcu.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1969.g.

Zaposlen je kao inžinjer u Šu-marskoj proizvodnji: od 1971.g. do 1980.g. u Š.G. Delnice, Šumar i ja Crni Lug, a od 1980.g. u Šumar i j i Vrbovsko na mjestu revirnika.

Član je H Š D .

BEGEDIN, Mijo, iz Kut ine, dipl. ing. Šumarstva.

Studirao je Šumarske znanos-ti na Poljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1941.-42., a diplomirao 15. VI.1943.g.

BEGNA, Antun, iz Rijeke, Sum. inženjer.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskoj akademij i u Zagrebu u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 60: PDF 5,6 MB

60

t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je 1905.g.

B E G N A , Hinko, iz Kral jevice , Su-marn ik Križev. imovne općine i u p r a v i t e l j Šumar i j e u GareSnici.

Bio je v rs tan Šumarski struč-n jak i savjes tan činovnik, vrlo omi-l jen među kolegama.

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kr i -ževcima. Apsolvirao je 1894.g.

Surađ ivao je u nekoliko nav-r a t a u Š.L. vrlo dobr im člancima, a bio je i elan upravnog odbora H Š D .

Umro je ll.V.1921.g. nakon kra-tke i teške bolesti.

B A D O V I

Nekoje neispravnosti. S.L. 1903. s. 22-26.

O klijanju žira. S.L. 1903., s. 450-457. Križevačka imovna općina u slovu i

broju. Zagreb, 1911., s 1-169.

L I T E B A T U B A

S.L. 1921., s. 151. Borosić, J.: SIS, s. 19.

BEGOVIĆ, Branislav, (Fakovici , B I H , 17.1.1902. - Sarajevo, 27.1. 1984.), dr . Šumarskih znanosti, sveu-čilišni profesor.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu na Po l jop r iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u .

Apsolvirao je skol. god. 1925.-26. i odmah dip lomirao 7.X.1926. g.

I zmeđu dva r a t a bio je za-poslen u Šumarskoj operat ivi , a na-kon I I . svjet. r a t a u Min is ta r s tvu Sumarstva i d rvne indus t r i j e B i H .

Od 1949. do 1972. profesor je na Š.F. u Sara jevu . Bio je sef Ka-tedre i Zavoda za iskoriscivanje Suma. Obavl jao je i dužnost sefa odsjeka, p reds jedn ika savje ta Fa-kul te ta , u r edn ika edici je Radovi Šumarskog f a k u l t e t a i I n s t i t u t a za Sumarstvo. U dva manda t a bio je i dekan Š.F.

Bio je v rs tan s t ručn jak za eksploataci ju Suma i poznava te l j povi jest i Šumske pr ivrede.

B A D O V I

Ekskurzija studenata šumara Zagre-bačkog univerziteta kroz Liku i Primorje. S.L. 1926. s. 489-507.

Uloga sumarstva u obnovi NB Bosne i Hercegovine. S.L. 4-5,1947., s. 148-150.

O capinu. Narodni šumar 3, 1948., s. 89-95.

"Iltis" sjekira - novi doprinos usavrša-vanju sumskog oruđa. Ib id . 7-8,1951, s. 233-238.

O materijalu i kvaliteti sumskih pila. Ib id . 1-2,1953., s. 24-29.

Iskorisćivanje naših suma u proslosti za proizvodnju pepeljike (potase). Badovi Poljop. - sum. f a k u l t e t a u Sarajevu, 4-5, 1954., s. 247-260.

Jedan prilog istoriji smolarenja u Bos-ni. Narodni šumar 7-8, 1954., Sarajevo, s. 361-367.

O gospodarenju hrastovim sumama u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrou-garske uprave. S.L. 1978. s. 311.

Organizacija sumarstva u Bosni i Her-cegovini 1878-1918. Sarajevo, 1985.

Šumska privreda Bosne i Hercegovine za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918.-1941.) s posebnim osvrtom na eksploataciju suma i industrijsku preradu drveta. Sarajevo, 1985.

Napredni radnički pokret u poduzeću "SIPAD" 1918-1941. Sarajevo, 1985.

Eksploatacija suma i razvoj industrije prerade drveta na području Usorsko-teslič-kog regiona za vrijeme austrijske uprave u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1986.

Razvojni put eksploatacije suma i in-dustrijske prerade drveta u Oostovičkom sumskom području. Sarajevo, 1986.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 61: PDF 5,6 MB

61

L I T E B A T U B A

*** 8.E. I., J L Z , Zagreb, 1980., s. 76. Alikalfič, F. i Uredništvo: P ro f . Bra-

nislav - Branko BegoviC, dipl. ing. sum. Šu-marstvo i p re rada drveta 38, 1984., 7-8., s. 307-312.

Piskorić, O.: Organizacija sumars tva u Bosni i Hercegovini 1878. - 1918. Š.L. CX„ 1986., 9-10., s. 476-478.

Piskorić, O.: Branis lav BegoviC: Šum-ska pr ivreda Bosne i Hercegovine 1918. -1941. S.L. C X I I , 7-8., 1986., s. 376-378.

BEKER, Martin, iz Aljmasa, Sri-jem, rođen 2.VII.1893., Šumarski in-ženjer, savjetnik.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskoj akademij i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Ap-solvirao je 1919.g.

Zaposlen je u Šumarstvu od 8.II.1920.g. Bio je vise od t r i godi-ne u vojnoj službi, a zatim u Di-rekcij i Suma Apatin.

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 55, 91.

BEKIć , Veljko, iz Vrginmosta, dipl. ing. Sumarstva.

Šumarske znanosti s tudirao je na Pol jopr ivredno - Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1956.-57., a diplomirao 27. XII.1958.g.

BELAK, Marijana (Ždala, Đurđe-vac, Hrva tska , 25.111.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćerka oca Ivana i majke Ka-tice r. Halavuk . Hrvat ica , adven-tistica sedmog dana. Živi u Ždali. Rodi te l j i su joj po zanimanju po-ljoprivrednici . Osnovnu je Školu pohađala u Ždali i Molvama, gdje ju je i završila 1982.g„ a srednju medicinsku školu završila je u Bjelovaru 1986.

S tudi ra la je i diplomirala Šu-marstvo na Š.F. u Zagrebu 1992.g.

Nakon diplomiranja priprav-nički staž obavila je u Šumariji Đur-đevac (16.X.1992.-31.X.1993.). Stal-no radno mjesto dobila je u Šuma-r i j i Repas od l.XII.1993.g. na pos-lovima pomoćnika revirnika. l .VII. 1994. započela je raditi kao revirnik.

S medicinskom strukom odr-žava vezu kao elan Druš tva za su-zbi janje alkoholizma i drugih ovi-snosti u Đurđevcu.

BELANClĆ, Dragica (Carevo Po-lje, Ogulin, 7.VI.1946. - 7.VI.1994.) dipl. ing. Sumarstva.

Kci Josipa i Danice r. Galic. Hrva t ica , r imokatoličke vjere. Po-tječe iz Šumarske obitelji . Otac joj je bio poslovođa u Sumi, a majka domaćica. Osnovnu Školu završila je u Ogulinu 1962.g, a gimnaziju, također u Ogulinu, 1966.g.

S tudi ra la je Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je 1976.

Prvo radno mjesto bilo joj je u Šumar i j i Josipdol, Š.G. Ogulin, gdje je započela radni staž 4.X. 1976. Od. 1.V.1979. raspoređena je u rasadnik Ostari je, Šumar i ja Josip-dol, na radno mjesto rukovodite-lja Rasadnika. Te poslove obavlja-la je sve do svoje prerane smrti.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 62: PDF 5,6 MB

62

BELANOVIĆ, Sava, iz Bežanije , Beograd, Srb i ja , Šumar, visi Sum. savje tnik .

Šumars tvo je ucio na Šumar-skoj akademi j i u Zagrebu u t r a j a -n ju od Sest semestara: Apsolvirao je 1908.g.

BELClC, Branko, (S ta r i grad, Ko-privnica, 2.IV.1956.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I v a n a i Mari je , r. Bare-sic. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz se-l jačko - radničke obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u Kopr ivnic i 1970., a S r edn ju Šumarsku u Kar lovcu 1975.g.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1979.g. S t u d i r a pos-l i jediplomski s t u d i j iz silvikultu-re.

Poslije diplomiranja priprav-nički staž obavio je u Šumari jama Kopr ivn ica i Sokolovac iz uređi-vanja . Bio je r e f e r e n t za rasadni-carstvo i plantaže, uzgoj Suma te k r a tko vr i j eme za iskoriSćivanje Suma.

Od 1985.g. tehnolog je uzgoja i zaš t i te u Š u m a r i j i Kopr ivnica .

G. 1991. prelazi na radno mjes-to stručnog su radn ika za mehani-zaciju, a 1992. s t ručni je suradnik za p r ip r emu rada . Od 1993. s t ručni je suradnik za uzgoj Suma.

l.VII.1995.g. postavl jen je za pomoćnika up rav i t e l j a za uređiva-n je Suma Šumar i j e Koprivnica , a is todobno je i sef Odje la za uređi-vanje Suma.

BELAŠKOVIĆ, Dragan, iz Nove Gradiške, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao 6.II.1933.g.

L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 7.

B E L I A , Pravdoje, vid. 5. knj .

B E L L A M A R I Ć , Šimun, iz Šibeni ka, Šumarski s t ručn jak .

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kri-ževc ima . Z a v r š i o j e š k o l o v a n j e 1888.g.

Bio je zaposlen u Zagrebu. Pisao je s t ručne članke u Šum. lis-tu i Lovačko - r iba rskom vjesniku. Nas to jao je na g radn j i Šumarskog doma u Zagrebu.

B A D O V I

Biesavanje pri a poru urb. prava ovlaš-tenosti na šumske užitke. S.L. 1893., s. 530-534.

Gradnja sum. doma. S.L. 1894. s. 197-198.

O napretku krivolovstva i zvjerokrad-stva u nas. LBV, 9,1895,150-153.

Zečevi i amerikanski loznjaci. Ib id . 10, 169-172.

Šumska praksa. S.L. 1896., s. 185-192. Nerod ili prosti bagrem u budućnosti

naših urb. zem. zajednica. S.L. 1899., s. 463-453.

Prvi lovo-nadzorni ispit u Varaždinu. L B V 11/12,1899,136.

Pripomena k članku: Uporaba oružja i nuždna obrana lovocuvarskog osoblja. I-bid. 12,1900,142-144.

Raspravljanje prekršaja proti sigur-nosti vlasništva pred kr. kot. sudom. S.L. 1901., s. 200-209.

Šumarski vježbenici. S.L. 1901., s. 313-316.

Odgovor na članak O načinu procjene gorica u našim proredama". S.L. 1902., s. 112-117.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja I. FrkoviC, A.: B ib l iograf i ja L B V .

B E L O B R A J D I Ć , Ljiljana, (Zag reb, 1.II.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka p ravn ika Mar t ina . H r v a t i c a . Gimnazi ju je pohađala i završi la u Zagrebu.

S t u d i j na Š.F. otpočela je 1. X.1960. Dip lomira la je 23.YI.1967. godine.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 63: PDF 5,6 MB

63

B E L O B R K , Josip, (Prugovac, Đur-đevac, 12.III.1879.-Zagreb, 3.X.1932.), dr. prava, honora rn i docent na Šu-marsko j akademi j i i na Gospodar-sko - Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu.

Dok to r i r ao je pravo 1902.g. Do 1920. zaposlen je kao sudac. Od 1909.g. honora rn i je docent na Šu-marsko j akademi j i i na Geodet-skom tečaju . Od skol. g. 1916./17. do 1918./19. predavao je narodno gos-podarstvo i financijske znanosti.

Od 1920.g. redovni je profe-sor na Visokoj t ehn ičko j školi, kas-ni je f a k u l t e t u . P r e d a j e kolegije iz prava. Na Fi lozofskom f a k u l t e t u p r eda j e sanitetsko zakonodavstvo, a na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u nacionalnu ekonomiju i financijsku znanost, upravno i pri-vatno pravo, Šumske i lovne zako-ne te osnove političke ekonomije na Ve te r ina r skom f a k u l t e t u .

Bio je dekan Tehničkog fakul -teta , p ro rek to r i od 1928.-1932. rek-tor Zagrebačkoga sveučilišta.

L I T E B A T U B A

Andrassy, J.'. Dr. Josip Belobrk. Mje-sečnik 1932.; 9, s. 429-434.

*** Šumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960, s. 98, 232, 382-385, 398.

Piskorić, O.: Belobrk Josip, H B L . 1. s. 620.

BELOŠEVIĆ, Vasilije, (Sisak, 25. 1.1874.-Zagreb, 26.V.1927.), p ravn ik i ekonomski pisac, dr. sc., sveučiliš-ni profesor .

Doktorirao je na Pravnom fa-ku l t e tu u Zagrebu. Dugogodišnj i je senator grada Zagreba, vel iki župan Požeške župani je . Bio je re-dovni profesor političke ekonomi-je na Visokoj školi za t rgovinu i p romet u Zagrebu, a od 1923. do 1925. bio je i r ek to r škole.

Na gospodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu predavao je od 1920. do 1926.g. poli-tičku ekonomiju.

B A D O V I

Uvod u sistem političke ekonomije, Zagreb 1922.

Uvod u studij narodnoga gospodar-stva, Zagreb 1923.

Nacrt predavanja političke ekonomije (agrarna polit ika), Zagreb 1925.

Poglavlja iz političke ekonomije (in-dus t r i j a i socijalna polit ika), skripta, Za-greb 1926.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 382, 398-399.

BELOV, Dimitrije, (Obilnoje, Vo-roSilovsk, Rusi ja , 6.XI.1899. - Osi-jek, 12.XI.1972.), dipl. ing. Sumar-stva, Šumarski inspektor .

Po t j eče iz b ro jne seoske rus-ke obi tel j i .

U Rus i j i je završio osnovnu Školu i rea lnu gimnaziju, a vihor građanskog r a t a doveo ga u bivSu Jugoslavi ju .

S t u d i j Sumarstva završio je na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 1926.g.

P r a k t i č n i rad započeo je u službi kod K r n d i j e d.d. (Šumski posjed grofa Pejacevica) u Naši-cama početkom 1927.g„ gdje je ostao do k r a j a 1941.g„ r azv i j a juć i se kao Šumarski s t ručn jak počevši od ra-da u odje lu za taksaci ju , pa kao u p r a v i t e l j Šumarije, do inspektora poduzeća.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 64: PDF 5,6 MB

64

U to vr i j eme obavl jao je naj-raz l ic i t i je poslove od uređ ivan ja , iskoriscivanja, zašt i te Sume, pa do t r a s i r a n j a i i zgradnje Šumskih že-l jeznica i puteva, lugarnica, kana-lizacije i opsežnih radova na po-Sumljavanju i n jegovanju Suma. To iskustvo dobro mu je došlo poslije ra ta .

R a t je p rek inuo njegovo s t ručno d je lovan je sve do polovine 1945.g. kada je s tupio u službu u Oblasni NO, Šumarsk i odjel u O-sijeku, gdje je na raznim s t ručnim dužnost ima bio gotovo do k r a j a 1965.g. Bilo je to v r i j eme povećane po t rebe za drvom, pa je ing. Belov pokazao mnogo spremnosti , sav-jesnosti i požr tvovnost i kako bi uskladio in tenz i te t sječe sa zah-t j ev ima s t ruke.

Zaslužan je i za uzgoj kva-l i t e tn ih sastoj ina na područ ju Papuka , Dil ja , Donje Pod rav ine i Ba ran je . K a d a je umirovl jen u svojstvu Šumarskog inspektora , na-redno vr i j eme proveo je di je lom nezaposlen, a di je lom kao službe-nik u tvornic i "Ikarus" u Zemunu.

Umro je u Osi jeku nakon k r a t k e i teške bolest i u 74. godini života.

L I T E B A T U B A

Hruska, B.: Ing. D i m i t r i j e Belov. S.L. 11-12,1972., s. 494-495.

Borosić, J.: SIS, s. 6.

B E L T R A M , Vladislav, (Gorica na Soci, 5.XII.1902. - L j u b l j a n a , 20. XII.1986.), Šumarski s t ručn jak .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1927.-28., a d ip lomirao je 1929. godine.

Od 1930. službovao je kao ko-ta r sk i Šumar na Bracu gdje je pro-veo opsežna poSumljavanja krsa. P r i t o m je uvodio nove m e t o d e

poSumljavanja sadnicama pomoću žel jeznih ručn ih sadilica, a isto ta-ko i s i jan jem Šumskoga s jemenja .

U t o k u I I . sv je t skog r a t a službovao je u Šumar i j i Otočac, a pos l i j e r a t a p r e l az i u S loven i j u gdje vodi poSumljavanje u Sloven-skom pr imor ju . Pos l i je toga vodio je u republ ičk im upravn im organi-ma za Šumarstvo r e f e r a d u uzgoja Suma i poSumljavanja krsa.

Objavio je vise od 130 raspra-va, ponajviše u "Gozdarskom vest-niku". Posebno se zalagao za kalci-f i k a c i j u t la u Šumarstvu i poljo-pr ivredi .

Bio je elan s t rukovnih udru-ženja u H r v a t s k o j i Slovenij i .

B A D O V I

Šumarsko pitanje Krsa jadranskih obala i otočja. S.L. 1946., s. 122.

Pogozdovanje krasa ni problem. Goz-da r sk i ves tnik 1946., s. 9-18 i 29-39.

Osvrt na šumarstvo Slovenije. S.L. 1947., s. 90.

Iz propagandne prakse. I b id . s. 347. Borov prelac (I). S.L. 1947., s 119. Borov prelac. S.L. 1948., s. 272. K pitanju poSumljavanja krsa sa bilj-

kama uzgojenim u posudama. N a r o d n i šu-mar 2, 1948. Beograd, s. 45-48.

Obnova gozda na krasu. Gozdarsk i ves tnik 3,1948., s. 65-70.

Problem zasumljavanja krsa - odgovor na anketu. Ibid. , s. 328-329.

nacionalizacija sadnje. S.L. 1949. s. 79. nacionalizacija poSumljavanja. S.L.

1950. s. 118. Bučna sijačica. Ibid. , s. 151. Kalcifikacija rasadnika. Ibid. , s 187. M. Milosević-Brevinac: Nekoliko nači-

na štednje ogrevnog drveta na selu. S.L. 1950. s. 80.

D. Poledica: Osnovi opće i sumarske pedologije s uputstvima za popravljanje zemljišta sumskih rasadnika. I b i d . s. 217.

M. Milosević-Brevinac: Našim plani-narima. I b id . s. 335.

Mi lorad MiloseviC-Brevinec: Seljačko poSuml javan je u nek im k r a j e v i m a Srb i je . S.L. 1951., s. 271.

Landesforstinspektion filr Niederoes-terreich 1945-1949. S.L. 1951. s. 240.

Burnikova sadilica. S.L. 1952. s. 64. Motorni izvlakac domaćeg tipa. Ibid. ,

s 174.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 65: PDF 5,6 MB

65

Ing. I. LonCar: Njega Suma proredom. Ibid. , s. 120.

Zapažanja s ekskurzije jugoslavenskih šumara u Austriji 11. do 14. oktobra 1953. S.L. 1954. s. 62.

Potreba reorganizacije sumarstva u Dalmaciji. S.L. 1932., s. 73-78.

Za unapređenje našega šumarstva. S.L. 1934., s. 2-10.

Potrebe sumarstva u dalmatinskom dijelu Primorske banovine. S.L. 1935., s. 585-589.

Planinarstvo i suma. S.L. 1935., s. 154-156.

Krs i njegovo poSumljavanje. S.L. 1935., s. 591-597.

Pojava gubara (Lymantria dispar) na Primorskoj makiji. S.L. 1935., s. 547-554.

Prilog rješavanju kraškog pitanja na seljačkoj osnovi. S.L. 1938., s. 565- 570.

Požar - poseban problem borovih su-ma u krsu. S.L. 1963., s. 388.

Melioracija kislih zemljisc. L j u b l j a n a , 1946.

Prirodni krecnjaci kao đubrivo. Naro-dni šumar 5-6.1947, s. 174-181.

Kalcifikacija suma. S.L. 10-11, 1947., s. 339-344.

Kalcifikacija zemljišta običnim krec-njacima. P o l j o p r i v r e d n o izdavačko podu-zeće, Beograd, 1948., s. 1-47.

Kalcifikacija (peskanje) kislih gozd-nih tal. Gozdarsk i ves tnik 10, 1948., L j u b -jana, s. 256-257.

Sterilizacija prsti v gozdnih drevsnic-ah. I b id . 1951., s 104-105.

Sterilizacija zemljišta u sumskim ra-sadnicima. N a r o d n i šumar 7-8, 1951., Beo-grad, s. 238-239.

Prirodni krecnjaci - sredstvo za pove-ćanje proizvodnje. Tehn ika , 1951., s. 143-145.

Odkod rdeca gniloba smreke? Gozdar-ski ves tnik 5,1953., L j u b l j a n a , s. 146-147.

L I T E B A T U B A

T.V.: Ing. Vlad is lav B e l t r a m - Melio-rac i j e kisel ih zemljisc, M a r i b o r 1946.

S.E. I. J L Z , Zagreb 1980., s. 77. Borosić, J.: SIS, s. 7, 61,111.

B E L J A N , Davor, (Novska, 4.VI. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana . H r v a t . Po t j eče iz obi te l j i t ehn iča ra i domaćice.

Šumars tvo na Š.F. otpočeo je s t u d i r a t i l.X.1982.g. Dip lomirao je 4.VI.1993. iz kolegija uzgajanje Su-ma. Diplomski r ad nosio je naslov

"Radovi na p r ip remi za pomlađi-vanje lužnjakovih staništa obrasl ih četinjačom".

BELJO, Marica, (Vinkovci, 6 .XII . 1963.), dipl. ing. Sumarstva. (vid. R E C l C , 4 knj .)

Kće rka Mar i j ana . H r v a t i c a . Otac jo j je bio pr i jevoznik, a maj-ka domaćica.

S tud i r a l a je Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 24. XII.1986.g. iz iskoriscivanja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Prilog proučava-nja rada Šumskog iveraca ( B R U K S 800 CT)".

BENACIĆ, Mato, (Retkovci, Vin-kovci, 19.IX.1966.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Mate. H r v a t . Otac mu je bio lovocuvar, a m a j k a dostavlja-Cica. Osnovnu Školu završio je u Vinkovcima 1981.g„ a S redn ju Šu-marsku u Kar lovcu 1985.g.

Šumarsvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 30.VII . 1992. iz zaštite Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Gustoća populaci je gubara (Limantria dispor IJ.) U DotrSCini".

B E N A K , Vinko, iz VoCina u Sla-voniji , Šumarski s t ručn jak , nadsu-marnik .

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kr i -ževcima. Dip lomirao je 1873.g.

Osim prakt ičnog r ada napi-sao je velik velik b r o j s t ručn ih čla-naka koje je objavl j ivao u Šum. l istu u Zagrebu.

B A D O V I

Šumski prekršaji u sumah područja I. banske im. općine. S.L. 1886., s. 123-128.

Upliv svjetla na rast drveća. S.L. 1888., s 10-14.

Odnosaj sume uobće prema ugljiku i vodi. S.L. 1889. s. 540-549.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 66: PDF 5,6 MB

66

Suma "Kotar" grada Petrinje. S.L. 1890., s 291-301.

Imovna obćina 2. banska. S.L. 1890., s. 357-367.

Zemljistne zajednice u Banovini, ob-zirom na sumsko gosp. prilike. S.L. 1896., s 170-179.

Odnosaj činovnika imovnih obćina prema zemaljskim i državnim sumarskim činovnicima. S.L. 1898., s. 349-353.

Uređenje gospodarenja u sumicah. S.L. 1899., s. 27-41, 57-68.

Uzrok i uztuk sumskim štetama u po-dručju suma im. općina postojavse Vojne Krajine. S.L. 1904., s. 601-621.

Bad prof. F. 2. Kesterčaneka kao člana Hrv. slav. sum. đ rus t r a -Za lobn i b ro j S.L. s. 36-44, Zagreb, 1915.

B E N A K O V I Ć , Josip, (Županja , 18.111.1873. - Župan ja , 5.VI.1937.), Šumarski savje tnik .

Sin je s tare k ra j i ške obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u Žu-panj i , visu građansku u Brodu, a s t ručne znanost i na Gospodarsko-Sumarskom uči l iš tu u Križevcima.

Dekre tom Hrva tsko-s lavon-sko - da lmat inske vlade od 16.XI. 1893.g. imenovan je v ježbenikom kod Brodske imovne općine.

G. 1895. prek inuo je službo-vanje zbog jednogodišnje vojne vje-žbe.

Za Šumarskog pr i s tava pro-m a k n u t je 1896.g„ a ko ta r sk im Su-marn ikom postao je 1908.g„ nadsu-marom 1916., a Sumarnikom g. 1921.

U r a t u je sudjelovao akt ivno od prvog dana mobil izacije.

Sve do 1925.g. službovao je kod Brodske imovne općine; dije-lom kod Šumarskih up rava u Tr-n jan ima, Otoku i Ra jevu selu, di-jelom kod Šumsko - gospodarstve-nog u reda u Vinkovcima i to kod Građevnog i Proc jen idbenog odje-la. N a j d u ž e se bavio vođenjem pra-voužitnickog ka tas t r a .

Svoje je službene dužnost i obavl jao savjesno, ali je u službi napredovao vrlo sporo.

G. 1925. p remješ ten je od i-movne općine kotarskom nacelstvu

Vojnić i ondje je postao Sumarskim savje tnikom.

U mirovinu otišao je 1927.g. Kao penzioner vra t io se u rodnu Ž u p a n j u i nastanio se na djedov-skom posjedu gdje je obrađivao očinske nj ive sve dok ga duga i teška bolest, a onda i smrt, u tome nisu prekinule . S a h r a n j e n je uz vel iku postu u ob i te l j sko j grobnici na županjskom groblju.

L I T E B A T U B A

Agić, O:. Josip Benaković, S.L. 1937., 547.

Borosić, J:. SIS, s. 19.

B E N A K O V I Ć , Marija, vid. KA L A J D Z I C , B E N A K O V I Ć , 2. knj .

BENClĆ, Stjepan (S taro Pracno, Sisak, 17.X.1931.), dipl. ing. Sum.

Sin Jos ipa i Ane r. Curic. H r -vat, r imokato l ik . Po t j eče iz obite-l j i po l jopr ivrednika . Osnovnu Ško-lu završio je u Sisku 1943., a gim-naziju, t akođer u Sisku, 1952.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao skol. god. 1955.-56. i d ip lomirao 27. IX.1958.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 67: PDF 5,6 MB

67

l.X.1959. zaposlio se kao refe-ren t p r ip ravn ik u Sekci j i za ure-đ ivan je Suma NO K o t a r a Sisak sa sjedištem u P e t r i n j i . Osnivanjem Š.G. Sisak Sekci ja za u ređ ivan je Suma, koncem 1961.g. prelazi u Si-sak, gdje i da l je nas tav l ja r a d i t i na poslovima iz u r eđ ivan j a Suma. 1966. položio je s t ručni ispit u Zagrebu i os ta je i da l je na po-slovima u ređ ivan ja Suma. Od 1981. do danas obavl ja dužnost ruko-vodi te l ja Odjela za u ređ ivan je Su-ma. U toku r ada na u r e đ i v a n j u Suma sudjelovao je na iz radi re-vizi ja i obnova svih područnih gospodarskih jedinica, kao i na iz-r ad i prve Šumsko-gospodarske os-nove područ ja Sisak.

BENClĆ, Perica, (P le tern ica , Po-žega, 17.YI.1948.), dipl. ing. Sum.

Sin Tome. H r v a t . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Gimnazi-ju je završio u Požegi 1967.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1967.g. Dip lomirao je 22.1.1974.g. položivši diplomski ispit.

BENIC, Damir, (Bjelovar , 2.IV. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin M i j e i Bože r. Covran . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz radnič-

ke obi tel j i . Osnovnu je školu zavr-šio u Vel. Grđevcu 1981.g. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar-lovcu 1985.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Dip lomirao je 27.II.1992.g. iz područ ja organi-zacije i ekonomike Šumarstva. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod nas lovom "Analiza proizvod-nos t i p r i j e v o z a d r v a na Šumsko -gospodarskom područ ju Bjelovar".

Zaposlen je u U p r a v i Suma Bje lovar (1.VI.1992.) n a j p r i j e kao pr ipravnik , a od 1.VI.1993. raspo-ređen je na radno mjesto r ev i rn ika u Š u m a r i j i Vel. Grđevac.

BENIĆ, Emil, iz Tovarnika , Sri-jem, rođen 16.11.1881., Šumarski stru-čnjak, visi savje tnik .

Šumars tvo je ucio na Šumar-skoj akademi j i u Zagrebu u t r a j a -n ju od t r i godine. Apsolvirao je Skol. god. 1905.

U s t ruci je radio od 22.XII . 1909.g„ ponajviše u Di rekc i j i Suma Brodske imovne općine.

U vr i j eme N D H bio je zapos-len u Bje lovaru . Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8IS, s. 3, 65, 83. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 536.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 68: PDF 5,6 MB

68

B E N I ć , Josip, (Vrbanja , Vinkov-ci, 1902.- Uzice 1975.), dipl. ing. Su-marstva.

Rodio se u obitel j i Šumar-skog službenika, pa već u mladosti pokazuje sklonost prema Šumar-skoj struci. Zato, nakon završene srednje škole i mature odlazi na s tud i j Sumarstva u Zagreb na Po-ljoprivredno-Sumarski faku l te t .

Diplomirao je 1929.g. Rad u struci započinje 1930.g.

u taksacijskom odsjeku Direkci je Suma u Zagrebu, a zatim u Cacku, odakle se 1939. vraća u Direkci ju Suma Vinkovci.

Iza drugog svjetskog ra t a za-poslen je kao uprav i te l j Šumari je Slav. Brod.

Kad se osnovalo Š.G. Osijek, prelazi u to gospodarstvo, a nakon nove reorganizacije Sumarstva dje-luje u Šumskom inspektoratu Osi-jek, a kad je fo rmirana Sekcija za uređivanje Suma Osijek, postao je njenim prvim Sefom. Na tom je radnom mjestu proveo posl jednjih desetak godina svoga radnog vije-ka. Posli je 35. godina rada povlaci se u mirovinu živeći u Slav. Brodu.

Umro je u krugu svoje obite-lji u Užicu poslije duge i mukotrp-ne bolesti, a sahranjen je na grob-lju u Slav. Brodu 26.III.1975.g.

"Svojim snažnim i tempera-mentnim duhom zalagao se svim

snagama da bi poštedio nase Sume od degradacije. Budući da je radio na planovima uređivanja Suma, imao je mogućnosti da kod propi-sivanja smjernica gospodarenja dje-luje na njihovo unapređenje i na zašti tne mjere od pre jakih sjecnih zahvata", (M. Strineka).

L I T E B A T U B A

Strineka, M: In memoriam - Ing. Josip Benić. S.L. 4-6,1975., s. 231-232.

B E N I Ć , Roko, (Glogovica, Slav. Brod, 15.VIII.1911. - Zagreb, 20. VIII.2000.), dr. sc„ dipl. ing. Sumar-stva, red. sveuc. profesor u miru.

Sin Antuna i Mari je r. Kri-žanić. Hrva t , r imokatolik. Pot ječe iz obrtničke obitelji .

Osnovnu je Školu završ io 1922.g. u Glogovici, a gimnaziju u Slav. Brodu 1930.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno-Šumarskom fakul te-tu u Zagrebu. Diplomirao je 1934. godine.

Doktora t znanosti stekao je 1955.g. Specijalnosti su mu iskori-scivanje Suma, tehnologija drvcta i organizacija rada.

Nakon sto je diplomirao i od-služio vojnu obvezu, od 1935. do 1937.g. bio je zaposlen u Inspekto-ra tu za poSumljavanje u Senju i

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 69: PDF 5,6 MB

69

Kota r skom poglavarstvu u Rabu . Od 1937. do 1942. bio je za-

poslen na područ ju Ravna te l j s tva Suma u B a n j a Luci, i to u Cazinu i Bosanskoj K r u p i na poslovima u-n u t a r n j e kolonizacije i iskorisci-van ja Suma u v las t i to j rež i j i te u d rvno j i ndus t r i j i (pilane).

Bio je u p r a v i t e l j Šumske ma-nipulac i je Spacva (1942.), r e f e r e n t u Ravna te l j s tvu Suma Nova Gra-diška za iskor iscivanje Suma (do 1944.), sef Šumsko - gospodarskog odsjeka ONO-a Slavonski Brod (1945.), zatim di rektor Šumskog go-spodars tva "Spacva" (1946.), pa te-hnički d i r ek to r i d i r ek to r Šum. gospodarstva Nova Gradiška (1947.).

Od 1947.g. do umi rov l j en ja 1981.g. bio je zaposlen na Poljo-pr iv redno - Šumarskom, odnosno Šum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.

Škol. god. 1947.-48. i zabran je za st. as is tenta na F a k u l t e t u , 1953. izabran je za docenta, 1955. za iz-vanrednog, a 1961. za redovnog pro-fesora.

Na Šumarskom je f a k u l t e t u predavao knjigovodstvo, iskoriSći-vanje Suma, organizaciju rada u drvnoj industriji i zaštitu na radu. Predavao je is todobno u ViSoj teh-ničkoj Školi za d rvnu indus t r i j u u Novoj Gradiški , ViSoj t ehn ičko j školi za d rvnu i ndus t r i j u u Bre-kom te 13 godina na Lesarskom odelku Biotehničkog f a k u l t e t a u L j u b l j a n i na redovnom i poslijedi-plomskom s tud i ju .

Sudjelovao je na velikom bro-ju kongresa, s t ručn ih skupova i na praks i u inozemstvu.

Od 1. l i s topada 1959. do k r a j a sv ibnja 1960. bio je s t ipendis t U N E S C O - po temi "Iskoriscivanje Suma na Šumarskom faku l t e tu" (Fores t ry d e p a r t m e n t Univers i ty Oxfo rd ) sa krać im boravcima na f a k u l t e t i m a (depa r t emen t ima) u Bangoru (Wels), E d i n b u r g h u i A-berdeenu (Škotska).

Bio je na s tudi jskom borav-ku (2 mjeseca u 1961.g.) u CSR i f a k u l t e t i m a u B r n u i Zvolenu.

Sudjelovao je na mnogim sav-j e tovan j ima i s tud i j sk im putova-n j ima u Njemačkoj , Ceskoj, Slo-vačkoj, Mađarskoj , Danskoj , Nor-veškoj, Finskoj , Švedskoj, Aus t r i j i , SSSR i Kanada .

P r o f . dr. sc. R. Benic bio je elan s t ručn ih udruga: elan H Š D ; počasni elan Druš tva inž. i tehn. gozd. in les. ud. Slovenije; dopisnik Commonwealt l Fo res t ry I n s t i t u t e Oxford , I U F R O ; suradnik J A Z U (1956.); u redn ik Šum. l ista 1948. i 1949.g. i t a j n i k Šumarskog d ruš tva 1954.g.

Napisao je 40 znanstvenih, 28 s t ručn ih radova i 14 udžbenika i p r i ručn ika .

G. 1980. nagrađen je za znan-stveni r ad republ ičkom nagradom Nikola Tesla.

Z N A N S T V E N I B A D O V I

Motorne lančane pile - Prilog pozna-vanju rada i efekata pile "Teles" i "Mercu-ry". Sum. list 1948., 249-261.

Organizacija rada u sumi lančanom metodom (The organization of the W o r k in Fores t by Chain System). Sum. list 1949., 129-137.

Prilog poznavanju tehnike pougljava-nja i kvaliteta drvnog ugljena proizve-denog ubrzanim načinom pougljavanja. Sum. list 1949., 220-232.

Skideri u eksploataciji suma (The use of skidders in logging). Sum. list 1950., 388-400.

Naučna organizacija rada i neki prob-lemi rada u eksploataciji suma. Organi-zacija rada, 1951., 21-25.

Zeitstudium als Mittel zur Bestim-mung gerechter Lochne in Hauungsbet-rieb Jugoslawiens. Fo r s t a rbe i t Nr.2.-1952., 3-5.

Istraživanje o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena ( Invest igat ions of the cor-relat ion between the annual ring width and proport ion of summerwood in Fr . angust ifol ia and Fr . excelsior). Glasnik za sum.pokuse 11 (1953.), 53-72.

Iskoriscivanje oblovine kod izrade tesanih i piljenih željezničkih pragova i

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 70: PDF 5,6 MB

70

tesane i piljene skretničke i mostovne građe (The Use fu l Output in the Produc-tion of Hown and Sawn Bailway Sleepers /Cross, Switch-and Bridge - Ties/ f r om Boundwood. Sum. list 1953., 127-136.

Ekonomična veličina odjela u nizin-skim sumama promatrana sa gledišta eks-ploatacije suma (The economical siže of compar tment in the lowlandforests) . Sum. list 1954., 174-182.

Procjena ucesča obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl.J), (The Possibili t j- of the Brown H o a r t B a t e in the Stam of Fie ld Ash - Fr . Angust i fol ia Vahl). Sum. list 1954., 363-379.

Ljetna i zimska sjeća jelovine u Gor-skom Kotaru (Summar and winter fal l ing of Silver F i r in Gorski Kotar ) . Drvna ind. 1954., 1-7.

Razmatranje o iskorisćivanju oblovi-ne kod izrade pragova (Comment on the the Fie ld in the M a n u f a c t u r e of Bai lway Sleppers f r o m Boundwood). Sum. list 1955., 621-634.

Kalkulacije ekonomičnosti u eksplo-ataciji suma (Economics in Logging). Drv-na ind. No 4-5, 1955., 4-11 i No 6-7, 1955., 4-12.

Ekonomičnost izrade željezničkih pra-gova (Economics of Hown Bailway Sleep-ers Product ion) . Drvna ind. No 1, 1956., 2-16.

Ucesće kasnog drveta u godu jelovine (Abies alba Mili.), (The ra te of the summar - wood in the annual ring of Silver f i r ) . Sum. list 1956., 376-386.

Širina goda kao cinilac kakvoće polj-ske jasenovine (Annual ring width asthe qual i ty fac tor in wood of the Fr . angu-stifolia) . Šumarstvo 1955., 534-545.

Istraživanje o ucesću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena (Invest igat ions about d is t r ibut ion and some physical propert iesn of sapwood and heartwood in the stam of Fr . angustifol ia) . Glasnik za sum. pokuse 12 (1956.), 13-104.

Sadržaj i raspored vlage u deblu polj-skog jasena (The moisture contents and its d is t r ibut ion in the stam of living t ree of Fr . angust ifol ia Vahl.). Analiza eksperim. sumarstvo J A Z U br. 2 (1957.), 5-22.

Istraživanje o rasporedu nekih fizič-kih svojstava o deblu poljskog i običnog jasena ( Invest igat ions of the d i s t r ibu t ion of some ph j s i ca l proper t ies of wood in the stam of Narrowleaved and Common Ash). Glasnik za sum. pokuse 13 (1957.), 509-536.

Istraživanje o po trosku vremena za čišćenje debla od grana i guljenje kore kod ljetne sječe jelovine u Gorskom Kotaru (Invest igat ion of t ime consumption in the t r imming and barking of F i r stams during

summer fel l ing in Gorski Kotar ) . Glasnik za sum. pokuse 13 (1957.), 249-279.

Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sjeći (Normalleistungsschatzung bei der Neuungsarbei t ) . Sum. list 1958., 369-390.

Minimalni promjer trupaca i maksi-malno ucesće srca kod bukove pragovske oblovine (Minimum diameters of sleeper logs and the maximum proport ion of r edhea r t in beech sleeper logs). Drvna ind. 1958., 34-60.

Raspored nekih fizičkih svojstava dr-veta u deblu bele topole i bele vrbe (Dis-t r ibu t ion of some physical proper t ies in the stem of W h i t e Poplar and W h i t e Wilow). Bad. Is t raž . Topola, Beograd 1960., s. 83-123.

Ucesće i raspored srži u deblu crne johe (Almus glutinosa Gaertn.). (Propor-tion and d is t r ibut ion of heartwood within the stam of Black Adler /Alnus glutinosa Gaertn.). Sum. list 1-2,1961., 10-35.

Mehanizacija sječe i izrade u eksplo-ataciji suma. (Mechanisierung der Fal lung und der Ausformung beim Holzeinschlag). Sum.list 11-12,1961.

The variations of some physical pro-perties of wood in the stam of Black Adler. (Almus glutinosa Gaertn.). I U F B O , 13th Congress, Proc. 2, W i e 1961.

Varijacije nekih fizičkih svojstava dr-va u deblu crne johe (Alnus glutinosa). (Var ia t ions of Some Physical Proper t i es of Wood in the Stam of Black Adler). Drvna ind. 3-4,1962., 62-66.

Neke mogućnosti boljeg korištenja drvnog materijala promatrane sa tehnič-kog i ekonomskog gledišta. I n s t i t u t za drvo, Zagreb 1963.

Jelove grane kao potencijalna sirovina za proizvodnju ploča iverica i vlaknatica te celuloze i papira. (S i lver -F i r Branch-wood as a Po ten t ia l Bow Mater i j a l fo r the Pa r t i c l e Board, F e b r e Board and P a p e r Product ion) . Drvna ind. 1-2,1964., 12-16.

Minimalni promjeri trupaca i maksi-malno ucesće crvenog srca kod pragovskih trupcića, (Analiza propisa novog standar-da J U S D.D 1020-XII 1962). (Minimal di-ameters of roundwood and the maximal propor t ion of hear t in Beechwood rai lway sleepers - An analysis of the new s tandard specifications J U S D.D 1020 - X I I 1962). Sum.list 5-6,1964., 205-212.

Einge Ergebnise der Forstbenutzung in Niederungsweldern des Savagebietes (Slawonische Eichenwftlder). Hochschule f i ir Forstwesen und Holzverarbeitung Zvo-len, Sammelbuch von Be fe ra t en des in-ternat ionalen Symposiums, Zvolen 1966., 149-158.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 71: PDF 5,6 MB

71

Štand und Entwicklung der Mechani-sierung der Forstnutzungsarbeiten in der S.E. Kroatien. Sopron 1968., 1-5.

Eine Mćglichkeit zur VergrOsserung der Bohstoffbasis filr die Faser-und Spann-plattenerzeugung. I n t . Symposium iibert Mechanisierung bei der Fors tnutzung. Sammelbuch von Kefera ten , L j u b l j a n a 1969., 187-193.

Neki elementi koji utiču na moguć-nost iskorisćenja drva jelovih grana. Drv-na ind. 11-12, Zagreb, 1970.

Neke karakteristike drva jelovine. Glasnik za sum. pokuse, Zagreb 1974., 220-252.

Iskorisćivanje suma na području is-točne Slavonije i susjednih područja. J A Z U - Centar za znanstveni rad - Vin-kovci 1974., 137-157.

Neki elementi o kojima ovisi moguć-nost primjene teške mehanizacije u nizin-skim sumama. J A Z U - Centar za znan-stveni rad - Vinkovci 1975., 381-388.

Die Elemente, welche die Anwendung gewisser Mechanismen in Holztransport beeinflussen. Szczecin, Pol jska 1979.

Iskorisćivanje suma na području Sla-vonske Podravine. J A Z U - Centar za znan-stveni rad - Osijek 1980.

Sumarstvo Slavonije kao temelj raz-vitka drvne industrije. Anali Centra Ju-goslav. sklad. Osijek 1981.

S T B U C N I B A D O V I

Zadaci sumarstva u Petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNBJ u godinama 1947-1951. Sum. list 1947., 138-146.

Škola uzajamne obuke kao sredstva dizanja produktivnosti rada. Sum. list 1948., 334-336.

Povodom novog općeg zakona o suma-ma. Gosp. list 1948., 334-336.

Povodom novog općeg Zakona o lovu. Gosp. list 3,1948.

Pougljavanje drveta ubrzanim postup-kom. Sum. list 1949., 180.

Suha destilacija drveta u pokretnim postrojenjima. Sum. list 1949., 414-423.

Sumarstvo i drvna industrija. Tehni-ka 1949., 352-355.

Ubrzano pougljavanje drveta. Tehnič-ki pregled 1949., 166-169.

Obračunavanje zarade unutar radnih brigada s obzirom na sadašnje propise. Sum. list 1949., 302-303.

Upotreba skidera za privlačenje ob-lovine. Drvna ind. 10-12,1952., 17-20.

Nagrađivanje sumskih radnika na sječi i izradi i postojeći propisi o plaćama. Sum.list 1956., 402-411.

O odnosima između cijena nekih drv-

nih sor t imenata . (Kelat ions berween the priče of some d i fe ren t forest products). Drvna ind. 1956., 175-185.

S puta po Poljskoj, (sa Krpanom, J.). Drvna ind. 1957., 159-168.

Mogućnost upotrebe motornih vitala "Zwergkuli" i "Bergkuli" u eksploataciji suma. Drvna ind. 1957., 173-176.

Ekonomičnost mehanizacije sječe. (Economic aspect of the mechanisat ion of felling). Drvna ind. 1958., 131-134.

Lesnictwo i przonyel drzewni w ju-goslawii. Sylvan No 4 - Varszawa 1958.

Zračni transport proizvoda eksploata-cije Suma. (Air t ranspor t in t imber har-vesting). Drvna ind. 1-2,1960., 12-15.

Odjel za drvo tehnološkog instituta u Kopenhagenu. Drvna ind. 1-2,1961., 28-29.

Norme i normativi u sumarstvu, (s Bo-janin, S.). Posl. udruž. sum. privr. org. SBH, Zagreb 1966., 1-60.

Statistička kontrola proizvodnog pro-cesa u industriji namještaja i građevne sto-larije. (Stat is t ical Qual i ty Control in Joi-nery and F u r n i t u r e Product ion) . Drvna ind. 1,1968., 8-18.

Einige Elemente, von denen die Ver-wartungsmćglichkeit des Tannenastholzes abhšnge. Poznan 1970.

Der gegemwS,rtige Štand und die kilnf-tige Entwicklung der Mechanisierung von Holzernte und Transport in Kroatien. Beinchehof 1973.

Štand und probleme der mechanisie-rung bei der Forstnutzung in Kroatien. Finska 25.-31.VIII.1974.

Anwendung von Forstschlepper Koc-kum 820 tree farmer in Oebirgsforstung in S.B. Kroatiens. Zvolen 1975.

Der Štand und Tendenzen der Mecha-nisierung der Forstbenutzungsarbeiten in der S.B. Kroatien. T h a r a n d t 1978.

Oko 120 pojmova u Šumarskoj enci-klopediji, JLZ. , Zagreb 1980.-83.

Niz saopćenja u Sum. listu i Drvnoj industriji.

U D Ž B E N I C I I P B I B U C N I C I

Motorne lančane pile, (sa Francisko-vic, S.). Zagreb 1949., 1-126.

Iskorisćivanje suma - Mali sumarsko-tehnički priručnik. Zagreb 1949., 234-289.

Prirodni gubitak (kalo) u iskorisći-vanju suma. Poslovno udružen je sumsko-priv. organizacija, Zagreb 1957.

Kalkulacija troškova i analiza ekono-mičnosti u iskorisćivanju suma. Zagreb 1957., 1-73.

Eksploatacija suma, (s UgrenoviC, A. 40% teksta). Zagreb 1958., 1-481.

Bacionalizacija rada u drvnoj in-dustriji (skr ipta) . Zagreb 1958., 1-180.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 72: PDF 5,6 MB

72

Normiranje rada u drvnoj industriji. Kadnicki univerzitet Sarajevo, Zagreb 1957.

Krojenje oblovine. I n s t i t u t za sum. is-tra«. Beograd, 1958.

nacionalizacija rada u drvnoj indus-triji (skr ipta) . Nova Gradiška 1962., 1-191.

Organizacija proizvodnje v lesni in-dustriji (skr ipta) . L j u b l j a n a 1965., 1-297.

Šumarsko - tehnički priručnik (ured-nik i glavni autor) . Zagreb 1966., 1-56.

Suradnja u Sumsko-tehnickom priruč-niku. Zagreb 1966: a) sumski fond i njegova struktura, s. 9-12; b) iskorisćivanje glavnih sumskih proizvoda, s. 321-451; c) neka svoj-stva i upotreba drveta, s. 486-500.

Eksploatacija suma, Drvno- indus t r i j -ski pr i ručnik . Zagreb 1967., 674-737.

Organizacija rada u drvnoj industriji. Znanje, Zagreb 1970.

Velik broj recenzija radova drugih autora objavljenih u Sum listu i Drvnoj ind.

L I T E B A T U B A

*** Šumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960., 399-402.

Ko je ko u Jugoslaviji, Beograd 1970., s. 71.

Tko je tko u Hrvatskoj Men and Women of distinction, Cam-

bridge. Šumarska enciklopedija I, JLZ , Zag-

reb, 1980. s. 78-79. Piskorić, O:. H B L 1., Zagreb 1983., s.

650.

BENKO, Miroslav (Varaždin , 10. X.1956.), dipl. ing. Sumarstva, asis-tent , mr. sc.

Sin oca Jos ipa i m a j k e Mar i j e r . Bobnja r ić . H r v a t , katol ik . Otac

mu je službenik, a m a j k a radnica . Osnovnu je Školu završio u Va-ražd inu 1971.g„ a gimnazi ju 1975.g.

Dip lomirao je na Š.F. u Zag-rebu 1981. Pos td ip lomski (speci-jalnost f o t o g r a m e t r i j a ) završio je 1990. Asis tent je u S.I. J a s t r eba r -sko. P rvo radno mjesto nakon di-p lomi ran ja bilo mu je pr iprav-nicko u S.G. Varažd in (od 16.XI. 81.). Od mjeseca s rpn ja 1983. radio je na poslovima taksaci je pa je 1.II.1986. postao samostalni taksator u Službi za u ređ ivan je Suma S.G. Varaždin . Od 1.1.1991. postao je sef Odje la za u ređ ivan je Suma Upra-ve Suma Kopr ivn ica J .P. "Hrvat-ske Sume". 1.II.1993. zaposlio se u S.I. J a s t r e b a r s k o u Odjelu za tipo-logiju Suma na poslovima uređi-van ja Suma.

Sudjelovao je na s t ručnim skupovima u zemlj i i inozemstvu ( Y U G R A F 90, CAD - F O R U M 93, Stub icke Toplice '93, N.P. Pakle-nica '94).

Član je H Š D .

B A D O V I

Znanstveni radovi i savje tovanja

Primjena računske grafike u su-marstvu, (s Martinez, V.), Automat ika , 31 (1-2) Zagreb 1990, s. 399-406.

Uspostava geografskog informacijskog sustava za Nacionalni park Risnjak kao dijela programa zaštićenih područja Hr-vatske, Savje tovanje u povodu 40-godis-njice osnutka i rada Nacionalnog parka Bisnjak, Crni Lug, 16-17.IX.1993. (s Ana-nic, M. i dr.)

Novi pristup istraživanjima nacional-nih parkova na primjeru N.P. Risnjak. Savje tovanje "Znanstvenoistraživački rad i razvoj sumars tva H r v a t s k e , Stubicke Toplice, 3-5. X I . 1993.

Primjena OIS tehnologije pri raz-vrstavanju suma Hrvatske za potrebe sjemenarstva, (s Kusan, V. & LindiC, V.), C A D F O B U M '93, Zbornik radova, s. 77-85.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 73: PDF 5,6 MB

73

Međunarodni skup o razvoju i p r imjen i kompjuterskog sustava 12-16.V. 1993, Za-greb.

Procjena taksacijskih elemenata sa-stojina na infracrvenim kolornim aero-snimkama, GŠP, 29, Zagreb 1993 s. 199-274.

Satelitske snimke kao sastavni dio OlS-a sumarstva, (s Kusan, V. & Kala-fadžic, Z,) Badovi, vol. 28, 8.I., Jas t re-barsko 1993., s. 225-234.

Normativni model klasifikacije eko-loško - okolišnih funkcija tipova suma (OEFT), (s Krznar , A. i dr.). Savje tovanje "Znanstvenoistraživački rad i razvoj su-marstva Hrva t ske , Stub. Toplice, 3-5.XI. 1993.

Tipologija suma jučer, danas, sutra, (s MartinoviC, J. i dr.). Savje tovanje "Znan-stvenoistraživački rad i razvoj sumars tva Hrvatske", Stub. Toplice, 3-5.XI.1993.

Utjecaj horizontalne projekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast, (Novotny, V. i dr.), Savje tovanje "Znanstvenoistraživački rad i razvoj su-marstva H r v a t s k e , Stub. Toplice, 3-5. X1.1993.

Utjecaj horizontalne projekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast, (s Novotny, V. i dr.), Badovi, vol. 29, 8.I., J as t rebarsko 1994, s. 137-150.

Novi pristup istraživanjima nacional-nih parkova, (s Krznar , M. & Vrbek, B.), Simpozij u povodu 45. godišnjice N.P. Pa-klenica, S tar igrad-Paklenica , 19-22.X.1994.

Stručni radovi

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Donje Međimurje", ( izvanredna revizija), Varaždin 1984.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sjeverna Ivancica", (s. Videc, D.), ( izvanredna revizija), Varaždin 1984.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Varaždinbreg", (redovna revizi-ja), Varaždin 1986.

Šumsko gospodarska osnova za Varaž-dinsko-međimursko gospodarsko područje, (s Videc, D. i dr.), Varaždin 1986.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Sjeverna Ivancica ", (redovna re-vizija), Varaždin 1987.

Neki aspekti uređivanja privatnih su-ma u Varaždinsko-međimurskom sumsko gospodarskom području, (s t ručni ispit), Varaždin 1988.

Osnova gospodarenja za gospodarsku

jedinicu "Željeznica", ( redovna revizija), Varaždin 1988.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Lijepa gorica", (redovna re-vizija ), Varaždin 1989.

Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Pahinsko", Varaždin 1989.

Godišnji plan gospodarenja za gos-podarsku jedinicu Križancija", Varaždin 1992.

Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu Pahinsko", ( izvanredna revizija), Varaždin 1992.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Trakosćan" ( rukopis izvanredne revizije), (s. MestroviC, S. & MatiC, S.), Varaždin 1992.

Utjecaj retencije Drežnicko polje na sume gospodarskih jedinica "Cungar" i "Crni vrh" (s LindiC, V. i dr.), Zagreb 1993.

Način gospodarenja sumama gospo-darske jedinice "Trakosćan", S.L., 11-12, Zagreb 1993., s. 507-517.

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Križancija", (s Grahovac-Trem-ski, M.), Varaždin 1993.

BENKOVIĆ, Tibor, (Zagreb, 23. 1.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Aleksandra . H r v a t . Otac mu je bio visi tehničar . I. gimna-zi ju završio je u Zagrebu.

Šumars tvo je otpočeo studi-r a t i na Š.F. u Zagrebu l.X.1968.g. Dip lomirao je 19.XII.1975.g. polo-živši diplomski ispit.

BERAČ, Damir, (Požega, 2.VI. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t jepana , kva l i f ic i ranog e lekt r ičara . M a j k a mu je domaći-ca. S redn ju Šumarsku Školu poha-đao je i završio u Kar lovcu 1985.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Dip lomirao je 22.XI.1993. iz uređivanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Odnos t r enda deb-lj inskog p r i r a s t a suSaca i zdrav ih s tabala h ras t a k i t n j a k a u Odjelu 8 G.J. S jeverna B a b j a gora".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 74: PDF 5,6 MB

74

BERAKOVIĆ, Stevo, iz Slav. Bro-da, dipl. ing. Sumarstva.

S tudi rao je Sumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a diplomirao 5.X.1937.g.

BERDAJS, Slavica, (Sisak, 29.Y. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćerka Antuna. Hrva t ica . Pot ječe iz obrtničke obitelji . Za-vrSivSi srednju Šumarsku Školu, upisala je Sumarstvo na Š.F. u Zag-rebu l.X.1984.g.

Diplomirala je 29.IX.1992.g. iz uređivanja Suma. Napisala je i obranila diplomski rad pod nas-lovom "Uređivanje gospodarske je-dinice Ka l j e (1957 - 1989)". (vid. Z E M L J I C 5. knj.).

BERGANT, Milan, (Maribor, Slo-venija, 10.YIII.1926. - Kopar, 4.V. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ludvika i Mari je r. Dajc-man. Osnovnu je Školu završio u M a r i b o r u 1941.g„ a klas ičnu gim-naziju isto u rodnom mjestu 1946.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. god. 1949.-50., a diplo-mirao 15.1.1954.g.

Milan (Mica) Bergant bio je poslije diplomiranja zaposlen u

Šumskoj upravi Novo Mesto do 1959.g., a zatim, obolivSi na pluća, do 1964.g. bio je zaposlen kao re-fe ren t za uzgoj Šumske uprave u Kopru.

Umro je 4.V.1964.g. Kao student u Zagrebu bio

je elan odbojkaškoga kluba "Loko-motiva" i 2-3 godine igrao je u dr-žavnoj odbojkaškoj reprezentacij i .

BERKOVIĆ, Boris, dipl. ing. Su-marstva.

S tudi rao je Sumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Diplomirao je 25.VII. 1972.g.

BERKOVIĆ - KULENOVIĆ, Mu-ćelefa, iz Kljuca, BiH, dipl. ing. Sum.

Studirala je Sumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1950.-51. Diplomirala je 26.YI.1952. (Kulenovic - Berkovic).

BERLEKOVIĆ, Stjepan, (Mosta ri, Čazma, Hrva tska , 19.YIII.1899. - Zagreb, 1972.), diplomirani inže-njer Sumarstva i Šumarski nadzor-nik.

Sin F r a n j e i Milke r. Sabljic. Hrvat , rimokatolik. Potječe iz obrt-ničke obitelji . Osnovnu je školu za-vršio u Ivanić - gradu, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1919.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 75: PDF 5,6 MB

75

Šumars tvo je d ip lomirao na Gospodarsko - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu 1923.g.

U službi je od 12.X.1925. god. S t ručn i ispit za samostalno vođe-n je Šumskog gospodarstva položio je 1928.g. Bio je zaposlen kod Šum-ske up rave Brodske imovne općine u R a j e v u selu i Vinkovcima, a kao visi Šumarski pr i s tav 1933. bio je u p r a v i t e l j Šumarije P le te rn ica . Do 1940.g. bio je Šumarski nadzornik u Šum. uprav i P le te rn ica sa sjediš-tem u Velikoj , a t ada je premješ-ten za kotarskog Šumara u istom svojstvu kod Kotarskog nacelstva u Kar lovac.

Za vr i j eme I I . svjetskog r a t a i poslije r a t a radio je u Kar lovcu kao ko ta r sk i Šumar. Prema nepot-punim podacima, i 1952.g. rad io je u Š u m a r i j i Karlovac, a 1953.g. bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Kar lovac I . Od 1955. r ad i u Kar lovcu kao ko-ta r sk i Šumarski inspektor .

Na Šumarsko j Školi u Karlov-cu r ad i kao redovi t i nas tavnik za s t ručne p redmete skol. g. 1962.-63. i 1963.-64. a t ada odlazi u mirovinu, ali jos dv i je školske godine (1965.-66. i 1966.-67.) r ad i na Šumar sko j Školi u Karlovcu kao honorarni nas-tavnik .

Bio je elan H Š D .

B A D O V I

Sume Kotara Karlovac, stanje i pers-pektiva, (s Majer D.), e laborat za potrebe bivšeg Ko ta ra Karlovac.

Uzgajanje suma - tehnika uzgajanja, (skripta) , Šumarska škola Karlovac, 1962.

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: 8IS, s. 6, 66, 98.

B E R N E T I Ć , Žarko, iz Kopra , Slo-venija, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Šumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51.

B E R T A K , Danica, (Novaki, Zag-reb, 17.VIII.1944.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kće rka S t j epana . H r v a t i c a . Po t j eče iz radničke obi tel j i . U Za-grebu je završi la I. g imnazi ju i upisala Šumarstvo na Š.F. l.X1963. godine. Diplomirala je 19.XII. 1969.g„ položivši diplomski ispit.

BERTIĆ, Duro (I laca, Vinkovci, 27.IV.1945..) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana i Slavice r. Miklo-Sević. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Živi u Vinkovcima. Rod i t e l j i su mu poljodjelci . Osnovnu je Školu pohađao i završio u Vukova ru 1960., a Gimnazi ju u Vinkovcima 1964.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Beogradu. Dip lomirao je 1969.g. Na poljopriv-rednom f a k u l t e t u u Osi jeku upi-sao je postdiplomski s t u d i j iz lov-stva i zaštite prirode, odsluSao če-t i r i semestra i položio veći b r o j ispita.

Pos l i je završenog pr ipravnič-kog staža 1970.g. u Š u m a r i j i Vr-b a n j a radio je u Š u m a r i j i Lipovac do 1972.g. kao inženjer operat ive. Za t im je zaposlen sve do 1976. kao rukovodi lac obračunske jedinice uzgoja u i s to j Šumar i j i . Od 1976. do 1984.g. bio je u p r a v i t e l j Šuma-ri je Lipovac, a nakon toga do 1990.g. d i r ek to r je OOUR-a Iskorisciva-nje Suma u Š u m a r i j i Otok.

Od 1991. zaposlen je u U p r a v i Suma Vinkovci na mjes tu stručnog suradn ika za iskoriscivanje Suma. P r i Lovačkom savezu i bivSoj op-ćini Vinkovci radio je e labora te o b o n i t i r a n j u lovišta i veći b r o j lov-no-gospodarskih osnova.

B E R T I ć , Stjepan, vid. 5. knj .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 76: PDF 5,6 MB

76

BERTOVIĆ, Stjepan Marcel, (Gaj Vrbovecki , Vrbovec, 19.X.1922. -Zagreb, 13.XII.2001.), dr. sc„ znan-stveni savjetnik, redovni sveuči-lišni profesor u. m., dipl. ing. Sumar-stva, Šumarski s t ručnjak.

Sin F r a n j e i Sofi je r. Jalse-vic. Hrva t , r imokatoličke vjerois-povijesti, djedovinskog porijekla iz ogulinskog Zagorja. Otac mu je bio željeznički službenik, a majka ku-ćanica. Uz b ra t a Vladimira i ses-t ru Steficu bio je tradicionalno vjerski, moralno i izrazito rodo-l jubno hrvatski odgojen.

U Zagrebu je pohađao i za-vršio: osnovnu Školu (1932.), I I I . muš-ku realnu gimnaziju s maturom (1940.) i Poljoprivredno-Sumarski f aku l t e t Sveučilišta (1950.).

Uporedo sa studijem, Zavod za geodeziju (prof. dr. N. Neidhardt) povremeno mu povjerava karto-grafske poslove za Maticu hrvat-sku (u knjizi "Zemljopis Hrva t -ske"), također i Ured za komasa-cije i Odjel za uređivanje Suma u Ministarstvu Sumarstva N D H .

U ratnom razdoblju od 1. VIII.1943. bio je unovačen u do-mobranstvo N D H i završava re-dovnu vojničku obuku (Stockerau), docasnicku i časničku školu (Neu-siedl am See). Zastavnik je pa po-

ručnik u 392. "Plavoj diviziji". Ra-njen je kod Pol janka, i po svršetku ra ta zatvoren u zarobljeničkim ta-borima (Maksimir, Bjelovar) te amne-st iran i otpušten iz vojske (9.VIII . 1945.), ali uskraćeno mu je građan-sko pravo glasa do proljeća 1947.

U jesen 1945. nastavio je stu-d i j i sudjelovao u nekoliko radnih akcija. Bio je uključen u ekipu Mi-nistarstva Sumarstva N R H za pos-love inventarizaci je Suma u I s t r i (1947.). Na prijedlog Faku l t e t a u-pucen je na is t raživanje i karti-ran je vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (1.VII.1948.). Otad je kao suradnik prof. dr. Ive Horva ta , u Zavodu za botaniku Veterinarskog f aku l t e t a Sveuči-lišta u Zagrebu sudjelovao (do 1. III.1952.) u svim fitocenoloskim is-t raživanj ima, ka r t i r an j ima raslin-stva i s t im povezanim laborato-r i jskim poslovima.

Diplomirao je na Šumarskom (biolosko-ekoloskom) odsjeku Po-ljoprivredno-Sumarskog f aku l t e t a 6.V.1950. U l je tu iste godine sud-jeluje u vegetacijskom istraživa-nju i ka r t i r an ju Bjelašnice, pod vodstvom prof. dr. P. Fukareka , koji mu je ponudio i mjesto asis-tenta na S.F. u Sarajevu.

U državnu službu nastupio je u Odjelu za zašt i tu pr i rodnih ri-jetkosti Konzervatorskog zavoda N R H u Zagrebu (1.III.1952.). Na položaju konzervatora pr i rode ba-vio se t r i godine samostalno pro-blematikom zaštite prirode, a oso-bito zadacima na osnutku i zašti t i pr i rodnih rezervata (proglašenje Risnjaka narodnim parkom, a lo-ka l i t e t a Jankovac , Golubin jak , Japlenski vrh, Trakosćan i Med-vednica kao park-Suma).

Izradio je prvi opis raslin-stva i njegove zaštite u nacional-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 77: PDF 5,6 MB

77

nom parku Paklenica i sastavio de ta l jan plan vegetacijskih istraži-vanja i ka r t i r an j a u nacionalnom parku Pl i tvička jezera. Sudjelovao je pri osnutku narodnog parka Risnjak (1952.), u radu I. komisije za osnutak nacionalnog parka Mljet (1953.), na I. savjetovanju organa za zašti tu pr i rode F N R J (Beo-grad) i na I. kongresu biologa Ju-goslavije (Zagreb).

Zbog spora oko zašti te sla-pova K r k e neopravdano mu je dan otkaz (1954.). U Ins t i t u t za Šumar-ska i lovna is t raživanja N R H u Zagrebu pr imljen je za samos-talnoga suradnika i sefa Odsjeka za fitocenologiju (1.III.1955.).

Tijekom službe u Ins t i t u tu su-rađivao je, kao fitocenolog, u obra-di mnogih znanstvenih i strucno-operat ivnih zadataka različi t ih in-s t i tu tskih sektora i sudjelovao u mnogim terenskim is t raživanj ima (Istra, dinarski krs). Obavio je sve tehničke poslove za tisak vegeta-cijskih s tudi ja i ka ra ta botaničara I. H o r v a t a (sekcije Sušak 2a, 2c, lb, ld) i S. Horva t ica (otok Pag), pa su 1962. i 1963. završene dvije vrlo zapažene prirodoznanstvene edicije.

Na poziv Komore i Sekreta-r i j a t a za pol joprivredu i Sumar-stvo NR Crne Gore proučavao je Šumsku vegetaciju u jugozapadnim crnogorskim kra jevima te je izra-dio prve suvremene pregledne kar-te Sumskih zajednica t ih predjela, a 1960. bilo mu je povjereno ru-kovodstvo i provedba tipološkog is t raživanja Šumske vegetacije u to j republici. Bilo mu je predlo-ženo mjesto d i rektora Stanice za unapređenje Sumarstva NR Crne Gore (u osnutku).

Kao stalni vanjski suradnik In s t i t u t a za botaniku Sveučilišta

u Zagrebu, posvetio se priprema-ma za izradu "Vegetacijske kar te Jugoslavije s pr ivrednim tuma-čem" (1961.-65.). Bio je izabran za nositelja radova u H r v a t s k o j i Crnoj Gori te za t a jn ika Komisi je za koordinaciju rada na izradi spomenute ka r te pri Saveznom fondu za naučni rad u Beogradu. Na osnovi službeno objavljenog na t ječa ja bio mu je 1963.g. pre-dložen prijelaz u Ins t i t u t za bota-niku Sveučilišta za rukovodi te l ja is t raživanja i ka r t i r an j a te izradu Vegetacijske kar te Hrva tske .

Godine 1958. predložio je ob-radu teme "Tipolosko is t raživanje i ka r t i r an j e Suma i Sumskih sta-ništa Hrvatske" koja je prihvaćena (1961.) i uvrštena u redovit insti-tu tski plan rada. Temu su prih-vatile sve nadležne inst i tuci je pa su započeta suvremena istraživa-nja tipova Suma i Sumskih staništa u H r v a t s k o j i u ostalim ondašnjim republikama.

Kao osnivač i prvi rukovo-dilac novog Odsjeka za ekologiju i tipologiju Suma unu ta r In s t i t u t a za Šumarska is t raživanja Š.F. Sve-učilišta u Zagrebu razvio je do 1968.g. poredbena tipološka istra-živanja i ka r t i r an j a do tada naj-višeg mogućega stupnja.

Za potrebe sistematskih ti-poloških radova organizirao je iz-radu geološko - litoloskih opisa i ka ra ta te poredbena fitocenolos-ko - pedološka is t raživanja i kar-t i r an ja u različit im vegetacijskim područj ima Hrvatske .

Nastavio je jos 1956. uspo-stavljenu suradnju s Republičkim hidrometeoroloSkim zavodom N R H zbog komparat ivnih vegetacijsko-klimatoloskih studija. U suradnj i sa Šumskim gospodars tv ima i R H M Z - o m odabire reprezentativ-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 78: PDF 5,6 MB

78

ne lokal i te te i obavl ja p r ip reme i nabavke in s t rumena ta za osnutak naš ih p r v i h s i lvometeoro loSkih pos ta ja (Jankovac, Voćin, Mosla-vačka gora, Jape t ic , Jas t rebarsko , Corkova uvala, Vel ika Po l j ana i dr.) te t r i j u pos ta ja osnovne mreže R H M Z - a (licka PljeSevica, Bre-zovo Pol je , Ucka-hote l ) .

Nabavio je i Sest ga rn i tu ra meteoroloških i n s t rumena ta i pro-veo nasa prva poredbena sezonska mikrokl imatska is t raživanja u raz-l iči t im f i tocenozama okoliša Zavi-žana, doline Mirne i Vel ike Pol ja-ne u nacionalnom pa rku P l i tv ička jezera. Kasn i j e (1963.-72.) organizi-ra od l ipn ja do l is topada, svako-dnevno m j e r e n j e apsolu tn ih mini-maln ih t e m p e r a t u r a z raka pr i tlu, a potom (1979.-88.) pen tadna mje-r en j a snježnog pokr ivača u neko-liko t ip ičn ih p re tp lan insk ih bilj-n ih zajednica u Velebi tskom bota-ničkom v r tu i rezervatu .

Uz redovi te t ipološke radove inicira i provodi "Određivanje i k a r t i r a n j e regionalnih i glavnih lokalnih ekološko - gospodarskih t ipova Suma" na područ ju tada-šnj ih Šumskih gospodarstava Del-nice, Senj, Gospić i Ogulin. U tom zada tku velik dio k a r t i r a n j a pro-veden je na osnovi fo to in te rp re -taci je aerosnimaka pojedinih pred-jela (u su radn j i s K a t e d r o m za ge-odeziju Š.F.).

Za vr i j eme r ada u Šumar-skom ins t i t u tu b r inuo se za stalno komple t i r an j e knjižnice, fo to teke , f i lmoteke , topografsk ih k a r a t a t e i n s t rumena ta i opreme za tipo-loška i s t raž ivanja .

Započeo je osnivat i insti-t u t sk i h e r b a r i j i u ređivao karto-teku Cent ra za naučnu i s t ručnu dokumentac i ju .

P o t a k n u o je i otpočeo izda-

vat i ins t i tu t sko glasilo "Radovi" (1966.), a sastavio je i adresar sro-dn ih znanstvenih us tanova i znan-stvenika u zemlj i i inozemstvu, zbog razmjene publ ikaci ja , iskus-tava i ostale suradnje .

Bio je izabran za zamjen ika d i r ek to ra In s t i t u t a , p reds jedn ika Upravnog odbora I n s t i t u t a i za glavnog u redn ika glasila "Radovi". Zbog nesuglasica u I n s t i t u t u pre-kinuo je r adn i odnos (30.XI.1968.). Buduć i da mu je spr i ječena pred-viđena i obećana služba u U p r a v i nacionalnog pa rka P l i tv i čka jeze-ra, ostao je nezaposlen.

Za v r i j eme 13-godiSnje služ-be u Šumarskom ins t i t u tu položio je s t ručni Šumarski ispit (1957.), završio seminar iz Šumarske pe-dologije (1956.) i aerofotograme-trije (1965.) na Š.F. Sudjelovao je na znanstvenim ekskurz i j ama i i s t r až ivan j ima Šumske vegetacije: s prof . dr. I. H o r v a t o m i dr. F. Ku-šanom 40 dana u Po l j sko j (1958.) i 25 dana u Grčkoj (1960.), a s dr. I. H o r v a t o m i dr. H a n s o m Emom 25 dana u Makedoni j i (1959.). Cijeli mjesec s r p a n j 1964. proveo je na pomno p lani ranom fitocenoloSko-tipoloSkom s tudi jskom pu tovan ju u ondašn jo j Cehoslovackoj. Na po-ziv Pol j ske akademi je nauka su-djelovao je kao eksper t na vege-taci jskom i s t r až ivan ju i ka r t i r a -n ju u T a t r a m a (1959.).

Na poziv međunarodnog ud-ružen ja za vegetaci jske znanost i održao je r e f e r a t na simpoziju u Stolzenau (1959.).

Odje l za geograf i ju Univer-z i te ta Kanzas povjer io mu je obra-du t e r i t o r i j a bivSe S F R J za sas-tav svjetske b ib l iogra f i j e vegeta-ci jskih k a r a t a (1966). Sličan mu je pr i jedlog upućen za časopis "Ex-cerp ta Botanica, Sectio B - Socio-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 79: PDF 5,6 MB

79

logica" u S tu t t ga r t u . Na pr i jedlog K a t e d r e za ge-

odeziju Š.F. pr isustvovao je Me-đunarodnom simpoziju o fotoin-te rpre tac i j i u D e l f t u (1962.).

Bio je izabran među sedmo-ricu uvodnih predavača iz pod-ruč ja vegetacijskog k a r t i r a n j a na X. međunarodnom botaničkom kon-gresu u E d i n b u r g h u (1964.).

Za međunarodn i s impozij u Re inha rd t sb runnu (1967.) poslao je r e f e r a t koj i je objavl jen u časo-pisu Feddes Reper tor ium" u Ber-l inu (1968.).

Ni je mogao p r i h v a t i t i pri-jedloge za eksper ta u I r a n u i Pa-kis tanu.

U ci l ju p r imjene r ezu l t a t a i spoznaja ekološko - f i tocenoloskih i s t raž ivan ja izvan Šumarske stru-ke uspostavio je s u r a d n j u s ne-koliko u rban i s t i čk ih ins t i tuc i j a (Urban i s t i čk i i n s t i t u t S R H , Cro-at iaplan, AR-59, Zavod za urba-nizam Arhi tek tonskog f a k u l t e t a Sveuči l iš ta) pr i l ikom izrade nekih regionalnih p ros to rn ih planova u-ređenja ; s nekoliko p ro j ek tn ih or-ganizacija u iz radi planova melio-rac i ja slivova r i jeka; s Republič-kim zavodom za zaš t i tu p r i rode zbog očuvanja ili osnutka prirod-nih rezerva ta i s medicinskim us-tanovama (Zavod za ta lasotera-piju, Škola narodnog zdrav l ja "An-d r i j a Štampar", Razred za medi-cinske znanost i J A Z U ) u ekološ-ko j ka rak t e r i zac i j i nekih medicin-ski i s t raž ivanih lokal i te ta .

29.111.1960. stekao je zvanje znanstvenoga suradn ika (na pri-jedlog dr. I . H o r v a t a , dr M. Anica i prof . ing. J. Ša fa ra ) .

21.IY.1969. K a t e d r a za uzga-jan je Suma Š.F. izabra la ga je za honorarnog predavača p redmeta Šumarska fitocenologija, koju je

nas tavu obavl jao do godine 1975. na Šumarskom f a k u l t e t u .

18.XII.1970. obranio je dok-torsku d i se r tac i ju "Šumskovegeta-ci jska područ ja i n j ihovi k l imatsk i odnosi kao osnova za regionalnu t ipološku k las i f ikac i ju Suma u Hrvatskoj" , koju je, nešto proši-renu, objavi la J A Z U u edici j i "Ac-ta biologica VII /1 , Pr i rodos lovna i s t raž ivan ja 41" pod naslovom "Pri-log poznavanju odnosa kl ime i ve-getacije u Hrva t sko j " (1975.).

Zvan je naslovnog docenta stekao je na t emel ju habi l i tac i j -skog p redavan ja održanog 28.1. 1972. i habi l i taci jske rasprave "Eko-losko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu".

K r a j e m 1971.g. sudjelovao je na f a k u l t e t s k o j ekskurz i j i u En-gleskoj, a na poziv Urbanis t ičkog saveza H r v a t s k e održao je kore-f e r a t na sav je tovanju o ak tua ln im p i t an j ima prostornog p l an i r an j a (Zadar 1971.).

Na redne godine sudjelovao je s r e f e r a t o m na X I . međunarod-nom sas tanku za alpsku meteo-rologiju, a 1976.g. na X V I . svjet-skom kongresu I U F R O u Norve-škoj, gdje pri laže r e f e r a l n u stu-d i ju "The Mirna r iver valley and Motovun fores t in I s t r i a (Croa-tia)".

Na temel ju odluka Vi jeća nas tavnika Š.F. (12.XI.1973. i l .VI . 1974.) povjerena su mu p redavan ja iz p redmeta meteorologija i kli-matologija.

Od 7.VI.1976. postavl jen je za izvanrednog profesora iz toga pre-dmeta . Od 1977./78. školske godine pr ihvaćen je njegov pri jedlog da kolegij nosi naziv fitoloska biokli-matologija.

Na in ternom faku l t e t skom na t j eča ju na t jecao se za nastavni-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 80: PDF 5,6 MB

80

ka iz p redmeta parkiranje i oze-lenjavanje. Na njegov pri jedlog u redovitu nastavu 1980./81. uvrštena je p rob lemat ika iz zaš t i te p r i rode i čovjekove životne okolice i povje-rena mu je nas tava iz tog novog p redmeta pod naslovom zaštita prirode.

Na posl i jediplomskom stu-d i ju za speci jal izaci ju povjerena mu je u područ ju "Zaštita prirode" f u n k c i j a vodi te l ja i nas tavnika za p redmete povijest, sadržaj i cilj zaštite prirode te zaštita biljnoga svijeta, a u n u t a r područ ja "Ekolo-gija Suma i čovjekov okoliš" nas-tava iz p redmeta fitoloska biokli-matologija.

U raz l ič i to j postdiplomskoj nas tavi bilo mu je povjereno ne-koliko kolegija. Od 1969. na F P Z (znanstveno područ je "Oblikova-n je pejzaža", predmet i : bioekolo-ski elementi pejzaža i zaštita pri-rode); od 1971. do 1979.g. na Š.F. (znanstveno područ je 'Si lvikultu-ra", p redmet fitocenoloSki osnovi i tipologija Suma, a u znanstvenom područ ju Obl ikovanje pa rkovn ih i p r i rodn ih rekreac i j sk ih objekata", p redmet vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja te problemi zaštite prirode i nje-zinog korištenja) i 1974. na Arhi-tektonskom fakul te tu (znanstveno područ je "Urbanizam i prostorno planiranje", predmet vegetacija kao element prostornog planiranja).

Vijeće nas tavnika Š.F. bira-lo ga je u razne komisije: za ocje-nu doktorske diser taci je , magis-t a r sk ih i d ip lomskih radova i za izbor nas tavnika . Obavl jao je i dužnost i t a j n i k a Komis i je za post-diplomsku nas tavu Š.F., a od 1974. elan je Komis i je za f a k u l t e t s k u izdavačku d je la tnos t . Bio je i elan razn ih komisi ja i r a d n i h grupa za

iz radu nas tavn ih planova i pro-grama Š.F..

Znans tveno-nas tavno vijeće Š.F. na sjednici 19.II.1980.g. una-pr i jedi lo ga je za redovitog pro-fesora.

Zbog nezadovoljs tva s odno-som F a k u l t e t a prema n jemu 1985. godine otišao je u p r i j ev remenu (s tarosnu) mirovinu.

Gledajući u cjelini, vrlo ak-t ivnu i samopr i jegornu znanstve-no - s t ručnu životnu d je la tnos t S. Ber tovic je razvio u nekoliko za-paženih područja , a to su: fi toce-noloska i s t raž ivan ja i k a r t i r a n j a rasl instva, zaš t i ta p r i rode i čovje-kova životna okoliša, t ipolosko is-t r až ivan je Suma, b iokl imatoloska i s t raž ivanja , ekološki opisi u ur-banis t ičkim planovima prostornog u r e đ e n j a i kor iš tenja , sveučilišna nastava i suradnis tvo u razl ič i t im časopisima, enciklopedi jama, zbor-nicima i ostalim publ ikac i jama.

Dr . sc. S. Ber tovic bio je elan mnogih s t ručn ih i d ruš tven ih us-tanova i organizacija. Navodimo važnije: R a d n a grupa za t ipologiju Suma i s taniš ta pr i Sav je tu za naučni rad SR Hrva t ske , Komis i j a za Šumsko s jemenars tvo pr i Repu-bličkom s e k r e t a r i j a t u za p r iv redu S R H , Komis i j a za naučni rad u Savezu inženjera i t ehn iča ra SR H r v a t s k e , Naučni s t ručni kolekt iv I n s t i t u t a za bo tan iku Sveučil iš ta u Zagrebu, Komis i j a za koordina-ci ju r ada u iz radi Vegetaci jske k a r t e Jugoslavi je s p r iv redn im tu-mačem, Komis i ja za p red lagan je s t ručn ih mje ra i nadzor u Vele-bi tskom botaničkom v r tu i rezer-vatu, Savje t za da l j inska istra-ž ivanja i f o t o i n t e r p r e t a c i j u pr i J A Z U , U p r a v n i odbor Saveza in-ženjera i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne indus t r i j e Hrva t ske , Uprav-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 81: PDF 5,6 MB

81

ni odbor Urbanist ičkog druš tva grada Zagreba, In te rnac iona lna grupa za is t raživanje bioklimat-skih pri l ika u medicinskoj i bilj-noj ekologiji (Opati ja) . Union In-ternat ionale pour la Protect ion de la Na tu re (Bruxelles, Gland), In-ternat ionale Vereinigung ft ir Ve-getationskunde (Stolzenau, Toden-mann tiber Rinteln), Floris t isch-Sociologischen Arbeitsgemeinschafts e. V. (Stut tgar t ) , Stat ion Interna-tionale de Phytosociologie (Bai-lleul), Verein ftir Forstliche Stand-ortskunde und Forstpflanzenziich-tung e.V. (Stut tgar t , F re iburg i. Brg.), Internationale Verband forst-licher Forschungsanstalten-IUFRO, Bundesforschungsanstal t f t ir Na-turschutz und LandschaftsOkolo-gie-Projekt Vegetat ionskarte Eu-ropas (Bonn-Bad Godesberg), Forst-liche Bundesversuchsanstal t-Aus-senstelle ft ir subalpine "VValdfor-schung (Innsbruck), Arkt isch - Al-piner Garten (Kar l Marx - Stadt) . Hrva t sko Šumarsko društvo, Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Hrva t sko prirodoslovno društvo, Društvo konzervatorskih radnika SFRJ , Hrvatsko hortikulturno dru-štvo, Društvo sveučilišnih nastav-nika, Matica hrvatska, Planinar-ska druš tva "Velebit" i "Željezni-čar", Društvo Hrva t sk i domobran u Zagrebu.

Za nesebičan i svestran rad primio je nekoliko zapaženih na-grada i pr iznanja. Pr ipomenut Će-mo znakovitije: Novčanom nagra-dom za višegodišnji rad na vegeta-cijskom ka r t i r an ju u Gorskom ko-ta ru i Hrva t skom pr imor ju s prof. dr. I. Horva tom nagrađen je 1956. godine. P r iznan je za poseban i du-gogodišnji doprinos razvoju i una-pređenju hidrometeoroloske služ-be SR Hrvatske , u povodu pros-

lave 30 godina rada toga Zavoda (1947.-77.) primio je u Zagrebu 1977. Usli jedila je zahvala za do-prinos spomeničkoj zašti t i i raz-voju ustanove dvora Trakosćan, u povodu 25. obljetnice postojanja -Trakosćan 1979. Godine 1983. pri-mio je pr iznanje sa srebrnom pla-ketom za doprinos na unapređenju i razvoju nacionalnog parka Ris-njak, u povodu 30 godina pos-tojanja . Godine 1985. primio je u Zagrebu počasnu diplomu Š.F. u znak zahvalnosti i pr iznanja za do-prinos razvoju Š.F. u obrazovanju visosko s t ručnih kadrova i znan-stvenih djelatnika, za uspjehe pos-t ignute u znanstvenom radu, za doprinose razvoju svestrane surad-nje i ugleda Š.F. u našoj zemlji i inozemstvu, za doprinose razvoju Sumarstva i prerade drva - u po-vodu 125. godišnjice Šumarske nas-tave i znanstvenog rada. Diplomu za sudjelovanje u proslavi velikog jub i le ja školstva Ravne Gore (1786.-1986.) primio je 1986. u Rav-noj Gori. Is te godine primio je u Jas t rebarskom plaketu za uspješ-nu suradnju i značajan doprinos znanstvenoistraživačkom i struč-nom radu u Šumarstvu SR Hrva t -ske, u povodu 40. obljetnice djelo-vanja S.I. Jas t rebarsko. P r i znan je za uspješnu dugogodišnju surad-nju, u povodu obil ježavanja 40. obljetnice (1947.-87.) Republičkog hidrometeoroloskog zavoda SR Hr-vatske primio je u Zagrebu 1987. godine.

B A D O V I

Popis znanstvenih, stručnih i ostalih radova

Karte rasirenosti oranica, pašnjaka, vinograda i dr. ( i lus t raci je u članku P. Kvakana: Pol jodje ls tvo - Zemljopis H r -vatske, 2. 1942). K a t e d r a za geodeziju Š.F., Zagreb 1942.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 82: PDF 5,6 MB

82

Karta suma u Hrvatskoj po vrstama drveća (sekcije u mjer i lu 1:200.000 u boji). Odjel za u ređ ivan je suma, Zagreb 1942.

Katastralne mape općine Draganić (paus-kopi je kara ta) . Ured za komasacije (Ing. Đurski) , Zagreb 1943.

Topografska karta masiva Bisnjak-Snježnik (podloge u mjer i lu 1:12.500 za vegetacijska k a r t i r a n j a I . Horva ta ) . Ka-tedra za geodeziju S.F., Zagreb 1948.

Vegetacijska karta središnjeg dijela planine Bisnjaka u Hrvatskoj; Vegeta-cijska karta planine Peristera u Make-doniji ( i lus t raci je u knj iz i I. Horva ta : Nauka o b i l jn im zajednicama). Zavod za bo tan iku Veter inarskog f a k u l t e t a Sveuči-lišta, Zagreb 1949.

Sekcije Sušak 2a i 2c VOI-a (paus-mat-rice originalnih topografskih ka ra ta u mjer i lu 1:25.000). K a t e d r a za geodeziju S.F., Zagreb 1949.-50.

Kako biljci Kosutje uho (Oentiana symphyandra M ur b.J) prijeti uništenje. Pr i roda , 3, Zagreb 1952.

Planinarska karta Bisnjak - Snježnik; Prilog planinarskoj karti Bisnjak - Snje-žnik (sa Z. Matan i dr.). P lan inarsk i savez Hrva t ske , Zagreb 1952.

Problem rezervata i njihovog osnutka, kriterija pri izdvajanju, režima i postupka s njima te korištenja u naučne i ostale svrhe. B e f e r a t na I. kongresu organa za zašt i tu pr i rode F N B J , Beograd 1953.

Krka i problemi njezine zaštite - Mi-šljenja, podaci i dokumenti (s I. Pevalek, J. BogliC i dr.). Konzervatorski zavod N B H , Odjel za zašt i tu pr i rodnih r i je tkost i , Za-greb 1953.

Nacionalni park Paklenica (Vegetacij-ski opis; Zatečeno stanje; Stanovnici; Završne pripomene) Ib id . 1954.

Uređenje parka i park-sume Maksimir (za javni na t ječa j , s D. Boltar , Z. Fur -janic, B. MiliC i dr.), Zagreb, 1954.

Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. H o r t i k u l t u r a , 1,1, Zagreb 1954.

Pregled radova i troškova na naučnim istraživanjima i kartiranju vegetacije na-cionalnog parka Plitvička jezera. Sekre-t a r i j a t za poslove narodne pr ivrede N B H , Zagreb, 1954.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2a (kao glavni suradnik I . Horva t a ) . P r iv redn i savjet Vlade F N B J , Zagreb 1954.

Karta biljnih zajednica narodnog parka

Bisnjak (kao glavni suradnik I . Horva ta ) . Sekre ta r i j a t za poslove narodne pr ivrede N B H , Zagreb 1954.

Bisnjak nas novi nacionalni park. Nase planine, 2, Zagreb 1954.

Značenje i namjena nacionalnih par-kova (sa S. PavletiC). Ibid, 4.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2c (kao glavni suradnik I . Horva ta ) . I n s t i t u t za šumar-ska i lovna is t raž ivanja N B H , Zagreb 1955.

Perspektivni plan sumarstva za pod-ručje općina Pazin, Motovun i Žminj (Pr i -rodne značajke s vegetacijskim opisom i ka r t ama u M 1:25.000)., Ib id . Zagreb 1956.

Neke sumske zanimljivosti iz Bosne i Hercegovine (pr ikaz predavanja P. Fu-kareka) . Šumarski list, 5-6, Zagreb 1957.

Naučna ekskurzija poljskih botaničara i šumara fitocenologa u Hrvatskoj. Ibid., 11-12, Zagreb 1957.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak lb (kao glavni suradnik I. Horva ta ) . I n s t i t u t za šu-marska i lovna i s t raž ivanja N B H , Zagreb 1957.

Karta biljnih zajednica jugozapadne hrvatske, sekcija Sušak ld (kao glavni suradnik I. Horva ta ) . Ibid., Zagreb 1958.

Šumarski elaborati za područje melio-rativnoga sistema gornje Posavine (OpCi pr i rodni uvje t i razvi tka vegetacije i sastav sumskih zajednica Posavja) . Ibid., Zagreb 1958.

Opći program kompleksne melioracije Krsa Jugoslavije (P r i rodn i uv je t i s ve-getacijskim opisom i ka r t ama Krsa u mjer i l ima 1:500.000). Ibid., Zagreb 1958.

Jelove sume Hrvatske u biljnosociolo-skom i sumarskom odnosu ( au tor iz i ran i pri jevod članka I . Horva ta ) . Obavijest i I n s t i t u t a za sumarska i lovna is t raž ivanja N B H , 1, Zagreb 1958.

Međunarodni simpozij za vegetacijsko kartiranje u Stolzenau. S.L., 10-11, Zagreb 1959.

Savjetovanje o naucno-istraživalackom radu u sumarstvu i drvnoj industriji N B H . Ibid., 12, Zagreb 1959.

Motovunska suma - prirodna rijetkost Istre. Zaš t i ta prirode, 17, Beograd 1959.

Nacionalni park Mavrovo - Metodolo-gija uređenja (recenzija e laborata O. Krst ića, knj . 1 i 2, Beograd 1959). Zagreb 1960.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 83: PDF 5,6 MB

83

Značenje i primjena vegetacijskih istra-živanja i kartiranja. Nasa pol jopr ivreda i sumarstvo, VI, 1, Ti tograd 1960.

Vegetacija Marjana (recenzija publi-kaci je P. MatkoviCa). S.L. 1-2, Zagreb 1960.

Klimatoloska opažanja kao kompo-nenta tipološkog istraživanja suma; Svjet-ski atlas klimadijagrama (pri lagođeni pr i jevod prospekta publ ikaci je H. Wal-tera i H. Lie tha) ; Klimadijagrami Hrvat-ske (za razdobl ja 1925.-40. i 1948.-57.). Oba-vijesti I n s t i t u t a za sumarska i lovna is-t raž ivan ja N B H , 10, Zagreb 1960.

Istraživanje tipova suma i sumskih staništa (Obrazloženje i pri jedlog za pro-vedbu radova u Hrva t sko j , s dokumenta-cijom i kartama). , Ibid, 1961.

Istraživanje tipova suma i sumskih sta-ništa. S.L., 9-10, Zagreb 1961.

Diskusija o potrebi provedbe tipološ-kog istraživanja suma; Dosadašnja pri-mjena vegetacijskih istraživanja u sumar-stvu Hrvatske (s J. Safar ) . Mater i ja l i sav-je tovanja o ulozi i mjes tu fi tocenologije u suvremenoj sumskoj pr ivredi (Zagreb, 29. X I I . 1959), Sarajevo 1961.

Strogi i upravljani prirodni rezervati; Specijalni rezervati sumske vegetacije; Rezervati prirodnih predjela; Botanicko-hortikulturni spomenici; Karta zaštićenih ili evidentiranih rezervata i spomenika prirode u Hrvatskoj. Zaš t i ta pr i rode u Hrva t sko j , Zavod za zašt i tu prirode, Zagreb 1961.

Međunarodni simpozij za fotointer-pretaciju u Delftu. S.L., 11-12, Zagreb 1962.

Prirodni uvjeti i vegetacijski pokrivač južnih obronaka Medvednice. Obrana grada Zagreba od brdsk ih voda Medved-nice, knj . IV, P ro j ek tno poduzeće P ro j ek t Zagreb 1962.

Motovunska suma i problemi njezine zaštite (pri jedlog za zašt i tu) . Zavod za zašt i tu pr i rode S B H , Zagreb 1962.

Metodika tipološkog istraživanja suma u SRH (opCa i po pojedinim kompo-nentama, s J. MartinoviC i dr.). S.I., Zagreb 1963.

Istraživanja tipova suma i sumskih staništa masiva Papuk-Psunj (p re thodni izvještaj) . Ibid., Zagreb 1963.

Reljef kao stanisni čimbenik; Toplina kao ekološki faktor; Tipologija suma (s V. Glavac); Vegetacijska karta krsa Jugo-slavije (isječak sjeverozapadnog dijela). S.E., 2, Zagreb 1963.

Vegetacijska karta otoka Paga (tehnič-

ka izrada ka r t e S. HorvatiCa). Prirodos-lovna is t raž ivanja J A Z U , 33, Zagreb 1963.

Prof. dr. Ivo Horvat - životopis, znan-stveni rad i ostavština. Biološki glasnik, 16, 3-4, Zagreb 1963.

Prilog razmatranju oko izbora metodi-ke i tehnike za izradbu Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem. Inst i-tu t za bo tan iku Sveučilišta, Zagreb 1963.

Ivo Horvat - In memoriam. Bul le t in Sci., Conseil Acad. B S F Yougoslavie, 8, 5-6, Zagreb 1963.

Klimatogena vegetacijska područja Hr-vatske (ka r t a u boji u M-l:1.500.000, apud J. Safar : Uzga jan je suma), Zagreb 1963.

Pflanzensoziologische Kartierungen in Kroatien und in anderen Teilen Jugo-slawiens. Ber icht iiber das In te rna t iona le Symposion fi ir V e g e t a t i o n s k a r t i e r u n g (vom 23-26,111.1959. in Stolzenau - Weser), Weinhe im 1963.

Tipolosko istraživanje i kartiranje su-ma i sumskih staništa šireg okoliša Zavi-žana (p re thodni izvještaj) . S.I., Zagreb 1963.

Orientalische Hainbuche (Carpinus orientalis Mili.) und einige in der Flora Nordkroatiens (Papuk) seltener anwes-ende Pflanzen. In fo rmat iones botanicae, 2, Zagreb 1963.

Klimatski podaci SR Hrvatske za raz-doblje 1948-1960. - Pri log (dokumentaci-ja) doktorskoj disertacij i , Zagreb 1964.

Primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u sumarskoj nauci i privredi (predavanje na BTV-Zagreb) , Zagreb 1964.

Prof. dr. Ivo Horvat - In memoriam (s M. F indr ik) . Veter inarsk i arhiv, 34, 3-4, Zagreb 1964.

Mišljenje i prijedlog o izradi pedoge-ografskih i biogeografskih karata za na-cionalni atlas Jugoslavije (pri jedlog Le-ksikografskom zavodu S F B J ) , Zagreb 1965.

Ekolosko-fitocenoloske značajke nekih prirodnih žarišta krpeljskog encefalitisa u Hrvatskoj (pre thodni izvještaj) . Škola na-rodnoga zdravl ja "Andrija Štampar", Za-greb 1965.

Sumarstvo u slivu Mirne i na zaravni Bujstine i Porestine. Vodopr ivredna os-nova sliva Mirne, knj . 1. P ro jek tno po-duzeće "Projekt", Zagreb 1965.

Promemorija na Članak prof. dr. S. HorvatiCa "Biljnogeografski položaj i ras-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 84: PDF 5,6 MB

84

clanjenost našeg Primorja u svjetlu su-vremenih fitocenoloskih istraživanja; O-svrt na primjedbe prof. dr. S. HorvatiCa, Zagreb 1965.

Ekološka i fitocenoloska istraživanja kopna (Obrazloženje i pri jedlog za pro-vedbu radova u Hrva t sko j ) . 8.I., Zagreb 1965.

Ekolosko-vegetacijske značajke sjever-nog dijela Hrvatske. Begionalni prostorni plan razvoja tu r izma i rekreaci jsk ih cen-t a ra Slavonije, Osijek 1966.

Panoi o nekim prirodoznanstvenim zna-čajkama Gorskog kotara, nacionalnog par-ka Plitvička jezera, okoliša Zavižana i Istre. Izložba Zašt i ta pr i rode i turizam". Zavod za zašt i tu pr i rode SKH, Zagreb 1966.

Bibliography of Vegetation Maps of Yugoslavia. In t e rna t iona l Bibl iography of Vegetation Maps (by A. W. Kiichler), Vol. 2 (Europe) , Lawrence (Kansas, USA) 1966.

Prilog poznavanju proizvodnih mogu-ćnosti sume bukve s jelom (Fagetum cro-at. abientetosum Horv . ) na l ičkoj Plje-sevici (Uvod i ci l j i s t raživanja; Geološka građa; Kl imatske pril ike). Badovi S.I., I I , 5, Zagreb 1966.

Begionalni prostorni program i plan područja općina Čabar, Delnice i Vr-bovsko (Ekolosko-fi tocenoloske karakte-r i s t ike vegetacijskog pokrivača; Temelj i p lani ranja) . Urban is t i čk i ins t i tu t S B H , Zagreb 1966.

Rezultati i plan tipoloških istraživanja i kartiranja suma u SB Hrvatskoj (pre-davanja u Savezu D I T S D I , 14. I I . 1966, s J. MartinoviC i dr.) S.I., Zagreb 1966.

Poredbena mikroklimatska istraživa-nja u najrasprostranjenijim sumskim i li-vadnim fitocenozama Zavižana, 20-26.VII. 65 (sa Z. Cindric). Ibid., Zagreb 1966.

Poredbena mikroklimatoloska istraži-vanja u nekim biljnim zajednicama doline Mirne u Istri, 13-17, V I I . 66. Ibid., Zagreb 1967.

Prilog poznavanju proizvodnih mogu-ćnosti tala u Hrvatskom primorju (Za-datak is t raživanja; Ekološke značajke). Mater i ja l i I I I . kongresa Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Zem-lj iš te i bi l jka, 16, 1-3, Zadar 1967.

Ekološke značajke okoliša primjernih objekata Točak, Bosiljevo i Medak. Vodič za ekskurzi je I I I . kongresa Jug. društva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967.

Vegetacijski pokrivač u slivnom po-

druc ju r i jeke Base. Osnovni projekt ure-đenja buj ica u slivu Base, knj . 1. Vodo-pr ivredni odje l jak u Bijeci, Bi jeka 1967.

Begionalni prostorni plan područja Is-tre (Ekolosko-fi tocenoloske karakter is t i -ke vegetacijskog pokrivača; Temelj i plani-ranja) . Urbanis t ičk i ins t i tu t S B H , Za-greb 1967.

Vegetacijski pokrivač u slivnom po-dručju Pazincice (Fojbe). Osnovni projekt u ređenja buj ica u slivu Pazinskog potoka, knj . 1. "Hidroprojekt", Zagreb 1967.

Istraživanje ishrane dušikom obične smrce (Ekolosko-fi tocenoloske značajke is t raženih sastojina). Jugosl. ins t i tu t za četinjače, Jas t rebarsko 1967.

Die klimatischen Verh&ltnisse im de-bi ci der EichenwS,lder Nord-Kroatiens. Feddes Beper tor ium, Bd. 78, 1-3, Berl in 1968.

Glavne značajke klimatskozonskih ve-getacijskih područja na teritoriju južnog Jadrana. Begionalni prostorni plan ju-žnog J a d r a n a (Pejzaž), knj . A-II-13, Dubrovnik 1968.

Florističke i vegetacijske značajke na-cionalnog parka Plitvička jezera (pret-hodni izv ješ ta j s V. Glavac). S.I., Zagreb 1968.

Poredbena mikroklimatoloska istraži-vanja u nekim fitocenozama nacionalnog parka Plitvička jezera, 13-23, V I I . 67. (sa Z. Cindric). Ibid., Zagreb 1968.

Pregledna vegetacijska karta Istre. Be-gionalni prostorni plan I s t r e ( t iskani sažetak), Urban is t i čk i ins t i tu t S B H , Za-greb 1969.

Sumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju suma u Hrvatskoj (doktorska disertaci ja) . S.F., Zagreb 1970.

Prostorni plan zagrebačke regije; Pej-zaž i ekološka ravnoteža (s D. Kis i dr.), knj . BI-10. Urban is t i čk i ins t i tu t S B H , Zagreb 1970.

Vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja. Diskusi ja na Sa-v je tovanju Urbanis t ičkoga saveza H r -vatske (Zadar 4-6. I I I . 71), Zagreb 1971.

Prilog poznavanju nekih klimatskih i vegetacijskih značajki područja rijeke Krke (s. B. Klapka) . Nacionalni park Kr-ka, Bazvojni prostorni plan. Zavod za ur-banizam Arhi tektonskog faku l t e t a , Zag-reb 1971.

Begionalne klimatske i sumskovegeta-cijske značajke Posavine. Savje tovanje o

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 85: PDF 5,6 MB

85

Posav in i ( Z a g r e b 27-29.1.71), Zagreb 1971. Zagrebačka regija - Pejzaž i prirodna

ravnoteža (s. D. Kis i dr.). Čovjek i pro-stor, X V I I I , 222, Zagreb 1971.

Primjedbe na generalni urbanistički plan grada Zagreba. D r u š t v o u r b a n i s t a grada Zagreba , Zagreb 1971.

Ekološko - vegetacijske značajke okoli-ša Zavižana u sjevernom Velebitu (habi-l i t ac i j ska r a sp rava ) . S.F., Zagreb 1971.

Klimatski podaci SB Hrvatske za raz-doblje 1948-1960. (s B. Ki r ig in i N. Sinik) . Građa za k l imu H r v a t s k e , ser. I I , 5, B H M Z S B H , Zagreb 1971.

Kvalitativna i kvantitativna proizvod-nja bukovih suma u zapadnom dijelu Hrvatske ( K l i m a t s k e pr i l ike; Fi tocenolo-ski opis suma). Badovi , S.I., 18, Zagreb 1971.

Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija nacionalnog parka "Sutjeska" ( recenz i ja pub l i kac i j e g rupe au to ra ) . Š.L., 3-4, Zagreb 1972.

Stanje i problemi suma varaždinske regije ( recenz i ja č lanka I. Z u k i n e za S. L., 7-8, 72), Zagreb 1972.

Opća klimatska i fitocenoloska kara-kterizacija lokaliteta TulaCnik, Latin, Lokve, Kupcina, Točak, Volavje i Buna. Jugosl . i n s t i t u t za čet injače , J a s t r e b a r s k o 1972.

Čovjek i njegova okolina - Ekolosko-bioloske komponente zaštite i oblikovanja pejzaža u zagrebačkoj i slavonsko -baranjskoj regiji (s V. J u r c i c i dr.). U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H ; Man and his environment - Ecological-biological com-ponents of landscape conservation and development in the regions of Zagreb and Slavonia-Baranja. Town planing i n s t i t u t e of Croat ia , Zagreb 1972.

Štetni utjecaj požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području SBH ( znans tven i p r o j e k t s D. Kis, J. Mart inoviC i 8. Bicov). Ibid. , Zagreb 1972.

Prof. dr. Bogumil Pawlowski - In me-moriam. S.L., 9-10, Zagreb 1972.

Prof. dr. ing. Mihovil OraCanin - Prigo-dom 70. godišnjice života. I b i d .

Die Waldvegetationsgebiete und ihre klimatischen Verh&ltnisse als Orundlage filr eine regionale typologische Klassi-fizierung der Ws,rder in Kroatien. Bu-l le t in Sci., Conseil Acad. B S F . Yougosla-vie, 17, 9-10, Zagreb 1972.

O važnosti i nekim mogućnostima ko-rištenja podataka meteorološke stanice

Zavižan. Glavna meteorološka s tanica Zavižan (1594 m) 1953-1973. Bepub l . H M Z S B H , publ . 349-116-1, Zagreb 1973.

Klimazonalna vegetacijska područja Hrvatske (P reg l edna k a r t a u M - 1:500. 000). K a t e d r a za u z g a j a n j e suma S.F., Zagreb 1973.

Tipovi degradiranih bukovih suma na karbonatnim supstratima u Bosni i Her-cegovini ( recenz i ja s t u d i j e g rupe a u t o r a za p u b l i k a c i j u "Badovi S.F. u Sarajevu") , Zagreb 1973.

Prof. dr. Maks Wraber - In memoriam. S.L., 5-6, Zagreb 1973.

Prof. dr. Fran Kusan - In memoriam. Ibid. , 9-10, Zagreb 1973.

Klima und Vegetationsmerkmale eini-ger Lokalit£iten im Hoch und Mittel-gebirge des Alpin-Dinarischen Massivs ( r e f e r a t n a X I I . m e đ u n a r o d n o m sas t anku za a lpsku meteorologi ju , Sa ra j evo 1972.). Zborn ik meteoro lošk ih i h id ro losk ih ra-dova, 5, Beograd 1974.

Klimadiagramme von Stationen in We-stlichen Jugoslavien; Vegetation des nord-westichen Karstgebietes von Jugoslavien ( apud H o r v a t I., Glavac V., E l l enbe rg H.: Vege ta t ion si idosteuropas) , S t u t t g a r t 1974.

Klimakartogram Hrvatske (z idna kar-ta u M - 1:500.000, r azdob l j e 1948. - 1960.). B H M Z S B H , Zagreb 1974.

Begionalne klimatsko-vegetacijske zna-čajke jugoistočne Slavonije. Posebna iz-d a n j a J A Z U , Z b o r n i k o s t o to j ob l j e tn ic i sumars tva jugoistočne Slavoni je , Vinkov-ci -Slavonski Brod 1974.

Tipološke značajke suma u gospo-darskoj jedinici Brod na Kupi (P red -govor; Bazv i t ak , me tod ika i c i l j t ipo-loškog i s t r až ivan ja ; Geogra fsk i po loža j i osobitosti ; K l i m a t s k e k a r a k t e r i s t i k e pod-ručja ; Shvaćanje , de f i n i c i j a i popis eko-losko-gospodarskih t ipova suma) B a d o v i S.I., J a s t r e b a r s k o , 21, Zagreb 1974.

Neke ekolosko-vegetacijske značajke kulture crnog bora uz zaselak Vozilići u Istri (s M. AndroiC). K a t e d r a za zaš t i tu suma S.F., Zagreb 1974.

Biokovo (Becenz i ja pub l i kac i j e F. Ku-sana). S.L., 1-2, Zagreb 1974.

Parki narodowe Jugoslawii ( recenzi ja pub l i kac i j e prof . dr. T. Woj te r skog) , Ibid. , Zagreb 1974.

Prof. dr. ing. Vlado Tregubov - In me-moriam. Ibid. , 5-6, Zagreb 1974.

Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, razdoblje 1948-

H r v a t s k i šumarsk i životopisni leksikon

Page 86: PDF 5,6 MB

86

1960. Acta biologica, VII /2 , Pr i rodoslovna is t raž ivanja J A Z U , 41, Zagreb 1975.

The Mirna river valley and Motovun forest in Istria (Croatia). Phytocoeno-logia, Vol. 2 - Volume in Honor of Josias Braun-Blanque t , V I I I , Be r l in -S tu t tga r t 1975.

Ekolosko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. G.S.P. S.F., 18, Zagreb 1975.

Živko Kosir (obavijest o obranjenoj doktorskoj disertaciji). S.L., 1-3, Zagreb 1975.

Nekoliko primjedaba na publikaciju Radovi Šumarskog instituta Jastre-barsko, br. 21,1974, Zagreb 1975.

Weltforstatlas, Folge 19, Beinbek b. H a m b u r g (recenzija publikaci je) . S.L., 1-2, Zagreb 1976.

Neke ekološko - vegetacijske značajke okoliša projektiranog naselja Sopaljska (Crikvenica). Croatiaplan, Zagreb 1976.

Tick-borne Encephalitis in Croatia (Yugoslavia); Ecological-Vegetational Cha-racteristics of TBE Foči in Croatia. Bad J A Z U , knj . 372, Zagreb 1976.

Proizvodno-zastitno područje, Ekolo-sko-bioloske osnove proizvodnje; Meteo-rologija i klimatologija; Fenologija; Bo-tanika (Morfologija, Fiziologija, Eko-logija i dr.); Dendrologija; Fitogeografija; Fitocenologija; Tipologija suma. Povi jes t sumarstva H r v a t s k e (1846-1976) kroz stranice Šumarskog lista, Savez D I T S D I , Zagreb 1976.

Neke ekolosko-bioloske i kulturno-po-vijesne komponente prostora uz auto-cestu Ivanja Reka - Lipovac (s. J. Mar-tinovic). Autocesta Zagreb-Beograd. Pro-jekt pejzažno-parkovnog uređenja i bio-tehničke sanacije. Urban is t i čk i ins t i tu t SB Hrva t ske , Zagreb 1976.

Muster filr eine Beschreibung des Sys-tems der Standortsgliederung und kar-tierung (An I U F B O - A r b e i t s g r u p p e SI. 02-6 Standortsklassif iz ierung) . K a t e d r a za uzgajanje suma S.F., Zagreb 1976.

Ekolosko-fitocenoloske značajke po-dručja spomen-parka Kumrovec. Prostor-ni plan uređenja spomen-parka Kumro-vec", Zavod za urbanizam Arhi tektonskog f aku l t e t a Sveučilišta, Zagreb 1977.

Velebitski botanički vrt i rezervat, po-vodom 10-godisnice osnutka (s I. DekaniC i dr.). Nase planine, 9-10, Zagreb 1977.

Velebitski botanički vrt i rezervat, Ve-getacijska karta središnjeg dijela (M -

1:500), Zagreb 1977. Velebitski botanički vrt (1480 m) -

Stručni vodič (recenzija publ ikaci je F. Kusana) . S.L., 8-9, Zagreb 1977.

Kakvo je značenje vegetacije za pro-storno uređenje i korištenje u pojedinim krajevima Hrvatske (p redavanje na B T V iz ciklusa: Bi l jn i pokr ivac-urbanis t icka planiranja-covjek) , Zagreb 1977.

Panoi s izlošcima o nekim prirodo-znanstvenim i zaštitnim osobitostima Ve-lebitskoga botaničkog vrta i rezervata, S.F., Zagreb 1977.

Prirodoznanstvene značajke Velebit-skog botaničkog vrta i rezervata (pro-pagandna emisija B T V u ciklusu: Zašt i ta prirode), Zagreb 1978.

In memoriam Slavku DelaCu i prof. Božidaru Kiriginu. SL, 11-12, Zagreb 1978.

Vegetacija i njezina važnost za uređe-nje i korištenje prostora u Hrvatskoj. H o r t i k u l t u r a , 2, Split 1978.

Analiza podneblja i vegetacijskog po-krivača lokaliteta JamadoV. Karlovac, novo groblje "Jamadol" - provedbeni urba-nistički plan, Urban is t i čk i ins t i tu t S B H , Zagreb 1979.

Velebitski botanički vrt i rezervat. S.L., 1-3, Zagreb 1979.

Uloga meteorološke stanice "Zavižan" u istraživanju i zaštiti prirode Velebita. Ibid . Zagreb 1979.

Nacionalni park. OpCa enciklopedija JLZ-a , 5, Zagreb 1979.

Mapa fitosocjologiczna Sarniej Skaly w Tatrach Zachodnich (rok 1958). (s I. Horva t , B. Pawlowski i dr.). Ochrona Przyrody PA K , 43, Warszawa - Krakow 1980.

Neke vegetacijske i klimatske značajke lokaliteta u visokom gorju i sredogorju Alpsko-dinarskog masiva. S.L., 3-4, Zagreb 1980.

Neke ekološke i vegetacijske značajke okoliša Virovitičkih ribnjaka (s. B. Kla-pka). Pros torn i plan područja posebne namjene i Provedbeni urbanis t ički plan BSTC "Bibnjaci". Urban is t i čk i a rh i tek t -onski p ro jek tn i biro AB-59 , Zagreb 1980.

Abec; Abiotski faktori; Alpinetum; Ambijent; Anić Milan; Antropogeni fak-tori; Arborikultura; Arhitektura; Asoci-jacija; Atlas; Avala; Balkanski poluotok (Biljni pokrivač); Bibliografija; Biogeo-cenoza; Bioklimatologija; Biosfera; Bra-un-Blanquet Josias; Cvjetana; Degen Arpad; Fenologija; Fitocenologija; Ora-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 87: PDF 5,6 MB

87

Canin Mihovil. S.E., J L Z , 1, Zagreb 1980. Klimatske prilike parka Maksimir.

P l a n s k o - p r o j e k t n a d o k u m e n t a c i j a perivo-j a Maks imi r . U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , Zagreb 1980.

Neke ekološko - vegetacijske značajke sportsko-rekreacijskog centra Novo Cice (s B. K lapka ) , P U P , Ibid. , Zagreb 1981.

Bioekoloske značajke Gorskog kotara (s J. MartinoviC); Najznačajnije zaštićene i rijetke biljke Gorskog kotara (cr teži) . Monogra f i j a Gorski ko ta r , Delnice 1981.

Klimatske prilike parka Maksimir; Ve-getacija maksimirskog parka. U r b a n i s t i -čki I n s t i t u t S B H , Zagreb 1981.

Podneblje perivoja i park-sume Mak-simir; Vegetacija parka Maksimir (sa Z. S t a f a ) . Monogra f i j a Maks imi r , Zagreb, 1982.

Horvat Ivo; Horvatić Stjepan; Hrvat-ska: Karta rasprostranjenosti glavnih ti-pova potencijalne vegetacije u Istri, Preg-ledna karta postojeće vegetacije u zapad-noj Hrvatskoj, Šumska tipologija i glavni tipovi suma, Zaštićeni objekti prirode; Jugoslavija: Opći prikaz, Zaštita prirode; Kartografija; Klek; Klima i klimatologija: Indeksi, faktori i formule za označivanje klime, Podneblje u odnosu na neživu i živu prirodu; KOppen Wladimir; Krs: Zaštita prirode na krsu, Važniji radovi o krsu (s. A. Kauders ) , Podneblje (s B. MaksiC), Vegetacija (s A. Z. LovriC); Kumrovec; Ku-san Fran; Kusan Stjepan; Longoza; Lovćen; Međunarodni savez za zaštitu prirode i prirodnih dobara; Meteorologija (s F. MargetiC); Mikroklimatologija; Moto-vunska suma; Nacionalni park; Paleobio-logija; Paleoklimatologija; Park-suma; Pe-valek Ivo; Plitvička jezera. S.E., J L Z - a , 2. Zagreb 1983.

Podneblje i vegetacijski pokrivač zag-rebačke regije. Za j edn i čk i p ros to rn i p lan grada Zagreba i za jedn ice općina Zagreb. U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , Zagreb 1983.

Velebitski botanički vrt i rezervat -Der botanische Garten und das Rezervat von Velebit - The Velebit Botanical Garden and Reserve (p rospek t s M. Kame-narovic) . Bepub l i ck i S I Z u oblas t i k u l t u r e u Z a g r e b u i S.G. "Senj", S e n j 1984.

Podneblje sisacko-banijske regije; Pri-rodni sustavi - Bioklimati i vegetacija (s A. Z. LovriC). P r o s t o r n i p lan Za jedn ice općina Sisak, U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , Zagreb 1984.

Reljef kao ekološki čimbenik u pla-niranju prostora; Vrijeme i podneblje u

prostornom planiranju; Vegetacijski po-krivač u planovima uređenja prostora. P r o s t o r i Čovjekova okolina u dugoročnom razvo ju S B H , kn j . I I , I b i d .

Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SRH do 2000. godine. P r o s t o r i Čovjekova okolina u dugoročnom razvoju . Bepub l . za jednica za znans tven i r ad S B H i Be-pub l ick i zavod za d ruš tveno p l a n i r a n j e S B H , kn j . 27, Zagreb 1984.

U povodu 20. godisnice edicije Poseb-na izdanja i predstavljanja knjige Ekolo-ško - vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. S.L., 1-2, Zagreb 1985.

Josias Braun-Blanquet - In memori-am. Ibid. , 9-10.

Hrvatska: Reljefne osobitosti; Biokli-matske značajke; Vegetacijske značajke. Osnove pros tornog p lana i P r o s t o r n i plan S B H do 2000. godine ( P r i r o d n i sustavi , Osnovna s tud i j a ) . U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , kn j . 10, Zagreb 1985.

Neke ekološko - vegetacijske značajke općine Vrbovec (Be l je f kao ekološki čim-benik, K l i m a t s k e k a r a k t e r i s t i k e , Vegeta-ci jski pokr ivač) . P r o s t o r n i plan općine Vrbovec - Anal iza s t an j a i mogućnost i pros tornog razvoja ( P r i r o d n i sistemi). U r b . inst . S B H , Zavod za p ros to rno p l an i r an je , Zagreb 1986.

Klimatski dijagrami najvažnijih bio-klimata u SFRJ. Sume i p r e r a d a d rve t a Jugoslavi je , Beograd 1986.

Podneblje i vegetacijski pokrivač Mje-sne zajednice " Ravna Gora" (u povodu 200. ob l je tn ice škole, B a v n a Gora 1986.

Velebitski botanički vrt i rezervat (s B. K lapka ) . H o r t u s , I I , 3, Skopl je 1986.

Prirodni sustavi (Uvod, re l j e f , Kl ima , Vegetac i ja ) . P reg led p o d a t a k a o kara-k t e r i s t i k a m a t e r i t o r i j e S F B J . U r b . inst. S B H , kn j . I , Zagreb 1987.

Nova metoda bonitiranja zemljišta u Hrvatskoj (s P. KovaCeviC i dr.). Agro-nomski glasnik, 2-3, Zagreb 1987.

Velebitski botanički vrt i rezervat, u povodu 20-godisnjice osnutka (s. I. Deka-niC i dr.). Nase planine, 9-10,1977., p re t i sak , Zagreb 1987.

Priroda i sumarstvo ogulinskoga kraja (Be l j e f , podneb l j e i vegetaci jski pokri-vač). S.L., 7-9, Zagreb 1987.

Osnove zaštite suma od požara (s. T. D i m i t r o v i dr.). Cen ta r za i n f o r m i r a n j e i pub l i c i t e t (CIP) , Zagreb 1987.

Prirodni park; Prostorno planiranje: Reljef, Vrijeme i podneblje, Vegetacijski

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 88: PDF 5,6 MB

88

pokrivač; Raslinstvo; Reljef; Rezervati; SIOMA; Smog; Spomenici prirode; Spo-menici vrtne arhitekture; Spomen-pod-rucja i Spomen-objekti; SukaCev Vladimir Nikolaevic; Svjetska prirodna i kulturna baština; Šumske zajednice Jugoslavije: Razvitak, zonacija, nomenklatura i klasi-fikacija; SR Hrvatska (s A. Z. LovriC); Tajga; Tipologija suma (s. V. Glavac); Tlo: Odnos vegetacije i tla (s J. MartinoviC) -Tregubov Vladimir; Tundra; Velebitski botanički vrt i rezervat; Walter Heinrich; Wraber Maks; Zagrebačka gora; Zaštita prirode; Zelenjak. S.E. JLZ-a , 3, Zagreb 1987.

Podneblje i bioklimati Hrvatske (1948-60). Monograf i ja o zemlj iš t ima Jugoslavi je (apud A. SkoriC: Tla Hrva t ske) , Sarajevo-Zagreb 1988. (predano u tisak).

Hrvatska, Zagreb - priroda i zaštićeni prirodni objekti; Nacionalni park; Na-cionalni parkovi u Hrvatskoj; Uređenje nacionalnih parkova i rezervata. E.J., JLZ , Zagreb 1988, (predano za tisak).

Hrvatska: Klima, Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kon-tinentskih i primorskih bioklimata; Biljni pokrivač (s I. Horva t i A.Z. Lovrić). Ibid., 5.

Prof. inž. Josip Safar (1906-88) - In memoriam. S.L., 9-10, Zagreb 1988.

Akademik Josip Roglić (1906-87) - In memoriam. Ibid., 11-12, Zagreb 1988.

Prof. dr. Berislav Makjanić (1922-88) -In memoriam. Ibid., 9-10, Zagreb 1989.

Ive Samardžija - In memoriam. Ib id . Maksimirsko podneblje; Vegetacija mak-

simirskog parka. Povijesna matr ica Mak-simira. Regionalni zavod za zaš t i tu spo-menika ku l tu re u Zagrebu, Zagreb 1989.

Klimatoloske osobitosti otoka Mljeta (sa S. Š tampar - Guerr ini) . Otok Mljet, Ekološke i zdravstvene prilike. Kazred za medicinske znanosti J A Z U , Zagreb 1989.

Atlas svijeta, J L Z , Zagreb 1988, (pri-kaz publikaci je) . S.L., 1-2, Zagreb 1990.

Jugoslavija: Klima - Godišnji hod sred-njih temperatura zraka i srednjih ko-ličina oborina na meteorološkim posta-jama iz različitih orografskih pojasa, kon-tinentskih i maritimnih bioklimata i nji-hovih prirodnih vegetacijskih područja u SFRJ; Klimatski dijagrami meteoroloških stanica iz različitih kontinentskih i ma-ritimnih bioklimata Jugoslavije; Biljni pokrivač (s A. Z. LovriC). Enciklopedi ja Jugoslavije, 6, Zagreb 1990.

Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja

(pr ikaz knjige M. Obad Scitarocija). S.L., 6-8, Zagreb 1990; Ibid., H o r t i k u l t u r a , 1-2, Zagreb 1990.

Velebitski botanički vrt i rezervat. Ekološki glasnik, I, 5-6, Zagreb 1990.

Review of Terrestrial Vegetation in Croatia following recent studies (s A.Z. LovriC), Zagreb 1990, (pr i ređeno za tisak).

Prirodne osnove razvitka zagrebačke regije (Bel jef , podneblje, vegetacija). Pre-davanje (7.III.1991) na t r ib in i Centra za k u l t u r u i in formaci je Maksimir, u orga-nizaciji Badio-Sl jemena, Zagreb 1991.

Portreti - Prof. dr. ing. Ivo Dekanić. S.L., 1-2, Zagreb 1991.

Prof. dr. ing. Ninoslav Lovrić (1907.-90.) - In memoriam. Ibidem,. 3-5.

Portreti - Prof. dr. ing. Vjekoslav Gla-vac. Ibid., 6-9.

T. Dimitrov: Šumski požari i vremen-ske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini (recenzija članka za S.L., 6-8, 1991.), Zagreb 1991.

Biobibliografije: Dekanić Ivo, Delac Ivan, Dimitrov Tomislav, Dojković Vilim, Dokus Antun, Dragisić Petar. H B L , JLZ , 3, Zagreb 1991.

Glavna obilježja visokogorskog biokli-mata u okolišu klimatoloske postaje i NPSO-a Zalesina (Gorski ko ta r -Hrva t -ska). GSP, 27, Zagreb 1991.

C. Fisković: Vrtovi orebićkih pomor-skih kapetana i brodovlasnika (recenzija članka za Časopis "Hor t i ku l t u r a , 1-2, 1991.), Zagreb 1991.

Biobibliografije: Emrović Boris, Flogl Stanko, Francisković Stjepan, Fukarek Pavle, Gjukić Dušan, Glavac Vjekoslav, Godek Ivo, GraCanin Mihovil, Horvat Ivo, Horvatić Stjepan, Kusan Fran, Lončar Ilija, Lovrić Ante, Lovrić Ninoslav, Markić Mihovil, Smilaj Ivan, Safar Josip, Ziani Petar. H B L (predano u tisak), Zagreb 1991.

O pocecima vegetacijskih istraživanja, kartiranja i osnutka nacionalnog parka Risnjak. Ekološki glasnik, I I , 3-4, Zagreb 1991./92.

Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvat-ske (pr ikaz publikacije) , Ibid., 7-8, Zagreb 1991./92.

M. Obad-Sćitaroci: Prilog istraživanju perivoja uz dvorac u Novom Marofu; P. Solić: Prilog poznavanju dendrologijske vrste Quercus ilex L. - crnike u Rijeci i okolici; Ž. Spanjol: Stubicke Toplice -

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 89: PDF 5,6 MB

89

prinos obnovi vrtno-arhitektonskog pro-stora; I. Kolarić: Oštećene gradske zelene površine Osijeka, ratne godine 1991./92.; K. Danicić: Oštećenja dubrovačkih nasada u ratnim razaranjima; I. Jelić: Banjeni Zadar i njegov okoliš (Becenzije članaka za Časopis "Hortikultura", 3-4/91.), Zagreb 1992.

Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvat-ske (pr ikaz publikacije); Velebitski bota-nički vrt i rezervat, povodom 25. oblje-tnice osnutka (s. B. Klapka) , Hor t i -ku l tu ra , 3-4/91., 1-4/92., Zagreb 1992.

Najvažnija prirodna obilježja podsu-sedskog okoliša. "Prethodna s tudi ja o ut je-ca ju na okolinu Trgovacko-poslovnog cen-t r a Dalmaci jacementa u Zagrebu". Urba-nist ički ins t i tu t B H , Zagreb 1992.

Neke klimatoloske osobitosti postaje Zagreb - Lučko. Ide jno r ješen je - s tud i ja golf i sportskog centra Kerest inec. B.O. 'Zrinjevac' , Zagreb 1992.

Zaštita prirode u Hrvatskoj - neke obljetnice, stanje i oštećenja, neodložni zadaci; 50. obljetnica djela Zemljopis Hrvatske"; In memoriam preminulim bo-taničarima. S.L., 6-8, Zagreb 1992.

Pripomene i prijedlozi nacrtu za Na-cionalni atlas Republike Hrvatske. L.Z. Miroslav Krleža, Kar tog ra f i j a , Zagreb 1992.

Ubersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen (s A.Z. LovriC). Tuexenia, 12, Gottingen 1992.

Velebitski botanički vrt i rezervat (po-vodom 25. obl jetnice osnutka). S.L., 11-12, Zagreb 1992.

Podneblje i samoniklo raslinstvo u zagrebačkom okolišu. F lo raa r t (28. me-đunarodna vr tna izložba - katalog), Za-greb 1993. Klima und wildwachsende Ve-getation in Zagreber Umgebung. F l o r a a r t (28 In te rna t iona le Gartenschau-Katalog) , Zagreb 1993.

Pretpostavljena prirodna vegetacija. Zemljopisni atlas Bepubl ike Hrva t ske . Školska knjiga & L.Z. M. Krleža, Zagreb 1993.

Natural Vegetation. A Concise Atlas of the Bepubl ic of Croatia and of the Be-public Bosnia & Hercegovina. The Miro-slav Krleža Lexicographical Ins t i tu te , Za-greb 1993.

O nekim prirodoznanstvenim i prirodo-zastitnim događajima iz hrvatske pro-slosti. S.L., 9-10, Zagreb 1993.

Krka - od prirodne rijetkosti do nacio-

nalnog parka (uz 45. obl je tnicu prirodo-zas t i tn ih djelatnost i) ; Tuexenia - Mitteil-ungen der Floristisch-soziologischen Arbeits-gemeinschaf t, Neue Serie Nr . 12, Gottingen 1992. (pr ikaz Časopisa). S.L., 11-12, Zagreb 1993.

Tuexenia, Neue Serie Nr. 12 (pr ikaz Časopisa); Crtice iz hrvatske meteorolo-gijske proslosti i sadasnjosti; Nacionalni park Plitvička jezera - obljetnice i sa-dašnjost. H o r t i k u l t u r a , 1-4, Zagreb 1993.

Nekoliko zapaženih godišnjica Horva-tovih istraživanja, kartiranja i zaštite raslinstva u Hrvatskoj. S.L., 1-2, Zagreb 1994.

Podneblje i ostale prirodne osobitosti u okolišu meteorologijske postaje Lividraga (Oorski kotar). Agronomski glasnik, 1-2, Spomenica uz 90. obl je tnicu rođenja i 10. obl jetnicu smrt i Mihovila GraCanina, Za-greb 1994.

Vegetacijska kartiranja u Hrvatskoj, s osobitim obzirom na narodni park Bis-njak i Oorski kotar (s K a r t o m bi l jn ih za-jednica narodnog parka Bisnjak, I . Hor -vata i suradnika, 1954.); Prilog eko-logijsko-prostornom tumačenju i znača-jkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru. Zbornik radova - 40 godina na-cionalnog parka "Bisnjak", Crni Lug 1994.

Sjećanje na vojničku obuku u Njema-čkoj i na službu u 392. Plavoj diviziji". Pismohrana I n s t i t u t a za suvremenu po-vijest (Fasc. S. Bertovic - Mixta), Zagreb 1994.

Sumarstvo. H r v a t s k i leksikon. EP64, Market ing i propaganda, Zagreb 1994, (predano za tisak).

Biljni pokrivač u Hrvatskoj (s. A.Z. LovriC). H r v a t s k a enciklopedija L.Z., Zagreb 1994., (predano u tisak).

Neke prirodoznanstvene osobitosti u zagrebačkom okolišu: Uvodne pripomene, Beljef i orografski pojasi; Podneblje i bioklimati; Vegetacijski pokrivač; Zaštita prirode i botanički vrtovi: Pri- rodoznan-stvene kategorije i objekti; Vrtna arhi-tektura u nastavi, publicistici i praksi: Vrtlarstvo u hrvatskoj sveučilišnoj na-stavi. Spomenica "Zrinjevac": pr iroda, vr-tovi, perivoji i uresno raslinstvo u Za-grebu. "Zrinjevac" d.o.o., Zagreb 1994.

Prof. Dr. Zlatko OraCanin - biobibli-ografija. H B L L.Z., Zagreb 1994., (predano za tisak).

Stručne recenzije članaka kojih su autori: Djurasović P., Hrs Ž. i Idžojtić M.,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 90: PDF 5,6 MB

90

Hrsto D., Jurković M. i B., Karavla */., Obad- Šćitaroci M. i B„ Šiftar A., Solić P. i Spanjol Ž. i S. Uredniš tvo Časopisa "Hor-t ikultura", 1-4, Zagreb 1994.

Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji; Narodni park Bisnjak - povodom 40. godišnjice osnutka (1953.-93.). Hor t i -ku l tu ra , 1-4, Zagreb 1994.

T. Dimitrov: Klima i prirodno sušenje drva (recenzija rukopisa s tudi je za tisak, oko 130 str. s i lus t raci jama, tabl icama i kar tama) , Zagreb 1995.

Bedakci je publ ikaci ja

Obavijesti Inst. za šumarska i lovna istraž. NB Hvatske, (Zagreb 1960., br. 10).

Zaštita prirode u Hrvatskoj, (Zavod za zašt i tu prirode, Zagreb 1961.).

Badovi Inst. za sum. istraž. SF, (Zagreb 1966., br. 1 i 5,1967., br. 7).

Begionalni prostorni plan Istre: Ve-getacija, sumarstvo, industrija za preradu drveta, lovstvo i korištenje suma u turiz-mu, (Urban . inst. S B H , Zagreb 1967.).

Tipološke značajke suma u gospodar-skoj jedinici "Brod na Kupi", ( Inst . za sum. istraž., Zagreb 1968.).

Klimatski podaci Hrvatske, razdoblje god. 1948.-1960., ( B H M Z , Zagreb 1971.).

Šumarski list, (Zagreb, godišta 1973. i 1974.).

Velebitski botanički vrt i rezervat, (Nase planine, Zagreb 1977., br. 9-10).

Prostor i Čovjekova okolina u dugoro-čnom razvoju SB Hrvatske do 2000. godine: Prirodni sustavi u SBH, (Urb. inst. S B H , Zagreb 1984., knj . I I ) .

Monografija "Bavna Gora": Ekolosko-bioloski clanci, (M. Z. Bavna Gora 1986., predano za tisak).

Velebitski botanički vrt i rezervat, (Nase planine, Zagreb 1987., br. 9-10).

Šumarska enciklopedija, (Zagreb, knj. 1/1980., knj . 2/1983. i knj. 3/1987.).

Osnove zaštite suma od požara (CIP, Zagreb 1987.).

Priroda i sumarstvo Ogulinskog kraja, (Š.L., Zagreb 1987., 7-9).

Pregled podataka o karakteristikama teritorija SFBJ: Prirodni sustavi, (Urb. inst. S B H , Zagreb 1987.).

Klimatske osobitosti otoka Mljeta: E-kolosko-bioloski clanci, ( JAZU, Bazred za medicinske znanosti, Zagreb 1989.).

Klima i prirodno sušenje drva, (Drvna

indus t r i ja , Zagreb 1992., vol. 43, br. 2). Priroda i parkovni objekti u općini

Bijeka, (Fond u komunalno-s tambenoj d je la tnost i općine Bi jeka . Bi jeka 1993., u pr ipremi za tisak).

Passport Croatia - Putovnica za zemlju prirodnih ljepota, (S imrakgra f ika Zagreb - M. SerdarusiC i dr., Zagreb 1994.).

Agronomski glasnik, (Zagreb 1994., 1-2). Spomenica "Zrinjevac" - priroda, vrto-

vi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, ("Zrinjevac" d.o.o., Zagreb 1994.).

Hrvatski sumarski životopisni leksikon, Zagreb 1996.

Pub l ikac i j e u rukopisu ili p r ip remane za t isak

Fitocenoloski sastav i pedološka građa borovih kultura u Baniji (sa Z. GraCanin, 1957.).

Prilog poznavanju odnosa klime, re-ljefa i sumske vegetacije u Crnoj Gori (1960.).

Bibliographie der Vegetationskarten -Excerpta Botanica (Sectio B - Sociolo-gica, 1966.).

O primjeni fotointerpretacije prilikom kartiranja vegetacije na profilu Jezera-ne-Plaski (1967.).

Prilog bibliografiji vegetacijsko-kli-matoloskih istraživanja u Hrvatskoj (1970.).

Neke dileme oko podataka klimatskih postaja Stubicka gora i Sljeme (1970.).

Florističke i ekolosko-vegetacijske zna-čajke Kleka, Drežnickog polja i okoliša (s B. Klapka, 1971.).

Doprinos fotointerpretaciji za kartira-nje vegetacijskih tipova suma u Dinari-dima (sa Z. TomasegoviC, 1974.).

Znanstvena istraživanja u narodnom parku "Bisnjak" - J A Z U , (s grupom auto-ra, 1975.).

Klimatske značajke nastavno - poku-snog objekta Duboka (1975.).

Opća klimatska i fitocenoloska kara-kterizacija lokaliteta: Banski gaj, Kon-tija, Medak i Žrnovica (1975.).

Zaštita i unapređenje prirodnog okoli-ša u prostoru sliva rijeke Kupe - Urb . inst. S B H (1975.).

Ekolosko-bioloski cimbenici u topono-mastici Posavine, Podravine i susjednih ravničarskih predjela (1976.).

O nekim prirodnim značajkama Vele-bita (s. I. VeliC i dr., 1979.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 91: PDF 5,6 MB

91

O trajanju vegetacijskog perioda u raz-ličitim klimatskozonskim vegetacijskim područjima (1980.).

Klimatogrami postaja i klimakarto-gram Hrvatske za razdoblje 1961.-1975. go-dine (1981.).

Neki novi parametri u klimatskoj ka-rakterizaciji zonalnih vegetacijskih ti-pova u Hrvatskoj (1982.).

Beljefne i klimatsko-vegetacijske oso-bitosti područja općine Niksić (1983.).

Područja karakterističnih vrsta i rea-kcija tala te potencijalnoga vegetacijskog pokrivača u Hrvatskoj (s. J. MartinoviC, 1987.).

Prilog poznavanju odnosa reljefa, kli-me i vegetacije u bivšoj Jugoslaviji (1987.).

Ellenbergov klimakvocijent u svjetlu zonalnih fitocenoza u Hrvatskoj (1987.).

Temperature tla u nekim vegetacij-skim područjima Hrvatske (1988.).

Velebitski botanički vrt i rezervat -stručni vodič (1989.).

Portreti: Zlatko Petelin, Dr. Tomislav Brzac, Ing. Mile Sikić, Badivoj Capar, Prof. Franjo Margetić, prof. Dr. Beinhold Tuxen (1990.).

Snježni pokrivač u Velebitskom bota-ničkom vrtu i rezervatu te na meteoro-logijskoj postaji "Zavižan" u razdoblju mjerenja 1979.-1988., (1990.).

Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj, razdoblje 1961.-1975., (1990.).

Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj -prijedlog za završno f inanc i ran je i tisak s tudi je . "Školska knjiga , Zagreb 1991.

Olavna obilježja bioklimata u okolišu Šumarskog instituta i meteorologijske postaje Jastrebarsko u razdoblju 1964.-1993., (1993.).

Olavne značajke prirode u okolišu Jastrebarskog, Japetića i Samobora (1993.).

Priroda i parkovni objekti u općini Bijeka: Beljef (visinske zone i orografski pojasi); podneblje i bioklimati; Pregled prirodne sumske vegetacije. Odjel za urbanizam i ekologiju Ki jeka (1993.).

L I T E B A T U B A

Horvat, I.: I s t r až ivan je i k a r t i r a n j e ve-getacije..., Zagreb (1950.), S.L., 3-4. s. 97-119. Ib id . (1951.), 6, s. 221-236. Ib id . (1955.). 11-12, s. 412-422.

Safar, J.\ Osvrt na desetgodišnji razvi-tak i rad I n s t i t u t a za sumarska i lovna i s t raž ivanja NBH, Zagreb (1955.), S.L., 11-

12, s. 532-538. Horvat, X: Vegetacija planina zapadne

Hrva t ske , s 4 ka r t e b i l jn ih zajednica sekcije Sušak, Zagreb (1962.), Acta biologi-ca, I I , Pr i rodoslovna i s t raž ivanja J A Z U , 30, s. 1-179 i poseban prilog s Četiri karte .

Safar, J.: Uzgajanje suma, Zagreb (1963.), s. 108, 120, 125/126, 130, 160, 173, 180 (kar ta) , 277.

Fukarek, P.: Pri log poznavanju dendro-geografskih i f i tocenoloskih odnosa pla-nina sjeverozapadne Crne Gore, Sarajevo (1963.), Badovi Nauc. društva SB B i H , X X I I , 6.

Olavac, V.: Kl imadiagramm-Wel ta t las , Zilrich (1964.), Schweizerische Ze i t schr i f t f flr Forstwesen, 115,12, s. 801.

Safar, J.: Osvrt na dvadesetogodišnji rad I n s t i t u t a za sumarska is t raživanja , Zagreb (1965.), S.L., 11-12, s. 552-560.

Klepac, Dr. Uređ ivan je suma, Zagreb (1965.), s. 163.

Niklfeld, II.. At las der Donaulflnder, Wien (1970.), de ta l j i vegetac. ka r t e H r -vatske.

Findrik, M.: Zavod za hranidbu.. . (Za-vod za bo tan iku Vet. f aku l te ta ) , Zagreb (1969.), 50 godina Veter inarskog f aku l t e t a 1919.-1969., s. 413-430.

Dekanić, I.: S. BertoviC (disertaci ja , ha-bi l i taci ja) , Zagreb (1972.), S.L., 7/8, s. 293.

OraCanin, Z:. Besprechungsbegel - Kir i -gin B., Sinik N., BertoviC S. - Kl imatsk i podaci SB Hrvatske. . . Kl ima-Daten f i ir V.B. Kroa t ien in Per iode 1948.-1960., Ham-burg u. Berlin (1972.), Fors t l iche Um-schau, 15. JG., H. 3.

Horvat, I., Olavac, V., Ellenberg, H.: Vegetation Siidosteuropas, Stuttgart (1974.), s. 17, 23, 206-207, 447, 659, 770

OraCanin, M.: S. BertoviC - Pri log po-znavanju odnosa klime i vegetacije u H r -vatskoj, Zagreb (1976.), SL, 3-4, s. 182- 183.

Dekanić, I.: Kir igin B., Sinik N., Ber-toviC S.: Kl imatsk i podaci Hrva t ske , Zagreb (1976.), S.L., 1-2, s. 106.

OraCanin, Z.: Besprechungsbeleg - Ber-toviC, S.: Pri log poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. . . E in Bei t rag zur Kenntnis der Beziehung zwischen Kl ima u.Vegetation Kroat iens in Ze i t raum 1948.-1960., Hamburg und Berlin (1976.), Forst-liche Umschau, 19. Jg., H. 2, S. 118.

Piskorić, O.: BertoviC St jepan, Zagreb (1983.), H r v a t s k i Biografski Leksikon, 1, s. 718.

*** SE I, J L Z Zagreb, 1980., s. 79.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 92: PDF 5,6 MB

92

Tomanić, S.: Svečanost u Čast ve t e r ana sumars tva i p r e r a d e d rva p ro fe so ra S.F. u Zagrebu, Zagreb (1985.), S.L., 3-4, s. 103-118.

Ljuljka, B.: 125 godina sumar ske nasta-ve i znanstvenog r a d a u S B H , Zagreb (1986.), S.L., 3-4, s. 93-132.

Pelcer, Z.: Vege tac i j ska i s t r až ivan j a i k a r t i r a n j a , B ib l iog ra f i j a , Zagreb (1986.), Monogra f i j a Šumarskog i n s t i t u t a J a s t r e -barsko, s. 55 i 129-131.

Papes-Mokos, B.: Suma i zaš t i t a pr i ro-de i p lan inars tvo , Zagreb (1987.), Nase planine, 3-4, s. 83-88.

Potočić, Z.: I I I . K n j i g a S u m a r s k e enci-k loped i j e - svečanost p r e d s t a v l j a n j a , Zag-reb (1987.), S.L., 5-6, s. 265-272.

Rac, M. & Lovrić, A. Ž.: Primjeri poli-tičkog onemogućavanja hrvatskih priro-doslovaca, I . dio: p ro fe so r i Ivo H o r v a t , S t j e p a n Ber tov ic i Bor is V r t a r , Zagreb (1993.), Badov i L.Z. "M. Krleža", 3, s. 223-229.

Piskorić, O.: Spomenica uz ob l je tn ice Mihovi la GraCanina, Zagreb (1994.), S.L., 1-2, s. 44-45.

Piskorić, O.: H o r t i k u l t u r a , god. 1994., br . 1-4, Zagreb (1994.), S.L., 5-6, s. 185-186.

Martinović, J. i dr.: P r i m j e d b e na nac r t s t a t u t a Šumarskog i n s t i t u t a J a s t r e b a r s k o (Ur . br . 65-59/1 od 25.1.94.), Zagreb (1994.), upuCeno Šumar skom i n s t i t u t u J a s t r e b a r -sko i M i n i s t a r s t v u znanost i , t ehnologi je i i n f o r m a t i k e B . H r v a t s k e .

B E S T A L , Vil im, (Zagreb, 22.11. 1901. - Zagreb, 10.111.1988.), dipl. ing. Sumarstva.

U Zagrebu je polazio osnov-nu Školu i gimnaziju. Šumars tvo je započeo s t u d i r a t i na Šumar sko j akademi j i u Zagrebu, a završio ga na Gospodarsko-Sumarskom fakul -te tu , d ip lomiravš i 15.X.1923.g.

Pos l i je odsluženja vojnog ro-ka, u l i s topadu 1924. postavl jen je za činovničkog p r ip ravn ika u Di-rekc i j i Suma u Zagrebu, gdje je os-tao do 16.1.1925.g. kad je premješ-ten u Šumsku up ravu u Karlovcu. 4.XI.1925. iz Kar lovca je premješ-ten Di rekc i j i Suma na Sušaku, gdje je ostao do ožujka 1926.g.

Iz Sušaka premješ ten je za Sefa Šumske up rave u Dragancu (Čazma), gdje r ad i od 30.111.1926.

do 21.IX.1938.g. Na tom položaju 1927. položio je državni s t ručni is-pit za samostalno vođenje Šum-skoga gospodarstva.

U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Zagrebu, a od 31. XII.1945. postavl jen je za v.d. sefa Građevinskog odsjeka, odakle je k r a j e m ožujka 1947.g. p remješ ten u Građevinsko- tehnick i sektor Glav-ne uprave za Sumarstvo na dužnost r e f e r e n t a za visokogradnje.

U Dragancu je, kako navodi O. Piskorić, V. Bes ta l od zapuš-ten ih Suma načinio takve sastoj ine da su nastavnici Šumarskog fakul -t e t a u te Sume vodili s tuden te na praksu. U Dragancu je zasluSan ne samo za Sumarstvo nego i za grad-n ju mosta, vatrogasnog doma i lu-garnice.

I u drugim k r a j e v i m a H r v a t -ske radio je na poslovima nisko-gradnje: zaslužan je za cestu do TrakoSCana, na Velebi tu , Pl i tvič-kim jezer ima i dr.

U mirovinu je otišao 1960.g., ali t ada se posvećuje svojem ho-b i ju - s l ikarstvu, ke ramica rs tvu i fo togra f i j i . Zaslužan je Sto su mno-gi motivi iz Sumarstva t r idese t ih godina ovjekovječeni, i kao osnivač P ro jek tnog bi roa za Sumarstvo u Zagrebu. Bio je elan H Š D .

Umro je u 88. godini života 10.111.1988. i sahranjen na Mirogoju.

L I T E B A T U B A

Piskorić, O.: Vi l im Bes ta l dipl. inž. su-mars tva . Sum. list. 9-10,1988., 480-483.

Borosić, J.: SIS, s. 5, 40, 99.

BEŠLIĆ, Željko, (Nova Gradiška, 15.IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka. H r v a t s k e naci-onalnosti . Po t j eče iz obr tn ičke obi-tel j i . Otac mu je bio stolar, a maj-ka krojacica. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Novoj Gradiški , a Sumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 93: PDF 5,6 MB

93

Diplomirao je 15.III.1990.g. iz kolegija Šumska transportna sredstva. Napisao je i obranio dip-lomski r ad pod naslovom "Inves-t ic i j sk i program izgradnje i održa-van ja Šumskih prometnica za Šu-m a r i j u Nova Gradiška u per iodu 1987.-1996.".

BEUK, Darko, (Vinkovci, 1.II.1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Marice r. Ivezić. H r v a t , krSCanin. Otac mu je lovni poslovođa, a m a j k a domaćica. Os-novnu Školu završio je u Otoku (Vinkovci) 1972.g„ a Gimnazi ju "M. A. Reljkovic" u Vinkovcima 1976.

Šumars tvo je d ip lomirao na Š.F. u Zagrebu 1981.g„ a specijali-zirao lovstvo 1986. U proljeće 1981.g. zasnovao je r adn i odnos sa Š.G. "Hrast" Vinkovci u Š u m a r i j i Vu-kovar, gdje je bio pr ipravnik , a 1982.g. prelazi u Š u m a r i j u Lipovac na mjesto inženjera operat ive.

Nakon reorganizaci je Sumar-stva 1985.g, prešao je u OOUR Is-koriSCivanje Suma Otok, Poslovna jedinica Lipovac gdje je bio struč-ni suradnik za iskoriscivanje. U je-sen 1990.g. i zabran je za v.d. direk-to ra OOUR-a Otok, a nakon osni-van ja J .P . "Hrvatske Sume" postav-l jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e O-tok koju dužnost i sada obnaša.

Pr i sus tvovao je na nekoliko savje-tovan ja i s t ručn ih skupova.

BEUK, Perica, (Vinkovci, 7.II.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F i l i pa i Terezi je r. Kovač. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obi te l j i Šumarskog manipu lan ta . Osnovnu je Školu završio u Otoku (Vinkov-ci) 1971.g„ a Gimnazi ju "M. A. Relj-kovic" u Vinkovcima 1975.g.

Upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1980.g.

Nakon d ip lomi ran ja dobio je radno mjesto r e f e r e n t a za mehani-zaciju, a zat im je postavl jen za up rav i t e l j a OOUR-a Iskorisciva-nje Suma u V r b a n j i . Bio je zamje-nik up rav i t e l j a Šumar i j e V r b a n j a . Sada je zaposlen na radnom mjes-tu stručnog su radn ika za mehani-zaciju. Živi u V r b a n j i .

B E V A N D A , Feliks, (Dubrovnik , 2.V.1955.g.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Pere . H r v a t . Po t j eče iz obi te l j i v isokoobrazovanih inte-lektualaca. Otac mu je bio dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a ekonomis-tica.Osnovnu je školu završio u Za-grebu, a s redn ju ekonomsku tako-đer u Zagrebu.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1984.g. Dip lomirao je 20.II.1989.g. iz uzgajanja Suma. Di-plomski r ad nosi mu naslov "Ošte-ćenja Sumskih sastoj ina južnih pa-d ina Medvednice s ekološkog i go-spodarskog stajališta".

B E V A N D A , Pero, iz Mostara, dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 6.II.1953.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 94: PDF 5,6 MB

94

B E V A N D A , Vladimir (Bugojno, 7.1.1925. - 31.V.1993.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin P e t r a i majke Milade r. BartoS. H r v a t . Rimokatolik. Po-tječe iz službeničke obitelji . Od če-tv r te godine živi u Dubrovniku gdje pohađa i završava osnovnu ško-lu i nastavlja školovanje u gimna-ziji i maturira nakon završetka rata 1945.g.

Godine 1946. upisuje s tud i j Sumarstva na Pol jopr ivredno - Šu-marskom faku l t e tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1950.g.

Po diplomi prvo zaposlenje dobiva u Vinkovcima. VeC nakon četiri mjeseca rada imenovan je za upravi te l ja Šumar i je Đakovo. Go-dine 1951. premješten je u Vlaseni-cu ( B i H ) gdje službuje samo se-dam mjeseci. Ponovno je vraćen u Slavoniju, za upravi te l ja Šumar i je Lipovac koja se nalazi u Š.G. Vin-kovci. U Lipovcu se zadržao dvije godine (1952. i 1953.), a zatim do-bi ja postavljenje za d i rektora Lu-garske Škole u Vinkovcima. Na tom radnom mjestu ostaje do jeseni 1956.g., a onda prihvaća ponuđeno mu mjesto upravi te l ja Šumar i je Brac u Supetru. U posao unosi sve-ga sebe, ali nailazi na nerazumi-jevanje lokalne sredine. Upornim

radom i voljom uspio je održat i Šu-mar i ju i real iz i ra t i svoje zamisli.

1965. god. otpočinje s uzgojem pernate divljaci, a 1969.g. osniva u Supet ru autokamp u borovoj Sumi kako bi sakupio f inanci jska sred-stva za zašti tu Suma, osobito od požara. Povremeno, a poglavito od 1970. godine, radi na hor t ikul tur -nim radovima na Bracu. Godine 1973. podiže uzgajalište muflona na Vidovoj Gori na 25 ha, a 1980. i 1981. povećava ograđenu površinu na 214 ha. Na njegov pot icaj izra-đena je "Osnova gospodarenja za značajni kra jol ik Vidova Gora" (1982.-1991.). To je jedina takva os-nova za Sume crnog bora u Dalma-ciji.

Odlazi u mirovinu 1. s rpnja 1981.g. u 56. godini života. I u mi-rovini radi povremeno na uređe-nju parkovnih površina. 1990. godi-ne obolijeva, a 31. svibnja 1993. prerano umire.

B A D O V I

Prirodne osnove otoka, P r i log pozna-v a n j u b račke f lore . B r a č k i zborn ik 14, 1984.

L I T E B A T U B A

Schreiber, P.: Dipl . ing. V L A D I M I B B E V A N D A 1925.-1993. (nekrolog), S.L. 1-2,1994., Zagreb, s. 66-67.

B E V E L A K V A , Stjepan, (Hra-njec, Slovačka, 20.VIII.1884.-Zag-reb, 22.III.1943.), Sum. inženjer, Šu-marski savjetnik.

SvrSivSi srednjoškolsko obra-zovanje S. Bevelakva upisuje se na Visoku Šumarsku školu u Šcavnici (Slovačka).

Kada je završio školovanje, dolazi u H r v a t s k u i zapošljava se 1909.g. kao vježbenik u Šumarskom uredu na Sušaku.

Hrva tsk i šumarski životopisni leksikon

Page 95: PDF 5,6 MB

95

U toku radnog vijeka, kao i mnogi Šumari, promijenio je mno-ga mjesta i krajeve. Nakon I. svjetskog ra t a bio je premjeseten za upravi te l ja Šumar i je u Kostaj-nici, a 1921. Šumarskom uredu u Vinkovce. Nakon dvije godine (1923.) već je u Šumar i j i Kos in j u Lici, a 1926. premješten je Šuma-r i j i u Gospić. Iz Gospića 1935. do-lazi kao kotarski Šumar u Dugo Selo.

G. 1941. premješten je u Rav-natel jstvo Suma u Zagrebu, gdje je i dovršio svoj život u aktivnom radu 22. ožujka 1943.g. u 59. godini života.

Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

HŠD: Š L , 1943., 163. Borosić, J.: 8 I S , s. 26, 57, 88.

BEVILACQUA, Branka, vid. J u r kovic

BEZAK, Karlo (MarkuS Breg, Lo-bor, Hrva tska , 4.II.1945.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva, visi savjetnik.

Sin J a n k a i Vere r. Jureko-vic. Hrva t , katolik. Pot ječe iz o-br tnicke obitelj i . Osnovnu je Školu polazio u Loboru 1952.-56. i u Za-grebu 1956.-60., a IV. gimnaziju za-vršio je u Zagrebu 1964.g.

Studirao je na Š.F. u Zagrebu i diplomirao 1971.g. Poslijediplom-ski s tud i j iz uređivanja Suma za-vršio je 1981.g„ a doktora t znanosti stekao je 1990.

Od 1973.g. zaposlen je u Š.I. Jas t rebarsko, Odjel za tipologiju Suma, u svojstvu asistenta. Tada je radio na brojnim znanstvenim i stručnim projekt ima tipoloških is-t raživanja , zaštite Suma i lovstva. Disertacijom pod naslovom "Prou-čavanje s t ruk tu re i veličine sasto-jinskog rasta i pr i ras ta hras ta luž-n jaka (Quercus robur L.) u zajed-

nici hras ta lužnjaka s velikom žu-tilovkom (Genisto elatae - Quer-cetum roboris Horv. 1938.)"' ispu-nio je uvje te za st jecanje dokto-ra ta biotehničkih znanosti.

Temeljem izvješća i prijed-loga Povjerenstva te pozitivnog mišl jenja matične komisije za bi-otehničke znanosti 17.XI.1993. b i ra se u znanstveno - istraživačko zva-nje "visi znanstveni suradnik" za znanstveno područje Sumarstva. O-slanjajuci se na eksperimentalne spoznaje i neke zakone fundamen-talnih i klasičnih teorija, fenomen rasta i pr i ras ta rasvje t l java teo-ri jom prigušenih oscilacija. Prim-jenom "konstante f ine strukture" u sustavu rasta i pr i ras ta tumači kvantne pojave u prirodi.

Od 1991.g. zaposlen je u Mi-nistarstvu poljoprivrede i Sumar-stva Republ ike Hrva tske , u zva-nju višeg savjetnika, na poslovima davanja suglasnosti na Sumsko-gospodarske osnovu područja, os-nova i programa za gospodarenje Sumama.

Sudjelovao je na mnogobroj-nim kongresima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu: Simpozij IU FRO Subject Group S 4.04.00.: Zvo-len 1981., Bukureš t 1983., Pl i tvice 1984., H a i f a 1985., 18. I U F R O svjet-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 96: PDF 5,6 MB

96

ski kongres, L j u b l j a n a 1986., 6. I U F R O Tannensymposium, Zag-reb 1990.; Drugo savjetovanje o znanstveno - istraživačkom radu Šumarskog ins t i tu ta Jas t rebarsko, Jastrebarsko 1988.; Znanstveni skup 0 Antunu LevakoviCu, Vinkovci 1990.; znanstveni skup "Uloga zna-nosti u održivom razvoju", Zagreb 1993.; savjetovanje "Znanstveno-is-traživacki rad i razvoj Sumarstva Hrvatske", Stubicke Toplice 1993.g.

B A D O V I

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene Nacionalnog parka Pli-tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Me-dvedak - Plitvički klanac (1977-1986), (s Cestar, D. i dr.), Pl i tv ice 1977., s. 1-70.

Lovnogospodarska osnova za lovište broj 2. Lobor ( L D "Ostrc"), Metodologija, (1978-1987), Lobor 1978., s. 1-80.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene Nacionalnog parka Pli-tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Cor-kova uvala - Kapela (1979-1980), (s Cestar, D. i dr.), Pl i tv ice 1979., s. 1-70.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene Nacionalnog parka Pli-tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Kik -Visibaba (1980-1989), (s Cestar, D. i dr.), Pl i tv ice 1980., s. 1-99.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene Nacionalnog parka Pli-tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Bi-jecica - Javornik (1982-1991), (s Cestar, D. 1 dr.), P l i tv ice 1982., s. 1-81.

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Veprinacke sume (1982-1991), (s Cestar, D. i dr.), Opat i ja 1982., s. 1-49.

Prirodni sumski rezervat "Medve-đak", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 50, Zagreb 1982., s. 1-40.

Proučavanje strukture i veličine sas-tojinskog debljinskog prirasta hrasta luž-njaka (Quercus robur IJ.) U zajednici hras-ta lužnjaka s velikom žutilovkom (Oenisto elatae - Quercetum roboris Horv . 1938,), Badovi, 52, Zagreb 1982., s. 1-55.

Ekološke promjene zbog utjecaja hi-drotehnickih zahvata na sume u zoni hi-droelektrane Čakovec, elaborat , (s Cestar, D. i dr.) 8.I., J as t rebarsko 1982., s. 1-41.

Ekološke promjene zbog utjecaja hi-

drotehnickih zahvata na sume u zoni hi-droelektrane Dubrava, elaborat, (s Cestar, D. i dr.), S.I., J as t rebarsko 1982., s. 1-38.

Prirodni sumski rezervat "Corkova uvala - Cudinka", (s Cestar, D. i dr.), Ba-dovi, 53, Zagreb 1983., s. 1-44.

Prirodni sumski rezervat Kik Visi-baba", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 58, Za-greb 1983., s. 1-40.

Prirodni sumski rezervat "Bijecica Javornik", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 58, Zagreb 1983., s. 41-76.

Lovnogospodarska osnova za lovište broj 2. "Učka II" (L.D. Lane", (1983-1988), Opat i ja 1983., s. 1-81.

Normale po ekološko - gospodarskim tipovima i podtipovima raznodobnih su-ma (s Cestar, D.), S.I., J as t rebarsko 1984.

Program za gospodarenje sumama užeg područja krsa Knin, (1984-1993), (s Cestar, D. & Hren , V.), Kn in 1984.

Utvrđivanje strukture broja stabala za površine obrasle sumskim drvećem na Lonjskom polju, (s Cestar, D. & Hren , V.), S.I., J a s t r eba r sko 1984., s. 1-17.

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Lisina (1984-1993), (s Cestar, D. i dr.), Opat i ja 1984., s. 1-53.

Sanacija erozije na području izvo-rišta rijeke Une; Inventarizacija i valo-r izacija pokusne plohe Z rman ja , (s Ce-star, D. i dr.), S.I., J as t rebarsko 1984., s 1-31.

Projekt za radove poSumljavanja BOBA "Pag 1984", (s Cestar, D. i dr.), S.I., J as t rebarsko 1984.

Lovnogospodarska osnova za lovište broj 1, Oaj (L.D. 'Slavuj ') , (1984 - 1989), Zagreb 1984., s. 1-80.

Projekt za radove poSumljavanja SOBA "Bujistina 1985", (s Cestar, D. i dr.), S.I., J a s t r eba r sko 1985.

Projekt za radove poSumljavanja BOBA "Pag 1985", (s. Cestar i dr.), S.I., J as t rebarsko 1985.

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Učka (1985-1994), (s Cestar, D. i dr.), Opat i ja 1985., s. 1-61.

Proizvodnost sumskih kultura i nji-hov utjecaj na tlo na Đurđevačkim pe-skima, (s MartoniviC, J, & Cestar, D.), Badovi, 70, Zagreb 1986., s. 7-34.

Lovstvo, Monograf i ja S.I., Jas t re-barsko 1986., s. 107-108.

Program gospodarenja dalmatinskim sumskokrskim područjem (1986-1995), (s. Cestar, D. i dr.), Split 1986., s. 1-88.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 97: PDF 5,6 MB

97

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom "Liburnija" (1987-1996), (s Ces-tar, D. i dr.), Opatija 1987., s. 1-57.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re-dovna revizija za gospodarsku jedinicu "Medveđak - Plitvički klanac" (1987-1996), (s Cestar, D. i dr.), Pli tvice 1987, s. 1-63.

Frekvencija broja stabala po deb-ljinskim stupnjevima kao pomoć kod uz-gojnih zahvata - proreda, (s. Hren , V. & Krejci, V.), Badovi, 75., Zagreb 1988., s. 159-165.

Primjena rezultata istraživanja ti-pova Suma u lovnom gospodarstvu, (s Vi-licic, V. i Vrbek, B.), Badovi, 75, Zagreb 1988., s. 215-223.

Probleme der Forsteinrichtung der submediterranen und eumediteranen Be-gion Croatiens, I U F B O Subject group S.04 -Forest management planing and manage-rial economics, Symposium proceedings, May 6-11, Ha i fa , Israel 1985., s. 25-31.

Sastojinski oblici, pomlađivanje i pro-izvodne mogućnosti suma podruja S.O. Si-sak, studija, (s. Hren , V.), 8.1. Jas t rebarsko 1988., s. 1-22.

Ekološko - gospodarski tipovi suma područja S.O. Sisak, studija, (s. Cestar, D. i dr,), sv. 6, S.I., Jas t rebarsko 1988., s. 1-15.

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom Tramontana (1988-1997), (s Ces-tar, D. i dr.), Cres 1988.

Lovnogospodarske osnove za lovište br. 2, Lobor, (L.D. "Ostrc"), (1988 - 1997), Lobor 1988., s. 1-104.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 7, Budinscina, (L.D. "Jelen"), (1988-1997), Budinscina 1988., s. 1-100.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 8, Hrasćina Trgovisće, (L.D. "Srnjak"), (1988-1997), Hrascina TrgovisCe 1988., s. 1-85.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 1, Stančić, (L.D. "Srnjak"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Stancic 1988.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 5, Sopnicka Hruscica, (L.D. "Patka"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Sop. Hruscica 1988.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 7, Oborovo, (L.D. "Zec"), (1988-1997), (sa Sruk, V.), Oborovo 1988.

Uputstvo za izradu karte ekolosko-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja ( I I ) SB Hrvatske, (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 79, S.I., Zagreb 1989., s. 1-119.

Istraživanje stanja ishrane poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.^) u

utvrđenim ekolosko-gospodarskim tipovi-ma suma u Hrvatskoj, (s KomlenoviC, N. i Bastovski, P.), Badovi, 80, S.I., Zagreb 1989., s. 43-63.

Program gospodarenja gospodarskom jedinicom "Brgudne sume" (1989 - 1998), (s Krejci, V. i dr.), Opati ja 1989., s. 1-38.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re-dovna revizija, za gospodarsku jedinicu "Corkova uvala - Kapela" (1989-1998), (s Krejci, V. i dr.), Pl i tvice 1989.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 4, Zadar, (Ninsko lovište), (L.D. "Pre-pelica"), (1989-1999), Nin 1989., s. 1-100.

Aneks mjerama za zaštitu i unapre-đenje specijalnog zoološkog rezervata "Va-roski lug", (s Vilicic, V. i dr.), Vrbovec 1989, s. 1-11.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 1, Sesvete, (L.D. "Priroda"), (1989- 1998), (sa Sruk, V.), Sesvete 1989., s. 1-99.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 3., Sesvete, (L.D. "Prepelica"), (1989-1999), (sa Sruk, V.), Sesvete 1989.

Proučavanje strukture i veličine sas-tojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur IJ.) U zajednici hrasta luž-njaka s velikom žutilovkom (Oenisto elatae - Quercetun roboris Horv. 1938,), disertacija, S.F., Zagreb 1990., s. 1-168.

Utjecaj hidromeliorativnih radova na dinamiku populacije divljaci u Crnec polju, (sa Sruk, V. i Vilicic, V.), Badovi, 2, 8.I., Zagreb 1990., s. 363-284.

Program gospodarenja sumama po-sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re-dovna revizija, za gospodarsku jedinicu "Kik-Visibaba", (1990-1999), (s. Krejci, V. i dr.), Pli tvice 1990.

Kompjutorski program za izradu dvoulaznih i jednoulaznih tablica drvnih masa, (sa Slunjski, M.), Zagreb 1990.,

Istraživanje stanja ishrane hrasta kitnjaka (Quercus petrea - Matt . Lieblein^) u utvrđenim ekološko - gospodarskim tipo-vima suma Hrvatske, (s KomlenoviC, N. i Bastovski, P.), Badovi, 1, 8.I., Zagreb 1991., s. 43-59.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 1, Opatinec, (L.D. "Šljuka"), (1991-2000), Opatinec 1991.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 3, Kloštar Ivanić, (L.D. "Srndac"), (1991-2000), Kloštar Ivanić 1991.

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 5, Ivanić Orad, (L.D. "Prepelica"), (1991-2000), Ivanić Grad 1991..

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 98: PDF 5,6 MB

98

Lovnogospodarska osnova za lovište br. 6, Križ, (L.D. 'Vidra ' ) , (1991-2000), K r i ž 1991.

Fir Decline Followed by Changes of Vitality and Increment of Beech and Fir Forests in the 1961-1990 Period, VI I U F B O Simpozij , (s Kre jc i , V. i Vrbek , B.), Zagreb 1992., s. 191-199.

Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitič-kim izrazima, Zborn ik o A n t u n u Levako-viCu, H A Z U , Centar za znans tven i r ad Vinkovci , Posebna i zdan ja VI , Vinkovci 1992., s. 57-83.

Tablica drvnih masa cera, crnog bora i običnog bora, Badovi , 5, i zvanredno iz-danje , 8.I., Zagreb 1992., s. 1-228

Uređivanje suma, F o r e s t Manage-ment (page 321), m o n o g r a f i j a Sume u H r -vatskoj , (s MestroviC, S. i dr.), S.F., Zagreb 1992., s. 131-151.

Erkenntnisse ilber gedampfte Schwan-kungen des Bestandszuwachses mit Ruck-blick a uf das Wachstumsmodell des Wal-des, I U F B O S. 4.04-00, F o r e s t management P l an ing and Manager ia l Economics, Pro-cedings Symposium, Pa langa , L i t h u v a n i a 1993., s. 6-14.

Forestry, Bewiew 92, Min i s t ry of A g r i c u l t u r e and Fores t ry , Zagreb 1993.

Prirasno-prihodne tablice hrasta lu-žnjaka u sumama vlažnoga tipa, (s Kre jc i , V. i K r z n a r , A.), Badovi , 1-2, S.I., J a s t r e -ba r sko 1993., s. 55-67.

Istraživanje stanja prehrane i rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) pa-nonskog područja Hrvatske, (s Bas tovski , P.), Badovi , 2, S.I., J a s t r e b a r s k o 1994, s. 259-277.

B E Z A K , Ljubica, iz Siska, dipl. ing. Sumarstva.

Studira la je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1956.-57., a d ip lomira la 21.VII.1959.g. (vid. M E Š T R O V l C , 3. knj.).

BEZERIĆ, Vinko, iz Selca, Brac, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.

1947.-48., a diplomirao 31.XII.1949.g. (vid. 5. knj.).

BIĆANIĆ, Branko, rođen 16.XI. 1906. u PosuSju, Hercegovina, diplo-mi ran i Šumarski inženjer .

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1928.-29., a d ip lomirao 13.II.1930.g.

U službu je s tupio 9.V.1932.g. kao Šumarski v ježbenik u Direkci-ji Suma u Cacku. Nakon sloma Ju-goslavije 1941. godine prelazi u H r -vatsku. U toku I I . svjetskog r a t a b io je zapos len u Gospiću i e lan HŠD. Godine 1950. dolazi za upra-v i te l ja Šumar i j e u H v a r u , gdje os-t a j e do k r a j a radnog vi jeka.

Osim prakt ičnog rada, napi-sao je i nekoliko zapaženih struč-nih č lanaka koje je objavl j ivao u Šum. listu.

B A D O V I

O cilju sumskog gospodarstva i o nje-govoj realizaciji. S.L. 1953. s. 172.

Šumska taksa i diferencijalna renta u sumarstvu NRH. Ibid. , s. 517.

Prirodne snage i realizacija cilja sum-skog gospodarstva. S.L. 1955. s. 85.

Korisnost smolarenja u Dalmaciji. I-bid., s. 184.

Šumska taksa za smolu i ekonomska opravdanost smolarenja. S.L. 1960., s. 85-94.

O cilju gospodarenja sumama na nižim položajima mediteranske zone Dalmacije i njegovom ostvarenju. S.L. 1961. s. 205-221.

O utjecaju položaja stabala na smola-renje i broja bjeljenica na ekonomičnost i rentabilnost smolarenja. I b i d . s. 425-436.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 7, 37,115.

B I F F L , Mladen (Karlovac, 3.II. 1928.) dr.se., izvanredni sveuc. prof .

Sin Milana i I vanke r. Dr-ganc. H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1940.g„ a IV . mušku rea lnu gimnazi ju ta-kođer u Zagrebu 1947.g.

H r v a t s k i šumarsk i ž ivotopisni leksikon

Page 99: PDF 5,6 MB

99

Stud i r ao je na Prirodoslovno-matemat ickom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1956.g.

P r v o mu je radno mjesto bilo u is t raživačkom l abora to r i j u tvor-nice "Fotokemika" u Zagrebu (3.X. 1957.-31.X.1958.). Nakon toga pos-tav l j en je za as is tenta u K a t e d r i za kemi jsku p re r adu drva Š.F. u Zagrebu (1.XI.1958.). Dok to r i r ao je na Tehnološkom f a k u l t e t u u Zagrebu (22.XII.1965.), a habil i-t i r ao je pred Vijećem nas tavnika Š.F. u Zagrebu (6.II.1969.) i postao naslovni docent. Za docenta iza-b r a n je 23.III.1970.g. iz p redmeta kemija i analitička kemija. Re-izbor za docenta obavl jen je 1976. iz is t ih predmeta . Od 1978.g. po-v je rena mu je nas tava iz pred-meta polimerni materijali.

Rješen jem Š.F. od 25.V.1981. g. i zabran je u znanstveno-nas tavno zvanje izvanrednog profesora . U isto zvanje izabralo ga je i Znan-s tveno-nastavno vijeće OOUR-a Pr i rodos lovni odje l i Prirodoslov-no-matemat ickog f a k u l t e t a u Zag-rebu na sjednici održanoj 15.IV. 1982.g.

U t i j e k u radnog v i jeka su-djelovao je na s t ručnim skupovima u zemlj i i inozemstvu.

Bio je elan Hrva t skog kemijskog d ruš tva ( H K D ) . Umirov l j en je 4. X.1993.g.

B A D O V I

Znanstveni radovi

Metorics of the C'oagulation Proce-sses, XIV. Simultaneous C'oagulation of the Mixed Systems of Silver Halides, Silver Cyanide and Silver Thiocyanate by Monovalent Counterions, (with Težak, B.), Croatica Chemica Acta, 30,1958, 9.

Prilog poznavanju kemijskih kom-ponenata taninskog ekstrakta domaćih sirovina, Disertacija, Tehnološki fakul te t , Zagreb 1965., s. 1-216.

Spektrofotometrijsko i plinsko - kro-matografsko ispitivanje furfurala, Habi-litacijski rad, S.F., Zagreb 1969., s. 1-106.

Refraktometrijsko određivanje fur-furala, Bilten 2 Z I D I S.F., Zagreb 1973., s. 1-9.

Prilog poznavanju kemijskih kompo-nenata taninskog ekstrakta domaćih si-rovina, G.S.P., 17, Zagreb 1974., s. 5-90.

Spektrofotometrijsko i plinsko - kro-matografsko ispitivanje furfurala, G.S.P., 18, Zagreb, 1975., s. 77-123.

Refraktometrijsko određivanje pen-tozona u drvu u usporedbi sa standardnom bromid - bromat metodom, Bilten Z I D I S.F., 1, Zagreb 1978., s. 22-27.

Određivanje pepela i pentozana u hrastu lužnjaku, Bilten Z I D I S.F., Zagreb 1979., s. 58-61.

Lijepljenje i teorije adhezije, Bilten Z I D I S.F., 2, Zagreb 1982., s. 57-67.

Teorije lijepljenja, S.E., II., HLZ, Zag-reb 1983., s. 342-343.

Određivanje boje, Drvna industr i ja , 36, S.F., Zagreb 1985., s. 217-227.

Postupci određivanja boje, Bilten Z I D I S.F., 12, Zagreb 1984., s. 37-56.

Određivanje izbjeljenosti drva obra-đenog vodik-peroksidom, Zagreb 1986.

Određivanje dinamike naknadnog e-fekta pri izbjeljivanju drva s vodik - pe-roksidom, Bilten Z I D I S.F., b ro j 2, Zagreb 1986.

Određivanje bjeline drva obrađenog pigmentnim sredstvima, Bilten Z I D I S.F., Zagreb 1986.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 100: PDF 5,6 MB

100

Stručni radovi

Ispitivanje smola dobivenih smola-renjem u Jugoslaviji. (Had predan stru-čnom udružen ju pr ivrednih organizacija Jugoslavi je i poslužio je za izradu J U S - a o p r i rodnoj smoli dobivenoj smolarenjem.) Zagreb 1963.

Ispitivanje smole otoka Hvara. (Had je izrađen kao prilog opširni je s tud i je o smolama i kolofoni ju za I n s t i t u t za drvo u Zagrebu.) Djelomično rad je objavl jen preko I n s t i t u t a za celulozu u L j u b l j a n i 1965.

Sredstva za izbjeljivanje drva, Bil-ten Z I D I S.F., 12, Zagreb 1984., s. 103-108.

Istraživanje procesa povrsinske ob-rade, lijepljenja i obrade polimernih ma-terijala, Bi l ten Z I D I S.F., 13, Zagreb 1985., s. 45-49.

Izbjeljivanje drva s vodik-peroksi-dom, Bi l ten Z I D I S.F., pr ihvaćeno 35.111. 1986., (s. 1-8).

Naknadni efekti izbjeljivan ja drva s vodik-peroksidom, Bi l ten Z I D I S.F., pri-hvaćeno 6.V.1986., (s. 1-2).

Pigmentno bijeljenje drva, Bi l ten ZI Dl S.F., pr ihvaćeno 6.V.1986., (s. 1-3).

P r ikaz i i simpozijski radovi

Prilog poznavanju kemizma domaćih tanina, (s. OpaCiC, M.). Sinopsis 2-80. I I . Jugoslavenski kongres za cistu i primi-jenjenu kemiju, Beograd, 16-19.VI.1966.

Spektrofotometrijsko i plinsko-kro-matografsko ispitivanje furfurala, (s Ve-likonja, N.). Sinopsis B-2/4, sastanak kemičara H r v a t s k e i I. Jugoslavenski sim-pozij o kemij i i tehnologiji makromole-kula, Zagreb, veljača 1969.

Prilog poznavanju kemizma domaćih tanina, (s. OpaCiC, I.). Sinopsis A-2/2. Sas-tanak kemičara H r v a t s k e i I. Jugosla-venski simpozij o kemij i i tehnologiji makromolekula, Zagreb, veljača 1969.

Bedukcija, oksidacija i kondenzacija furfurala. Bi l ten Z I D I S.F., 1, Zagreb 1973., s. 1-10.

Metanol iz drvnih otpadaka: tehnička i ekonomska studija, Drvna indus t r i ja , 30, S.F., Zagreb 1979., s. 245.

Ocjena kemijskih postupaka za spre-čavanje pogorsavanja kvalitete drvne sjec-ke za vrijeme uskladistenja, Drvna indus-t r i ja , 30, S.F., Zagreb 1979., s. 245-246.

Montažne ploveće tvornice papira, Drvna indus t r i ja , 31, S.F., Zagreb 1980., s. 112-113.

Lijepljenja i teorija adhezije, Bi l ten Z I D I S.F., 2, Zagreb 1982., s. 57-67.

Nova oprema - izvor ušteda, Drvna indus t r i ja , 34, S.F., Zagreb 1983., s. 168-169.

Recenzije i sažeci

Prof. dr. Ivo Opacić, S.L., 109, Zagreb 1985., s. 115-116.

Dinamika emisije formaldehida iz iverica, Drvna indus t r i ja , 37, S.F., Zagreb 1986., s. 277-281.

Upotreba lignosulfata u kombinaciji s različitim UF-ljepilima, Drvna indus t r i ja , 41, S.F., Zagreb 1990., s. 81-84.

Skr ip ta i udžbenici

Vježbe iz analitičke kemije, skripta, in terno izdanje, S.F., Zagreb 1970., s. 1-28.

Anorganska kemija, skripta, interno izdanje, S.F., Zagreb 1970., str. 1-170.

Analitička kemija, skripta, Sveučili-šte u Zagrebu, Zagreb 1971., s. 1-105.

Anorganska kemija, skripta, Sveuči-lište u Zagrebu, Zagreb 1973., str. 1-208.

Analitička kemija, I I . izdanje, skrip-ta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1974., s. 1-114.

Anorganska kemija, I I . dopunjeni i prerađeno izdanje, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1975., s. 1-208.

Poznavanje materijala I I , skripta, iz-dan je S l Z - a odgoja i usmjerenog obra-zovanja sumarstva i drvne indus t r i j e S B H , Zagreb 1976., s. 1-240.

Polimerni materijali - vježbe, in terno izdanje, S.F., Zagreb 1980., s. 1-33.

Radioaktivno zračenje i nuklearno o-ružje, in terno izdanje, S.F., Zagreb 1980., s. 1-9.

Eksplozivi, in terno izdanje, S.F., Za-greb 1980., s. 1-10.

Poznavanje materijala I I , skr ipta , I I . izdanje, SIZ odgoja i obrazovanja sumar-stva i Dl S B H , Zagreb 1980., s. 1-142.

Osnove kemije za studente sumarstva, skripta, in terno izdanje, S.F., Zagreb 1982., s. 1-221.

Osnove kemije za studente sumar-stva, skr ipta , I I . dopunjeno i prerađeno izdanje, interno, S.F., Zagreb 1983.

Poznavanje materijala I I , Skr ipta , I I .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 101: PDF 5,6 MB

101

prerađeno izdanje, interno, S.F., Zagreb 1984., s. 1-241.

Osnove kemije za studente sumar-stva. U D K 54 (075.8), Školska knjiga, Zag-reb 1987., (recenzenti FilipoviC, I., Lipa-novic, S. i He rak , M.).

Osnove kemije za studente sumar-stva. U D K (075.8), I I . izdanje Školska knjiga, Zagreb 1989.

Osnove kemije za studente sumar-stva, U D K (075,8), I I I . izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1991.

B I G L B A U E R , Ervin, (Osijek, 14. III.1934.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Adolfa . H r v a t . Otac mu je bio gostioničar, a m a j k a službe-nica. Završio je s redn ju t ehn ičku školu u Osijeku.

Šumars tvo je upisao l .X. 1954.g. na Š.F. Sveučil iš ta u Zag-rebu. Dip lomirao je 20.XII.1958.g.

BIKCEVIĆ, Tomislav, (Brodski Varoš, Brod, 1915. - Zagreb, 25.VI. 1986.), dipl. ing. Sumarstva.

Gimnazi ju je završio u Slav. B rodu 1934.g.

Šumarstvo je studirao na Po-l jopr iv redno-Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1937. -38. sk. g„ a d ip lomirao 1938.g.

P r i p a d a o je generaci j i koja se ci jel i život bor i la za elementar-ne uv je t e života i rada .

P r v o radno iskustvo st jecao je u Slav. Brodu, u Vinkovcima i Čazmi. U Zagreb dolazi 1949.g„ gdje r ad i kao s t ručni nas tavnik u Drvno - t ehn ičko j Školi "Jurica R iba r ". Godine 1955. prelazi u rad-nu organizaci ju "Sljeme" i r ad i na poslovima revi ta l izac i je Suma i ze-lenih površina Zagreba i uže oko-lice. Za t im prelazi na dužnost ru-kovodioca radne organizaci je Fur -nir" gdje postiže zapažene rezul-t a t e u razvoju te organizacije.

U mirovinu odlazi 1981. go-dine, ali i da l je bio je usko vezan uz Sumarstvo i Šumare. Sve do kas-nog prol jeća 1986.g. vrlo cesto do-lazio je u Šumarsk i dom u Za-grebu na neobavezne susrete čla-nova H Š D .

Umro je u Zagrebu 25. lip-n ja 1986. godine.

B I K I , Vladimir, vid 5. knj .

B I K I ć , Zlatko, (Lipovac, Vinkov-ci, 15.IV.1966.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin S t j epana . H r v a t s k e na-cionalnosti . Otac mu je bio vozač, a m a j k a domaćica. S r edn ju Šumar-sku Školu pohađao je u Kar lovcu i završio je 1985.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šumarskome f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 14.VII.1985.g. iz ekonomike. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Po-vijest Sumoposjednika i Šumarska pol i t ika u H r v a t s k o j

B I L A , Jovan, rođen 20.XII.1896. u MartinoviCima, Glina, Sum. inže-njer , Šumarski savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šumar sko j akademi j i u Zagrebu u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 102: PDF 5,6 MB

102

t r a j a n j u od osam semestara. Ap-solvirao je skol. g. 1922.-23., a diplo-mirao na Gospodarsko-Sumarskom o d j e l u F i l o z o f s k o g a f a k u l t e t a u Z a g r e b u 7.IV.1924.g.

Zaposlio se u s t ruci 23.IV. 1924.g. N a j d u ž e je rad io u Direkci-ji Suma Sarajevo.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8 I S , s. 6, 45, 94.

B I L A N D 2 I Ć , Ante, (Sinj , 9.VI. 1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vicka. H r v a t . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Klas ičnu gimnazi ju završio je u Spl i tu .

Šumarstvo je upisao l.X1947. na Pol jopr ivredno-Sumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu. Dip lomirao je 23.V.1953.g.

B I L A N D 2 I J A , Jela, (Nijemci, Vin-kovci, 30.XII.1959.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva, znanstveni asistent .

Kci J u r e i K a t e r . Budimlic . Hrva t i ca , r imokato l ičke vjere. Po-t ječe iz radničke obi tel j i . Živi u Zagrebu. Osnovnu Školu pohađala je u Ni jemcima i završi la je 1974., a VI . gimnazi ju u Zagrebu 1978.g.

Dip lomira la je na Š.F. 1983., a magis t r i ra la 1991. iz znanstvenog područ ja mediteransko Sumarstvo.

Nakon d ip lomi ran ja zasno-vala je r adn i odnos u Š.I. Jas t re -barsko, Odjelu za t ipologi ju Suma u Zagrebu kao p r ip ravn ik ( l . IX. 1983.). Posl i je završenog pr iprav-ničkog staža ostala je na istom Odje lu u svojstvu inženjera -surad-nika.

Radi la je na s t ručnim zada-cima i p ro j ek t ima "Istraživanje ti-pova Suma i Sumskih s taniš ta Re-

publ ike Hrvatske" , zadacima "Is-traživanje tipova u mjerilu 1:100.000" i p ro jek tu "Zaštita Suma" na istra-ž ivanj ima zašt i te od Sumskih po-žara. Stručni ispit položila je 1985.g., a 1987. dobi la je dvogodišnju sti-pendi ju od I n t e r n a t i o n a l Centre for Advanced Mediterranean Agro-nomic Studies za speci jal is t ički s t u d i j i magister i j . Nakon stje-canja s tupn ja magis t ra znanosti , od 1991.g. r ad jo j je usmjeren na i s t raž ivan ja iz područ ja Sumskih požara i gospodarenja Šumskim po-vrš inama na krSu.

Od 1.III.1994. zaposlena je kao znanstveni asis tent u područ ju Su-mars tva u Š.I. J a s t r eba r sko . Član je HŠD, Hrvatskog biološkog druš-tva, I U F R O i I n t e r n a t i o n a l Asso-ciat ion of "VVildland F i re .

Sudje lovala je na sli jedećim kongresima / savje tovanj ima: "Bio-meteoroloSke metode u Sumarstvu uporabom s t a n d a r d n i h meteoro-loških i sa te l i t sk ih opažanja vre-mena", I U F R O grupa S.l.03.1, Bled 1985.; "Sprečavanje nastanka Sum-skih požara", F A O / E U / I U F R O , Va-lenci ja (Španjo lska) 1986. "Moguć-nosti uporabe po l jopr ivredne avi-jaci je u gašenju Sumskih požara", Minis tars tvo pol jopr ivrede i Su-marstva, Spli t 1987.; "Standardi-zacija razvoja i ko r i š t en ja infor-macijskog sustava Sumarstva", Vin-kovci 1990.; "Međunarodna konfe-renci ja o zaš t i t i pr i rodnog okoliša od požara", Minis ta rs tvo za obranu R. Slovenije, Bled 1993.; "Prirodo-slovna i s t raž ivan ja makarskog po-dručja", H r v a t s k o ekološko druš-tvo, I n s t i t u t "Planina i more", Ma-karska 1993.; "Znanstvenoistraži-vački rad i razvoj Sumarstva u R. Hrvatskoj" , Š.I. J as t rebarsko , Stu-bicke Toplice 1993.; "100. obl je tn ica znanstveno-istraživackog r ada po-l jodjelskog sustava i Sumarstva

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 103: PDF 5,6 MB

103

medi te rana Repub l ike Hrvatske", Ins t i tu t za jadranske ku l tu re Split, Spl i t 1994.

Speci ja l izaci je obavila je na pos td ip lomskom speci ja l i s t ičkom s tud i ju iz kolegija Šumarstvo Me-diterana, Med i t e r r anean Agrono-mic I n s t i t u t e of Chania, ICAMAS, u t r a j a n j u s tud i j a od jedne godine, Chania, Grčka, sk. god. 1987./88. Za-t im je bi la na speci jal izaci j i u t ra-j an ju od 1 mjeseca na temu "Pre-vent ivna zašt i ta od Sumskih po-žara u Medi te ranu , Med i t e r r anean Agronomic I n s t i t u t e of Chania, ICAMAS, Chania, Grčka 1990.

B A D O V I

Organizacija preventivnih mjera zaš-tite suma od požara, Badovi, 75, 8.I., J as t rebarsko 1988., s. 205-213.

Beagiranje sumskih vrsta na polu-tante, Badovi, 80, S.I., J a s t r eba r sko 1989., s. 191-208.

Prirodno opterećenje sastojina alep-skog, primorskog i crnog bora sumskim gorivima, Badovi, 12, 8.I., J as t rebarsko 1992., s. 105-113.

Utjecaj strukture sumskog goriva na vjerojatnost pojave i ponašanje požara u sastojinama alepskog bora, (s LindiC, V.) Badovi, 1-2, S.I., J as t rebarsko 1993., s. 215-224.

Struktura goriva, vjerojatnost pojave i ponašanje požara u sastojinama crnog i primorskog bora, Knj iga sažetaka "Sav-je tovanje prirodoslovna is t raž ivanja ma-karskog područja , 1993.

Forest Fires in Croatia - A Perma-nent Danger, I n t e rna t iona l Fores t F i r e News, No. 9, Geneve 1993., s. 13-15.

Sastojine medunca i cera na Mar-Canskoj prostini prije i poslije požara, (s Dubravac, T.). Zbornik radova I n s t i t u t a za jadranske kul ture , Split 1994.

B I L I ć , Nevenka, (Klokocevac, Bje-lovar, 30.IV.1959.), dipl. ing. Sumar-stva.

Kćerka Mirka. Hrvat ica . Po-t ječe iz radn ičke obi tel j i . Gimna-

zi ju je završi la u Bje lovaru . S t u d i j Sumarstva upisala je

l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirala je 18.III.1983.g. iz znan-stvenog područ ja uzgajanje Suma. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom Fitocenoloske osobine zajednica l ipa u gospo-da r sko j jedinici Vi rov i t i čka Bilo-gora".

BILIĆ, Tihomir, (Požega, 16.XI. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vlad imira . U Požegi je završio srednju školu 1987.g. u CUO - matemat ičko - in fo rmat i čko us-mjeren je , a l.X.1987. upisao se na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu, gdje je s tud i rao na Š.G. odje lu i diplo-mirao 24.1.1994.g. Napisao je i ob-ranio diplomski rad iz područ ja uređivanja Suma, pod naslovom "Usporedba kontro le gospodarenja određene ukupnom izmjerom i me-todom Bi t t e r l i cha na odsjeku 37a g.j. (vid. R A D U N O V I C , B I L l C , 4. knj.).

B I L M A N , Mirko, ( Jamar ice , Ku-t ina, 17.YII.1950.), dipl. ing. Šumar-stva.

Sin Marka . H r v a t . Po t j eče iz zemljoradničke obi tel j i . Gimna-zi ju je završio u K u t i n i 1969.g., a Šumarstvo je upisao u jesen iste godine na S.F. u Zagrebu. Diplomi-rao je 11.VI.1975.g. položivši dip-lomski ispit.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 104: PDF 5,6 MB

104

BILOVIĆ, Davor, (Ros ta t t , SE Njemačka , 27.XI.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je s t ro jobravar , a m a j k a ugost i te l jski d je la tn ik . S r edn ju školu završio je u SR Njemačkoj .

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1984.g. Dip lomirao je 2.VII.1993.g. iz uređivanja šu-ma. Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Parkovi Gra-da mladih u Zagrebu".

B I L J A K , Roman, (P rn j avo r , B i H , 21.IY.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Grigori ja . Po narodnost i je Ukra j inac , grko - ka to l ik Otac

mu je bio svećenik. Rea lnu gim-nazi ju završio je u B a n j a Luc i 1946.g„ a Sumarstvo je upisao na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu l.X.1946.g. Diplo-mirao je 27.V.1952.g.

Radio je u "SpaCvi" Vinkovci u manipu lac i j i (1953.-1955.) kao za-mjen ik up rav i t e l j a manipulaci je . Od 1955. do 1959. r ad i u Dl "Slavo-nija" Slavonski brod kao pogonski inženjer , d i r ek to r p roda je i komer-ci ja lni d i r ek to r poduzeća. Od l . IX . 1979. radio je u "Uniondrvu" u Za-grebu kao zamjenik d i r ek to ra i di-rek tor . U mirovinu je otišao 30. VIII.1991.g.

BILJAN, Mirko, (Don ja Mahala, Breko, 3.II.1911.), dipl. ing. s t rojar-stva i ing. aeronaut ike , sveuc. pro-fesor.

S r edn ju školu polazio je u Sara jevu , a s t u d i j s t ro ja r s tva i zrakoplovstva u Pragu , gdje je i di-plomirao 27.II.1934.g.

Radio je u tvornic i zrakoplo-va "Letov" u P r a g u kao s ta t i s t ičar i kons t ruk to r .

Od 1936.g. r ad i u željeznic-k o - t r a n s p o r t n o j s t ruci u Sara jevu , Spli tu, Zagrebu, Brodu, a onda po-novo u Sa ra j evu kao p ro jek tan t , kons t ruk to r i Sef ložionice.

Pos l i je r a t a od 1946. do 1953. zaposlen je u Di rekc i j i za elektri-f i kac i j u B i H i E l e k t r o p r o j e k t u u Sara jevu . Od 1953. do 1955.g. ruko-vodi kons t rukc i j sk im od je l j en jem J u g o t u r b i n e Karlovac, a od 1958.g. do 1961.g. savje tn ik je u poduzeću E l e k t r o p r o j e k t u Sa ra j evu sa sje-dištem u Zagrebu.

H a b i l i t i r a o je na S t ro ja r sko -brodograđevnom f a k u l t e t u u Za-grebu 1960.g. Od skol. g. 1959.-60. honora rn i je nas tavnik za opće strojarstvo i za kolegij strojevi za

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 105: PDF 5,6 MB

105

t r anspor t i dizala na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Od 1961.g. i zabran je za izv. profesora , a 1972. za redovnog, gdje r ad i sve do odlaska u mirovinu.

Napisao je veći b r o j zapaže-nih radova iz svoje s t ruke.

BIOClĆ, Novica, ( Imotski , H r v a t -ska, 21.II.1960.-Imotski, 1983.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante. H r v a t , r imokato-lik. Po t j eče iz radn ičke obi te l j i .

Nakon završene gimnazije, upi-sao je l.X.1978.g. s t u d i j Sumarstva na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 25.II.1983.g„ napisavSi i obranivši diplomski rad iz područ ja uzgajanje Suma. Rad nosi naslov "Melioracije sub-med i t e ransk ih goleti krsa".

B I O N D I Ć , Drago, (Zagreb , 3.1. 1946.), dipl. ing., visi s t ručni surad-nik.

Sin P e t r a i S tanke r. TonSe-tic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz č inovn ičke o b i t e l j i . Osnovnu je školu završio u Zagrebu 1960., a Geodetsku t ehn ičku školu 1965., is-to u Zagrebu.

Dip lomirao je 1970.g. na DT odjelu Šum. f a k u l t e t a u Zagrebu.

Na istom f a k u l t e t u upisao je posl i jediplomski s t u d i j iz područ ja organizacija rada u drvnoj indus-triji i apsolvirao ga.

G. 1971. zaposlio se kao d rvn i t ehno log u " G o r a n p r o d u k t u " Ča-bar , a 1972. prešao je u Dl "Nehaj" Sen j za rovodioca kontro le kvali-tete. G. 1973. zaposlio se u inst i tu-tu za drvo - Zagreb, na mjes tu vi-šeg stručnog suradnika , a 1975. od-lazi ponovo u Dl "Nehaj" Senj, za direktora. Nakon pet godina (1980.) prelazi na mjesto d i r ek to ra razvo-ja istog poduzeća, a 1982. vraća se u I n s t i t u t za drvo - Zagreb, u zva-n ju visi s t ručni suradnik .

N a k o n u k i d a n j a I n s t i t u t a prelazi u Tehnički centar za dr-vo-Zagreb , u kojem je rukovoditelj Odjela za market ing i design, kao p r iva tn i poduzetnik .

Objavl j ivao je radove u časo-pisu "Drvna industrija" i zbornicima.

BIRSA, Jože, vid. 5. knj .

BIRT, Vjekoslav, iz Bjelovara, dipl. ing. Sumarstva.

Studirao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-1935. U toku N D H radio je u Bje lovaru . Bio je elan H Š D .

BIRTA, Zeljko, (Virovi t ica, 10. VII.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vlad imira . Srbin. Pot-ječe iz radničke obi tel j i . Gimna-zi ju je završio u Virovi t ic i .

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1972.g. Dip lomirao je 20.IV.1982.g„ položivši diplom-ski ispit.

B I R U Š , Dalibor, (Bjelovar , 14. XI.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Luke . H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je bio metalo-strugac, a m a j k a trgovki-nja. S r edn ju Školu, d rvno- tehnicko usmjerenje , završio je u Bje lovaru .

Šumars tvo je otpočeo studi-r a t i na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g. Dip lomirao je 14.X.1988.g. iz eko-nomike, napisavSi i obranivši dip-lomski r ad pod naslovom "Gospo-darsk i r ezu l t a t i u Šumarstvu u SR Hrva t sko j u razdoblju 1972.-1987. g.".

BIŠĆAN, Darko, (Bjelovar , 23.11. 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin dr. Božidara , l i ječnika i ma jke Nade, r . Prodanovic , med. sestre. Hrva t , katolik. Osnovnu Sko-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 106: PDF 5,6 MB

106

lu završio je u Bje lovaru 1983., a u COUO u Bje lovaru završio je od-gojno-obrazovno usmje ren je 1987.g.

S t u d i j je upisao na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplo-mirao je 1994.g.

G. 1995. upisao je poslijedip-lomski s t u d i j na Š.F. u Zagrebu na Odsjeku drvne- tehnologi je , speci-ja lnost-znai iosi o drvu, uz po tporu D.I. "Česma" d.d. Bjelovar , u kojem poduzeću se zaposlio i nakon pri-pravničkog staža dobio stalno zapos-lenje kao rukovod i t e l j nabave si-rovine, te nabave r ep romate r i j a l a .

B I S K U P , Ferdo, (Škri l jevec, Iva-nec, 1838. - Varaždin , 12.V.1917.), k ra l jevsk i ko ta rsk i Šumar.

H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz imućni je seoske obi tel j i . P ra -d jed je dr. sc. J. Biskupa.

Gospodarsko-Sumarsku školu završio je u Aus t r i j i .

Bio je elan Hrva tsko-s lavon-skog Šumarskog druš tva .

Umro je kao umirovl jen ik u 79. godini života 12. sv ibnja 1917.g. u Varažd inu , gdje je i sahran jen .

Sačuvalo se njegovo "Izviesce o Šumskoj up rav i na područ ju Va-raždinske uprave Suma godine 1887." (Š.L. 1889., s. 141-148.)

L I T E B A T U B A Osobne vijesti, S.L. 1917., s. 189. Kauders, A.: B ib l iograf i ja I.

B I S K U P , Josip (Vel iko Trojstvo, Bjelovar , 23.11.1935.), redovni sve-učilišni profesor sociologije, dr . sc., znanstveni savjetnik, leksikograf i knj iževnik (pseudonim: Jos ip Bilo-gorski i F r a n Gorski).

Sin Jos ipa (Pep ika ) i m a j k e Ka t i ce r . Posavac. H r v a t . Po t j eče iz seosko - r adn ičke obi tel j i . Dje-t in j s tvo je proveo u selu Ždra lovi kod Bjelovara , a cetvorogodisnju pučku školu završio je u Novose-l janima. S r edn ju diecezansku vjer-sku školu pohađao je u Zagrebu, a m a t u r u je položio u Državno j re-a lnoj gimnazij i u Bje lovaru 1954.g.

S tud i r ao je na Fi lozofskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu filozofiju i slavistiku. Dip lomirao je 1960.g. U toku s tud i j a bio je zaposlen kao korektor , a zat im kao lektor u zagrebačkom izdan ju no-vina "Borbe". H o n o r a r n o je radio i u "Karlovačkom t jedniku" i "Vjes-niku".

Kao s t ipendis ta NOO K o t a r a Bjelovar , raspoređen je na mjesto srednjoškolskog profesora u bjelo-varsko j Gimnazi j i (1960.-61.), Uči-t e l j sko j školi i Gimnazi j i u Pak-racu (1962.-63.), Gimnazi j i u Đur-đevcu (1965.-67.) i bio je predavač filozofije i sociologije na Pedagoš-ko j akademi j i u P a k r a c u (1963.-65.). U s redn jo j školi predavao je

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 107: PDF 5,6 MB

107

velik b r o j p redmeta - od filozofije i sociologije, preko psihologije i lo-gike, do dječje i pedagoške psi-hologije, povijesti pedagogije, la-tinskog jezika, hrvatskog jezika i književnosti te društveno - politič-kog sistema SFRJ. Ova j pos l jednj i p redmet ispi t ivao je na s t ručnom uči te l jskom ispi tu u Pakracu , a pe-dagogiju je honorarno predavao na Muzičkoj školi u Bje lovaru (1960.-61. sk. g.). Položio je i s t ručni ispit na Fi lozofskom f a k u l t e t u u Za-grebu s odličnim uspjehom, za pro-fesora s rednje škole (8.V.1964.). Ocjenj ivan je ocjenama "ističe se" i "naročito se ističe", pa je unapr i -jeđen iz X I I . u I X . p la tn i razred.

Nakon u k i d a n j a Pedagoške akademi je u P a k r a c u i nezadovolj-stva t retmanom u Gimnaziji u Đur-đevcu, napuš ta za dugi niz godina prosv je tnu s t ruku . N a j p r i j e je di-rektor Narodnog sveučilišta u Đur-đevcu (1967.-68.), a zat im glavni u redn ik Rad io -pos ta j e Virovi t ica (1969.-70.). Pr iml jen je za elana Dru-štva h rva t sk ih novinara, Akt iv za Slavoni ju i B a r a n j u . U međuvre-menu završio je posl i jediplomski s t u d i j iz oblast i državno - politič-k ih znanosti na P ravnom fakul -t e tu u Zagrebu (1970.). i odmah prelazi za pomoćnika d i r ek to r a Radio - Zagreba, gdje je ostao i nakon Hrva t skog proljeća", degra-d i r an na ulogu pomoćnika glavnog u redn ika za programske službe (t.j. kadrov ika ) sa zabranom sud-je lovanja u programu svojim prilo-zima. Na tom je mjes tu ostao do 1976.g. Naime, te je godine obranio d i se r tac i ju iz društveno-politickih znanost i na P ravnom f a k u l t e t u u Beogradu.

Obranio je d i se r tac i ju pod naslovom "Političke ideje i sred-stva informiranja" .

Buduć i da mu dok to ra t zna-nosti n i je na R T V Zagreb donio ni ma te r i j a lno ni poslovno bol j i tak , na t jecao se i bio je p r iml jen za profesora vise škole na Pedagoš-ko j akademi j i u Osijeku, koja je uskoro preras la u Pedagoški fa-kul te t . P r edavao je filozofiju.

Bio je elan mnogobrojnih stru-čnih komisi ja , a 1978. izabran je za vodi te l ja K a t e d r e općih program-skih osnova. Nakon dvi je godine r ada u Osijeku, u koj i je putovao iz Zagreba, na t jecao se i bio je p r iml jen na Šumarsk i f a k u l t e t Sveučil iš ta u Zagrebu u zvanju do-centa iz kolegija marksizam. Po-v je ren mu je i kolegij socijalizam i samoupravljanje. Vec u Osi jeku predavao je honorarno na disloci-ranom s tud i ju F a k u l t e t a politič-k ih znanost i iz Zagreba kolegij dr-žavno-politicki sistem, a sada je u Zagrebu predavao s tuden t ima no-v inars tva kolegij radijsko novinar-stvo.

Napisao je i p r i ručn ik iz no-vinarstva pod naslovom "Osnove javnog komuniciranja" . T a j priruč-nik je Ministarstvo prosvjete S R H uvrst i lo kao udžbenik za s redn ju Školu za "Odgojno-obrazovno i kul-turološko usmjerenje" pod br. 21721. Nak ladn ik je bio Školska knjiga; kor is t io se desetak godina - od 1981.-1990.g. Zavod za prosvje tno-pedagosku službu S R H povjer io mu je i z radbu nastavnog programa za srednjoškolski p redmet kultu-ra sredstava javnog komunicira-nja koj i je on u koau tors tvu s D. Milazzi uspješno sastavio. Povje-rena mu je i anal iza N a c r t a nas-t avn ih programa zavrSne faze sre-dnjoškolskog obrazovanja kadrova u ku l tu r i .

1985.g. i zabran je u zvanje znanstvenog savje tn ika , odnosno

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 108: PDF 5,6 MB

108

sveučilišnog profesora iz oblast i humanis t i čk ih i d ruš tven ih zna-nosti. U zvanje redovnog sveuči-lišnog profesora , za znanstveno područ je sociologija postavl jen je 1986.g. Među s tuden t ima Šumar-skog f a k u l t e t a bio je c i jenjen. P r e m a anke t i S tudentskog l ista b r o j 866. i zabran je za na jbol jeg predavača i jednog od na jbo l j i h profesora . Od samog dolaska na Šumarsk i f aku l t e t , otpočeo je provodi t i sociološka i s t raž ivan ja u hrva tskom Šumarstvu.

Nakon desetgodišnj ih empi-r i j sk ih i s t raž ivan ja l judskog fak-to ra u Šumarstvu, u temel j io je Šumarsku sociologiju (rada), kao sociologiju Sumarske profes i je i obradio t a j pojam u "Šumarskoj enciklopediji". Napisao je udžbe-nik "Šumarska sociologija" i uveo t a j kolegij na Šumarsk i f a k u l t e t 1990.g. umjes to marksizma. Isto-dobno p reda je kolegij sociologija (opca i industrijska). Obavio je p r ip reme i proveo i s t raž ivanje jav-nog mn i j en j a na zah t j ev F A O / M M F o pot reb i i kor i s t i od poSu-ml j avan j a popa l jen ih i opustoše-nih površina u naSem pr iobal ju .

Napisao je velik b r o j skri-pata, p r i ručn ika i udžbenika . Ob-javio je 56 znans tvenih i s t ručn ih radova na 2240 t i skan ih stranica. U tom opusu objavio je 32 znan-stvena rada, 11 s t ručn ih i jedan pregledni rad, 7 znanstvenih re-cenzija i velik b r o j l i t e r a rn ih re-cenzija i pr ikaza, dvoja skr ipta , dva p r i ručn ika i jedan udžbenik.

Od srednjoškolskih dana bavi se novinarskim i l i t e ra rn im ra-dom. P r v e je radove objavio u lokalnim novinama "Bjelovarski list" (1953.). Objavio je nekoliko zb i rk i pjesama, nekoliko drama, romana i vise s tot ina pr ikaza i

kn j iževnih k r i t ika . Kao novinar objavio je nekoliko s tot ina novi-narsk ih članaka, i n t e rv jua i dru-gih novinskih priloga u novinama i na rad i ju . Bio je jedan od osni-vača Pododbora Matice h rva t ske u P a k r a c u 1964.g. i njegov prvi pred-sjednik. Za tu akt ivnost pr imio je p lake tu M H . Dugogodišnj i je elan H r v a t s k o g f i lozofskoga druš tva . Bio je p reds jednik U d r u ž e n j a pisaca ama te r a H r v a t s k e (1980.-82.). I z a b r a n je i za p reds jedn ika U d r u ž e n j a pisaca ama te ra Jugo-slavije, ali se zahvalio.

B A D O V I

Polomljeni kavez, pjesme, (s pogo-vorom M. Tari tasa) . Bjelovar, 1957., s. 1-32.

Knjiga sedmorice, ciklus pjesama Čo-vjek među l judima, 'Lykos', Zagreb, 1957., s. 21-29.

Nebo nema obala Vojina Jelića, re-cenzija, Časopis "Prisutnosti , 3, 1957., Za-greb, s. 131-136.

Gljive i sunca, pjesme, (s M. Tari-tasem i pogovorom J. Kaštelana) , Zagreb, 1960., s. 1-96.

Epigrami, (s M. Tari tasem). Bjelovar, 1961., s. 1-64.

Inspekcija, komedija, Pakrac , 1963., s. 1-32.

Objektivna dijalektika kao ontolo-gija, "Bevija" 6, 1963., Osijek, s. 153-159.

Dijalektički zakon "negacija negacije" pod znakom pitanja. Bevi ja 4, 1963., Osi-jek, s. 148-154.

Personalizam - etika izgubljenog Čov-jeka. 'Bevija ' , 3. 1963., Osijek, s. 122-130.

Problem gnoseologickog identiteta. "Bevija" 1,1864., Osijek, s. 112-120.

Uvod u filozofiju I. i II. Pododbor Matice hrva tske Pakrac , 1964., s 1-160 + 1 - 8 0 .

Smisao i perpektive socijalizma. "Te-legram", 23. VI. 1964., Zagreb, s. 4.

N. Vejnović: Povijest filozofije, re-cenzija udžbenika, "Pedagoški rad" 7-8, 1965., Zagreb, s. 375-377.

Telepatija, sugestija, hipnoza, (pseu-donim Ali Jusu f ) . Pakrac , 1965., s. 1-64.

Čovjek, humanizam i nasa kultura. Almanah Poruke", Vel. Grđevac, 1966., s.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 109: PDF 5,6 MB

109

41-43. Henri Lefebvre. Zbornik, Pedagoška

akademi ja Pakrac , 1968., s. 43-46. Varijete i Šutnja, pjesme u edici j i

"Vrijeme zač in jan ja , Virovit ica, 1969. s. 4-5.

Stvaranje narodne vlasti na okrugu Bjelovar, magistarski rad. P r a v n i fakul -tet , Zagreb, 1970., s. 1-128.

Žene su anđeli, izbor humor i s t i ck ih radova. Zagreb, 1973., s. 1-80.

Dušobrižnici, komedi ja . Časopis "To-kovi", 1,1974., Zagreb, s. 40.93.

Glas savjesti, d rama. "Tokovi", 4, 1974., Zagreb, s. 368-413.

Konflikti, drama. "Tokovi", 1-2, 1975., Zagreb, s. 38-88.

Političke ideje J.J. Bousseaua. I I I . program Badio-Zagreba , 1974, Zagreb, s. 1-32.

Naopako, humor is t icka poezija i afo-rizmi. Zagreb, 1975., s. 1-48.

Selektivna funkcija sredstava javnog komuniciranja, saopćenje na sav je tovan ju "Znanost i novinarstvo". Badio - Zagreb, 1976., Zagreb, s. 1-4.

Političke ideje i sredstva informira-nja, d iser taci ja . P r a v n i f a k u l t e t Univerzi-te ta u Beogradu, 1976., s. 1-228.

Političke ideje i sredstva informira-nja, d iser tac i ja s predgovorom dra P. Ni-koliCa. Osijek, 1977., s. I - V I I + 1-229.

Osnovne političke ideje marksizma. Zbornik , Pegagoski f a k u l t e t Osijek, 1978., s 29-47.

Komunikacijsko-informativni sustav SFEJ. "Dometi", 8, 1978., Bi jeka , s. 19-25.

Odjeci-Pometeno starom metlom, (s. I. Godinom), izbor pjesama, U P A H , Zagreb, 1979., s. 1-16.

Kulturna funkcija javnih glasila. Pe-dagoški f a k u l t e t Osijek, 1980., s. 1-148.

Osnove javnog komuniciranja, pri-ručnik za s rednje škole. Školska knjiga, Zagreb, 1981., s. 1-208.

Karl Marx o sumskim štetama. S.L., 4-5,1982., Zagreb, s. 140-148.

Samoupravno informiranje u sumar-stvu SE Hrvatske. S.L., 11-12, 1983., Zag-reb, s. 489-497.

Postoji li mogućnost i potreba da se konstituira sociologija sumarstva". G.S.P., 21,1983., S.F. Zagreb, s. 401-411.

Karl Marx - novinar. "Školske novi-ne - "Prosvetni pregled", Zagreb - Beo-grad, 1983., s. 1-148.

Sociološka istraživanja u sumarstvu.

S.F. Zagreb, 1984., s. 1-48. Socijalni status i motivacija za rad

radnika u sumarstvu i preradi drva SB Hrvatske. U zborniku "Dohodovni odnosi u sumars tvu ...", Zajednica f a k u l t e t a i i n s t i tu t a sumars tva Jugoslavije, Split, 1984., s. 175-185.

Friedrich Engels - novinar. Školske novine - Badn icke novine, Zagreb, 1985., s. 1-128 .

Eksterno informiranje u sumarstvu Hrvatske. S.L., 7-8, 1985., Zagreb, s. 317-324.

Razgraničenje nadležnosti samoup-ravnih i poslovodnih organa u OUB-ima sumarstva. S.F Zagreb, 1985., s. 1-35.

Dolazi sudnji dan - religija i sofis-tika. Zagreb, 1985., s. 1-62.

La philosophie et les methodes de la sociologie forestiere. 18th I U F B O W o r l d Congress, Division 6, L j u b l j a n a , 1986., p. 346-358.

Ekološki problemi u drvnoj indus-triji SB Hrvatske. "Sumarstvo i p re rada drveta", 7-9,1986., Sarajevo, s. 389-399.

Stupanj angažiranosti visokostrucnih kadrova na stručnim poslovima u su-marstvu (s B. Banogajec i dr.). G.S.P., posebno izdanje 3, 1987., S.F. Zagreb, s. 287-295.

Kontroverzije oko Engelsa. "Zrinski", Čakovec, 1987., s. 1-128.

Beorganizacija sumarstva u SB Hr-vatskoj i samoupravljanje. S.L., 3-4, 1988., Zagreb, s. 137-141.

Kohezija radnih grupa i motivacija za rad zaposlenih u tvornicama masivnog namještaja u SBH. "Sumarstvo i p re rada drveta", 10-12., 1988., Sarajevo, s. 313-325.

Stupanj religiozne svijesti zaposlenih u sumarstvu SBH. S.L., 3-5, 1989., Zagreb, s. 101-110.

Socioekonomski položaj porodica sumskih radnika u Hrvatskoj. "Badovi , vol. 25, br. 1, 1990., S.I. Jas t rebarsko , s. 213-222.

Stupanj zadovoljenja potreba i iz-loženosti sredstvima javnog komunici-ranja zaposlenih u sumarstvu Hrvatske. "Bevija za sociologiju", 1, 1990., Zagreb, 121-133.

Stupanj zadovoljenja potreba za ishranom, odijevanjem i odmorom za-poslenih u sumarstvu Bepublike Hrvat-ske. "Sumarstvo i p re rada drveta", X L V , 1991., Sara jevo , s. 25-35.

Položaj samoupravljanja u sumar-stvu SB Hrvatske nakon donošenja novog

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 110: PDF 5,6 MB

110

zakona o sumama. G.S.P., 26, 1990., S.F., Zagreb, s. 267-276.

Studenti sumarstva 1990/91. S.F. Zag-reb, 1991., s. 1-75.

Studenti drvne tehnologije 1990/91. S.F. Zagreb, 1992., s. 1-75.

Studenti Šumarskog fakulteta 1990/ 91. S.F. Zagreb, 1992., s. 1-29.

Reprodukcija i samoreprodukcija sumarske profesije. G.S.P, posebno izda-n j e br . 4, S.F. Zagreb, 1993., s. 347-356.

La formation des cadres superieurs et la position de la sociologie. lOe Congrćs F o r e s t i e r Mondial , Pa r i š , 1991, s. 1-6.

Sociologija I. i II. , s k r i p t a iz opće so-ciologije. S.F. Zagreb, 1992., s. 1-148.

Šumarska sociologija, p r i r učn ik . S.F. Zagreb, 1993., s. 1-224.

Studenti sumarstva 1991/92. S.F. Zag-reb, 1993., s. 1-64.

Studenti sumarstva 1992/93. S.F. Zag-reb, 1993., s. 1-56.

Radne vrijednosti studenata i šumar-skih inženjera. S.L. C X V I I , 1993., s. 465-474.

Mladost se ne zaboravlja, r ecenz i ja r omana "Banjeno pro l jeće M. N e f f a . Vi-rov i t i čk i list", b r o j 1896,1994., s. 9.

Studenti sumarstva 1990.-1994. S.F. Zagreb, 1995., s. 1- 132.

Zagrebačka veza 71, (pseud. F r a n Gorski) , roman. L e k s i k a , Zagreb, 1995., s. 1-170.

L I T E B A T U B A Taritas, M.: Neš to o nečemu (pogovor

kn j iz i Po loml j en i kavez"). B je lovar 1957., 28-29, mt r .

Taritas, M: "Polomljeni kavez", nova zb i rka p jesama J.B". B je lovar sk i list XI. , 13,1959. s. 2.

Kaštelan, J.: Mjes to pogovora (u knj i -zi J .B. i M.T. "Gljive i sunca"), B je lovar 1959.

Zuppa, V.: Nezre la zb i rka ("Gljive i sunca"). S t u d e n t s k i l ist X I V , 20,1959., s. 8.

Bartolić, Z.: J a r m e k i z a m , (odgovor Zuppi ) . S t u d e n t s k i l ist X I V , 22, 1959.

Kurtak, J.: Oljive i sunca - nove knjige, (J .K.) . Ka r lovačk i t j e d n i k X I I . 1959.

Sabol, Ž.: Gl j ive i sunca - kn j iga pje-sama J .B. i M.T.. B je lovarsk i l ist X I I I . , 49, 1959.

Spoljar, E.: Jos ip Biskup: Inspekc i j a , komedi j a u sest skečeva. B je lovar sk i list, 18,1963.

Spoljar, E.: E p i g r a m i - v r i j edan pri-log s a t i r i čno j poezij i . B je lovar sk i list, 12. X I . 1964.

Oodić, S.: P r v e n a c P o d o d b o r a Mat ice h r v a t s k e u P a k r a c u - J. B.: Uvod u fi lo-zof i ju . B je lovar sk i list, 21. 1.1963.

N e f f , M.: J e d a n t r e n u t a k sa... J . Bis-kupom. Borba , 3. VI . 1970.

Selaković, M.: B iskup , Jos ip . Leksi-kon pisaca Jugoslavi je , I. M.S. 1972., 246-247.

Kosor, J.: P r i k a z kn j ige J. B i skupa "Zene su anđel i . P a k r a č k i vjesnik, 1. VI . 1974.

Dolenec, M.: B i j ec - dv i j e o piscu (po-govor kn j i z i "Zene su anđel i ). Zagreb, 1973., 79-80.

Vogrinec, M.: Smi jeh ko j i bocka. Glas Slavonije , 10.VII.1975.

Marjanović, Ž.: Po l i t i čke ide je i sred-stva i n f o r m i r a n j a (u povodu t i s k a n j a dok-to r ske d iser tac i je ) . Glas Podrav ine , 21.V. 1976.

N e f f , M.: P r v i dok to r žu rna l i zma u S B H ( in t e rv ju ) . V i rov i t i čk i l ist 974, 1976., s. 6.

Đurić, Đ .: Osnove javnog komunici-r an j a , (p r ikaz knj ige) . Školske novine br . 20, od 12.V.1981., s. 14.

Marevič, J.: Osnove javnog komuni-c i ran ja , (p r ikaz knj ige) . Školska knj iga glasilo r a d n e organizaci je , br . 17, od 21.IV. 1981.

Selaković, M.: H B L 1,1983. Bićanić, N.: M a r x i novinars tvo, (re-

cenzi ja knj ige) . Bevi ja , 4, 1984., Osijek, 92-94.

Steinbauer, V.: K a r l M a r x novinar , ( recenzi ja) . Soci ja l izam br . 10, 1983., 1528-30.

Bulić, V.: Tekstovi bez potpisa, (in-t e rv ju ) . B e p o r t e r , 865, Beograd, 11.-18. V I I I . 1983.

N e f f , M.: Dolazi s u d n j i dan, ( p r ikaz kn j ige "Beligija i sofist ika") . V i rov i t i čk i list, 1442, od 17.1.1986., 9.

Bićanić, N.: S i r e n j e spoznaja , ( p r ikaz kn j ige "F. Engels - novinar) , Školske no-vine, br . 16, od 15. I V . 1986.

Bićanić, N.: F. Engels - novinar , (pri-kaz knj ige) . Bev i j a 3,1986., Osijek.

N e f f , M.: K o n t r o v e r z i j e oko Engelsa, (p r ikaz knj ige) . V i rov i t i čk i list, 12. VI . 1987.

Đurić, Đ .: Po lemičk i o Engelsu, (osvrt na kn j igu) . B a d n i c k e novine br . 23, 1. V I . 1987.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 111: PDF 5,6 MB

111

Bićanić, N.: Kont roverz i je oko En-gelsa (pr ikaz knjige). Bevija, 11, 1987., Osi-jek, 893-7.

Blažeković, S.: Biskup, Josip - prilog biografskom leksikonu ličnosti rođenih u bjelovarsko-podravskom k r a j u koje djelu-ju na razvoj kul ture . Bjelovarski zbornik 89, Bjelovar, 1989., 127.

LonCarić, Z.: "Leksikon hrva t sk ih šu-m a r a , ( in te rv ju sa J. B.). H r v a t s k e sume, br. 44., 20.11.1995., s. 11.

B I T E , Nandor, (Erdevik , Ilok, 1.1.1935.) dipl. ing. Šumars tva .

Sin Jos ipa i Veron ike r. Ju-hasz. Mađar , hrvatskog državl jan-stva, r imokato l ik . Po t j eče iz zem-l joradničke obi tel j i . Osnovnu ško-lu završio je u E r d e v i k u 1949.g„ a s redn ju Šumarsku školu u Cacku (S rb i j a ) 1953.g.

Nakon završene s rednje ško-le bio je zaposlen kao Sum. teh-ničar u Šumar i j i Bosilegrad (26.X. 1953.-31.X.1954.).

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Beogradu. Dip lomirao je 1961.g.

Nakon d ip lomi ran ja od 1961. do 1963.g. zaposlio se u Š.G. "Ma-njaca" Mrkonj ic -grad . Tada je pre-šao u Š.G. Osijek, Š u m a r i j a Đa-kovo, R a d n a jedinica Trnava na kojem se radnom mjes tu zadržao do 1969.g. Usl i jedi lo je novo radno mjesto u l jub l janskom "Slovenija-lesu" P o d r u č n a jedinica Osijek.

Glavni dio svog radnog vi jeka pro-veo je u tom poduzeću (1969.-1987.).

Od 12.II.1987.g. nalazi se u in-val idskoj mirovini . Živi u Osijeku.

BJEGOVIĆ, Dušan, iz Malina, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Šumarske znanos-ti na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1931.-32., a d ip lomirao ll.X.1933.g.

BJEGOVIĆ, Tomo, iz Divosela, Go-spić, visi Šumarski savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1919.g.

Neko je v r i j eme bio zaposlen u Otočcu u Lici. Iz Š.L. saznajemo da je p r i j e I I . svjetskog r a t a bio zaposlen u Uprav i Suma u Zagrebu, ali je nai laskom N D H bio otpuš-ten 24.V.1941.g.

B J E L A N I N , Nikolaj, iz Rusi je , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarske znanosti s tud i rao je na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1928.-29.

BJELICA, Danilo, iz Sarajeva, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1935.-36., a d ip lomirao 22.VI.1937.g.

B J E L O B A B A , Dane , ( D r e n o v Klan jac , H r v a t s k a , 1935.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1959.-60., a diplomi-rao 3.1.1962.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 112: PDF 5,6 MB

112

Bio je niz godina zaposlen u Š u m a r i j i Kr iževci kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma.

Na Šum. f aku l t e tu u Zagrebu s tud i rao je posl i jediplomski s t u d i j iz znanstvenog područ ja iskorisci-vanje Suma. Magis t r i rao je 1985.g. izradivSi i obranivši magis tarski rad pod naslovom "Komparat ivno i s p i t i v a n j e p r i v l a č e n j a t e h n i č k e oblovine t r a k t o r i m a u nizini i u prigorju". Na područ ju Š.G. "Moji-ca Bir ta" Bjelovar is t raživao je p rob lemat iku pr iv lačenja d rva -koj i t r a k t o r i i koje metode r ada u o d r e đ e n i m u v j e t i m a r a d a i m a j u prednost .

BLAGOJEVIĆ, Milan, ( E r d u t , O sijek, 11.11.1942.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Slobodana. Srbin . Po t je -če iz zeml joradničke obi tel j i . Gim-nazi ju je završio u Osneku, a Su-mars tvo je upisao na Š.F. u Zag-rebu l.X.1961.g. Položivši diplom-ski ispit, d ip lomirao je 15.IX.1967. godine na Š.F. u Zagrebu.

BLAGOJEVIĆ, Vojislav, (Kl juč , B i H , 5.X.1959.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Dragana . Srbin . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . S r edn ju školu završio je 1978.g.

Šumars tvo je d ip lomirao na Š.F. u Zagrebu 7.III.1983.g. iz lov-stva. Napisao je i obranio diplom-ski r ad pod naslovom "Problem š te ta od d lakave divl jac i na Šum-skom ras l ins tvu pr ivrednog lovi-šta >Međustrugovi< R.O. Š.G. Jos ip Kozarac - Nova Gradiška".

B L A N U Š A , Danilo, (Osijek, 7.XII. 1903.), dr . sc. ing., sveuc. profesor .

E l e k t r o t e h n i k u je s tud i rao u Zagrebu i Beču. Nekol iko semes-t a r a sluSao je na Fi lozofskom fa-ku l t e tu u Beču teorijsku fiziku i matematiku.

Diplomirao je na E lek t ro teh-ničkom odsjeku Tehničke visoke škole u Beču 1934.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja od 1934. do 1944.g. r ad i kao e lek t ro inženjer Gradske e lektr ične cent ra le u Za-grebu. Od 1937. počeo se bav i t i is-t raž ivačkim radom. I s t raž ivao je neka svojstva Basselovih funkc i j a . Iz toga dok to r i r a na Tehničkom f a k u l t e t u u Zagrebu. G. 1949. habi-l i t i ra na istom f a k u l t e t u za pred-met matematika.

Od 1944.g, izvanredni je, a od 1949. redovni profesor vise mate-matike na E lek t ro t ehn ičkom fa-k u l t e t u u Zagrebu. I s t i p redmet predaje honorarno od 1945. do 1947. na Šumarskom odjelu Pol jopr iv-redno-Sumarskoga f a k u l t e t a u Za-grebu.

Od 1949.g. suradnik je J A Z U , od 1952. njen je dopisni elan, a 1958. p r iml jen je za redovnog elana.

Od 1952. suradnik je Ins t i tu -ta za f i z iku 'R. BoSkoviC'. Akt ivno je sudjelovao na svjetskim kongre-sima ma tema t i ča ra i f iz ičara .

Napisao je velik b r o j znan-stvenih i s t ručn ih radova.

P r i m i o j e n a g r a d u ' R u đ e r BoSkoviC" 1960.

V A Ž N I J I B A D O V I

M. Born, Einsteinova teorija relativ-nosti, (prijevod), Zagreb 1948. Teori ja re-lativnosti , Zagreb 1955.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 382, 403-406.

BLAŠKOVIĆ, Branko, (Ogulin, 7.1.1966), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tome i Danice r. Sušanj . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obrt-ničke obi te l j i (otac stolar, m a j k a domaćica). Osnovnu je Školu zavr-šio u Ogulinu 1980.g„ a s redn ju u CUO "Vladimir Bakaric" (matema-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 113: PDF 5,6 MB

113

t i cko - in fo rma t i ck i smjer ) u Ogu-linu 1984.

Šumarsk i je f a k u l t e t upisao u Zagrebu. Dip lomirao je Sumar-stvo 9.III.1990. godine. Nakon di-p lomi ran ja bio je p r ip ravn ik u U p r a v i Suma Ogulin i Š u m a r i j i Ogulin - 1991. I s t e godine počeo je r a d i t i na radnom mjes tu revir-nika u is toj Šumariji . Od l .VI I . 1992.g. p remješ ten je na radno mjesto up rav i t e l j a Šumar i j e Jo-sipdol. Živi u Ogulinu.

B L A Ž E C K I , Franjo, iz Vinkova-ca, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 25.XI.1953.g.

B L A 2 E K O V I Ć , Josip, (Viskovci, Đakovo, 13.111.1937.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin F r a n j e i Staze, r. Dre-njancevic. H r v a t , r imokato l ik . Po-t ječe iz zeml joradničke obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u ViS-kovcima 1948.g., a gimnazi ju u P u l i 1956.g.

Dip lomirao je na Š.F. u Zag-rebu 1962.g. P r i p r a v n i č k i staž o-bavio je u Š u m a r i j i Đakovo, Š.G. Osijek (1.1.1964. - 31.12.1964.). Na-kon toga prelazi na radno mjesto rukovodi te l j a u ekonomskoj jedi-nici D r e n j e u Š u m a r i j i Đakovo (do 31.XII.1970), a zat im prelazi na mjesto r e f e r e n t a za iskori-scivanje Suma u Š u m a r i j i Đakovo (1.1.1971. - 31.XII.1974.). Sl i jedeće radno mjesto bilo mu je u "Šu-matransu" Osijek, pogon za meha-nizaci ju i t r anspor t . Bio je upra-v i t e l j do k r a j a 1983.g„ a t ada pre-lazi na mjesto d i r ek to ra u OOUR "Drvo" Osijek (Šumar i j a Osijek i Valpovo) (1.1.1984. - 31.XII.1990.)

Od l.I.1991.g. komerc i ja ln i je re-f e r e n t u U p r a v i Suma Osijek. Živi u Osijeku.

B L A 2 E V A C , Maksimilijan, iz Ma-ros-Vasarkel ja (Rumunj ska ) , dipl. ing. Sumarstva.

Na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu apsolvirao je Sumarstvo skol. g. 1931.-32., a diplo-mirao 7.IX.1933.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja ni je se vra t io u R u m u n j s k u . Našl i smo poda tak da je u v r i j eme I I . svjet-skog r a t a bio zaposlen u Prn javo-ru u Bosni i da je bio elan H Š D .

B L A 2 E V A C , Petar, iz Grad i š ta kod Županje , Šumar.

Šumarske znanost i ucio je na Šumar sko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je skol. g. 1901.g.

LITEBATUBA

Borosić, J.: 8 I S , s. 3.

BLAŽEVIĆ, Jordan, (Radež, Ko-par, Slovenija, 25.VII.1931.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa. Slovenac. Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . S r edn ju Državnu tehn ičku Školu pohađao je i završio u L j u b l j a n i 1951.g., a Sumarstvo je upisao na Pol jopr iv-redno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveu-čil išta u Zagrebu l.X.1954.g. Diplo-mirao je Sumarstvo 12.XI.1959. go-dine položivši diplomski ispit, (vid. 5. knj . i H r v . d rva r sk i živ. leks.).

BLAŽEVIĆ, Milan, dipl. ing. Su-mars tva .

Šumarske znanost i s tud i rao je na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 28.VII.1952.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 114: PDF 5,6 MB

114

BLAZICEVIĆ, Stjepan (Požega, 6.XII.1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mirka i Drage r. Podnar . Hrva t , rimokatolik. Potječe iz rad-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu zavSio u Brestovcu 1972. godine, a s redn ju u Osi jeku 1976.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1983.g. Dosad bio je zaposlen u Odje lu za u ređ ivan je Suma. Bio je r e f e r e n t za iskor iscivanje Šuma-r i j e Ku t j evo , zat im r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma Šumar i j e Ka-menska i s t ručni suradnik za me-hanizaci ju u Požegi. U p r a v i t e l j je Šumarije Kamenska .

Pr i sus tvovao je savjetova-n j ima i s t ručnim skupovima na B r i j u n i m a i na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Druš tveno - pol i t ički je akt ivan. Npr . bio je p reds jednik Općinskog vijeća Brestovac. Živi u Požegi.

BLAŽICKO, GREPL, Sanja, (Osi jek, 6.VII.1962.), dipl. ing Sumar-stva.

K ć e r k a I v a n a i E l i z a b e t e Grepl. Hrvat ica, rimokatoličke vje-re. Otac jo j je obr tn ik , a m a j k a službenica. Osnovnu je Školu za-vrši la u Našicama 1978.g„ a 1982.g. završava srednjoškolsko obrazo-vanje u CUO Našice.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsol-v i ra la je Diplo- mira la je 1988.g.

Zaposlena je u Di rekc i j i "Hr-va t sk ih Suma" u Zagrebu. I m a sta-tus stručnog suradn ika za eviden-cije u P ro izvodno j službi. Na rad-nom mjes tu p r i k u p l j a i o b r a đ u j e sve vrs te poda taka ( iskoriscivanje Suma, lovstvo, s jemenars tvo i ra-sadnicars tvo) pr is t ig l ih iz svih up-rava Suma R. H r v a t s k e . Na k r a j u obavl ja saž imanje i r ekap i tu l ac i ju podataka . Živi u Zag

BOCAK, Željko, (Vinkovci, l .VI . 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e . H r v a t . Otac mu je bio trgovac, a m a j k a nastavnica. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Vinkovcima, a s t u d i j Sumarstva upisao je na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu l.X.1985.g.

Dip lomirao je 2.IV.1990.g. iz područ ja uzgajanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad "Suk-cesija Šumske vegetacije na prim-jenu t r a j n e plohe br. 3 u p red je lu Mikanovacki pašnjak".

BODI, Franjo, (Osijek, 8 .VI I I . 1934.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa. H r v a t . Otac mu je bio željezničar, a m a j k a do-maćica. Gimnazi ju je završio u O-si jeku.

Šumars tvo je na Pol jopr iv-redno - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu upisao l.X.1953.g. Diplo-mirao je, položivši d iplomski ispit, 28.VII. 1959.g.

BODJANEC, Duro, (Rusk i K r s tu r , Vojvodina, 24.111.1934. - Ri-jeka, 1987.), dipl. ing. Sumarstva.

Po nacionalnost i bio je Ru-sin. Po t j eče iz viseclane radn ičke obi tel j i . Osnovnu je školu pohađao

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 115: PDF 5,6 MB

115

u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu.

Šumarstvo je studirao na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1956.-1957. skol. g„ a diplomirao 1960.g.

Nakon diplomiranja, sa sup-rugom prosvjetnom radnicom os-niva obitel j u Klani i zapošljava se 1961.g. u Sekciji za uređivanje Su-ma u Rijeci u sastavu Poslovne zajednice Sumarstva Zagreb. Tu stječe iskustva od pripravnika do samostalnog projektanta uređiva-ca pa izrađuje elaborate za Sume Velebita, Kapele, Učke i Istre.

Željan znanja, upisuje na Š.F. u Zagrebu poslijediplomski s tudi j iz oblikovanja prirodnih rekreacijskih objekata. Budući da u Rijeci nisu smatrali da im je potreban stručnjak toga profila, ing. Bodjanec nije završio studij. Preostao mu je samo jedan ispit.

Po ukidanju Šumarskog pro-jektnog biroa u Rijeci, u kojem je bio zaposlen, ing. Bodjanec radi jos t r i godine na uređivanju prigrad-skih Suma Rijeke. Tada je orga-nizirao i savjetovanje o općeko-risnim funkci jama Suma na kojem podnosi glavni referat .

Narušenog zdravlja, 1977.g. preuzima mjesto rukovodioca sa-lona pokućstva "Drvo" u robnoj kuci u Rijeci. Ne ostvarivši svoje želje, odnijela ga je prerana smrt.

L I T E B A T U B A

Irancerič, V.: ĐUBO BODJANEC, dipl. ing. sumarstva. S.L. 3-4,1987., s. 191-192.

BODROŽIĆ, Željko, vid. 5. knj.

BOGDANIĆ, Bruno, (Krapina, 24. 1.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Brune i Božene r. Stre-hovec. Otac mu je ekonomista, a majka medicinska sestra. H r v a t je rimokatoličke vjere. Osnovnu je školu završio u Konjscini 1978.g„ a srednju drvno-industr i jsku tako-đer u Konjscini 1984.g.

Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu, a diplomirao je 12.VI.1991g. Pr ipravnički staž na-kon diplomiranja obavio je u J.P. "Hrvatske Sume", u Šumari j i Lud-breg, a od 1.1.1993. zaposlen je u Šumari j i Ivanec kao pomoCik re-virnika, a zatim i kao revirnik.

BOGDANIC, Ivan, (Sinac, Hrvat -ska, 7.X.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Ane r. P in tar . Hrvat , katolik. Roditelji su mu po-ljodjelci. Osnovnu je Školu završio u Sincu 1955., a Srednju tehničku drvarsku u Zagrebu 1960.g.

Studirao je na Šum. fakulte-tu u Sarajevu i na njemu diplomi-rao 1964.g.

Upisao je i poslijediplomski s tudi j iz hortikulture.

Poslije diplomiranja od 1965. do 1967.g. bio je rukovoditel j Op. T.Š. "Lika" u Gospiću, a nakon toga do 1968.g. tehnički je rukovoditel j

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 116: PDF 5,6 MB

116

F i n a l n i h d rvn ih proizvoda "Polet" Duga Resa.

Tada prelazi u Zagreb. Od 1968.g. do 1970.g. zaposlen je u "Hi-drotehni", a od 1970. do danas za-poslen je u "Unikumu" i "Zrinjevcu" u Z a g r e b u kao r u k o v o d i t e l j Pro-jektno-tehnicke službe, (vid. 5. knj .)

BOGDANIC, Marino, (Zadar , 31. X.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Slave. H r v a t . Pot-ječe iz radničke obi te l j i koja živi u Biogradu. Osnovnu je Školu za-vršio u Biogradu, a s redn ju u Zad-ru.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 21. IX.1989.g. iz uzgajanja Suma. Na-pisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Problematika zaš-t i t e nacionalnog p a r k a Kornati" .

BOGDANOVIĆ, Jozo, (Nard , Val povo, H r v a t s k a , 28.VII.1946.), mr. sc., dipl. ekonomista.

Sin Joze i Mare r. Zemljak . H r v a t , katol ik . Otac mu je Šumski radnik , a m a j k a domaćica. Osnov-nu je Školu završio u Valpovu 1961.g„ a S redn ju ekonomsku 1965., isto u Valpovu.

S tud i rao je ekonomiju na Ekonomskom f a k u l t e t u u Osijeku. Dip lomirao je 1972.g.

P r i j e i posije d ip lomi ran ja obavl jao je razl ič i te poslove i uvi-jek je pokazivao posebnu marl j i -vost i sposobnost.

Zaposlio se po završetku sred-nje škole (1965.-1968.) kao knjigo-vođa u Š u m a r i j i Belisce, Š L G "Jelen". Od 1969. do 1975. bio je na mjes tu ekonomiste iste Šumar i je . G. 1976. b i r an je za d i r ek to r a plana u Š L G "Jelen" Bil je . Na tom se mjes tu zadržao do k r a j a 1979.g.

Od 1980. do 1984. bio je direk-tor in te rne banke u K o m b i n a t u Belisce, a zat im pomoćnik general-nog d i r ek to r a za ekonomiku (1985.-1987.) G. 1988. i 1989. obnašao je dužnost p reds jedn ika općine Val-povo. Tada je upisao i poslijedip-lomski s t u d i j na Šumarskom fa-k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu i završio ga 1993.g. stekavši magis-t e r i j iz oblast i b io tehn ičk ih zna-nosti, znanstveno područ je Sumar-stvo.

Od 1990. do 1991.g. d i rek to r je Sektora ekonomsko - f i nanc i j sk ih poslova Bel - Belisce., a nakon p re tvorbe poduzeća, od 1992.g. do 1993.g. d i rek to r je Sektora eko-nomike "Belisce" d.d. Od 1993. di-rektor je Tvornice strojeva Belisce.

Ambiciozan i mar l j iv u radu, žr tvovao je sebe i svoje p r iva tne i s t rucno-znans tvene interese za bo-l j i t ak poduzeća i zaposlenih u nji-ma, zanemarivši svoje želje. Ipak , napisao je i poneki zapažen s t ručni rad, kao npr. članak Transport dr-va riječnim putem, koj i je objav-l jen u "Mehanizaciji Šumarstva" 3, 1993., s. 121-134.

BOGDANOVIĆ, Milenko, iz Gra dista, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je na Pol jopr ivred-no Šumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je Sumarstvo Skol. god. 1928.-29.

BOGICEVIĆ, Aleksandar, vid. 5. knj .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 117: PDF 5,6 MB

117

BOGNER, Andrija, (Crnomerec, Zagreb, 28.IY.1949.), dr. sc„ dipl. ing. drv. ind., visi asis tent na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

H r v a t . Kato l ik . Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i : otac mu je ener-geticar, a m a j k a t rgovkin ja . Osnov-nu je školu završio u Zagrebu 1964., a D r v n u tehn ičku isto u Za-grebu 1968.g.

Dip lomirao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1975.g. Post-diplomski je završio isto na Š.F. 1986.g. I z rad io je i obranio magis-t a r sk i rad pod naslovom "Istra-ž ivanje tehnologi je pročel ja iz masivnog drva kod namješ t a j a za pohranu". Godine 1993. obranio je na Š.F. u Zagrebu dok torsku di-ser tac i ju iz područ ja lijepljenje drva pod naslovom "Modifikacija površine bukovine r ad i poboljša-n j a l i jepljenja".

Zaposlen je od 1977. do 1980. godine kao komerci ja l i s t u "Ex-por tdrvu" Zagreb, van jska trgo-vina. Od 1981. do 1993. na Š.F. u Zagrebu nalazi se na radnom mjes tu as is tenta iz p redmeta teh-nologija finalnih proizvoda, a od 1993. do zak l jučen ja p i san ja ovih poda taka ima s ta tus višeg asis-t en t a na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Sudje lovao je ak t ivno i pa-sivno na većem b ro ju znanstvenih

i stručnih skupova u zemlji i ino-zemstvu. Dugogodišnji je elan Društva inženjera i tehničara Su-marstva i drvne industrije. B A D O V I

Znanstveni radovi

Komparativno ispitivanje Čvrstoće i trajnosti spojeva u proizvodima za gra-đevinastvo, (s Grbac, I. i dr.). Drvna in-dus t r i j a 32, 7-8, 1981, Zagreb, s. 183-190.

Proces brušenja u proizvodnji pločas-tog namještaja, (s Grbac, I.). Ib idem, 34, 3, 1983., Zagreb, s. 53-58.

Optimizacija obrade pločastih furni-ranih sklopova, (s. Grbac, I.). Bi l ten Z I D I , 11, 7,1983., Zagreb, s. 79-100.

Neki problemi tehnologije namještaja iz masivne bukovine, (s Grbac, I.). Zbor-nik radova Kolokvi j o bukvi", Velika kod Požege, 1984., s. 125-133.

Lijepljenje u razvoju pokućstva iz masivnog drva, (s. L ju l jka , B.). Zbornik radova "Istraživanje, razvoj i kval i te ta proizvoda", Osijek, 1984., s 243-260.

Optimizacija procesa lijepljenja ploča iz masivnog drva u proizvodnji namje-štaja, (s L ju l jka , B. i dr.). Bi l ten Z I D I , 12, 4,1984., Zagreb, s. 1-50.

Istraživanje unutarnjih naprezanja u sljubnicama pri sirinskom lijepljenju ma-sivnog drva. Savje tovanje o razvoju fi-nalne proizvodnje, Zivinice, 1985., s. 37-46.

Lijepljenje bukovine i jelovine akti-viranjem površine sljubnica natrij-hidro-ksidom uz primjenu punila na bazi lig-nina, (s Turkul in , H. i dr.). Drvna indus-t r i ja , 38, 3-4,1987., Zagreb, s. 51-58.

Značaj i mjerenje zaostalih napreza-nja u lijepljenim konstrukcijama od drva, (sa Goja, §.). Zbornik radova "Prvo sav-je tovanje o l jepi l ima i l i j ep l jen ju drva", Tuhel jske toplice, 1987., s. 364-374.

Problem markiranja sljubnica kod lijepljenja masivnog drva, (s L ju l jka , B.). Zbornik radova "Drugo savje tovanje o l jepi l ima i l i j ep l jen ju d r v a , Tuhel jske toplice, 1989., s. 122-135.

Novi materijali u tehnici lijepljenja i metode njihovog ispitivanja, (s L ju l jka , B. i Grbac, I.). Bi l ten Z I D I , 17.1.1989., Zag-reb, s. 13-16.

Modifikacija površine drva radi bo-ljeg lijepljenja. Drvna indus t r i ja , 41, 5-6, 1990., Zagreb, s. 85-91.

Istraživanje novih procesa lijepljenja drva. Zbornik radova Bazvoj i perspek-tive f ina lne obrade drva, Zagrebački ve-lesajam, Zagreb, 1991., s. 73-79.

Modifikationen der Holzoberflache zur Verbesserung der Verleimung Holz als

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 118: PDF 5,6 MB

118

Roh-und Werkstoff 49, 7-8, Miinchen, 1991., s. 271-275.

Trendovi razvoja drvene građevne sto-larije u Europi, (s Turkul in , H.). Zbornik radova sa znanstveno-strucnog savjeto-vanja "Ambienta", Zagrebački velesajam, Zagreb, 1992.

Lijepljenje jelovine ligninskim ljepi-lom klasičnim i VF postupkom, (s Jiro-us-KajkoviC, V. i dr.). Drvna indus t r i ja , 43, 3,1992., Zagreb, s. 87-91.

Kvašenje drva i adhezija. Ib idem, 44, 4,1993., Zagreb, s. 139-143.

Optimizacija izbora materijala i pos-tupaka pri lijepljenju i povrsinskoj obra-di, (s Jirous-KajkoviC, V. i dr.). Zbornik radova sa znanstveno-strucnog savjeto-vanja "Uključivanje znanosti u gospo-darski sustav prerade drva u H r v a t s k o j , Novi Vinodolski, 1994., s. 63-67.

Kval i f ikac i j sk i radovi

Istraživanje tehnologije pročelja iz masivnog drva kod namještaja za poh-ranu, magistarski rad. Šumarski f a k u l t e t u Zagrebu, 1986., s. 1-X.

Modifikacija površine bukovine radi poboljšanja lijepljenja, diser taci ja . Šu-marski f a k u l t e t u Zagrebu, 1993., s. 1 -X

Stručni radovi

Poboljšana linija za povrsinsku obra-du ploča lakovima i oblaganje folijama. Drvna indus t r i ja , 33, 7-8, 1982., Zagreb, s. 175-176.

Numerički upravljani strojevi za ob-radu drva. Ibid., s. 187-188.

Numerički upravljani (NC i CNC) strojevi. Ibid., 34, 9-10, Zagreb, s. 253-255.

Tehnologija unutrašnjeg transporta u DIP Ogulin, (s Tkalec, S.). I de jn i projekt . Z I D I , Šumarski f aku l t e t , Zagreb, 1983, s. 1 - 2 2 .

Pomoćne radionice u DIP Ogulin, (s Tkalec, S.). Ide jn i projekt . Z I D I , Šumar-ski f aku l t e t , Zagreb, 1983, s. 1-5.

BOGNER, Petar, Šumarski struč-n jak .

Šumars tvo je ucio u Aus t r i j i . Bio je Šumarski i n t endan t i upra-v i t e l j Šumskih rezerva ta aus t r i j -ske mornar ice (Motovunska Suma, L im-Vidorno , L ižn jomoro u I s t r i ) .

P r v i je koj i se u H r v a t s k o j bavio tehnologijom d rve ta kao znanoSCu.

B A D O V I

Ablandlung ilber Marine Schiff-bauholz und Beschreibung der kais. konig, Reservierten Marineforste, Triest 1861.

Uber Marine-Schiffbauholz, Osterre-ichische Vierteljahresschrift filr Forstwe-sen, Wien 1863.

L I T E B A T U B A

S.E. I., J L Z , Zagreb, 1980., s. 108.

BOGOJEVIĆ, Sinisa, (Osijek, 24. VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin majke Branke. Završio je s redn ju školu 1987.g - matematic-ko- in fo rma t i cko usmjeren je .

Na Šumarsk i f a k u l t e t u Za-grebu upisao se l.X.1987.g„ a dip-lomirao je 20.YII.1994. iz područ ja organizacija proizvodnje u Šumar-stvu. Napisao je i obranio diplom-ski r ad pod naslovom "Organizaci-ja i ekonomski pokaza te l j upora-be t r a k t o r a Ecotrac".

BOGOVIĆ Zdenko, (Vinkovci, 23. 1.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mara. H r v a t . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a domaćica.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Dip lomirao je 12.IX.1988.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Šumsko-uzgojne ka-r ak t e r i s t i ke obične breze ( B e t u l a pendula Roth) ' . Upisao je poslije-diplomski s t u d i j na Š.F.

BOGUNOVIĆ, Rajko, iz P r i j e d o ra u Bosni, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1949.-50., a d ip lomirao 19.II.1952.g.

BOHM, Aleksandar, (Celje, 4.X. 1928. - 24.YI.1961.), dipl. ing. Su-mars tva .

Gimnazi ju je završio u Sla-vonskom Brodu i Zemunu.

U Zemunu je završio i Šu-marsk i f a k u l t e t 1951.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 119: PDF 5,6 MB

119

JoS za vr i j eme s tud i ja zani-mao se za fitopatologiju, pa je, za-vrsivsi s tudi j , ostao kod prof . Josi-fovića dvi je godine na specijaliza-ciji.

God. 1955. dolazi u I n s t i t u t za Šumarska i lovna i s t raž ivan ja u Zagrebu, gdje r ad i na zaš t i t i Suma u N R H .

Iz zdravs tvenih razloga odla-zi na rad u praksu na ko ta r sku up-ravu za Sumarstvo u Novu Goricu kao r e f e r e n t za zaš t i tu i uzgoj Su-ma.

Početkom 1959.g, i zabran je za as is tenta u Zavodu za zaš t i tu Suma Šumarskog f a k u l t e t a u Za-grebu za p redmet fitopatologija. Na t o j je dužnost i ostao do svoje nenadane smrti .

U god. 1960. bio je na t romje-sečnoj speci jal izaci j i u Njemačkoj .

Ing. A. BOhm napisao je i ob-javio niz z n a n s t v e n i h i s t r u č n i h radova.

I s t raž ivao je p r imjenu herbi-cida u Šumarstvu, pa je zaslužan za uvođenje novih metoda borbe pro-tiv korova u Šumarstvu.

Posvet io se i p rucavan ju bri-jesta. Želio je u t v r d i t i jesu li bri-jestovi u spacvanskom bazenu ot-porni na holansku bolest.

P r e r a n a smrt p rek inu la je njegova nas to jan ja i planove.

I n g . A. BOhm b io je e l an H Š D .

B A D O V I

O mogućnosti procjene ucesća obojene srži u dubećem stablu poljskog jasena u su-mama bosutskog bazena, (s J. Erdesi) . Su-marstvo V I I I , 12., Beograd, 1955., s. 757-764.

O problemu raka kestenove kore. Oba-vijesti I n s t i t u t a za sumarska i lovna istra-živanja N B H 4,1955., Zagreb, s. 29-34.

Važnije gljivične i bakterijske bolesti topola (simptomi bolesti i mjere borbe), (s J. Erdesi) . Bilten, 8., Zagreb, 1956.

Konferencija o raku kestenove kore. S.L. 1956., s. 248.

Dothichiza populea Sacc. et Br. kao uzročnik propadanja topola s posebnim os-

vrtom na jaku zarazu u proljeće 1956. u Hrvatskoj. S.L. 1957., s. 13-30.

Diplodia pinea (Desm.) Kicx, uzročnik sušenja sadnica bora. S.L. 1959., s. 48-50.

Mogućnost primjene herbicida u su-marstvu, (s Kispatić, J.). S.L. 1960., s. 137-149.

Suzbijanje korova u sumarstvu. Ibid., s. 407-408.

Stav zaštite prirode u pogledu načina gospodarenja prebornim sumama. S.L. 1979., s. 599.

Prilog proučavanju procesa prirodne obnove suma u Jadranskoj regiji Jugosla-vije. S.L. 1978., s. 67.

L I T E B A T U B A

*** Sumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960., S.F., Zagreb, 1963., s. 168, 407.

Kispatić, J.: Ing. A l e k s a n d a r BOhm (nekrolog). S.L. 7-8,1961., s. 320.

Kauders, A.: Sumarska b ib l iograf i ja I. Vise autora'. Šumarski ins t i tu t Jas t re-

barsko 1945-1985. Monografija, Zagreb, 1986., s. 75., 117., 131-132.

BOHM, Dragutin, (Ogulin, 14.VI. 1922.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Zvonimira i Zore r. Pen-ka. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio bankovni i f inanc i j sk i inspek-tor. Osnovnu je Školu završio u Za-grebu 1933.g„ a I I I . mušku rea lnu gimnazi ju t akođer u Zagrebu 1941. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-m a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u . Dip lomirao je 1948.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja (1949.) bio je Šumarski p r ip ravn ik u Šu-mar i j i Gerovo u Gorskom K o t a r u . Na redne godine (1950.) zaposlio se u Šum. gospodarstvu B i t o r a j - Del-nice. Od 1951. do 1953.g. bio je up-r a v i t e l j Š u m a r i j e u M r k o p l j u , a zat im od 1953. do 1959. u p r a v i t e l j Šumar i j e Fužine . Od 1959. do 1971. god. bio je d i rek to r N.P. P l i tv ička jezera. God. 1971. postavl jen je za stručnog r e f e r e n t a i sav je tn ika u R e p u b l i č k o m zavodu za z a š t i t u p r i r o d e u Z a g r e b u . Na tom je m j e s t u os tao do u m i r o v l j e n j a -

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 120: PDF 5,6 MB

130

U t i j e k u radnog v i jeka pri-sustvovao je i sudjelovao u r a d u b ro jn ih europskih kongresa i sku-pova zašt i te pr i rode. Bio je s t ručni suradnik u b ro jn im općinskim, re-g iona ln im i r e p u b l i č k i m pros to r -mim planovima H r v a t s k e , za Siru p rob lemat iku zašt i te okoliša te za područ je zaš t i te p r i rode i Sumar-stva (publ ic i rano) . U vremenu od 1978. - 1983. vodio je sektor zaš t i te p r i rode i ekologije kopna jadran-ske regije bivSe Jugoslavi je u me-đunarodnom p ro jek tu "Jadran I I I " (publ ic i rano kao izdanje Sekreta-r i j a t a 1984. - h rva t sk i i engleski). I z rad io je k a r t u ekološke namjene pros tora na krSu (Land - use) u mje r i lu 1:100.000. Sačinio je i vodo-p r iv rednu osnovu Zagreba - pri-kaz s t a n j a i opća p r o b l e m a t i k a kopnenih i vodnih ekosustava (Su-me i s l juncare zagrebačkog pod-ručja) , (publ ic i rano) .

I z rad io je pros torne planove i koncepci je planova nacionalnih parkova i pa rkova p r i rode za ob-last Sumarstva i zaš t i te p r i rode -P l i tv ička jezera, Risn jak , Medved-nica, Velebi t i dr . (publ ic i rano) .

Izučavao je i probleme zašti-te p r i rodn ih b io topa te Suma, bilj-n ih i ž i v o t i n j s k i h v r s t a u a r e a l u vel ikih h id ro t ehn ick ih i agrome-l io ra t ivn ih zahva ta (Crnec - polje, Lonjsko polje), publ ic i ra la "Vodo-privreda" Zagreb.

BOHM, Zvonimir, (Zagreb, 13.XII. 1954.), dipl. ing. Sum.

Sin Dragu t ina , dipl. ing. Su-mars tva i I lone r. Bažant , dipl. ing. a r h i t e k t u r e . H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu je Školu završio u Zagre-bu 1969., a IV . gimnazi ju 1973.g. isto u Zagrebu.

Dip lomirao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 1981.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se u "Unikomercu" Zagreb u pro-gramu Šumske mehanizac i je (mo-

to rne pile S T I H L i pra teće op-reme), a od 1989.g. d i rek to r je Sek-tora S T I H L u Zagrebu.

Član je Druš tva inženjera i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne in-dus t r i j e Zagreb.

B O H N E L , Viktor, iz Lazaca kod Čabra u Gorskom kotaru , ing. Sum., ko ta r sk i Šumar.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u Sest semestara. Apsolvi-rao je skol. g. 1901.-1902.

B O H N I C E K , Stjepan, (Vinkovci, 15.XII.1872. - Zagreb, 14.111.1956.), dr. f i lozof i je , redovni profesor vise matematike.

Matematiku i fiziku studi-rao je u Beču, gdje je dok to r i rao d iser tac i jom Beziehungen zwischen zahlentheoretischen Funktionen.

Bio je zaposlen kao srednjo-školski profesor u Vinkovcima i Zagrebu.

G. 1904. hab i l i t i r ao je na Fi-lozofskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Od 1907.g. nas tavnik je algeb-re na Fi lozofskom f a k u l t e t u Sveu-čil išta u Zagrebu. G. 1909. izabran je za izvanrednog profesora i pre-d a j e do u m i r o v l j e n j a 1933.g. Od 1920. redovi t i je profesor vise ma-tematike na Šumarskom odjelu Gos-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 121: PDF 5,6 MB

131

podarsko - Šumarskog f a k u l t e t a u Zagrebu.

Od 1907. dopisni je elan Aka-demije znanost i i umje tnos t i .

V A Ž N I J I B A D O V I

O zakonu reciproenosti za bikvadrat-ne ostatke potencija u tijelu imaginarnih brojeva. Bad JA, s. 154.

O nekim aritmetičkim funkcijama. Ibid., s. 158.

K teoriji relativno bikvadratnoga broj-noga tijela. Ibid., s. 163.

O zakonu reciproenosti za ostatke ln-tih potencija u algebarskim brojnim tjele-sima, ako je 1 prost broj. Ibid., s. 165.

O zakonu reciproenosti za ostatke os-mih potencija u tijelu osmih kružnih jedi-nica. Ibid., s. 165.

Teorija ostataka potencijala u alge-barskim brojnim tjelesima. Ibid., s. 177.

Kvadratne forme u algebarskim broj-nim tjelesima. Ibid., s. 181.

O jedinicama u kružnim tjelesima 2n-tih korijena jedinice. Ibid., s. 185.

Kriterij za rjesivost diofantske jed-nadžbe t2-Du2-l. Ibid., s. 223.

K teoriji tijela 2n-tih korijena jedini-ca. Ibid., s. 234.

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 1. Kurepa, £).: S t jepan Bohnicek. Glas-

nik matemat ičara 3-4, 1956., Zagreb, s. 275-276.

Sumarska nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960., S.F. Zagreb 1963., s. 406.

DadiC, Z:. Bohnicek, St jepan. H B L , 2. knj., Zagreb 1989., s. 93.

B O J A N I N , Stevan, (Bolman, Be-li Manast i r , H r v a t s k a , 1.V.1921. -Zagreb, 24.YI.1997.), dr. sc., sveuči-lišni profesor .

Sin Mite i L j u b e r. Kosic. Po nacionalnosti je Srbin, pravoslavne vjeroispovijest i . Po t j eče iz zemljo-radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Bolmanu 1932., a Mješovi-tu realnu gimnaziju u Somboru 1946.

Na Šumarski odsjek Poljopriv-redno-Sumarskog faku l t e t a u Zagre-bu (biološki smjer) upisao se 1946., a diplomirao je u ožujku 1951.g.

Od 15Y.1951.g. bio je zaposlen u Saveznom lovno - Šumskom gospo-

darstvu "Košutnjak" u Bi l ju u odje-lu za uzgajanje i uređivanje Suma; od početka 1952. do 31.111.1952. bio je upravi te l j Šumari je u Bilju.

Po vlasti toj želji premješten je u Š.G. "Spacva" u Vinkovcima, gdje je nastupio 31.III.1952.g. Od 14.VII. do 15.X.1952. bio je u Šumari j i Ori-ovac gdje je zamjenjivao odsutnog upravitel ja. Nakon Sto je rasformi-rano Šumsko gospodarstvo 1954.g„ premješten je u Šumarski inspekto-rat u V i n k o v c i m a , a u s v i b n j u 1956.g. u sekci ju za u r e đ i v a n j e Su-ma u Vinkovc ima .

G. 1956. izabran je za asisten-ta u Z a v o d u za t e h n o l o g i j u d r v a Po l jopr iv redno - Šumarskog fakul -t e t a u Zagrebu iz p redmeta isko-risćivanje Suma, gdje je nastupio na dužnost 1., prosinca 1956.g. Šk. god. 1958.-59. i 1959.-60. predavao je u zimskom semestru kao honora rn i predavač predmet organizacija i pos-lovanje Šumske privrede studen-t ima V I I . semestra Š.G. odsjeka, a u l je tnom semestru 1958.-59. sk. g. p redmet knjigovodstvo s tuden t ima Drvno- indus t r i j skog odsjeka VI . semestra.

Doktorsku disertaciju pod nas-lovom Istraživanje potroška vre-mena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom obranio je na Š.F. u Zagrebu 28.XI.1963.g. U mjesecu s tudenom 1965.g. i zabran

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 122: PDF 5,6 MB

122

je za docenta iz p redmeta Eksploa-tacija Suma na Drvno - indus t r i j -skom odjelu S.F. u Zagrebu.

Od l . I I . do 31.V.1966.g. bio je na s tud i ju iz p rob lemat ike eksplo-a tac i je Suma u I n s t i t u t u za Sumar-ska i s t raž ivan ja u H e l s i n k i j u kao s t ipendis t f inske vlade.

Godine 1971. izabran je za iz-vanrednog , a 1976.g. za redovnog sveuc. p rofesora iz p redmeta eks-ploatacija Suma. G. 1981. preuz ima i p redmet iskoriscivanje Suma, pa od t ada do umi rov l j en j a 1.XI.1990. p r eda j e kao redovni profesor kole-gije iskoriscivanje Suma i eksploa-tacija Suma. U tom je razdoblju bio preds to jn ik K a t e d r e za iskorisci-van je Suma na Š.F. u Zagrebu. Od osnutka dvogodišnjeg s tud i ja na Drvno - tehnološkom odjelu S.F. u Zagrebu do umi rov l j en j a p reda je na VI . s t upn ju p redmet studij vre-mena.

Bio je voditelj poslijediplom-ske nastave iz znanstvenog područja iskoriscivanje Suma i nastavnik od-ređene grupe predmeta .

P r o f . dr. sc. S. Bo jan in bio je elan Matične komisije za poljopriv-redu, p r e h r a m b e n u tehnologi ju i Sumarstvo Zajednice sveučilišta H r -vatske. Bio je elan Jugoslavenske komisi je za su radn ju sa S E V - om, elan uređivačkog odbora časopisa "Šumarski list " i časopisa "Drvna indus t r i ja" te elan užeg redakci j -skog odbora časopisa "Mehanizaci-ja u Šumarstvu".

Na 18. svjetskom I U F R O kon-gresu u Ljubl jani , ru jna 1986., izab-ran je u I U F R O diviziju 3 "Šumski radovi i tehnika" kao dopredsjednik komisije "Šumski radovi u planin-skim u v i j e t i m a " za r a z d o b l j e od 1987.-1991.g. Bio je i jedan od vodite-lja I U F R O ekskurzije br. 3.

S. Bojanin bio je elan HŠD, elan savjeta Š.F. u vise mandata i elan izvrsnog odbora Sindikata. Kao predstavnik Š.F. bio je elan komi-

sije za praćenje životnog s tandarda radnih l judi Zagrebačkog sveučiliš-ta i elan Sveučilišnog odbora Sindi-kata.

Nadalje, bio je elan komisija za standarde iz oblasti eksploatacije Suma i p r e d s j e d n i k K o m i s i j e za standarde iz oblasti t rupaca pri Ju-goslavenskom saveznom zavodu za standardizaciju te elan Komisije za mehanizaciju Sumskih radova u Hr -vatskoj.

Znanstvena djelatnost

Z n a n s t v e n a d j e l a t n o s t p ro f . dr. sc. S. Bojanina vezana je na pro-blematiku is traživanja u području i skor i sc ivan ja Suma. U svom se is-t r a ž i v a č k o m r a d u b a v i p i t a n j i m a izrade, udje la i kval i te te sortime-nata u eksploatacij i pojedinih vrsta drva, te iskoriSCenju drvne sirovine odnosno gubicima kod sječe i izrad-be. Ovdje se naročito ističu istraži-vački radovi koji se odnose na jelo-vinu (Abies sp.) kao nasu najvažni-vrs tu d rva če t in jača i h ras tov inu lužn jaka (Quercus robur IJ.) kao nase na jv redn i j e listace.

U i s t raž ivan j ima p r imjen ju -je v las t i te ili modi f i c i r ane znan-stvene metode, uk l jucu juc i i s t u d i j v remena kao važnu komponentu pr i znanstvenom r j e šavan ju prob-l e m a t i k e u iskor iSCivanju Suma. Bavio se i i s t raž ivanjem u pod-ručju iskoriscivanja sporednih Šum-skih proizvoda, a njegovi radovi vezani na proces smolarenja doni-jeli su mu pr iznanja (domaća i stra-na) zbog p roučavan ja t ehn ike i tehnologi je dob ivan ja smole iz bi-jelog (Pinus silvestris) i crnog (Pi-nus Nigra) bora, znanstvenim me-todama.

Uvođen je i p r imjena mehani-zacije u iskoriSCivanju Suma kod sječe i izrade, te t r anspo r t a indus-t r i j ske d rvne sirovine potiču istra-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 123: PDF 5,6 MB

133

živanja S. Bo jan ina na u tvrđiva-n je p a r a m e t a r a neophodnih za nji-hovu pri lagodbu, pobol j šanje i raz-voj u tehnologi j i iz rade i t rans-por ta Sumskih sor t imenata . Znan-stveni p r i s tup i obrada te proble-mat ike dali su rezul ta te , u pionir-skom poslu, prve takve vrs te u H r -vatskoj, ko j ima su o tkr ivene ne sa-mo nove spoznaje nego su stvori le i temeljna znanja za njihovu prim-jenu. U timskom radu obavljena su kompleksna i s t r a ž i v a n j a mehani-zacije Sumarstva s tehnologijskog i s t ro jarskog aspekta. Ti su radovi p r idoni je l i pobol jšanju, pr i lagodbi i razvoju tehnologi je i mehaniza-cije u iskoriSCivanju Suma.

U svom is t raživačkom radu S. Bo jan in posebnu je pozornost posvećivao t r a n s f e r u i p r imjen i re-zul ta ta is t raživanja za potrebe me-hanizaci je Sumarstva (predavanja , r e f e ra t i , pr iopćenja , seminari) . Tu akt ivnost je s is tematski i organi-zirano provodio ne samo u hrvat-skim Šumskim organizaci jama ne-go i na skupovima kao Sto su: in-t e r k a t e d a r s k a sav je tovanja Šumar-skih f a k u l t e t a Jugoslavi je , među-n a r o d n a s a v j e t o v a n j a u o k v i r u SEV-a ( D D E , Madžarska, CSSR).

Na s impozi j ima iz područ ja mehanizacije Šumskog r ada Zajed-nice z n a n s t v e n i h r a d n i k a iz pod-ruč ja iskoriscivanja Suma, Šumar-skih f a k u l t e t a i i n s t i t u t a E u r o p e (Zvolen, Sopron, Zagreb, Bec, Oslo, H a m b u r g , Brno, T h a r a n d t i dr.). S. Bo jan in svake godine sudjelovao je pozivnim re fe ra tom. Od ukupno održanih 29 simpozija te Za jednice s u d j e l o v a o je r e f e r a t i m a na 23 simpozija. G. 1989. u znak prizna-n ja za dugogodišnju s u r a d n j u od-bor Zajednice uručio mu je meda-l ju "Heinrich Cotta".

G. 1983. organizirao je inter-nacionalni s impozi j "Mechanisie-rung der Fors tnutzung" u H r v a t -skoj i održao pozivni r e f e r a t te

pr iopćenja na pokusnim poligoni-ma za vr i j eme ekskurzi je .

U znak p r i znan ja za r ad na vi-sokoškolskom obrazovanju , Ameri-can b i o g r a p h i c a l I n s t i t u t e u k l j u -čio je S. Bo jan ina u svoju edici ju 5.000 Personalities of the World, s napomenom: for Service to the Field of H ighes t Educa t i on i nagradio ga svojom diplomom. I s t ručna ak-t ivnost prof . dr. sc. S. Bo jan ina je opsežna, sto se vidi iz b ro ja objav-l jen ih s t ručn ih radova.

B A D O V I

Znanstveni radovi

Točnost određivanja drvnih masa sas-stojina polaganjem primjernih pruga. S.L., 7-8,1955., s. 221-230.

O utrošku vremena kod radova na smolarenju i određivanju troškova radne snage. Ibid., 9-10,1959., s. 292-306.

Ucesće sortimenata i količine gubita-ka kod sječe i izrade jelovih stabala u fito-cenozi jele s rebracom. Ibid., 1-2,1960., s. 21-34.

O nekim osobinama podataka vremena kod ručnih radova i njihovoj obradi. Drv-na indus t r i ja , 11-12,1961., Zagreb, s. 168-173.

Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja. Narodni šumar, 5-6, 1963., Sarajevo, s. 171-180.

Istraživanje potroska vremena kod smolarenja crnog bora francuskom meto-dom, (diser taci ja) . S.F. Zagreb, 1963., s. 1-183.

Uloga primjene stimulatora na skraći-vanje utroška vremena rada pri smolare-nju 1/2 bark chipping metodom. Badovi S.F. i Ins t . za sum. i d rvnu indus t r i ju u Sa-ra jevu (9), sveska 4, Sara jevo 1964., s. 49-66.

Gubitak kod sječe i izrade hrasta luž-njaka (Quercus pedunculata Khr h.J) obzi-rom na ucesće sortimenata. Drvna indus-t r i j a 3-4,1965., Zagreb, s. 26-35.

Belenje kao faktor na produktivnosta na trudot kaj kapinskata varijanta na francuskata metoda na smolarenjeto. (Za-rezivanje bjel jenica kao čimbenik proiz-vodnosti rada kod kapinske varijante fran-cuske metode smolarenja) . Sum. pregled I-2,1965., Skopje, s. 3-25.

Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih stabala. Drvna indus t r i j a 4-5,1966., Zagreb, s. 76-85.

Ucesce kore kod jelove oblovine raz-nih debl j ina i njen odnos prema debl j in i s tabala od kojih oblovina potječe. Ibid., II-12,1966., s. 187-195.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 124: PDF 5,6 MB

124

Smolarenje bijelog bora (Pinus silves-tris L.^ francuskom i američkom - 1/2 bark chipping metodom (utrošak vremena i pro-izvodnost rada). S.L. 7-8,1967., s. 299-310.

Ovisnost utroška vremena za sakuplja-nje smole crnog bora o uslovima rada. Ib id , 7-8,1968., s. 264-278.

Elementi za određivanje utroška vre-mena kod trupljenja jelovih debala (broj prepiljivanja po deblu i lm 3 drvne mase te prosječni p romjer i p rep i l j ivanja za poje-dine sort imente) . Ibid., 9-10, 1968., s. 373-393.

Ovisnost proizvodnosti rada o utrošku vremena zarezivanja bjeljenica kod srbi-janske metode smolarenja. Sumarstvo 3-4, 1969., Beograd, s. 23-36.

Der Einfluss der Hagneigung a uf den Zeitaufwand bei der Harzgewinnung, (Ut-jecaj nagiba terena na utrošak vremena kod smolarenja) . Archiv f i ir Forstwesen 6, 1970., Berlin, s. 599-609.

Utrošak vremena za orumenjavanje sta-bala crnog bora i faktori o kojima utrošak ovisi. S.L. 5-6,1970., s. 125-147.

Analiza rada zglobnih traktora kod iz-vlačenja debala. S.L. 7-8,1971., s. 231-225.

Proizvodnost rada i ekonomičnost smo-larenja crnog bora francuskom metodom. Glas. sum. pokuse, 1972., S.F. Zagreb, s. 209-234.

Debljina i postotak kore oblovine polj-skog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). S.L. 7-8,1972., s. 267-276.

Bad jednog ili dva radnika kod iz-vlačenja zglobnim traktorom. Drvna in-dus t r i j a 7-8,1974., s. 166-175.

Primjena metode trenutačnih opaža-nja (MTO) za studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala. S.L. 12, 1974., s. 483-504.

Istraživanje po troska vremena kod smolarenja crnog bora francuskom meto-dom. Glas. sum. pokuse, X V I I I , S.F. Zag-reb, 1975., s. 125-215.

Izvlačenje tanje tehničke oblovine po-moću traktora. Drvna indus t r i j a 11-12, 1975., Zagreb, s. 263-269.

Izvoz tehničke oblovine i tehničkog drva zglobnom ekipažom Volvo 860 TC, (sa Sever S.). Mehanizaci ja sumarstva 1-2., 1976., Zagreb, s. 9-38.

Primjena zglobnog traktora TAF 650 kod izvlačenja duge bukove oblovine, (sa Sever, S.). Ibid., 3-4,1976., Zagreb, s. 71-101.

Neki elementi finog otvaranja sas-tojina kod vuce zglobnim traktorom. Ibid, 5-6,1976., s. 135-145.

Primjena domaće hidrauličke dizalice HAK7-S "Tehnomehanika - Marija Bistri-ca, kod utovara i istovara tehničke oblovi-ne, (sa Sever, S.). Bibl ioteka mehanizaci je 1,1977., Zagreb, s. 1-60.

Odnos utroška vremena i donje gra-nice izrade sortimenata kod jelovih sta-bala. S.L. 11-12.1978., s. 439-457.

Komparativna istraživanja obaranja stabala, izrade i transporta jedno i viseme-tarskog prostornog drva bukve i hrasta, (sa Sever, S. i Tomicic, B.), S.F. Zagreb, 1978., s. 1-43.

Istraživanje problematike utovara, is-tovara i pretovara s transportom prostor-nog drva, (sa Sever, S.). Mehanizaci ja su-marstva 5-6,1978., Zagreb, s. 110-124.

Primjena zglobnog traktora Cater-pillar 518 kod izvlačenja bukove deblovine i duge oblovine, (sa Sever, S.). Ibid., 7-8, 1978., Zagreb, s. 179-191.

Odnos utroška vremena i donje gra-nice izrade sortimenata kod jelovih staba-la. S.L. 11-12,1978., s. 439-457.

Istraživanje učinka traktora gusjeni-Cara TDT 55 kod izvlačenja duge oblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu, (sa Sever, S.). Mehanizaci ja sumarstva 1-2, 1979., Zagreb, s. 1-12.

Kraće ili duže industrijsko drvo iz prorednih sastojina listaca, (sa Sever, S.). Drvna indus t r i j a 11-12, 1979., Zagreb, s. 377-382.

Komparativno istraživanje raznih ti-pova traktora kod privlačenja tehničke ob-lovine u nizinskim sumama, (sa Sever, S.). S.L. 3-4,1980., s. 117-132.

Das Bilcken mittels des Knick-oder Forstspezial-Schleppers in den EichenwS,l-dern in der Ebene beim Endhieb, (Pr i -vlačenje drva zglobnim t rak to rom ili for-vardom u sumama hras ta u ravnici, kod konačnog si jeka). X I V Internationales Sym-posium iiber Mechanisierung der Forst-nutzung, Sammelbuch der Befe ra te , Sop-ron, 1980., pp. 1-19.

SjeCa, izrada i izvlačenje prostornog i industrijskog drveta u brdskim uvjetima SB Hrvatske. Zbornik mater i ja la Sekcije za iskoriscivanje suma Zajednice šumar-skih f a k u l t e t a i ins t i tu ta za sumarstvo i d rvnu indus t r i j u S F B J : "Tehnologija sece, pr ivlačenja i prevoza sitnog drveta lisca-ra". I n s t i t u t za sumarstvo i d rvnu indus-t r i j u Beograd, 1981., s. 21-32.

Istraživanje utroška vremena i učinka traktora LKT-80 kod izvlačenja drva. Me-hanizaci ja sumarstva 7-8, 1981., Zagreb, s. 202-216.

Istraživanje primjene lakih sumskih traktora s kotačima kod privlačenja tru-paca u prorednim sastojinama na području S.O. Karlovac. Bibl ioteka mehanizaci je 5, 1982., Zagreb, s. 1-42.

Sakupljanje trupaca vitlom. Mehani-zacija sumarstva 11-12,1982., s. 297-318.

Der gegenwS,rtige Zustand und die Entwicklungstendenzen beim Holzrilcken

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 125: PDF 5,6 MB

135

in SB Kroat ien , (Sadašnje s tan je i ten-dencija razvoja pr ivlačenja drva u SK Hrva t sko j ) . X V I In te rna t iona les Sympo-sium 'Mechanisierung der Fors ta rbe i t" in Wien und Ossiach 1982. Sammelbuch der r e f e r a t e Wien, 1982., pp. 1-13.

Određivanje najpovoljnije metode ra-da kod izrade industrijskog i tehničkog dr-va u proredama. Mehanizaci ja sumars tva 1-2,1982., Zagreb, s. 6-20.

I z rada i t ranspor t drvne mase, sirovi-ne za izradu ploča. Ibid., 11-12, 1984., s. 253-262.

Problematik des Holztransportes mit-tels der Lastkraftwagen, (P rob lemat ika pri jevoza drva kamionima). 18. In te rna-tionales Symposium "Mechanisierung der For s t a rbe i t , Honne-Norwegen, J u n i 1984. Sommelbuch der Refera te , Oslo, 1984., pp. 1 - 2 2 .

Komparacija prijevoza trupaca pomo-ću kamiona i kamiona s prikolicom. S.L. 3-4,1985., s. 137-150.

Das Bucken von langnutzholz mit Bilckezugen bei unterschiedlichen Arbeits-bedingungen, (Pr iv lačenje tehničkog oblog drva fo rva rde r ima kod razl iči t ih uvje ta rada). Mittei l . der Bundesforschungsans-ta l t f i i r Forst-u. Holzwirtschaft , Hamburg Nr. 151 Arbei tsw. Fors tb . 19. In te rn . Symp. Vortragssammlung, Hamburg 1985., pp. 167-183.

Einfluss der feinerschliessung aufs Holzrilcken in TannenplenterwS,ldern, (Ut-jecaj f inog o tvaran ja suma na pr ivlačenje drva u prebornim sumama jele). X X . In-ternat ionales Symposium "Mechanisierung der Waldarbei ten", Brno. Sammelbuch der Befera te , Brno, 1986, pp. 1-14.

A rOnkfa t ehć rgćpkocs iva l tOrtćnO szall i tasanak munkaelemzćse, (Basclanji-vanja radnog procesa kod dalj inskog trans-porta trupaca kamionima). Erdćszeti es Fai-par i Tudomanyos KOzlemf>nyek 1,1986., pp. 165-175.

Pr i jevoz t rupaca tv rd ih listaca kami-onom i kamionom s prikolicom, (s Beber, J. i Krpan , A.). Mehanizaci ja sumars tva 11, 7-8,1986., s. 109-123.

Prijevoz tehničke oblovine i indus-trijskog visemetarskog drva pomoću kami-ona i kamiona s prikolicom, (s Krpan , A. i Beber, J.). Ib id . 12,1-2,1987., s. 3-15.

Korisćenje biomase stabala iz prored-nih sastojina. KorisCenje sumske biomase za energetiku. In fo rmac i j e za t ehn iku i tehnologiju u sumars tvu 1987., Zagreb, s. 173-191.

Utjecaj terenskih faktora na učinak kod privlačenja tehničke oblovine zglob-nim traktorima. Drvna indus t r i j a 38, 7-8, 1987., s. 147-155.

Einfluss des Gel&ndes a uf die Leis-tung der Knickschlepper beim Bucken von

Langnutzholz, ( U t j e c a j terena na učinak zglobnih t r a k t o r a kod pr ivlačenja tehnič-kog oblog drva). Mechanisierung in der W a l d a r b e i t - 21. In te rna t iona les Symposi-um (Vortragssammlung), Hels ink i 1987., s. 131-150.

Problem izvlačenja drva iz prorednih sastojina, (s Krpan , A. i Beber, J.). Buko-pis, S.F. Zagreb, 1988., s. 1-52.

SjeCa, izrada i transport sumskih sor-timenata hrasta lužnjaka u istočnoj Slavo-niji, (s NikoliC, S.). Glas. sum. pokuse 24, 1988., S.F. Zagreb, s. 157-187.

Bohholzgewinnung in Durchforstungs-bestšnden in SB Kroatien, (Eksploataci j -ski radovi u prorednim sastoj inama u SB Hrva t sko j ) . X X I I . In te rna t iona les Sym-posium "Mechanisierung in der Waldar -beit, vom 5. bis 9. September 1988. in Pu-szezykowo, Vortragssamlung, Landwir t -schaf t l icher Universi tf t t Verlag, Warsza-wa, 1989., s. 39-45.

SjeCa, izrada i privlačenje drva u pro-rednim sastojinama u nizini uz primjenu grupnog, odnosno lančanog sistema rada (hrast lužnjak i crna joha), (s Krpan , A. i Beber, J.). Bukopis, S.F. Zagreb, 1988., s. I-49.

Privlačenje drva iz prorednih sasto-jina u prigorju, (s Krpan , A. i Beber, J.). Mehanizaci ja sumarstva 13, 11-12, 1988., Zagreb, s. 161-185.

Komparativno istraživanje privlače-nja drva zglobnim traktorima u jelovim prebornim sastojinama sa sekundarnim otvaranjem i bez sekundarnog otvaranja, (s Krpan, A. i Beber, J.). Ibid. 1-2,1988, s. 3-13.

Komparativna istraživanja sječe i izra-de u prorednim sastojinama hrasta lužnja-ka i crne johe, (s Krpan , A. i Beber, J.). S.L. II-12,1989., s. 591-601.

Holzernte in hiebsreifen Stieleichen-best&nden, (Eksploatac i ja u zrelim sasto-j inama hras ta lužnjaka) . X X I I I . In te rna-tionales Symposium "Mechanisierung der "VValdarbeit" v. 22.-27. Mai 1989., in Schei-benmiihle DDB. Sammelbuch der re fera te , Tharand t , 1989., p. 1-20.

Problem eksploatacije prorednih sas-tojina u SB Hrvatskoj. Glas. sum. pokuse 26, S.F. Zagreb 1990., s. 483-495.

Utrošak goriva i maziva motorne lan-čane pile Stihl 056 kod obaranja stabala i izrade sortimenata tehničke oblovine i jed-nometarskog prostornog drva u zrelim sas-tojinama hrasta lužnjaka, (s Krpan , A. i Beber, J.). S.L. 6-8,1990., s. 261-272.

Anwendung der EMS, sowie der Kraft-stoff - und Schmiermittelverbrauch bei hauunngsarbeiten in SB Kroatien, (Pr i -mjena lančanih motornih pila za jednog radnika te potrošnja goriva i maziva kod radova obaran ja s tabala i izrade sortime-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 126: PDF 5,6 MB

136

nata u SB Hrvatskoj) . "Mechanisierung der Waldarbei t" , 24. In te rna t iona les Sympo-sium, 10.-15. J u n i 1990. in Gaspenberg , Schweden, Sveriges Lau tbruksun ivers i t e t , Ins t i tu t ionen fOr skogsteknik Uppsatser och Besul ta t nr 211,1991., pp. 16-24.

Holzernte in Hiebsreifen Buchenbe-standen in Kroatien, (mit Krpan, A.), (Eks-ploataci ja zrelih bukovih sastojina u H r -vatskoj). Sammelbuch X X V . In te rna t io-nales Symposium "Mechanisierung der Waldarbei t" , 9.-13.IX.1991., Barsia, Bulga-rien, pp. 15-29.

Die Holzernte und Bilckung bei der Durchforstung in laubholzbestanden, (Sje-ća, izrada i pr ivlačenje drva kod proreda sastojina listaca). Aris tote l ian Univers i ty of Thessaloniki, Scient i f ic Annals of the depar tment of Fores t ry and Nat ional En-vironment. Vol. LD/2 No. 27, 1991, pp. 1255-1275.

Holzernte und Feinerschliessung in Wšldern Kroatiens, (mit Krpan , A.), (Eks-ploataci ja i f ino o tva ran je suma u H r -vatskoj). X X V I . In te rna t iona les Sympo-sium zur "Mechanisierung der Waldar -beit", 20.-25. September 1992., an der Uni-versi tat f i i r Bodenkul tu r Wien, Gregor Mendel- Strasse 33, A- 1180 Wien /Aus t r i a . Fores t Technik, 1992., pp. 151-162.

Probleme bei der Holzernte in Plen-termischbest&nden der Tanne und Buche in Kroatien, (mit Krpan , A.), (Problemi eksploatacije u mješovit im prebornim su-mama jele i bukve u Hrva t sko j ) . X X V I I . In te rna t iona les Symposium" Mechanisie-rung der W a l d a r b e i t \ vom 30.VIII . bis 4. IX.1993., Thessaloniki - Griecheland. Sa-mmalbuch von bei tragen des Symposi-ums. I n s t i t u t f i i r Forst l iches Bauingeni-eurwesen und Vermessungskunde der Ab-teilung fi ir Fors twissenschaf ten und Na-ti ir l iche Umwelt der Aristoteles Univer-sitat , Thessaloniki, 1993., pp. 107-127.

Holzernteverf&hren in Abhšngigkeit von gel&nde - und Bestandesbedingungen. Beitr&ge zur forstlichen Verfahrenstech-nik, (mit Krpan , A.), (Načini rada u eks-ploataci j i suma ovisno o terenskim sasto-jinskim uvjet ima) . Tagungsbericht iiber das X X V I I I . In te rna t iona les Symposium "Mechanisierung der W a l d a r b e i t vom 28. VIII.-2.IX.1994. in Langnau I.E., Schweiz, Hochschulverlag AG an der E T H Ziirich, 1994., pp. 60-79.

Eksploatacija suma pri različitim rad-nim uvjetima u Hrvatskoj, (s Krpan , A.). S.L. 7-8,1994., s. 272-282.

Proizvodnja industrijskog drva (sjeća, izrada i t ranspor t ) , (s Bruci, V.). Glas. sum. pokuse 31,1994., S.F. Zagreb, s. 35-92.

Unterschiedliche Arbeitbedingungen und Waldschonung bei der Holzernte, (mit

Krpan , A.P.B.), (Bazlici t i uv je t i rada i zašt i ta suma pr i eksploatacij i) . X X I X In te rna t iona les Symposium 28.VIII.-1.IX. 1995. in Ungarn. Tagungsbericht , Univer-s i ta t f i i r Fors t - und Holzwissenschaften, Sopron, 1995., pp. 1-12.

Naručene i obranjene znanstvene s tudi je

Norme za radove kod smolarenja cr-nog i bijelog bora francuskom metodom. Obranjena znanstvena s tudi ja , S.F. Zagreb, 1963., s. 1-110.

Istraživanje rada zglobnog traktora IMT 5131 na privlačenju oblovine, (s Kr-pan, A.B.P i Beber, J.). Obranjena znan-stvena s tudi ja , S.F. Zagreb, 1986., s. 1-28.

Sredstva privlačenja, metode eksplo-atacije suma i uloge otvaranja suma s po-sebnim osvrtom na sekundarno otvaranje, (s Krpan , P.B.A. i Beber. J.). S tudi ja , S.F. Zagreb 1986., s. 1-25.

Privlačenje tehničke oblovine pomoću forvardera uz različite uvjete rada (s Kr-pan, A.P.B. i Beber, J.). Obranjena znan-stvena s tudi ja , S.F. Zagreb, 1987., s. 1-31.

Privlačenje tehničke oblovine tvrdih listaca zglobnim traktorom LKT-80 u rav-nici i prigorju, (s Krpan , A.P.B. i Beber, J.). S.F. Zagreb, 1987., s. 1-44.

Norme daljinskog transporta sumskih sortimenata kamionima i kamionima s pri-kolicama (s utovarom i istovarom), (s Kr-pan, A.P.B. i Beber, J.). Obranjena znan-stvena s tudi ja , S.F. Zagreb, 1990., s. 1-75.

Norme vremena i ucinci kod privla-čenja drva traktorima, (s Krpan , A.P.B. i Beber, J.). Obranjena znanstvena s tudi ja , S.F. Zagreb, 1990., s. 1-114.

St ručni radovi

Norme i normativi u sumarstvu, (s BeniC, B.). Poslovno udružen je sumsko -p r iv redn ih organizacija, Zagreb, 1966., s. 1 - 6 0 .

Sporedni sumski proizvodi, Sumarsko-tehnicki pr i ručnik, Zagreb, 1966., s. 452-485.

Die Ausformung der Holzsortimente in Tannenplenterwaldern am Hiebsort oder Langholzrilckung, ( I z rada drvnih sor-t imenata u jelovim prebornim sumama na sjecini ili pr ivlačenje duge oblovine). Be-f e r a t na Simpoziju o iskoriscivanju suma u L j u b l j a n i 1969., Knj iga r e f e r a t a pp. 195-203.

Problemi iskorisćivanja suma. Drvna indus t r i j a 11-12,1974., Zagreb, s. 290-291.

Mehanizacija izrade i transporta pros-tornog drva - zajednički zadatak drvne in-dustrije i sumarstva, (sa Sever, S.). Ibid., 9-10,1975., s. 201-202.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 127: PDF 5,6 MB

137

Kalkulacija troškova rada strojeva u eksploataciji suma (Uvodni dio), (sa Sever, S.). Mehanizaci ja sumarstva 5-6, 1977., Zag-reb, s. 145-157.

Kalkulacija troškova rada strojeva u eksploataciji suma (p r imje r i troškova po-jedinih strojeva u eksploataci j i suma pre-ma metodi komisije FAO/ECE) , (sa Sever, S.). Ib id . 7-8, s. 207-214.

Kalkulacija troškova rada strojeva u eksploataciji suma (Forvarder , specijalni t r ak to r za izvoženje), (sa Sever, S.). Ibid., 9-10, s. 258-273.

Kalkulacija troškova rada strojeva u eksploataciji suma (p r imje r i kalkulaci je troškova kamiona i dizalica), (sa Sever, S.). Ibid., 3-4,1978. s. 62-78.

Problemi klasifikacije sumskih terena. Mehanizaci ja sumarstva 5-6, 1980., Zagreb, s. 176-187.

Problematika finog otvaranja sastoji-na s osvrtom na klasifikaciju terena. Ibid., 9-10,1981., s. 275-286.

Veličine - cinioci u radnom procesu eksploatacije suma i njihovo mjerenje. Bi-blioteka mehanizaci je 3/1981., 6, Zagreb, s. 13-22.

Iveranje - novi zajednički zadatak drvne indus t r i j e i sumarstva, (sa Sever, S.). Drvna indus t r i j a 1-2, 33,1983, s. 3-5.

Problem mehanizacije radova u eks-ploataciji suma u SB Hrvatskoj. Sumar-stvo i p re rada drveta 4-6. 1982., Sarajevo, s. 111-119.

Faktori optimalne otvorenosti suma kod sekundarnog otvaranja. Mehanizaci ja sumarstva 11-12, 8,1983., Zagreb, s. 322-325.

Specifičnosti sječe, izrade i transporta sitnog drva. Sekcija za iskoriscivanje suma Zajednice sumarskih f a k u l t e t a i ins t i tu ta za sumarstvo i d rvnu indus t r i ju Jugosla-vije, L j u b l j a n a 1984., s. 1-4.

Stanje i razvoj iskoriscivanja suma u SB Hrvatskoj. S.L. 7-8,1986., s. 323-331.

Bazvoj tehnologije iskoriscivanja su-ma, (s NikoliC, S.). Sume i p re rada drveta Jugoslavije, Beograd 1986., s. 195-201.

Die Holzernte und Bilckung bei der Durchforstung in Laubholzbest&nden. A-r i s t o t e l i an U n i v e r s i t y of Thessa lonik i , Scient i f ic Annals of the Depar tmen t of Fores t ry and Nat ional Environmet . Vol. LD/2 No. 27,1991., pp. 1255-1275.

Bazvoj metoda u eksploataciji suma na srednje strmim i strmim terenima - vre-mena izrade, struktura i ucinci, (s NikoliC, S.). Sumarstvo 3-4,1987., Beograd, s. 25-30.

B e f e r a t i na kongresima i simpozijima te p redavan ja u zemlji i inozemstvu

Novije tendencije izrade i transporta pilanskih trupaca četinjača. Bi l ten 2, 1971., S.F. Zagreb, s. 1-6.

Der gegenwartige Štand und die kiln-ftige Entwicklung der mechanisierung der Holzernte und Transport in Kroatien, (mit BeniC, B.), (Sadašnje s tan je i budući razvoj mehanizaci je sječe, izrade i t ranspor ta dr-va u Hrvatskoj). VII . Internationales forst-technisches Symposium "Probleme des Holz-t ranspor tes und der Mechanisierung der Holzernte". Knj iga re fe ra ta , Beinbek 1973., pp. 1-15.

Das Problem des Bilckens dilnneren Langnutzholzes in Kroatien, (Problem pri-vlačenja t an j e tehničke oblovine u H r v a t -skoj). B e f e r a t na I X . internacionalnom simpoziju u Zvolenu, 1975. o znanstveno-tehnickom razvoju i tehnologiji , u sum-skom gospodarenju. Zvolen, 1975. Knj iga re fe ra ta , pp. 97-115.

Das Problem der Arbeitsproduktivi-t&t und der Wirtschaftlichkeit bei der Harzgewinnung in Jugoslawien, (Problem proizvodnosti rada i ekonomičnosti smola-ren ja u Jug.). Wissenschaf t l iche Tagung Harzgewinnung: Moglichkeiten zur ErhO-hung der E f f e k t i v i t a t der Harzungstech-nologie, insbesondere unter dem Blickpunkt der Er t ragserhohung und der Mechani-sierbarkeit. Knjiga referata, Tharand 1975., pp. 76-93.

Fahasznalati problšmak Jugoszlavia-ban, (Problemi iskoriscivanja suma u Ju-goslaviji). P r edavan j e održano na Šumar-skom f a k u l t e t u u Sopronu 1973., s. 1-13.

Mehanizacija pri izvozanje na stab-lata. ( Ispolzvanje na novi mašini pr i sor-t imentnoto izvozanje). (Mehanizaci ja izvo-za s tabala - kor iš tenje novih strojeva za izvoz drvnih sort imenata) . X. Medžuna-rodni simpozium "Mehanizacija lesozagoto-vok v gornj ih r a jonah . Knj iga re fe ra ta , Plovdiv 1976., pp. 38-57.

Uber die Anwendung der Knick-schlepper, beim Bucken des Langnutz-holzens a uf den Bilckegassen, (mit Sever, S.). (O pr imjen i zglobnih t r a k t o r a kod pr ivlačenja tehničke oblovine po vlaka-ma). Discusion paper. X V I I U F B O Wor ld Congress, Division 3. Norway 1976., pp. 1-5.

Der Beitrag den Untersuchungen ge-wisser technischen grćssen, beim Bucken und bei der Ausfuhr des Holzes, (mit Sever, S.), (Prilog istraživanjima određenih tehničkih veličina kod pr ivlačenja i izvoza d rva ) . Discuss ion pape r . X V I I U F B O Wor ld Congress, Division 3. Norway, 1976.

Das Problem der Ausformung und des Transportes des Schichtholzes in Kroati-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 128: PDF 5,6 MB

138

en, (Problem izrade i t r anspor ta prostor-nog drva u Hrva t sko j ) . X I . In te rna t io-nales Symposium iiber die Mechanisierung bei der Fors tbenutzung, Sammelbuch der Befera te , Gaspenberg 1977., pp. 13-27.

Dosadašnja iskustva o proučavanju fizičkog opterećenja radnika, buke i vibra-cije u eksploataciji suma. Seminar za ospo-sobl javanje osoba za obavl jan je poslova na i sp i t ivanju motornih pila, dizalica, motor-nih vozila i p r ik l jučn ih vozila u šumar-stvu. Knj iga re fe ra ta , Zagreb 1977., s. I I I / l -I I I / 9 .

Die Fallung, Ausformung und das Holzrucken in Plenterwaldern der SB Kroatien, (SjeCa, izrada i pr ivlačenje drva u prebornim sumama Hrva taske) . X I I . In-ternat ionales Symposium iiber die Mecha-nisierung der Fors tnutzung. Sammelbuch der Befe ra te , Tha rand t 1978., pp. 1-19.

Sastojanije i perspektivi ispoljzovani-ja biomasi v SFBJ. Kompleksnoje ispoljzo-vanije drevesnogo sirja, (S tan je i perspek-tive iskoriscivanja biomase u S F B J . Kom-pleksno iskoriscivanje drva kao sirovine). Knjiga referata, Ljubl jana 1978., pp. 90-106.

Primjena mehanizacije kod radova na eksploataciji suma u Lici, sada i u buduć-nosti. Zbornik radova I I . znanstvenog sim-pozija Udio Like u znanosti i privredi", Gospić 1979., s. 13-20.

Holzernte und Bucken in Durchforst-ungsbestanden, mit Bilcksicht a uf das In-dustrieholz in gekurzten Langen, (SjeCa, izrada i pr ivlačenje u prorednim sastoji-nama, s osvrtom na kraCe indus t r i j sko drvo). Das X I I I . In te rna t iona les Sympo-sium iiber die Mechanisierung der Forst-nutzung. Sammelbuch der B e f e r a t e H.12 Zalesie b. Scczecin 1979., pp. 1-20.

Problem izvlačenja oblog drva u ni-zinskim sumama. Međunarodno znanstve-no-tehnicko savje tovanje o izboru tehnolo-gija i tehničkih sredstava pri iskoriSCi-vanju suma. Knj iga re fe ra ta , L j u b l j a n a 1979., s. 75-77.

Problem mehanizacije radova na eks-ploataciji suma u SB Hrvatskoj. Sarajev-ski sajam, savje tovanje iz oblasti sumar-stva, drvne indus t r i j e i indus t r i j e celuloze i papira, 21.-23. oktobra 1980., I I I . Međuna-rodni sa jam drveta , Sarajevo 1980., s. 53-68.

Primjena traktora kod izvlačenja dr-va i neki faktori o kojima ovisi njihov uči-nak. Zbornik savje tovanja iz oblasti su-marstva i drvne indust r i je . IV. Međuna-rodni sa jam drveta , Sarajevo 1981., s. 46-51.

Die Anwendung der Knickschlepper beim Bucken von Langnutzholz mit beson-derer Bilcksicht a uf ihre Oeschwindigkeit, (P r imjena zglobnih t r ak to ra s posebnim osvrtom na n j ihovu brzinu, kod privla-čenja tehničkog oblog drva). Das XV Inter-

nationales symposium "Mechanisierung bei der Forstnutzung", Thessaloniki - Griechen-land, August 1981. Sammelbuch von Be-feraten des Symposiums Thessaloniki, 1981., pp. 93-118.

Neki rezultati komparativnog ispiti-vanja traktora kod izvlačenja drva u SB Hrvatskoj Sarajevski sajam. V. međuna-rodni sa jam drveta. Savje tovanje iz oblasti sumars tva i drvne industr i je , 26. i 27. ok-tobar 1982. Sarajevo, Zbornik radova.

Specifične karakteristike istraživač-kog rada u eksploataciji suma, (s Beber, J.). Zbornik radova savje tovanja Mehani-zacija sumarstva u teor i j i i praksi, Opat i ja 1983., s. 109-117.

Badno-tehnoloski i ekonomski aspekti mehanizacije kod transporta drva. Zbor-nik radova savje tovanja Mehanizaci ja su-marstva u teor i j i i praksi, Opati ja , 1983., s. 109-117.

Proces mehaniziranja radova eksploa-tacije suma u svjetlu visokoškolske nasta-ve i znanstveno - istraživačkog rada. Zbor-nik radova savje tovanja Mehanizaci ja su-marstva u teor i j i i praksi, Opati ja , 1983., s. 19-24.

Arbeitsanalyse beim Transport von Blochholz mittels der Lastkraftwagen, (A-naliza rada kod pri jevoza t rupaca kami-onima). 17. In te rna t iona les Symposium "Mechanisierung der Forstnutzung", Zale-sina - Jugoslawien, August 1983. Sammel-buch der Befe ra te , Zagreb 1983., pp. 1-17.

Izrada i transport drvne - sirovine za izradu ploča. Be fe ra t , Savje tovanje i per-spektiva proizvodnje, svojstava i upot rebe ploča iz usi tnjenog drva, Bjelovar, 16. do 18. svibnja 1984.g. Šumarski f a k u l t e t Za-greb, Z I D I , 12, br. 1, Zagreb 1984., s. 39-51.

Logging Technology Depending upon Begeneration Method, (with NikoliC, S.). (Tehnologija eksploatacije suma ovisno o metodi pomlađivanja). 18th I U F B O World Congress, Division 1 vol. I Fores t environ-ment and silviculture. Publ isher : Yugoslav I U F B O Wor ld Congress, Organising Com-mitee, L jub l j ana , 1986., pp. 7-18.

Ekskurzija br. 3. (Excursion No. 3) harvesting and processing of high value Slavonian oak - a complex approach in treatment of forests (pravac L jub l j ana -Beograd), (s Penzar, F.). Zagreb, 1986. Knji-ga - vodič za ekskurzi ju , 22 stranice (en-gleski), opis svih objekata (sumske sastoji-ne i objekti za drvnoindustrijsku preradu).

The development of logging methode on medium steep terrain, (wi th NikoliC, S.). (Bazvoj metoda eksploatacije suma na s rednje s t rmim i s t rmim terenima). Stu-di ja (poster), L jub l j ana , Ibid., pp. 2-5. and steep+tab.+4 slike+summary.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 129: PDF 5,6 MB

139

Korisćenje biomase iz prorednih sas-tojina. Korisćenje biomase za energetiku. Inform. za tehn. i tehnol. u sum. 1. JPSC, Beograd, 1987., s. 173-191.

Primjena domaćih strojeva kod tran-sporta drva u SB Hrvatskoj, (s Beber, J.). Zbornik r e f e r a t a sa sastanka Sekcije za iskoriscivanje suma Zajednice sumarskih f a k u l t e t a i ins t i tu ta za sumarstvo i d rvnu indus t r i ju Jugoslavije. Sarajevo, S.F. Sa-rajevo 1987., s. 1-22 + 10 tabela + 3 slike.

Određivanje dodatnog vremena kod prijevoza drva kamionima. Sastanak Sek-cije za iskoriscivanje suma sumarskih fa-kulteta i inst i tuta Jugoslavije, Zagreb, 1988., s. 9.

Ovisnost učinka o terenskim uvjetima, kod privlačenja drva traktorom, (s Beber, J.). Zbornik r e f e r a t a sa sastanka Sekcije za iskoriscivanje suma Zajednice sumar-skih f a k u l t e t a i ins t i tu ta za sumarstvo i d rvnu indus t r i ju Jugoslavije. L jub l j ana , Biotehniska faku l t e t a , I n s t i t u t za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubl jana, 1989., s. 12.

Udžbenici, elaborati , r ječnici i Sumarska enciklopedija

Studij vremena i rada u eksploataciji Suma (uputs tva za normiranje) . P r i ručn ik , Zagreb, 1977., s. 1-74.

Olavni pravci razvoja tehnologije is-korisćivanja suma (dobivanja drveta) za najzastupljenije nizinske i prigorske sume. Studi ja . Opste udružen je sumarstva i in-dus t r i j e za p re radu drveta, celuloze i papi-ra Jugoslavije, Beograd, 1984., s. 1-71.

Proučavanje rada, (udžbenik), Zagreb, 1987., s. 1-110.

BjeCnik iz područja iskorisćivanja suma i sumskih komunikacija, (i dr.). In-s t i tu t za gozdno i lesno gospodarstvo Slo-venije, L jub l j ana , 1980., s. 1-287.

Harvester, (sa Sever, S.). S.E. 2., J L Z , Zagreb 1983., s. 50-51.

Kamion. Ibid., s. 220-222. Procesor, (sa Sever, S.). S.E. 3., J L Z ,

Zagreb, 1987., s. 78-80. Traktor. Ibid., s. 513-519. Žicara. Ibid., s. 651-656.

P ro f . dr. sc. S. Bojanin objavio je po-vrh navedenoga vise izvješ ta ja s raznih sa-v je tovanja i simpozija te znatan b ro j pri-kaza znanstvenih i s t ručnih članaka i pub-likacija.

Objavl jeni radovi S. Bojanina registri-rani su velikim dijelom u Fores t ry Ab-stracts, a također su regis t r i rani u "Biblio-graphie des forst - und holzwirtschaftlichen Schrif ftums", Beinbek bei Hamburg .

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Sumarska b ib l iograf i ja I i I I .

*** Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. S.F. Zagreb, 1963., s. 607-608.

Jugoslovenski savremenici-Ko je ko u Jugoslaviji. Hronometar , Beograd 1970., s. 99.

Piskorić, O.: Bojanin, Stevan. H B L , knj. 2., Zagreb, 1989., s. 97.

S.E. I, Zagreb 1980., s. 108.

B O J č l ć , Bojana, (Kopr ivnica , 18. XI.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Boska. Otac i m a j k a su jo j nastavnici . Završ i la je mate-mat icko- informat icko usmje ren j e u CUO Kopr ivnica .

Šumars tvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l.X.1984.g. Dip lomira la je 6.XII.1989.g. iz znanstvenog pod-ruč ja zaštita Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Zdravstveno s tan je b i l j aka u r a sadn iku Močile u Koprivnici".

B O J I ć , Blažo, (Kolasin, Crna Go-ra, 2.V.1904.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1927.-28., a d ip lomirao 1931.g. na Po l jopr iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Beogradu.

Mjesto Šumarskog v ježbenika n a s t u p i o je 25.X.1932.g. u Šum-skoj up rav i Bi je lo Pol je , u Crno j Gori.

B O J I ć , Dimitrije, (Kolasin, Crna Gora, 14.V.1897.), dipl. ing. Sum.

S tudi rao je Šumarstvo i l . I I I . 1926.g. d ip lomirao na Gospodarsko Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Službu je nas tupio 22.III . 1926. godine, a 1933.g. bio je Šumar-ski pr i s tav u Di rekc i j i Suma u Skopl ju.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 6, 34,101,140.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 130: PDF 5,6 MB

130

B A J I N , Ivan, dipl. ing. Sumarstva. Šumars tvo je s tud i rao na

Gospodarsko - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 17.VI.1925.g.

BOJOVIĆ, Nedeljko, iz Crne Gore, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a diplomirao 31.VII.1953.g.

BOKULIĆ, Ivan, (Carevo Polje, Ogulin, 8.XI.1932.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Fi l ipov. H r v a t . Po t j eče iz zemljoradničke obi tel j i . S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar -lovcu 1952.g.

Šumars tvo je otpočeo studi-r a t i na Po l jopr iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu l .X. 1957.g. Dip lomirao je na istom fa-ku l t e tu 7.XI.1962.g. položivši dip-lomski ispit.

BOLF, Maja, vid. T E N S K I , 5. knj .

B O M B E L L E S , Marko, (Opeka, Vinica, 26.X.1858. - Vinica, 8.IX. 1912.), grof, dugogodišnji predsjed-nik H r v . slav. Šumarskoga druš tva .

Sin je grofa M a r k a i grofice Fe rd inande , r . Draskovic.

Nakon dovršenih vojnih stu-d i j a služio je n a j p r i j e kao poruč-nik kod kr. ug. 10. domobranske husarske pukovnije , a onda je po-duzeo pu tovan ja po inozemstvu i vra t io se k rca t znanjem i pun ini-ci jat ive, koju je nakon povra tka počeo provodi t i u praksu, posve-tivSi se gospodarskom radu.

G. 1883. podi je l jena mu je čast carskoga komornika, a 1901.g. i zabran je za narodnog zas tupnika u H r v a t s k i sabor kojemu je pripa-dao do 1906.g.

Car F r a n j o Jos ip u znak pri-znanja i zasluga podijelio je grofu

Bombellesu dostojanstvo ta jnoga savje tn ika .

Živio je na pros t ranom ima-n ju oko Vinice i Zelendvora, gdje je bilo raznovrsne divljaci pa se za-nimao za lov. Posjećivale su ga i mno-ge i s t aknu te ličnosti pa cak i pri-jestolonasljednik Franjo Ferdinand.

"Na ovome vlaste l instvu (Ze-lendvor-Opeka) je Marko grof Bom-belles uz svog Sumarnika Pav la W i t t m a n n a podignuo upravo od-lično lovstvo na sve vrs te divljaci", (S. Belosevic).

Osnivač je poznatog i zako-nom zaštićenog a rbore tuma Opeka-Vinica nedaleko od Varažd ina .

U javnom životu djelovao je mnogostrano i uspješno, nastojeći s t ranom svi je tu p r ikaza t i duševni i ma te r i j a ln i razvoj i napredak hr-vatskoga naroda.

H r v a t s k o Sumarstvo zahval-no mu je za dio svoga napre tka , a naroči to mu dugu je hvalu za nje-govo živo zauz imanje oko osnutka Šumarskog doma u Zagrebu.

L I T E B A T U B A

*** Sum. list, 1911., Marko grof Bom-belles, s. 81-83.

*** Sum. list, 1912., Marko grof Bom-belles., s. 373-378.

Belosevic, S.: Povi jes t Župani je vara-ždinske i slobodnog kraljevskog grada Va-raždina, IV . kotar Varaždin donjopoljski. 1922., s. 106-109.

B O N A - BUNIĆ, Marino, (Senj, 1857. - Dubrovnik , 1937.), Šumarski nadsavje tn ik .

Po tomak je slavne dubrovač-ke pa t r ic i j ske obi te l j i Bunica. O-tac mu je bio pomorski inspektor za H r v a t s k o p r imor j e u Senju.

Njegovi su se rod i t e l j i v ra t i l i u Dubrovnik , pa je Mar ino ondje završio vise razrede gimnazije, a m a t u r u je kasni je položio u Spl i tu .

Šumars tvo je ucio na Visokoj školi za k u l t u r u t la u Beču koju je završio 1880.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 131: PDF 5,6 MB

131

Namješten je u Zagrebu k ze-maljskoj upravnoj oblasti za hrv. slav. Vojnu kra j inu . Vise je godina bio pr idi je l jen hrva tskoj sekciji taksacijskog povjerenstva, koje je imalo zadaću da na trošak in-vesticijske zaklade ponovno pro-cijeni sve državne Sume područja hrv. slav. Kra j ine .

Nakon položenog državnog ispita službovao je u Jasenku i Ogulinu, a poslije toga istupio je iz državne službe i imenovan je kr. Šumarom kod podžupanije na Ri-jeci. Us t ra j an jem modrusko-rijec-ke županije 1886.g. prešao je u is-tom svojstvu kr. župani jskoj ob-lasti u Ogulinu, gdje je 1889.g. ime-novan kr. žup. Sum. nadzornikom, a 1899. god. u istom svojstvu dodi-jeljen je na službovanje Šumar-skom odsjeku kr. zem. vlade, gdje je uz postupno promaknuće polu-čio najvišu čast u Šumarskoj struci kad je ukazom Regenta od 12.XI. 1919. imenovan kr. zem. Sum. nad-savjetnikom.

Za vri jeme službovanja u Ri-jeci i Ogulinu osobito je neumorno radio oko poSumljavanja primor-skog krsa i postigao je lijepe uspjehe.

Hrvatsko-slavonsko Šumarsko društvo, uvažavajući njegov rad i položaj, izabralo ga je 1916. za svo-ga potpredsjednika, koju je čast ob-našao do konca 1918.g. kada je umi-rovljen sa četrdeset godina radnog staža.

B A D O V I

Njekoliko crtica iz "Hrvatske Rivi-ere". S.L. 1888., s. 478-482.

Badnje oko pošumljen ja primor. krasa u području žup. modr. riječke. S.L. 1889., s 165-169.

Njekoliko rieci o kraškoj branjevini "Lukovo - Gubitnik" u području Hreljin. (Š te t e od požara us l jed lokomotive) . S.L. 1889., s. 422-424.

Kako da se nabave nova vrela priv-rede za žiteljstvo hrvatskoga Primorja? S.L. 1889., s. 355-357.

Kulturno - geograficki opis hrvatsko-primorskoga "krasa" i njegovo pošumljen je iz autonomnog budžeta. S.L. 1892., s. 331-352.

Izvješće o stanju sumske uprave za II. polugod. 1891. u području modrusko riječ-ke županije. S.L. 1892., s. 309-321.

L I T E B A T U B A

*** : Conte de Bona Bunić . S.L. 1, 1920. B.K.: Mar ino de Bona Bunić, penz.

zem. sumarsk i nadsav j e tn ik . S.L. 1938., s. 103-104.

BORAK, Stjepan, (Petr i janec, 17. X1.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

S tudi rao je Sumarstvo na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu i di-plomirao 12.II.1965.g.

BORCIĆ, Milan, (Lički Osik, Gospić, 13.11.1963.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Milin. H r v a t . Otac mu je konobar, a majka prodavačica. Sred-nje obrazovanje stekao je u CUO "Nikola Tesla" u Gospiću 1982.g.

Na s tudi j Sumarstva upisao se l.X.1982.g. Diplomirao je na Šum. f aku l t e tu Sveuc. u Zagrebu 8.VI. 1990. godine.

BOREVKOVIC, Ivo, (Gornja Vr ba, Slav. Brod, 1927. - Zagreb, 6.V. 1992.), dipl. ing. Sumarstva.

Hrva tsk i šumarski životopisni leksikon

Page 132: PDF 5,6 MB

132

Po t j eče iz s tare graničarske zadruge BorevkoviCa. Gimnazi ju je završio u Brodu .

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Apsolvirao je 1950.-51. sk. g„ a d ip lomirao 1952.g.

Pos l i je završenog s tud i j a oko 15 godina radio je u Sumarstvu brodskog područja . Bio je upravi-t e l j Šumar i j e u Trn jan ima , pa ru-kovodi te l j uzgoja Suma i t ehničk i d i rek to r Š.G. Slav. Brod. Iz tog razdobl ja njegovog r ada ostala je zna tna površina novopodignut ih Suma i Sumskih p lan taža topole.

Kao ugledan i v r s tan struč-njak, popula ran i na rodn i Čovjek uvučen je u pol i t ički život. Ubrzo se i tu is takao pa je sedam godina bio preds jednikom Općine Slavon-ski Brod. "Za vr i j eme njegovog p reds jedn ikovan ja grad i područ je općine intenzivno su izgrađivani te su dobil i suvremen izgled. To je bilo v r i j eme intenzivnog ozelenje-vanja" (V. Špoljar ic) .

Pos l i je dva manda t a na mjes-tu preds jen ika općine i zabran je za d i r ek to ra velikog hotelskog po-duzeća u Brodu "Brodsko vinogor-je", koje je uspješno vodio do od-laska u mirovinu.

L I T E B A T U B A

SpoljariC, V.: I V O B O B E V K O V I Ć , dipl. ing. sumarstva (1927.-1992.). S.L. 11-12, 1992., Zagreb, s. 578-579.

BORJAN, Ilija, (Bjelopolje, Ko-renica, 5.X.1953.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Milana. Srbin. Po t j eče iz radničke obi tel j i . Nakon završene gimnazi je upisao je Šumars tvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1974.g. Diplo-mirao je 9.1.1981.g„ položivši dip-lomski ispit.

BOROJEVIĆ, Dragoslav, (P rev r sac, Kosta jn ica , 3.1.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Bogdanov. Srbin. Otac mu je bio e lektr ičar , a m a j k a do-maćica. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu, a Š.F. u Za-grebu upisao je l .X. 1985.g.

Dip lomirao je 18.XII.1990.g. iz ekonomike. Diplomski r ad na-pisao je i obranio pod naslovom "Problemi Šumske pol i t ike u Re-publici H r v a t s k o j u usporedbi sa Šumskim pol i t ikama nekih europ-skih zemalja".

BOROJEVIĆ, Jovan, (Sisak, 1.IV. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Steve. Srbin . Otac mu je s t ro ja r sk i inženjer , a m a j k a služ-benica. E l e k t r o t e h n i č k u s r e d n j u školu završio je u Sisku 1983.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g. Dip lomirao je 15.VI.1983.g. iz genetike. Napi-sao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Mogućnost pobol jšanja genetske kva l i t e te sadnica crne jo-he putem selekcije po f eno t ipu i genotipu".

BOROŠIĆ, Andrija, (Petr inja , 27. X1.1865. - Zagreb, 30.XI.1909.), Sum. nadzornik

P u č k u školu i nižu rea lku za-vršio je u svom rodnom mjestu, a visu rea lku u Rakovcu, gdje je 7. VII.1882.g. s izvrsnim uspjehom po-ložio ispit zrelosti. I s t e godine u jesen posao je u Visoku školu za k u l t u r u t la u Beču, gdje je 10. pro-sinca 1886. položio diplomski ispit za Šumarsku s t ruku .

Godine 1886.-87. služio je kao jednogodišnj i dobrovol jac kod top-ništva u Beču gdje je položio ispit za časnika u pr ičuvi i postao po-ručnikom.

Od 15. prosinca 1887. do 9. lis-topada 1888. službovao je kao teh-nički dnevnicar kod Gospodar-stvenoga u reda Slunjske imovne općine u Rakovcu, gdje je obavl jao posao Sum.-procjenbenog pr is tava .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 133: PDF 5,6 MB

133

P o t k r a j 1888.g. povjereni su mu poslovi Šumskoga protus tavni-ka, a ubrzo je imenovan upravi te-l jem kota rske Šumarije u Valis-se-lu podno Cet ingrada.

Godine 1890. imenovan je ko-ta r sk im Šumarom u Rujevcu , gdje je ostao do l je ta 1892.g. Tada je imenovan kr. Sum povjerenikom u Šumarskom odsjeku kr. zem. vlade u Zagrebu.

Usl i jedi la su p remješ tan ja , i to 16.1.1897. za župani jskog Šumar-skog nadzorn ika u V I I I . činovnič-kom razredu, a od 28.11.1901. una-pr i j eđen je za Šumarskog nadzorni-ka I . razreda .

Vec 1899.g. imenovan je pov-jerenikom za ispit iz r ačunarske s t ruke kod imovnih općina i za ispit za samostalno vođenje Šum-skoga gospodarstva. Član je t i h is-p i tn ih povjerens tava ostao do svo-je smrti .

Od us t ro j en j a zaklade za "Uzgoj diece Šumarskih činovnika u k ra l j ev inama H r v a t s k o j i Sla-voniji" bio je zamjenik predsjedni-ka povjerenstva .

Umro je u Zagrebu i sahra-n jen 2.XII.1909.g. na Mirogoju.

Znača jan je BoroSicev rad na p o d r u č j u g o s p o d a r e n j a Sumama imovnih općina i zemlj išnih zajed-nica jer su se po N a p u t k u za sastav gospodarskih osnova i programa, kojeg je bio autor , od 1903. godine uređiva le Sume, koje su bile pod osobit im javnim nadzorom.

Kao t a j n i k Hrvatsko-slavon-skog Šumarskog društva (1896.-1904.) jedan je od glavnih organizatora hrvatskog di je la Mileni jske izlož-be održane 1896. godine u Budim-pešti te radova na g radn j i Šumar-skog doma, osnivanja Šumarskog muzeja i p r ip r emnih radova na us-trojstvu Šumarske akademije 1898.

Od 1904. do 1910.g. izdavač je Hrva t skog Sumarsko-lovackog ko-ledara. U Šumarskom listu (1887.,

1897., 1900., 1901., 1903-1905 i 1908.) obrađivao je teme iz područ ja ure-đ ivan ja Suma, dendromet r i j e , Sum-sko-pravnih odnosa, iskor iscivanja Suma i povi jest i Sumarstva.

U znak p r i znan ja za njegove zasluge kako za hrva tsko Sumar-stvo, tako i za Hrvatsko-s lavonsko Šumarsko druš tvo već 1910.g. osno-vana L i t e r a r n a zaklada nazvana je njegovim imenom. Iz te zaklade, uz ostalo, 1922.g. su f inanc i r an i su i fa-ku l t e t sk i udžbenici d ra Nenadica Računanje vrijednosti Suma i d ra Levakovica Dendrometrija. (O.P.)

B A D O V I

Prirastnjak. S.L. 1887., s. 255-257. Zakoni i naredbe, tičući se sumarske

uprave, Zagreb, 1900.g., (s Gogliom), S.L. 1900., s. 316-317.

Hrvatski sum. kalendar. S.L. 1902., s. 38. - S.L. 1903, s. 707. - S.L. 1905., s 131. -S.L. 1911., s. 489. - S.L. 1913., s. 526.

Naputak za sastavak gospodarskih os-nova i programa. Zagreb, 1903.

Odgovor na "Osvrt na članak: Revizija gosp. osnova". S.L. 1903., s. 457-466.

Moj konačni odgovor g. nadzorniku Dojkoviću. S.L. 1904., s. 85-87.

Odgovor na pripomenke g. Dojkovića k naredbi o sastavku gosp. osnova za sume, podvrgnute osobitom javnom nadzoru. S.L. 1904., s. 253-285, 293-335.

BOBOSlĆ-GOGLIA: Zakoni i nared-be tičući se sum. uprave i sumskog gosp. u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1900.

L I T E B A T U B A

Borosić Andr i ja . S.L. 1910., s. 1-13. Nenadić: Borosić, A. (1865-1909). P.S.S. s.

138-141, Zagreb, 1926. Borosić, J.: SIS, s. 22. S.E. I. J L Z Zagreb, 1980., s. 158. Piskorić, O.: Borosić, Andr i ja . H B L , 2.

knj., Zagreb, 1989.

BOROSIĆ, Josip, (Zagreb, 10.111. 1894. - Prag, 1.IX.1936.), visi savjet-nik Min is ta r s tva Suma i r u d n i k a u Beogradu.

Sin Andr i je , i s taknutog hr-vatskog Šumara. Osnovnu Školu po-lazio je u Zagrebu. Ispi t zrelosti po-ložio je 1912. u Zagrebu, pa se upi-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 134: PDF 5,6 MB

134

sao na Visoku Šumarsku i rudar -sku Školu u ŠCavnici (Slovačka).

Šumarske znanosti završio je u Zagrebu 1919.g. i odmah je zapos-len kao Šumarski v ježbenik kod Di rekc i j e Suma u Zagrebu. Iza to-ga služio je kao Šumarski upravi-t e l j u Sokolovcu i Novom Vinodol-skom, na područ ju iste Direkci je . U Novom Vinodolskom obavljao je ujedno i dužnost kotarskoga Šumar-skog referenta u Crikvenici i Novom.

G. 1922. p remješ ten je u Mi-nis tars tvo Suma i r u d n i k a u Beo-grad, gdje je službovao do svoje p re rane smrti , dakle 14 godina. Bio je na položaju s n a j m a n j e p r i n a n j a i časti, a uvi jek s mnogo obveza.

Bio je izvrs tan upravn i služ-benik, kao da je bio p redodređen za dobrog organiza tora Šumarske službe.

Osim a d m i n i s t r a t i v n i m pos-lom bavio se i pisanjem: p r ikup io je i objavio u i zdan ju Min is ta r s tva dvi je knj ige no rma t ivn ih nareda-ba, zakona i propisa za Šumarsku službu.

BoroSic je, kako stoj i na po-četku knjige, "sakupio i uredio Še-mat izam i s ta tus osoblja u resoru Min is ta r s tva Suma i rudnika", koju je 1933. godine izdalo Minis tars tvo Suma i rudn ika . U knj iz i se nalazi iskaz svih apsolvenata Gospodar-sko-Sumarskog učil iš ta u Križevci-ma i Šumarskog f a k u l t e t a u Zag-rebu, do god. 1932., Šumarskog fa-ku l t e t a u Beogradu i na s t ran im Sumarskim uči l iš t ima za s tudente iz H r v a t s k e i d rug ih područ ja biv-še Jugoslavi je . Za sve ak t ivne do 1933. godine u n j o j su navedeni po-daci o d a t u m u rođenja , završe tka s tudi ja , s t upan ja u službu i mjes tu r ada do 1933. godine.

U B e o g r a d u je u r e đ i v a o i "Glasnik" Udruženja Sumarskih zva-nicnika od 1932. do smrti . Nekoli-ko godina bio je odbornik u Ju-gosl. Šumarskom udružen ju .

Bio je sef kab ine t a nekoliko min i s ta ra misleći da ce tako moći vise kor i s t i t i Sumarstvu i u t j e ca t i na vladu.

Poš t iva l i su ga i voljeli kole-ge Šumari, a on je za svakoga našao vremena i l i jepu ri ječ.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, S. 26, 30, 89,133,134. Petrak. J.\ Ing. Josip Borosić. S.L.

1936., 582-585. Premužić, A: Komemoraci ja na grobu

pokojnog ing. Josipa BorosiCa. Ib id . 585.

BOROTA, Nikola, (Udet in , Dvor na Uni, 15.11.1962.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Nikole. Srbin . Otac mu je bio čuvar, a m a j k a domaćica.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 18.IX. 1989.g. iz područ ja uzgajanje Su-ma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Tehnološki pro-ces proizvodnje sadnica običnog oraha u Šumskom rasadniku".

BORZAN, Zelimir, (Osijek, 21.IX. 1940.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., sveučilišni profesor , znanstvenik, s t ručn jak za dendrologiju i Šu-marsku genetiku.

Sin Mihaela i Z la te r. P i r -ker. H r v a t , r imokato l ičke vjerois-povijesti . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Osnovno i s rednje školo-van je završio je u Osijeku. Matu-r i rao je na gimnazi j i u Osi jeku 1959.g.

Šumars tvo je s tud i rao uz redovan radn i odnos na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zag-rebu. Dip lomirao je 1972.g. Magis-t r i r a o je 1979.g. na istom fakul -t e tu iz oblast i b io tehn ičk ih zna-nosti s radom pod naslovom Ka-riotip iz endosperma crnog i obič-nog bora (mentor: prof . dr. sc. Mirko Vidakovic) . Godine 1986.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 135: PDF 5,6 MB

135

obranio je na Šumarskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu diser-tac i ju pod naslovom Kariotipovi nekih borova podsekcije 8ylves-tres. Oblast b io tehn ičk ih znanos-ti, područ je Sumarstva, (mentor: prof . dr. sc. Mirko Vidakovic) .

Službovanje: Od 1. ožujka 1961. tehničk i je

suradnik na K a t e d r i za Šumarsku genetiku i dendrologiju na Š.F. u Zagrebu. Od 1. s rpn ja 1973. s t ručni je suradnik na is toj K a t e d r i . Od 17. s rpn ja 1981. znanstveni je asis-ten t za p redmet dendrologija na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Za do-centa je izabran 27. ožujka 1987. za p redmet dendrologija na istom fa-ku l t e tu . Od 26. t r a v n j a 1990.g. iz-vanredni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F., a od 1. ko-lovoza 1992. redovni je sveučilišni profesor za dendrologiju na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu.

Nastavna djelatnost: Izvodi dodiplomsku nas tavu

iz p redmeta dendrologija na Š.F. u Zagrebu. Od 1. l i s topada 1989. do 30. r u j n a 1991. honora rn i je nas-tavnik za p redmet rasadnicarstvo s dendrologijom na Agronomskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Izvodi posl i jediplomsku nas tavu iz p redmeta hortikulturna dendro-logija iz znanstvenog područ ja "O-bl ikovanje parkova i p r i rodn ih re-kreac i j sk ih objekata" na Šumar-skom odje lu Š.F. Sveučil iš ta u Za-grebu. Izvodi poslijediplomsku nas-tavu iz p redmeta citologija i ci-togenetika iz znanstvenog podru-čja "Oplemenjivanje Šumskog dr-veća" na Šumarskom odje lu Š.F. u Zagrebu. U razdobl ju do 1995.g. bio je mentor desetak diplomskih radova, a elan u dvadese tak po-vjerenstava za diplomski rad. Men-tor je t ro j ic i s tudena ta koj i su pri-mili rektorovu nagradu. Bio je elan

u povjerenstvima za doktorate, ma-gistarske radove i mentor dvojici k a n d i d a t a za iz radu magistarskog r ada na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Član je habi l i tac i j skog povjeren-stva s obvezom pisan ja izvješća o uv je t ima za izbor u vise zvanje na Kar l . Franzens-Sveuci l i s tu u Gra-zu, Aus t r i j a . Kao nas tavnik u Za-vodu za Šumarsku genetiku i den-drologiju i z rađu je i održava den-drolosku zb i rku d i japozi t iva za nas tavne potrebe, a mnogobrojne kolor i c rno-bi je le f o t o g r a f i j e iz-radio je za i lus t rac i je u kn j iz i M. Vidakovica: četinjače - morfologi-ja i varijabilnost (I. i zdanje 1982.g. i I I . izdanje 1993.g. na h rva t skom jeziku) i kn j iz i Conifers - Morpho-logy and Variation ( izdanje 1991.g. na engleskom jeziku).

Znanstvena djelatnost: P r o f . dr. sc. Žel imir Borzan

bio je vodi te l j znans tvenih proje-k a t a i to: "Dendrof lora u f u n k c i j i u rbanog Sumarstva", p ro jek t br. 4-04-029 f inanc i r an od Minis tar-stva znanost i i tehnologi je R. H r -vatske; "Istraživanje pr i rodnih mu-tac i j a d rvenas t ih vrs ta za po t rebe urbanog Sumarstva", zada tak fi-nanc i ran od s t rane Javnog podu-zeća Hrva t ske Sume, a posredstvom Zavoda za i s t raž ivan ja Š.F. Sve-učil iš ta u Zagrebu; "Oplemenjiva-nje četinjača", zada tak f i nanc i r an od s t rane Javnog poduzeća H r -vatske Sume, a pu tem Zavoda za i s t raž ivan ja Š.F. u Zagrebu. Sud-je lu je u i s t r až ivan j ima koja se pro-vode u Zavodu za Šumarsku ge-ne t iku i dendrologi ju Š.F. Sveu-čil išta u Zagrebu, pu tem Zavoda za i s t raž ivan ja u Šumarstvu. Re-zu l ta te t i h i s t raž ivan ja publ ic i ra u znans tvenoj i s t ručno j periodici i p rezen t i ra kao di jelove izv ješ ta ja o i s t raž ivan j ima Zavoda po zada-cima. Od 1967. do 1985. sud je lu j e na tzv. amer ičkim temama, pro-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 136: PDF 5,6 MB

136

j ek t ima f i nanc i r an im od Jugosla-vensko - američkog odbora za znanstveno - t ehn ičku suradn ju : "Djelovanje zracenog polena na f iziologiju rasta" u t r a j a n j u od pet godina; "Utjecaj mikrookol ine na inkompat ib i lnos t vrs ta kod t v r d i h borova" u t r a j a n j u od t r i godine; "Faktori inkompatibi lnost i između crnog i običnog bora i mogućnosti masovne proizvodnje n j ihov ih hi-brida" u t r a j a n j u od pet godina; i od 1986.-1990. u novom takvom p ro jek tu pod naslovom: "Opleme-n j ivan j e Šumskog drveća". Sudje-lu je u i s t raž ivan j ima koja se pro-vode u Zavodu za Šumsku gene-tiku i dendrologiju iz oplemenji-vanja Šumskog drveća, osobito bo-rova, te samostalno razvi ja istra-živačku d je la tnos t koja se može podi je l i t i u nekoliko t ema t sk ih područja : 1. Međuvrsna hibr idiza-cija dvoiglicavih borova i anal iza usp i jevan ja h i b r i d n i h b i l jaka , 2. L a b o r a t o r i j s k a i s t raž ivan ja u ci-l ju r j e šavan ja problema inkompa-t ib i lnos t i crnog i običnog bora, 3. Citotaksonomska i citogeneticka is-t r až ivan ja golosjemenjaca, 4. Pro-b lemat ika klonskog Sumarstva, 5. Rendgenogra f i j a sjemena Sumskih vrs ta drveća, 6. P ro i zvodn ja novih ku l t i va ra drveća i grml ja za pot-rebe urbanog Sumarstva, 7. Cijep-l j en je listaca.

Angaži ran je u fundamen-ta ln im i p r imi j en jen im istraživa-n j ima bilo u sklopu t imskog r ada ili samostalno. U citoloSkim, fun-damenta ln im i s t raž ivan j ima kro-mosoma borova uspješno je primi-jenio nove metode r ada i origi-nalno pr i s tupio u pos tav l j an ju i r j e šavan ju znanstvene problema-tike.

U posl jednje v r i j eme osobito je ak t ivan u h o r t i k u l t u r n o j den-drologij i u ci l ju dob ivan ja novih h o r t i k u l t u r n i h k u l t i v a r a i na is-t r až ivan j ima u n a p r e đ i v a n j a rasad-

nicarske proizvodnje za po t rebe urbanog Sumarstva.

Održava b ro jne kon t ak t e sa znanstvenicima u svijetu, osobito iz Aus t r i je , Finske, SAD, Nje-mačke, J a p a n a i Mađarske . U zem-lj i i inozemstvu održao je b ro jna p redavan ja na javnim skupovima, s t ručnim ili znanstvenim sastan-cima, s impozij ima ili kongresima.

Studijski boravci u inozemstvu i predavanja:

U F i n s k o j boravi u dva na-v r a t a u ukupnom t r a j a n j u od 6,5 mjeseci, 1974. i 1977.g. u ci l ju usavr-šavanja iz područ ja genetike i den-drologije, na Odjelu za genet iku Šumarskog in s t i t u t a F inske u Ma-isali kod prof . dr. sc. Max. Hag-mana. U S A D boravi od 14.VI. do 8 .VI I I . 1981.g. u Woos te ru na O-hio Research and Development Center, Fores t Service, kod prof . dr. sc. H. B. Kiebe la i u Berke leyu na Univers i ty of Cal i forn ia kod prof . dr. sc. W. J. L i b b y a na stu-di jskom pu tovan ju kao suradnik na pro jek tu : Fac to r s of incopati-b i l i ty between E u r o p e a n black pine and Scots pine, and Possibi-l i t ies of mass product ion of the i r hybrids". U I r s k o j boravi od 11. do 17. veljače 1991.g„ u A r b o r e t u m u J o h n F. Kennedy u New Rossu, u Dub l inu na Agr icu l tu ra l Research I n s t i t u t e i u K i l m a c u r r a g h In-s t i tu te , kao gost dr. sc. Al i s ta i ra P f e i f e r a , "Coilte Teoranta", t he I r i sh Fo re s t ry Board . U SAD bo-ravi ponovno u vremenu od 8. do 24.III.1991.g. Pos jeću je Secrest Ar-bore tum u Woosteru , Ohio, potom The Univers i ty of Tennesse u Knoxvi l leu .

Na sveučil išt ima u SAD odr-žao je dva p redavan ja : O istraži-vanj ima inkompatibi lnost i borova i ci toloskoj problemat ic i u Berke-leyu, Univers i ty of Cal i fornia , 1981.g. O s t rojnom c i jep l jen ju hra-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 137: PDF 5,6 MB

137

stova u Knoxvilleu, The Univer-sity of Tennessee, 1991.g. na poziv prof. dr. sc. Scotta Schlarbauma. U I r sko j je u Dubl inu 1991.g. održao na Agricul tural Research Insti-tu te predavanje o selekciji vari-jegiranih hrastova i njihovom ve-getativnom razmnožavanju za po-t rebe urbanog Sumarstva. U Nje-mačkoj je 1993.g. na Lehrs tuh l fiir Fors tbotanik Ludwig - Maximili-ans Sveučilišta u Freisingu, održao predavanje o is t raživanj ima koja se provode u Zavodu za Šumarsku genetiku i dendrologiju Š.F. u Za-grebu.

Sudjelovanje na znanstvenim sku-povima u zemlji i inozemstvu:

Od 1974.g. aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim znan-stvenim i s t ručn im skupovima. Glavni je organizator međunarod-noga citogenetickog znanstvenoga skupa održanog na Br i jun ima od 8. do 11. r u jna 1993. pod nazivom: I U F R O Cytogenetics W o r k i n g P a r t y S2.04-08 Symposium. Suor-ganizator je stručnog seminara održanog 12.VI.1987.g. u Zagrebu pod naslovom "Njega i zašti ta dr-veća u naseljenim prostorima", na kojima su izlagali eminentni stru-čnjaci iz SR Njemačke i demon-str i ra l i tehniku rada iz k i rurgi je drveća. Na XX. svjetskom I U F R O kongresu 1995.g. u Tampereu, Fin-ska, predsjedava izlaganjima u okviru citogeneticke sekcije i vodi poslovni sastanak sekcije.

U zemlji je sudjelovao na 15 znanstvenih skupova, a od toga su četiri bila međunarodnog karak-tera. U inozemstvu je sudjelovao na devet znanstvenih skupova. Godine 1974. sudjelovao je u Nij-megenu, u Nizozemskoj, na znan-stvenom skupu o oplodnji kod vi-šeg bilja; u Zagrebu na V. jugo-slavensko - poljskom simpoziju o pr imjeni radioakt ivnih izotopa i

ionizirajuCeg zračenja; u Sarajevu u povodu proslave 25. godišnjice Šumarskog Fakul te ta . God. 1976. sudje luje na I. kongresu genetičara Jugoslavije u Dubrovniku; u Brnu, Cehoslovacka, u radu savjetovanja "Čovjek i biosfera"; na XVI . I U F R O svjetskom kongresu u Oslu. God. 1977. sudje luje na međunarodnoj konferenci j i o kromosomima u Hels inki ju i na seminaru iz Šu-marske genetike u Zagrebu. God. 1979. sudjelovao je na I. znanstve-nom sastanku Hrvatskoga genetič-kog društva u Osijeku. 1981.g. su-djelovao je na I. kongresu biologa Hrva t ske u Poreču. 1984.g. sudje-lovao je na seminaru Sekcije a-sistenata Š.F. održanom u Vel ikoj kod Požege, te u "VVageningenu, Nizozemska, na V I I I . međunarod-nom simpoziju o generativnom raz-množavanju višeg bilja. Naredne, 1985.g. sudjelovao je na simpoziju održanom na Rabu; zatim na sa-vje tovanju povodom proslave 125. godišnjice Šumarske nastave u Hr -vatskoj u Zagrebu, te na sastanku Jugoslavenske sekcije za genetiku i oplemenjivanje drveća u Beogra-du. 1986. bio je u Zagrebu na V. seminaru Jug. društva za fizio-logiju bi l jaka i na X V I I I . svjet-skom I U F R O kongresu u Lju-bljani . God. 1987. sudjelovao je u Zagrebu na seminaru iz k i rurgi je drveća. Također je sudionik na savjetovanju održanom u Drveni-ku u organizaciji Š.F. u Zagrebu, 1988. i na sastanku Druš tva inže-njera i tehničara Sumarstva Sla-vonske Požege. 1990.g. bio je na znanstvenom savjetovanju o zele-nilu grada Zagreba i na X I X . I U F R O svje tskom kongresu u Montrealu. 1991. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom IU F R O simpoziju "Genetika hrasto-va", održanom u Arbore tumu Na-tional des Barres, Francuska. 1992. sudje luje na međunarodnom znan-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 138: PDF 5,6 MB

138

stvenom skupu "Selekcija i ople-menj ivanje drvenast ih ornamen-ta ln ih vrsta" u Angersu, Francuska i na savjetovanju o is t raživanj ima u Šumarstvu održanom na Bri juni-ma. Uslijedilo je sudjelovanje na međunarodnom citogenetickom IU F R O simpoziju na Br i jun ima -1993.g„ a 1994.g. u Budimpešt i su-d je lu je na simpoziju u povodu pro-slave 100. obljetnice Buda arbo-retuma. 1995. god. sudjelovao je na XX. I U F R O svjetskom kongresu u Tampereu, Finska.

Nagrade, članstva, počasti, priz-nanja i društvena djelatnost:

Prof . dr. sc. Želimir Borzan bio je prodekan Šumarskog odjela Š.F. sveučilišta u Zagrebu u skol. god. 1990./91. i 1991./92. Dopred-sjednik je citogeneticke sekcije S2.04-08 I U F R O organizacije. Bio je elan Upravnog odbora Javnog poduzeća "Zrinjevac" od 1990. do 1995.g. Član je Hrvatskog biološ-kog društva, Hrvatskog druš tva b i l jn ih fiziologa i Hrvatskog ge-netičkog društva, kojemu je u mandatu 1980.g. bio ta jnik , a 1988. elan Predsjedniš tva. Član je Hr -vatskoga Šumarskog društva.

Bio je dugogodišnji tehnički urednik znanstvenih časopisa "Gla-snik za Šumske pokuse" (izdaje Š.F. u Zagrebu) i "Anali za Šumarstvo" (izdaje H A Z U ) .

Sudje lu je u radu upravnih organa Š.F. u Zagrebu, a sudjelo-vao je i u radu upravnih s t ruk tu ra na razini mjesne zajednice i op-ćine. Bio je elan Savjeta Fakul te-ta, predsjednik izborne komisije i elan drugih komisija Š.F. Bio je elan delegacije Vijeća udruženog rada općine Maksimir, elan Pred-sjedništva S lZ-a odmora i rekrea-cije općine Maksimir i elan dele-gacije mjesne zajednice Novi Ret-kovac, općine Dubrava.

Od drustveno-poli t ickih or-

ganizacija bio je elan S S R N H i SSJ, a sada je elan Nezavisnih s indikata Hrva tske . Za ra tn ih zbi-vanja na t lu R. Hrva t ske dobro-voljno se pri javio za pra t i t e l ja promatrača EZ, te t i jekom veljače i ožujka 1992.g. sudjelovao kao pre-vodilac u misi jama na novogradis-kom rat iš tu .

B A D O V I

Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio 42 znanstvena i 32 stručna rada, među kojima je sest elaborata, jedna monografi ja koja je prevedena na engleski jezik, pet članaka u monografijama, 2 članka u enciklopediji i jedan prevedeni znanstveni rad s engleskog na hrvatski jezik. Sveukupno je objavio 74 naslova.

Znanstveni radovi i znanstvena priopćenja

1. Borzan, 2., 1977: Contribution to the karyotype analysis of the European black pine (Pinus nigra Arn.^. Ann. Forest. 8 (3): 29-50, Zagreb.

2. Borzan, 2., 1977: Sticky chromoso-mes in endosperm of European black pine and Scots pine. Genetika 9: 133-147, Be-ograd.

3. Borzan, 2., 1979: Kariotip iz endo-sperma crnog i običnog bora. Magistraski rad. 80 pp. S.F. Sveučilišta u Zagrebu.

4. Borzan, 2., 1981: Karyotype ana-lysis from the endosperm of European black pine and Scots pine. Ann. Forest . 10 (1): 1-42, Zagreb.

5. Borzan, 2., 1981: Kariotip japan-skog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.). Zbornik sažetaka priopćenja. P rv i kongres biologa Hrvatske, Poreč, 21.-26.IX.1981: 64-67.

6. Borzan, 2., 1984: Hybridization between Pinus nigra and Pinus sylvestris and morphology of chromosomes. Pro-ceedings of the 8th In ternat ional sym-posium on sexual reproduetion in seed plants, ferns and mosses. Wageningen, 20.-24.VIII.1984:181p.

7. Borzan, 2., 1986: Citotaksonomske značajke kariotipova nekih borova. G.S.P., posebno izdanje br. 2: 91-103, Zagreb.

8. Borzan, 2., 1986: The importance of cytology for improvement of Pines. Proc. 18th I U F B O World Congress, Division 2, Vol. I I : 536-545, Ljubl jana , 7.-21.IX.1986.

9. Borzan, 2., 1988: Kariotipovi nekih borova podsekcije Sylvestris. G.S.P. 24: 1-100, Zagreb.

10. Borzan, 2., 1988: Značenje varija-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 139: PDF 5,6 MB

139

bilnosti listova lužnjaka i kitnjaka za ur-bano sumarstvo. Zbornik p lenarnih refe-r a t a i sažetaka priopćenja savje tovanja "Sume H r v a t s k e u današnj im ekološkim i gospodarskim uvjetima". S.F., Zagreb, 183p.

11. Borzan, 2., 1990: Basadnicka pro-izvodnja kao osnova za uspješno urbano sumarstvo i arborikulturu. Zbornik rado-va znanstvenog savje tovanja "Zelenilo grada Zagreba": 12-14. J A Z U , Zagreb.

12. Borzan, 2., 1992: Selection of cul-tivars in Croatian nurseries. Acta Hor -t icul ture . U: In t e rna t iona l Symposium on Selection and Breeding of Woody Orna-mentals. Ed.L. Decourtye & A. Cadic. I S H S N0.320: 21-24, Angers, France.

13. Borzan, 2., 1993: Orafting of oak with variegated leaves. U: Annales des sciences forest ieres. Proccedings of f i r s t meeting of the I U F K O working par ty S2.02-22, Genetics of oaks. Ed. A. Kremer , P. S. Savili, K. C. Steiner. 351-355. Else-vier & I N K A , Par iš .

14. Borzan, 2., 1993: Prilog diskusiji o urbanom sumarstvu i vrednovanju opće-korisnih funkcija sume. Glas. sum. pokuse, posebno izdanje 4: 7-16.

15. Borzan, 2., 1994: New cultivars from Croatian nurseries. Abstracts . In t . Symposium Arbor 100 on the lOOth Anniversary Celebratr ions of the Buda Arbore tum of the Univers i ty of Hor t i -cu l ture and Food Indus t ry , Budapest , Apr i l 21-26,1994,12p.

16. Borzan, 2. & J. Altman, 1990: "Bendgenologija sjemena nekih vrsta dr-veća i grmlja". I X . simpozij Jugosla-venskega druš tva za fiziologijo rastl in, Gozd Mar tu l jk , 28.V.-2.VI.1990, 2pp.

17. Borzan, 2. & T. Li t tvay, 1989: Ve-getativno razmnožavanje hrasta lužnjaka strojnim cijepljenjem. S.L. 113 (11-12): 557-566, Zagreb. (Bad je pod naslovom Vege ta t ive propagation of English oak using graf t ing device r e f e r i r an na X I X . I U F B O Wor ld Congress, 5.-11.VIII. 1990., Montreal , Canada).

18. Borzan, Z. & D. Papes, 1978: Ka-ryotype analysis in Pinus: A contribution to the standardization of the karyotype analysis and review of some applied tech-niques. Silvae genetica 27 (3-4): 144-150.

19. Vidakovic, M. & 2. Borzan, 1973. Contribution to the investigations of imcompatibility by crossing Scots pine and European black pine. In t . Symp. on Gen. of Scots Pine, Kornik, Poland, 1-19 pp.

20. Vidakovic, M. &. 2. Borzan, 1991: The growt of some interspecific hybrid pine seedlings and their cuttings. Ann. Forest . 17 (1): 1-21, Zagreb.

21. Borzan, 2., M. Gradecki & K. Po-štenjak, 1990: Evaluation of English oak

acorn viabi l i ty by X - r a y method. Proc. X I X . I U F B O Wor ld Congress, 5-11, Au-gust 1990., Montreal , Canada, Vol. 2, 487 p.

22. Borzan, 2., M. Gradecki & K. Po-štenjak, 1990: Procjena klijavosti lužnja-kova žira rendgenografskom metodom. Ba-dovi 25 (2): 239-260. S.I., Zagreb.

23. Borzan, 2., M. Idžojt ic, & H. Gu-t tenberger , 1995: Besearch on the stan-dardization of gymnosperm karyotypes using Picea omorika as an example. Ab-stracts of invited papers. I U F B O XX Wor ld Congress, 6-12 August 1995, Tam-pere, F in land . 157p. U rukopisu 13pp.

24. Borzan, 2., M. Idžoj t ic & Đ. SimiC, 1994: Exotic woody plants growing on so-me of the Brijuni Islands. A kerteszet i es Elelmiszzer ipar i Egyetem Kozlemenyei. Budapest , Evfo lyam 1994, Vol. L I V : 29-39.

25. Borzan, 2., M. Idžoj t ic & M. Vi-dakovic, 1995: Experimenatal plots of so-me hard pine hybrid families in Croatia. r e fe r i r ano na I U F B O XX Wor ld Con-gress, 6-12 August 1995, Tampere, F in land. Voluntary paper. 20pp.

26. Borzan, 2., M. Vidakovic, & S. Me-StroviC, 1993: Arboretum Brijuni - znan-stveno-nastavni i turistički objekt. Glas. sum. pokuse, pos. izd. 4: 73-86. Zagreb.

27. Guttenberger , H., B. Kohler & 2. Borzan, 1995: Chromosome banding for identification of the chromosomes of spruce trees. Abst racts of invited papers. I U F B O XX Wor ld Congress, 6-12 August 1995, Tampere, F in land . 158p. U rukopisu 8pp.

28. Kohler , B., H. Gut tenberger & 2. Borzan, 1995: Karyotype analysis based on the female gametophyte of Norway spruce. Fores t Genetics 2 (1): 41-48.

29. Kohler, B., H. Gut tenberger & 2. Borzan, 1995: Oiemsa C-banding of the chromosomes in the macrogametophyte of Norway spruce. Proc. of. B IOFOSP , L jub-ljana, August, 22-31.1995: 253-258.

30. Kohler, B„ H. Gut tenberger & 2. Borzan, 1995: Oiemsa C-banding patern of the chromosomes in the macrogameto-phyte of Norway spruce. Silvae Genetica. U tisku.

31. Pevalek-Kozl ina, B., Je laska & 2. Borzan, 1986: Clonal propagation of Pru-nus avium in vi tro. Poster . Proc. 18th I U F B O Wor ld Congress, Division 2, Vol. I I : 851p., L j u b l j a n a 7-21.IX.1986.

32. Borzan 2., A. KrstiniC, W. J. Li-bby & M. Vidakovic, 1983. Zakorjenji-vanje reznica ranog i kasnog hrasta luž-njaka. G.S.P. 21: 213-222, Zagreb.

33. Borzan, 2., D. Papes, A. KrstiniC & V. Zoldos, 1993: Ploidy of some arbores-cent willow clones in relation to their production in field test. Abstracts . IU

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 140: PDF 5,6 MB

140

F B O Cj-togenetics Working Pa r ty 82. 02-08 Symposium, Br i juni National Park, September 8-11,1993. 4.p.

34. ĐurbabiC, B., M. VidakoviC, D. Kolbah & 2. Borzan, 1977: Quantitative analysis of soluble proteins extracted from the pollen of some incompatible spe-cies of Pines. Genetica 9:149-157, Beograd.

35. Guttenberger, H., B. Kohler, 2. Borzan & M. Miiller, 1995: Norway spruce: Cytogenetic studies using different di-viding tissues and methods. Proc. of BIOFOSP, Ljubl jana , August, 22-31. 1995: 243-246.

36. Kui t t inen, H., O. Muona, K. Kar-kkainen & 2. Borzan, 1991: Serbian spru-ce, a narrow endemic, contains much ge-netic variation. Can J. For. Bes. 21: 363-367.

37. Petricevic, 8., M. VidakoviC, I. Bi-lic & 2. Borzan, 1977: Im unological iden-tity of pollen wall proteins in some incompatible pine species. Genetica 9: 271-280, Beograd.

38. VidakoviC, M., 2. Borzan & B. JurkoviC-Bevilacqua, 1975: Oplemenjiva-nje crnog i običnog bora primjenom zra-Cenog polena. Acta Biologica, prirodo-slovna istraživanja 40: 309-317, Zagreb.

39. VidakoviC, M., 2. Borzan, N. Kom-lenoviC & A. KrstiniC, 1986: Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoiglicavih borova na krsu. Ann. Forest. 12 (3): 57-69, JAZU, Zagreb.

40. VidakoviC, M., A. KrstiniC, 2. Borzan & B. JurkoviC-Bevilacqua, 1978.: Neke morfološke karakteristike hibrida japanskog crvenog bora (Pinus densiflora S. et Z.) i običnog bora (P. sylvestris L.^. Sum. list. 102 (1-3): 19-24. Zagreb.

41. VidakoviC, M., A. KrstiniC, M. Halambek & 2. Borzan, 1986: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoiglicnih borova na Đurđevačkim pijescima. Ann. Forest. 13 (4): 71-87, JAZU, Zagreb.

42. VidakoviC, M., J. MartinoviC, I. TrinajstiC, J. GraCan, N. KomlenoviC, A. KrstiniC & 2. Borzan, 1981: Biološka sa-nacija erozije flisa Istre. Zbornik sažetaka priopćenja I. kongresa biologa Hrvatske, Poreč, 21.-26.IX.1981:103p.

Stručni radovi

1. Borzan, 2. 1963: Primjena radio-aktivnog zračenja kod oplemenjvanja šum-skog drveća. Sum. list. 87: 309-314, Zagreb.

2. Borzan, 2., 1973: O snimanju i ana-lizi sumskog sjemena pomoću rendgenskog zračenja. Sum. list. 97:166-189, Zagreb.

3. Borzan, 2., 1977: Kontrola kvalitete sumskog sjemena putem X-zraka. Semi-nar iz genetike i oplemenjivanja sumskog

drveća, Zagreb, 7.-11.II.1977: 34-37. S.F. Zagreb.

4. Borzan, 2., 1977: Dioba stanica kod sumskog drveća, mutacije i njihova in-dukcija, novije metode u izučavanju ka-riotipa. Seminar iz genetike i opleme-nj ivanja sumskog drveCa, Zagreb, 7-11.II. 1977: 54-58. S.F. Zagreb.

5. Borzan, 2., 1982: Cetinjace-morfo-logija i varijabilnost. Knjiga M. Vidako-viCa. Vijesti J A Z U 3: 3-4, Zagreb.

6. Borzan, 2., 1982: Anali za sumar-stvo razreda za prirodne znanosti JAZU. Vijesti J A Z U 3: 4-5, Zagreb.

7. Borzan, 2., 1983: Mirko VidakoviC: "Četinjače - morfologija i varijabilnost", J A Z U i Sveučilišna naklada Liber, Zag-reb, 1982. Pr i roda L X X I (5): 159.

8. Borzan, 2., 1984: Dendrolosko-geneticki aspekt obične bukve. Zbornik radova Kolokvija o bukvi: 67-71. Velika, S.F. Sveučilišta u Zagrebu.

9. Borzan, 2., 1987: Oplemenjivanje četinjača. Glas. sum. pokuse, posebno iz-danje br. 3: 243-253, Zagreb.

10. Borzan, 2., 1987: Bendgenografska analiza sumskog semena. Semenarstvo, 4-6:216-220. V. seminar Jug. društva za fi-ziologiju biljaka. Biologija sjemena. Befe-ra t i i sažetci. Zagreb.

11. Borzan, 2., 1989: Perspekti va i raz-voj hortikulture. "Vjesnik radnika sumar-stva Slavonska Požega" X V I I (6): 3-4, Sla-vonska Požega.

12. Borzan, 2., 1989: Basadnicka pro-izvodnja - temelj hortikulturne djelat-nosti. H o r t i k u l t u r a 56 (1-4): 65-67, Zag-reb.

13. Borzan, 2., 1995: "Wollemi Pine" -nova vrsta drveća otkrivena u Australiji. Priroda. Br. 819:24-25.

14. GraCan, J„ Borzan, 2., 1992: Sim-pozij I U F B O radne grupe S2.02.22 "Ge-netika hrastova" održan u Francuskoj 1991.g. Sum. list. C X V I (3-5): 197-218.

15. KrstiniC, A. & 2. Borzan, 1978: Monografije o genetici važnijih evropskih vrsta sumskog drveća. Sum. list. 102 (1-2): 103-105. Zagreb.

16. VidakoviC, M., A. KrstiniC & 2. Borzan: Genetika u sumarstvu. Scenario za TV fi lm u okviru Znanstvenog prog- rama TV Zagreb. Emit i rano na I programu TV Zagreb, 9.1.1981. 22 pp.

Monografi je

1. Borzan, 2., Đ. JorgiC, J. Karavla, O. PuriC-DaskaloviC & VidakoviC, 1986: Ar-boretum Lisičine. Monografija: 88 pp. BOS "Slavonska suma Vinkovci", Zagreb.

2. Borzan, 2., Đ . JorgiC, J. Karavla, O. PuriC-DaskaloviC & M. VidakoviC, 1986:

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 141: PDF 5,6 MB

141

Arboretum Lisičine. Monograph: 88 pp. Izdanje na engleskom jeziku. KOS "Sla-vonska suma Vinkovci", Zagreb.

Poglavlja u monografij i

1. Borzan, 2., 1991: Karyotype and cytogenetics. U: Gier t jch , M. & Matyas, Cs., ed.: The genetics of Scots pine. Mo-nograph. Academiai Kiado Budapest i Elsevier Science Publishers, Amsterdam, 41-58.

2. Borzan. 2., 1994.: Easadnicarska proizvodnja uresne dendroflore. U Spo-menica Zrinjevac. Pr i roda, vrtovi, peri-voji i uresno raslinstvo u Zagrebu". Urednici: S. Bertovic & D. Kis. Izdavač: Zrinjevac, d.o.o: 182-190.

3. Borzan, 2. & Đ . Vasilj, 1993: Croa-tia Hr. u: Horticultural Research Inter-national. Directory of hor t icul tural re-search inst i tutes and their activities in 74 countries. F i f t h edition. Published by the In ternat ional Society for Hor t i cu l tu ra l Science, Wageningen, Netherlands: 163-167.

4. Borzan. 2., A. Z. LovriC & M. Bac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Baus, Đ. (Ed.): Sume u Hrvatskoj . S.F. i Hrva t ske sume p.o., Grafički zavod Hrvatske, Zag-reb, 223-236.

5. KrstiniC, A., 2. Borzan, J. GraCan, I. TrinajstiC, D. Kajba, F. Mrva, M. Gra-decki, 1992: Oplemenjivanje sumskog drve-ča. Baus, Đ . (Ed.): Sume u Hrvatskoj , S.F. i Hrva t ske sume p.o., Graf. zavod Hrva t -ske, Zagreb, str. 109-120.

Clanci u enciklopediji

1. Borzan, 2., 1987: Eendgenografija. U: Semenarstvo. Sumarska enciklopedija I I I : 194-195. J L Z "Miroslav Krleža", Zag-reb.

2. Borzan, 2., 1987: Stani ca. Sumarska enciklopedija I I I : 279-285. J L Z "Miroslav Krleža", Zagreb.

Prevodilački rad

1. Libby, W. J., 1981: Alternative klonskog šumarstva. Pr i jevod s engleskog jezika znan. članka "Clonal Options". Badovi. Oplemenjivanje sumskog drveCa: 33-51. S.I. Jastrebarsko.

Elabora t i

1. VidakoviC, M. & 2. Borzan, 1988: Arboretum "Putevima mira. Ide jn i pro-jekt 28 pp. S.F. Zagreb.

2. VidakoviC, M., J. Karavla & 2. Borzan, 1981: Perspektivni plan razvoja

arboretuma Lisičine. 42. s. teksta sa 20 priloga dokumenata i nacrta. S.F. Zagreb.

3. VidakoviC, M., A. KrstiniC & 2. Borzan, 1991: Završni izvještaj projekta: Improvement of forest trees. 77 strana teksta, 25 tablica i 22 slike-grafikona. S.F. Zagreb.

4. VidakoviC, M., A. KrstiniC, S. Je-laska & 2. Borzan, 1986-1988: Godišnji izvještaji projekta: Oplemenjivanje sum-skog drveća. S.F. Zagreb.

5. VidakoviC, M., 2. Borzan, S. Je-laska, D. Papes i B. Kolevska-PletikapiC, 1986: Završni izvještaj projekta "Factors of imcompatibility between European black pine and Scots pine and po- ssibilities of mass production of their hybrids"• 43. s. teksta i 35 priloga tablica i grafikona. S.F. Zagreb.

6. VidakoviC, M., D. Kolbah, 2. Bor-zan, B. ĐurbabiC, B. JurkoviC-Bevilacqua, A. KrstiniC i S. Petricevic, 1977: Završni izvještaj projekta "Effect of micro en-virinement on species incompatibility in hard pines ". 85 pp. S.F. Zagreb.

BOSANAC, Dragutin, (Međuric, Kutina, Hrvatska, 27.111.1935.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije i Julke r. Krpan. Hr-vat, r imokatolik. Rodi te l j i su mu bili poljodjelci. Osnovnu je Školu završio u Međuriću 1947., a V. muš-ku gimnaziju u Zagrebu 1955.g.

Biološki smjer s tudirao je na Poljoprivredno-Sumarskom fakul-te tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplo-mirao je 1960.g.

Vježbenicki staž stekao je u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 142: PDF 5,6 MB

142

Š.G. Gar jevica - Ku t ina . Radio je u S.G. Garjevica, u P r o j e k t n o m od-jelu, zat im u Š u m a r i j i L ipov l j an i na mjes tu up rav i t e l j a eksploataci-je, a 1964.g. prešao je u S.G. "Mojica Bir ta" Bjelovar , Pogon Čazma, Šu-m a r i j a Ivanska . Tu je radio na radnom mjes tu r e f e r e n t a eksploa-taci je . Diobom Pogona Čazma, os-niva se Šumar i j a Ivanska 1967.g. pa je Ing. Bosanac postavl jen za njenog uprav i te l j a .

Državni ispit položio je 1968.g. Na mjes tu up rav i t e l j a Šumar i j e Ivanska nalazi se 28. godina.

U t i j e k u radnog vi jeka pri-sustvovao je gotovo svim s t ručnim skupovima u zemlji , i nekol ikim u inozemstvu. Višegodišnj i je elan H Š D .

BOSANAC, Sanja, vid. Per ic .

BOSILJEVIĆ, Vladimir, iz Gline, rođen 2.III.1908. dipl. ing Sumar-stva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao 12. X.1931.g.

Rad u struci započeo je u Šum. up rav i Lipovl jani , gdje je radio kao p r ip ravn ik od 27.IX.1932.g.

Bio je elan H Š D i njegov ute-mel j i te l j .

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 7, 44,116.

BOŠNJAK, Terezija (Sicice, No-va Gradiška, 29.111.1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Slavka i Marice r. PetroviC. H r v a t i c a , r imokato l ičke vjeroispovi jest i . Po t j eče iz obrt-

ničke obi te l j i . Osnovnu je školu završi la u Novoj Gradiški 1962.g„ a gimnazi ju isto u Novoj Gradišk i 1966.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Di-plomira la je 1973.g. P rvo radno mjes to bilo jo j je Odje l za uređi-vanje suma (od 1.VIII.1973.). Od l.I.1976.g. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Ku t j evo , a od 1.V.1983., r ad i kao r e f e r e n t zašt i te Suma u R a d n o j za jednic i S t ručne službe u Požegi gotovo desetak godina. Od l . I I I . 1993.g. Sef je Proizvodnog odjela "Hrvatskih Suma" u U p r a v i Suma Požega.

Dugogodišnj i je elan H Š D .

BOSNJAKOVIĆ, Ante, iz Slav. Broda, dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60., a d ip lomirao 22.IX.1961.g.

B O S N J A K O V I Ć , Srećko, (Ma l i Gradec , 29.V.1865. - Zagreb , 9.X. 1907.), dr. f i lozof i je .

Na Š u m a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u p r e d a v a o je opću anor-gansku i organsku kemiju od 1898.-1907. i Šumarsku kemijsku tehno-logiju od sk. g. 1900./01. - 1906./07.

B io j e p r e d s t o j n i k Z e m a l j -skog kemijskog anal i t ičkog zavoda u Zagrebu.

V A Ž N I J I B A D O V I

Kemizam drva. Sum. list, 1907. Kemijske promjene drva grijanjem

bez pristupa zraka (suha destilacija). Sum. list, 1908.

L I T E B A T U B A

*** Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960., S.F., Zagreb 1963., s. 111.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 143: PDF 5,6 MB

143

BOTA, Milivoj, (Raic, Bjelovar , 28.11.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin E m i l a i Nade. Po t j eče iz službeničke obi te l j i koja živi u Ro-viSCu k r a j Bje lovara . Osnovnu Ško-lu završava u Roviscu 1965.g„ a Gimnazi ju 1969. u Bje lovaru .

I s t e godine upisao je s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 30.X.1974.g. S t ručn i is-pi t iz područ ja Šumskoga građevi-narstva položio je 13.1.1979.g. u Za-grebu pred Komis i jom Zajednice Sumarstva i p re rade drva.

P r i p r a v n i č k i staž započeo je 7.1.1975.g. u Združenom Šumskom poduzeću Bjelovar , a zat im u Pos-lovnoj zajednici Sumarstva i d rvne indus t r i j e u Bje lovaru . G. l .VI I . 1976., prelazi na posao u S.G. "Mo-jica Birta", Bjelovar , OOUR-a Šu-mar i j a Vrbovec. Od 20.III.1980.g. r ad i u S.G. "Mojica Birta", Bjelo-var, OOUR-a Građevinars tvo Bje-lovar, a od l.I.1991.g. u "Hrvatskim Sumama" p.o. Zagreb, UŠ Bjelovar , R.J . Građevinars tvo Bje lovar na mjes tu r e f e r e n t a za građevinar-stvo. Od l.X.1997.god. r ad i u Struč-nim službama U.S. Bje lovar na mjes tu stručnog su radn ika za pri-va tne Sume, gdje i sada radi .

BOTIC, Jakob, r. 25.VII.1895., dipl. ing. Sumarstva.

S t u d i j je započeo na Šumar-skoj akademij i , a završio na Gospo-

darsko-Sumarskom f a k u l t e t u Sve-učil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je ll.XII.1922.g. Služi od 5.III.1923.

BOZlC, Janez, (Bled, 5.III.1928.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu, a dok to r i rao je u F re ibu r -gu, SR Njemačka , 1966.g.

Bio je visi znanstveni surad-nik I n s t i t u t a za gozdno in lesno gospodarstvo u L j u b l j a n i . Posebno se bavio i s t r až ivan j ima brzoras tu-cih vrs ta drveća.

B A D O V I

O razmnoževanju gozdnega drevja. L j u b l j a n a 1960.

Ein Beitrag zur Erfassung von Pap-pelmutterbaumen der Section Leuce in Slowenien, F r e ibu rg 1966.

Organografske raziskave topolov sek-cije Leuce. Zbornik I n s t i t u t a za gozdno in lesno gospodarstvo, L j u b l j a n a 1967, vol. 5.

Evroameriski topoli sekcije Aigeiros in njihova rast v Sloveniji. Ibid., vol. 11, 1973, sv. 1.

Veći broj stručnih članaka i elaborata.

L I T E B A T U B A

S.E. I, J L Z , Zagreb, 1980., s. 185.

BOZlCEVIĆ, Ivan, (Slunj , 28. VIII.1937.), dipl. ing Sumarstva.

Sin F r a n j e i Mar i j e r. Tur-kal j . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz pol jodjelske obi tel j i . Živio je kao prognanik u Rijeci . Osnovnu je školu završio u S lun ju 1952.g., a Sredn ju Šumarsku u Karlovcu 1956.

S tud i rao je na Š.F. u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. god. 1959.-60., a d ip lomirao je 14.XII.1960.g.

N a k o n d i p l o m i r a n j a prvo radno mjesto bilo mu je u Šuma-r i j i S l u n j (1961.), gdje je bio refe-ren t za uzga jan je Suma.

Od 1962. do 1969, bio je pro-fesor dendrometrije i uređivanja Suma na S r e d n j o j Šumarskoj Školi

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 144: PDF 5,6 MB

144

u Delnicama. Tada je (1963.) po-ložio Državn i ispit za samostalni r ad dipl. ing. Sumarstva te d i feren-ci ja lni ispit na Fi lozofskom fakul -t e tu u Zagrebu za profesora bio-loških p redmeta (1966.). Školske godine 1968./69. bio je na dužnost i up rav i t e l j a Šumarske škole u Del-nicama. Od 1.V.1969. do 30.XI.1970. godine bio je sef Sumarstva u N.P. P l i tv ička jezera, od 1971. do 1977. bio je Sef sekcije za u ređ ivan je Suma u Š.G. Gospić. Bio je i upra-v i t e l j Šumar i j e Cet ingrad (1977.-1981.) te d i rektor OOUR-a "Šumar-stvo" S l u n j (1981.-1985.).

Nakon toga u p r a v i t e l j je Uz-gojne Šumarije Cet ingrad - Rako-vica- S l u n j (1981.-1990.).

1991.g. prognan je iz S lun ja pa je zaposlen kao s t ručni surad-nik Odjela za u ređ ivan je Suma U-prave Suma S e n j (1991.-1993.).

Od l.IX.1993.g. republ ičk i je inspektor za Sumarstvo i lovstvo de taš i ran u Rijeci .

BOZlCEVIĆ, Ivica, (Vinkovci, 27. XII.1959.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vik to ra . H r v a t . Otac mu je bio o tp ravn ik vlakova, a m a j k a domaćica. Završio je S r edn ju Ško-lu za kadrove u Vinkovcima.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1978.g. Dip lomirao

je 12.VII.1983.g. iz područ ja isko-risćivanje Suma. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Neki tehnicko-eksploa tac i j sk i po-kaza te l j i forvardera" .

BOZlCEVIĆ, Juraj, (ŠuSnjevo se-lo, Ogulin, 15.VII.1877. - Zagreb, 1947.), sveuc. profesor .

Realn i odsjek Gimnazi je u Kar lovcu završio je 1897., a opisno mjerstvo i matematiku slušao je dv i je godine na Tehničkom fakul -t e tu u Beču i dv i je godine na Mu-droslovnom f a k u l t e t u u Zagrebu.

G. 1903. imenovan je suplen-tom na Gimnazi j i u Dubrovn iku , 1907. p r ivremenim uči tel jem, a on-da i p rav im uči te l jem i profeso-rom na realci u Spl i tu .

G. 1919. povjerena mu je u-prava rea lke u Spli tu, ali uskoro je pozvan na novoosnovanu Tehničku visoku školu u Zagrebu, gdje 1920. pos ta je izvanrednim, a 1924. redov-nim sveučilišnim profesorom.

Osim opisnog mjerstva preda-je na Tehničkom f a k u l t e t u i per-spektivu za slušače a r h i k t e k t u r e .

Na Šumarskom odjelu Poljo-pr iv redno - Šumarskoga f a k u l t e t a predavao je opisno mjerstvo (na-c r t n u g e o m e t r i j u ) kao pomoCni nas tavnik . Do g. 1941. predavao je na Tehničkom f a k u l t e t u i fotogra-fiju.

Napisao je dvadesetak udžbe-nika, p r i ručn ika i s t ručn ih člana-ka.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 382, 408.

BorosiC, J.: SIS, s. 1.

B 0 2 I C E V I Ć , Krunoslav (Karlo-vac, 10.X.1965.), dipl. ing. Sum.

Sin I v a n a i Ankice r. Šte-fanac. H r v a t , r imokatol ik . Otac

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 145: PDF 5,6 MB

145

mu je dipl. ing. Sumarstva, a maj-ka dipl. ing. kemije . Osnovnu je Školu pohađao i završio u S lun ju 1980.g„ a Centar za odgoj i usmje-reno obrazovanje , pedagoški smjer, završio je t akođer u S lun ju 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 12. II.1991.g.

P r i p r a v n i č k i staž stekao je u U p r a v i Suma Karlovac, Šuma-r i j a P i sa rov ina (1.III.1991. - l . I I I . 1992.). Nakon toga rev i rn ik je u gospodarskoj jedinici "Pisarovin-ski Lugovi" (do 1.III.1993.). Tada je u U p r a v i Suma Kar lovac pos-tav l j en za up rav i t e l j a Šumar i j e Draganic i na kojem radnom mjes-tu je ostao do 1.VII.1994., a zat im je prešao za up rav i t e l j a Šumar i j e Lab in , u U p r a v i Suma Buzet .

BOZlCKOVIĆ, Milan, (Otočac, 20.V.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole. Po t j eče iz obi-te l j i v isokokval i f ic i ranog radn ika . Gimnazi ju je završio u Otočcu.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1969.g. Dip lomirao je 28.II.1975.g„ položivši diplomski ispit, (vid. 5. knj iga) .

BOŽIĆ, Ivanka, (Požega, 30.IX. 1947.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Ivanova. H r v a t i c a . Po t j eče iz t rgovačke obi tel j i . Za-v r S i l a j e Gimnazi ju u Požegi.

Šumars tvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l .X. 1966.g. Dip lomira la je 23.VII.1975.g.

BOŽIĆ, Mario, (Cerna, Župan ja , 6. VI.1969.), dipl. ing. Sumarstva, mla-đi asistent .

Sin Mi ros l ava i Blag ice r. Škegro. H r v a t , r imokato l ik . Pot-ječe iz obr tn ičke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Cerni 1984.g„ a s redn ju u Vinkovcima 1987. u Po-l jopr ivredno-Sumarskom Školskom centru .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1995.g. na-pisavSi i obranivši d iplomski rad iz područ ja uređivanje Suma pod naslovom "Računska reviz i ja u G.J. K u p j e c k i vrh".

Od. 12.VI.1995. do l.I.1996.g. radio je kao znanstveni novak, a od početka 1996.g. zaposlen je kao mlađi asis tent na Šumarskom fa-k u l t e t u u Zagrebu pr i Zavodu za u ređ ivan je Suma na p redme tu ure-đivanje Suma.

Š t u d i r a posl i jediplomski stu-d i j iz znanstvenog područ ja ure-đivanje Suma.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 146: PDF 5,6 MB

146

BOŽIĆ, Tomislav, (Oprisavci, Slav. Brod, 25.IX.1959.). dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Marka . H r v a t . Otac mu je nastavnik, a m a j k a domaćica. Završio je osnovnu školu u Gare-Snici 1974.g„ a te iste godine je upi-sao gimnazi ju "Zlatko Šnajder" u Slav. Brodu, gdje je m a t u r i r a o 29. VI.1978.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1978.g. Dip lomirao je 18.V.1984.g. iz zaštite Suma. Na-pisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Štetna entomofa-una h ras t a lužn jaka - de fo l i j a to r i na područ ju Š.G. Slavonski Brod".

Nakon d ip lomi ran ja otišao je na odsluženje vojnog roka. Po povra tku zaposlio se 14.X.1985.g. u bivšem Š.G. "Josip Kozarac" u slu-žbi za u ređ ivan je Suma, Š u m a r i j a K u t i n a gdje je obavio pr ipravnič-ki staž na poslovima t aksa to ra pri-pravnika , a od 14.X.1986. do 26.11. 1987.g. na poslovima t aksa to ra u is-t o j službi. Tada prelazi na radno mjesto stručnog suradn ika za Sume s pravom vlasništva u bivšem Š.G. Slav. Brod gdje r ad i do 1.1.1991. Od 1.1.1991. r ad i u J .P . "Hrva t ske Su-me", U p r a v a Suma Vinkovci, Šu-m a r i j a Oriovac na poslovima re-v i rn ika sve do 1.VII.1995. kada je postavl jen na mjesto up rav i t e l j a Šumar i j e Oriovac koja od 1.X.1995.

ulazi u sastav Uprave Suma Nova Gradiška. Na tom radnom mjes tu se nalazi i danas.

Od 8.II.1994.g. up i su je posli-jediplomski s t u d i j na Š.F. u Za-grebu iz znanstvenog područ ja zaš-tita Suma.

BRADIĆ, Branko, (Čazma, 28.X. 1943.) dipl. inž. Sumarstva, mr. sc.

Sin Mihaela i Z la te r. P ih le r . H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz slu-žbeničke obi tel j i . Osnovnu je školu pohađao i završio u Čazmi 1958.g., a gimnazi ju u Bje lovaru 1962.g.

Šumarsk i je f a k u l t e t završio u Zagrebu. Dip lomirao je 31.V. 1968.g. Pos td ip lomski je završio 26. XII.1984. iz područ ja zaštita Su-ma.

P r v o radno mjesto bilo mu je u Š.G. Bjelovar , Š u m a r i j a Čazma, gdje je zaposlen na mjes tu re feren-ta za uzgoj (1968.-1985.). Nakon to-ga dvi je godine r ad i kao tehnolog u Š u m a r i j i Ivanska , a onda jednu godinu kao samostalni r e f e r e n t u S t ručn im službama u Čazmi, a od 1988. do 1990. savje tn ik je za uzgoj. Od 1990. do 1993.g. s t ručni je sura-dnik za zaš t i tu Suma u U p r a v i Su-ma Bjelovar . Od 1993. sef je Odje la za ekologiju u U p r a v i Suma Bje-lovar. Član je Hrva t skog ekološkog društva i Hrva t ske seljačke stranke.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 147: PDF 5,6 MB

147

B R A J D I Ć , Ferdo, (Novi Marof , Varaždin, 26.1.1896.), Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu. Ap-solvirao je skol. g. 1918., a d ržavni s t ručni ispit položio je 1921.

Zaposlen je od 26.VIII.1918.g. u Šumskoj up rav i Nova Gradiška. P r e m a nepotpunim podacima u vr i j eme N D H nalazi se u Zagre-bu, a bio je i elan H Š D . Umro je 5. X1.1946. u Zagrebu.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8 I S , s. 4, 44, 90.

B R A J D I Ć , Josip (Kut i , Brod Mo-ravice, 15.111.1941.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Jos ipa i Anke r. Bra jd ic . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio željezničar, a m a j k a kućanica. Osnovnu je Školu završio u Brod Moravicama 1956.g., a gimnazi ju u Delnicama 1960.

Na Š.F. u Zagrebu s tud i rao je Sumarstvo i d ip lomirao 28.VII. 1967.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Š.G. Delnice, Š u m a r i j i Delnice na radnom mjes tu p r ip ravn ika . Posl i je s taž i ranja , iz ob i te l j sk ih razloga, zaposlio se u Fuž inama,

gdje je kao tehn ičk i rukovodi lac radio do 1980.g. Tada je dobio novi posao u O O U B - u uređivanje Suma u Delnicama gdje je rad io kao re-f e r e n t za p r o j e k t i r a n j e u Sumar-stvu. I s t e poslove obavl ja i danas na radnom mjes tu stručnog surad-nika za p r o j e k t i r a n j e u Sumarstvu u U p r a v i Suma Delnice. Živi u Delnicama.

B R A J D I Ć , Matija (Gorn j i Ku t i , Brod Moravice, 29.IV.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin A n d r i j e i Mar i j e r. Špor-cic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i . Osnovnu je Ško-lu završio u Brod Moravicama 1952., a gimnazi ju u Delnicama 1957.g.

Dip lomirao je 9.XI.1962. na Š.F. Sveučil iš ta u Žagrebu.

Nakon d ip lomiran ja , od 1963. do 1968.g. bio je zaposlen kao po-moćnik tehničkog rukovodioca za n iskogradnju u građevinskom po-duzeću "Goran" Delnice. Od 1968. do 1969. r e f e r e n t je za Sumarstvo i po l jopr ivredu u općinskoj up rav i Delnice. Najveć i dio radnog staža stekao je kao inspektor za Sumar-stvo i lovstvo u općinskoj up rav i Delnice (1969-1985). Naredno rad-no mjesto bilo mu je mjesto up-rav i t e l j a organizaci jske jedinice

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 148: PDF 5,6 MB

148

Crni Lug, OOUR-a za uzgoj Suma Delnice, Goransko - pr imorskog S.G. Delnice (1986.-1990.). Nakon toga rev i rn ik je Šumar i j e Crni Lug, Uprave Suma Delnice (1991.-1992.), a zat im s t ručni suradnik za uzga jan je Suma, u U p r a v i Suma Delnice - od 1992.g.

Član je H Š D Delnice. Živi u Delnicama.

BRAJKOVIĆ, Stjepan (Hadži -ćevo, Virovi t ica , 24.XI.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije i Agate r. Šaf l in . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz po-l jodje lske obi tel j i . Osnovnu školu završio je u mjes tu Cabuna, kod Suhopolja , 1956.g., a gimnazi ju u Virovi t ic i 1961.g.

Šumars tvo je s tud i rao na S.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 12. VII.1968.g. S t u d i r a postdiplomski, specijalnost iskoriscivanje Suma. U t i j eku s tud i j a bio je u SR Nje-mačkoj u r azmjen i s tudena ta 1966. godine.

Nakon d ip lomi ran ja prim-l jen je za p r ip r avn ika 1970.g. u S.G. "Hrast" Vinkovci, a nakon obavlje-nog pr ipravničkog staža raspore-đen je u Š u m a r i j u Otok na radno mjes to r e f e r e n t a za iskoriscivanje Suma. 1976.g. imenovan je za upra-

vi te l ja Šumar i j e Otok. Usl i jedi lo je prese l jen je u Vinkovce i zapos-lenje na radnom mjes tu r e f e r e n t a građevinars tva u R a d n o j za jednic i Š.G. "Hrast". Na tom radnom mjes-tu stekao je glavninu radnog staža - od 1979. do 1993.g. Tada je raspo-ređen na novo radno mjes to stru-čnog su radn ika za p r ip remu rada, a od s rpn ja 1995.g. obavl ja poslove stručnog su radn ika za pro jek t i ra -nje.

B R A J K O V I Ć - V L A D I L O , Ester, (Umag, 4.III.1963.), dipl. ing. Su-mars tva .

K ć e r k a J akova i Marinele, r. J akus . H r v a t i c a , ka to l ik in ja . Otac j o j je d i p l o m i r a n i ekonomis t , a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu je završi la u Umagu 1977.g„ a CUO, odgo jno - o b r a z o v n o u s m j e r e n j e (prirodoslovno - ma temat ičko pod-ruč je ) u Paz inu 1981.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a l a je 1986.g. iz zaštite prirode. Nakon d ip lomi ran ja 1986.g. p r iml jena je za p r ip r avn ika u Š u m a r i j i Buje , Rasadnik Franceski ja" . Usl i jedi lo je mjes to r e f e r e n t a Sumarstva, a od 1992. godine rukovodi lac je rasadnika . Živi u Umagu.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 149: PDF 5,6 MB

149

B R A K U S , Frane, (Trbounje , 14.X. 1937.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je 5.XI. 1965.g.

BRALIC, Davor, (Požega, 13.V. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ive i Terez i je r. Žnida-rec. H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz radn ičke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u P le te rn ic i 1983.g„ a Sred-n ju Šumarsku Školu u Kar lovcu 1987.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 22.11.1994.g. na K a t e d r i za d e n d r o m e t r i j u iz p r e d m e t a dendrometrija sa t emom "Trend debl j inskog p r i r a s t a zdrav ih i oš-tećenih s tabala h ra s t a k i t n j a k a u gospodarskoj jedinici Požeška go-ra - Š u m a r i j a Pleternica".

Odmah nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 14.11.1994.g. u U p r a v i Suma Ogulin. Pola pr ipravničkog staža proveo je u Sekci j i za uređi-van je Suma, a drugu polovicu u Š u m a r i j i Ogulin.

Nakon pr ipravničkog staža raspoređen je na radno mjesto re-v i rn ika u G.J. "Klek", Š u m a r i j a O-gulin, gdje je proveo pet mjeseci. Po v las t i to j želji prešao je u Šu-m a r i j u VoCin, U p r a v a Suma Naši-ce, gdje r ad i od 16.VIII.1994.g. na r adn im poslovima i zadacima re-v i rn ika u Š u m a r i j i VoCin.

Član je H Š D .

B R A L I Ć (r. Skul j ) , Jadranka, (Travnik , 3.XII.1968.), dipl. ing. Su-mars tva .

K ć e r k a P e r e Š k u l j i Olge Škul j , r . Pil iskic. H r v a t i c a , rimo-katol ičke vjere. Po t j eče iz radnič-

ke obi tel j i . Osnovnu je školu zavr-šila u T ravn iku 1983.g„ a S redn ju Šumarsku, isto u Travniku , 1987.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 12.VII. 1994.g. na K a t e d r i za uzga jan je iz p redmeta zaštita prirode, (men-tor: prof . dr. Đ u r o RauS) sa temom "Zelenilo i njegova zaš t i ta - sport-sko rekreac i j sk i centar Mladost na Savi".

Kao p r ip ravn ik počela je ra-d i t i l.XII.1994.g. u U p r a v i Suma Ogulin, gdje je ostala do 15.VIII . 1995.g. Tada je po v las t i to j želji prešla u U p r a v u Suma Našice, Šu-m a r i j a VoCin. Tu je odradi la pri-pravnički staž do k ra ja , položila p r ip ravn ičk i ispit i nas tavi la radi-ti u is toj Š u m a r i j i na mjes tu revir-nika.

Član je H Š D .

B R A L I Ć , Zeljko, ( D r n i š , 14.X. 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nike. H r v a t . Otac mu je tesar, a m a j k a domaćica. Završio je odgojno - obrazovno usmje ren je u s r edn jo j školi u Drnišu . 1986.g.

Sumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1986.g. Dip lomirao je 15.1.1993.g. iz ekonomike. Na-pisao je i obranio diplomski rad

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 150: PDF 5,6 MB

150

pod naslovom "Putovi i sredstvo d je lovan ja nacionalne akci je u Su-mama".

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik - r ev i rn ik u "Hr-v a t s k i m Sumama", U p r a v a Suma Split , Š u m a r i j a Drniš , (1.II.1994.).

BRANKOVIĆ, Mihajlo, iz Brloga, Otočac, r. 22.YII.1882., Sum. inže-njer , visi Šumarski savje tnik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Diplo-mirao je 1910.g.

Zaposlen je u Šumarskoj stru-ci od 8.III.1911.g. Od 1.VIII.1932. bio je u Sreskom nacelstvu Novi Sad u Vojvodini.

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: 8 I S , s. 4, 60, 86 ,140 .

BRATIĆ, Vlatko (Novi Slanka-men, Indi ja , Vojvodina, 23.X.1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Je le r. Šaric. H r -vat, katol ik . Po t j eče iz zemljorad-ničke obi te l j i . Osnovnu je školu za-vršio u mjes tu Novi S lankamen 1963.g„ a s redn ju Šumarsku u Kra-l jevu (S rb i j a ) 1967.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Beogradu gdje je i d ip lomirao 1974.g.

Nakon d ip lomi ran ja i odslu-ženja vojnog roka, p r iml jen je (2. VI.1975.) u s ta lni r adn i odnos u I n s t i t u t u za Sumarstvo i drv. in-d u s t r i j u - Beograd. Njegov s t ručni i znanstveni r ad u I n s t i t u t u bio je usmjeren na p rob lemat iku iz do-mena poSumljavanja goleti, melio-rac i je deg rad i r an ih Suma i uzgoj Šumskih ku l tu ra ; di je lom i na pro-bleme reku l t ivac i j e oštećenih zem-lj iš ta, zaš t i te okoline i pojave su-šenja Suma.

Kao suradnik sudjelovao je u izradi većeg b ro ja p ro jeka ta ra-đenih po ugovorima sa Sumsko-pr iv redn im organizaci jama i znan-s tveno- is t raž ivackih p ro j eka t a ko-je su f inanc i r a l e republ ička i re-gionalne zajednice znanosti , Fond za Sume, Savezni s ek re t a r i j a t za razvoj i dr .

Zbog poznat ih događaja H r -va t ima u Vojvodini , 24.III.1993.g. na v las t i t i zah t j ev rask inuo je rad-ni odnos u Š.I. Beograd i s obi te l j i preselio se u H r v a t s k u . Po presele-n ju radio je na r adn im mjes t ima pomoćnika rev i rn ika i r ev i rn ika u Š u m a r i j i Đulovac (1.VIII.1993.-1. V.1994.), a zat im je p r iml jen na radno mjesto stručnog su radn ika za Sumarstvo i lov u U r e d u za gospodarstvo Župan i j e virovi t ičko - podravske. Živi u Suhopol ju .

Va l j a spomenut i njegovu spe-ci ja l izaci ju u t r a j a n j u od 2 mje-seca u Hesische f i r s t l i che versuch-ans ta l t - H a n n , Mtinchen, SR Nje-mačka (1980.); zat im njegova stu-d i j ska pu tovan ja u Dansku, Šved-sku (1978.), Bugarsku (1986.), Špa-njolsku, F r a n c u s k u (1987.).

Na osnovi b ro jn ih s t ručn ih i znans tvenih radova, na Š.F. u Sa-ra j evu pr izna t mu je ekvivalent za posl i jediplomski s t u d i j i prihvaće-na mu je doktorska teza na Kate-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 151: PDF 5,6 MB

151

dr i za uzgoj Suma kod prof . dr. sc. H. Dizdarevica (1990.).

Sudje lovao je svojim refera-tom na 8 s t ručn ih i znans tvenih skupova i savje tovanja . Rukovo-dio je sa 14 znanstveno - istraži-vačkih p ro jeka ta - tema; glavni vod i te l j bio je na 6 pro jeka ta , a suradnik 27 p ro jeka ta . Objavio je 28 znans tvenih i s t ručn ih radova.

B A D O V I

Primena kombinovane SEMATSKO-SELEKTIVNE prorede u kulturama crnog i belog bora, (s DražiC, M.) r e f e r a t na sav je tovan ju : P r o r e d e u Cet in jarsk im k u l t u r a m a , I v a n j i c a - Kusic i , l i s topad 1978.g.

Ogledi primene arboricida na suz-bijanje nepoželjnih izbojaka lisćara pri rekonstrukciji degradiranih suma, (s Dra-žic, M.), r e f e r a t na seminaru , KuCevo, lis-topad 1978.

Oalepron ULW sprej novi selektivni arboricid, (s Dražć, M.), Sumars tvo , 1, Be-ograd 1979.

Rezultati komparativnih istraživa-nja primjene arboricida na suzbijanju neželjenih izbojaka lisćara sa posebnim osvrtom na primenu ULW sredstava i tehnike, (s DražiC, M. i T r a v a r , J.). I Jugoslovensko save tovan je o s u z b i j a n j u korova u sumars tvu , Sa ra j evo 1979.

Problemi poSumljavanja Ramsko-Oo-lubacke pescare, (s DražiC, M. i dr.). Z b o r n i k r adova I n s t i t u t a za sumars tvo i drv . ind., tom X V I - X V I I , Beograd 1981.

Rezultati istraživanja načina obnove degradiranih sastojina crnog i belog bora na Maljenu, (s DražiC, M.). Zborn ik ra-dova I n s t i t u t a za sumars tvo i drv. ind., tom X V I I - X X I I I , Beograd, 1985.

Razvoj Cetinarskih kultura u Ibar-skoj klisuri osnovanih sadnjom sadnica proizvedenih u kontejnerima od Čvrste plastike, r adom OBA", (s MarkoviC, D. i dr.), r e f e r a t , sav je tovanje : B a z v o j sum-skih k u l t u r a u S B S osnovanih sadnicama pro izveden im u k o n t e j n e r i m a od Čvrste plas t ike , Kra l j evo , 14.-15. s tudenoga 1985.

Metodi projektovanja i organizova-nja masovnih poSumljavanja Omladinskih radnih akcija u SR Srbiji, (s DražiC, M.). Bugarsko - grčko - jugoslavenska nauc-

no-pro izvodna k o n f e r e n c i j a o problemi-ma poSuml javan ja i genet ičkim resurs ima crnog bora u jugozapadno j Bugarskoj , ćus t end i l , Bugarska , 2-5. l i s topad 1985.

Razvoj kultura belog i crnog bora osnovanih sadnjom kontejnerskih sadnica u uslovima Ramsko - Oolubacke pescare, (s. DražiC, M. i TopaloviC, M.), r e f e r a t na s a v j e t o v a n j u u K r a l j e v u 14.-15. s tudenoga 1985.

Prilog poznavanju ekoloških uslova i tehnoloških resenja planinskog regiona na području SAP Kosovo, (s TopaloviC, M. i dr.), r e f e r a t na s a v j e t o v a n j u u K r a l j e v u 14.-15. s tudenoga 1985.

Razvoj Cetinarskih kultura osno-vanih sadnicama proizvedenim u kon-tejnerima sadenim u letnjem periodu, (s MarkoviC, D.). Z b o r n i k r adova I n s t i t u t a za sumars tvo i drv. ind., X X V I - X X V I I , Beograd 1986.

Rezultati istraživanja uzroka sušenja crnog bora na Zlatiboru i Sarganu, (s TopaloviC, M. i dr.), Sumars tvo , 5, Beo-grad 1987.

Istraživanje razvojnih karakteristi-ka kultura crnog bora na Zlatiboru i Sarganu na kojima je konstatovana pojava sušenja, r e f e r a t , V r n j a c k a B a n j a 1987.

Istraživanje stanja i razvojnih ka-rakteristika kultura crnog bora zahva-ćenih sušenjem. Zborn ik radova I n s t i t u t a za sumars tvo i drv. ind. X X V I I I - X X I X , Beograd 1987.

Privremene dvoulazne zapreminske tablice za borovac (Pinus strobus Li.), (s. BatkniC, M. i DražiC, M.). Zborn ik radova I n s t i t u t a za sumars tvo i drv, ind., X X V I I I - X X I X , Beograd 1987.

Privremene dvoulazne zapreminske tablice za duglaziju (Pseudosuga men-ziesii /Morb i / Franco^, (s BakniC, M. i DražiC, M.), Z b o r n i k radova I n s t i t u t a za sum. i drv. ind., X X V I I I - X X I X , Beo-grad, 1987.

Tehnološki i organizacijski aspekti poSumljavanja goleti i melioracije degra-diranih suma u svetu - posebno u zem-ljama sa sličnim prirodnim uslovima, (s Mancic, A.), r e f e r a t , na s a v j e t o v a n j u Pro-b lemi sušenja sumskih k u l t u r a , S.F. Beo-grad, 1988.

Utjecaj vrste drveća i načina pri-preme zemljišta na uspeh letnje sadnje kod poSumljavanja Ibarske klisure, (s Marko-viC, D. i Badoj ic ic , S.), Zborn ik radova I n s t i t u t a za sum. i drv . ind., X X X - X X X I , Beograd 1988.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 152: PDF 5,6 MB

152

Utjecaj prometa na stanje, stabilnost i proizvodnost kulture belog bora (Pinus silvestris L.^ na bukovom stanistvu, (s DražiC, M. i dr.). Zbornik radova Insti-tu ta za sum. i drv, ind., X X X - X X X I , Beograd 1988.

Tehnološki i organizacijski aspekti poSumljavanja goleti i melioracije degra-diranih suma u svetu - posebno u zem-ljama sa sličnim prirodnim uslovima, (s Mancić, A.). Savjetovanje: Problemi su-šenja sumskih kul tura, S.F. Beograd 1988.

Osvrt na izvođenje poSumljavanja u svetu - posebno u zemljama sa sličnim prirodnim uslovima. Savjetovanje: Ostva-r ivanje plana razvoja sumarstva u pe-riodu 1986-1990. Skupština SBS, Beograd 1988.

Prilog istraživanju uticaja načina sadnje pri posumljavanju goleti na pre-življavanje sadnica, (s Badojicic, S.). Zbornik radova Ins tu tu ta za sum. i drv. ind., 32-33, Beograd 1989.

PoSumljavanje goleti - dosadašnja iskustva i tehnicko-tehnoloski aspekti realizacije plana 1991-1995. godine, refe-ra t na savjetovanju Ins t ruk t ivn i radovi u sumarstvu..., Beograd 1990.

Primenjeni metod projektovanja i projektovane tehnike poSumljavanja go-leti i melioracije degradiranih suma u ekolosko-proizvodnim uslovima planin-skog masiva Stolovi kod Kraljeva, (s Badojicić, S.). savjetovanje: Savremene metode poSumljavanja..., Aranđelovac 1990.

Rezultati istraživanja tehnike po-Sumljavanja degradiranih staništa na serpentinsko - peridotitnim masivima Ibarske klisure i Suvobora, (s Badojicic, S. i dr.). Savjetovanje: Savremene metode poSumljavanja..., Aranđelovac 1990.

Istraživanje pojave sušenja suma hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt / L ieb l J u kompleksu "Stolovi" kod Kra-ljeva, (s Badojicic, S. i MaksimoviC, S.), Glasnik S.F. Beograd 1991.

Razvoj sumskih kultura nekih vrsta Četinara u okolini ZajeCara, (s Badojicić, S.), Zbornik radova Ins tu tu ta za sum., 34-35, Beograd 1991.

Klimatske karakteristike u periodu 1979-1989. godine i njihov uticaj na razvoj kulture CetinaCa u Istočnoj Srbiji, (s Ba-dojicic, S.). Zbornik radova Ins t i tu ta za sum., 34-35, Beograd 1991.

Proizvodni efekti primene nekih me-toda poSumljavanja crnim borom (Pinus nigra ArnJ na serpentinsko-peridotitnim

zemljištima, (s Badojicic, S.). Sumarstvo, 5-6, Beograd 1992., s. 79-87.

Istraživanja problema sanacije suma hrasta kitnjaka zahvaćenih sušenjem na oglednom poligonu "Stolovi", (s Badojicic, S. i MaksimoviC, S.). Glasnik S.F., 75, Be-ograd 1992.

Istraživanje uticaja okopavanja i pri-hrane mineralnim đubrivom (NPK) na razvoj kulture belog bora (Pinus sil-vestris L.) u Ibarskoj Klisuri, (s Bado-jicic, S.). Zbornik Ins t i tu ta za sum., 36-37, Beograd 1992.

Analiza korelacionih odnosa između klimatskih pokazatelja i visinskog pri-rasta kulture Četinara u Istočnoj Srbiji, (s Badojicic, S. i MiletiC, Z.). Zbornik radova Ins t i tu ta za sum., 38-39, Beograd 1992.

Analiza uticaja mesecnih vrednosti temperature vazduha i padavina na go-dišnji visinski prirast kulture četinjača, (s Badojicić, S. i MiletiC, Z.). Bukopis pre-dan na recenziju, Beograd 1992.

Analiza morfoloških karakteristika stabala hrasta kitnjaka (Q. petrae /Matt / L i eb l J u sastojinama zahvaćenim suše-njem na oglednom poligonu "Stolovi", (s Badojcić, S.). Bukopis predan na recen-ziju, Beograd 1993.

Biološki položaj i poreklo stabala u svetlu istraživanja pojave sušenja suma hrasta kitnjaka na oglednom poligonu "Stolovi", (s Badojicić, S.). Bukopis predan na recenziju, Beograd 1993.

Analiza stanja i izbor mera za sanaci-ju kultura crnog bora (Pinus nigra ArnJ oštećeni snegolomom u okolini Knjaževca, (s Badojicić, S.).

BRAUN, Stanislav, (Hrv . Dubica, 11.XI.1933.), mr. sc., dipl . ing. Su-marstva.

Sin Mat i je i Ju l i j ane r. Dun-gerovic. Hrva t , r imokatolik. Potje-če iz radničke obitelji . Osnovnu je Školu završio u rodnoj H r v a t s k o j Dubici 1944.g„ t r i razreda Građan-ske škole u Bosanskoj Dubici, a I. muSku realnu gimnaziju u Zagre-bu 1952.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi-rao je 1958.g. Stručni ispit položio je 1963.g. u Sarajevu. Na Šum. fa-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 153: PDF 5,6 MB

153

kul te tu u Zagrebu upisao je posli-jediplomski s tudi j iz znanstvenoga područja iskoriscivanja Suma.

Magistrirao je 1980.g. na te-melju istraživanja u tehnološkom procesu, a ne na nekom posebno o-dabranom poligonu, pa su dobiveni podaci p r i rodni j i , v redn i j i i za praksu i teori ju korisniji. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom Upotrebljivost zglobnog traktora u prosarskim uvjetima privlačenja.

Poslije diplomiranja priprav-nički staž obavio je u Šumari j i Hrv . dubica (1958.-59.). Nakon od-služenja vojnog roka zaposlio se u istoj Šumariji na jpr i je kao refe-rent, a zatim kao upravi te l j (1960. -62.). Od 1962. do 1978. bio je za-poslen u Š I P "Kozara" Bos. Dubica na mjestu referenta eksploatacije, pa Sefa proizvodnje, zatim kao teh-nički direktor za Sumarstvo i na kra ju kao direktor OOUR-a Šu-marstvo. Od 1978. do 1986.g. bio je direktor RO Vodoprivreda OOUR "Perivoj" Zagreb, a od 1987. do 1991. bio je rukovod i t e l j društvenog standarda u OOUR Vodoprivreda Zagreb. God. 1991. odlazi u invalid-sku mirovinu.

B R A U S I L , Makso, ( Jab lanac , Senj, 3.XII.1864. - Zagreb, 24.XI. 1930.), Šumarski nadsavjetnik.

Sin nadSumara Miroslava Bra-usila. Osnovnu je školu polazio u MoroviCu u Srijemu, gdje mu je otac tada služio kao upravi te l j kr. drž. Šumarije.

Realnu gimnaziju polazio je u Osijeku i kao vrlo dobar učenik maturirao je sa 17. godina.

Studirao je u Beču na Viso-koj školi za kul turu tla. S tud i j je završio kao dvadesetgodiSnji mla-dić, položivši diplomski ispit za Šumarsku struku.

Nakon odslužene vojne obve-ze stupio je u državnu službu kod Kr. Sum. ravnatel js tva u Zagrebu, gdje je 25. svibnja 1886. imenovan Šumarskim vježbenikom. Nakon toga premješten je Kr. državnoj Šumariji u Ogulin, a zatim je postao upravitel jem Šumarije u Sokolovcu kod Koprivnice. U is-tom svojstvu službovao je u Ve-likoj Vranovini, Rujevcu, IvaniC-Gradu i Dragancu kod Čazme. Na posljednjem mjestu proveo je niz godina.

Kao Šumarski nadsavjetnik premješten je Direkcij i Suma u Zagreb, gdje je nakon 41 godine efektivnog službovanja umirovljen 21.XI.1921.g.

L jubav za Sumu nije mu dala mira, pa je preuzeo upravu Suma plemićke općine Turopolje, koju je službu obavljao do svoje smrti.

Bio je dobar stručnjak i do-bar činovnik. Svuda je bio obljub-ljen. Narod ga je volio i štovao. Bio je vesele naravi i uvijek ras-položen.

Bio je dugogodišnji elan Šu-marskog društva, a posjećivao je i Sumarske skupštine.

Sahranjen je na Mirogoju.

L I T E B A T U B A

*** ŠL 1890., s. 70. Hradil, D.: Umr l i : Makso Braus i l . S.L.

1930., s. 517. Borosić, J:. 8 IS , s. 22,140.

Hrva t sk i šumarski životopisni leksikon

Page 154: PDF 5,6 MB

154

B R D A R , Štipan, (Bački Monostor, Sombor, 19.IY.1937.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Jos ipa i M a r t e r. Kovač. H r v a t . Ka to l ik . Rod i t e l j i su mu bil i poljodjelci . Osnovnu je Školu završio u Bačkom Monost ru 1950., a s redn ju Šumarsku u Cacku (Sr-b i j a ) 1957.g.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Š.F. u Beogradu. Dip lomirao je 17. 11.1976.

Po završe tku s rednje škole od l is topada 1957. do ožujka 1958. bio je zaposlen u Službi uređiva-n ja Suma Sombor (Vojvodina) . U is toj organizaci j i nastavio je r a d i t i nakon odsluženja vojnog roka, od t r a v n j a 1959. do k r a j a r u j n a 1961.

Od l . I I I . do 30.XI.1962.g. bio je zaposlen u Službi za u ređ ivan je Suma Osijek, a nakon toga prelazi u Lovno-Sumsko gospodarstvo "Je-len" Bil je, gdje je radio u sektoru za u ređ ivan je Suma do 30.IX.1970.

Tada se up i su je na Š.F. u Be-ogradu i s tud i ra iz radnog odnosa. U Š u m a r i j u Tikves prešao je na-kon d ip lomi ran ja 1.IV.1976.g. Ra-dio je na poslovima iskor iscivanja Suma. Od 15.V.1986. zaposlen je u Šumar i j i B a t i n a - Z m a j e v a c na pos-lovima uzga jan ja Suma i mehani-zacije. Tu se zadržao do r a t a kad je morao zbog okupaci je napus t i t i B a r a n j u .

Po izlasku iz B a r a n j e r ad i u H r v a t s k i m Sumama, U p r a v i Suma Osijek na mjes tu up rav i t e l j a Šu-mar i j e Tikves koja okupl ja i dje-la tn ike Šumar i j e Darda .

Član je H Š D . i H D Z . Župa-ni jski je zas tupnik u Osijeku.

BRDARIC, Boris, (Vel. Pisanica, Bjelovar , 5.III.1931.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Milana i Smil je r. Đaj ic . Hrva t , rimokatolik. Potječe iz služ-beničke obi tel j i . Osnovnu cetvoro-godisnju školu završio je u Za-

grebu 1946.g„ a Gimnazi ju Bogda-na Ogrizovica 1950., t akođer u Za-grebu.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplo-mirao je 23.XII.1957.g. Nakon za-vršenog f a k u l t e t a zaposlio se 1. VII.1958. g. u Š u m a r i j i P e t r i n j a kao r e f e r e n t za uzgoj Suma. Na-kon man je od t r i godine r ada u Pe t r i n j i , 1.V.1961. preuz ima duž-nost up rav i t e l j a Šumar i j e Zla tar , Š.G. "Macelj" K r a p i n a i lovišta "Ivančica", koje je bilo u sastavu te Šumarije. Na to j dužnost i ostao je do 1.II.1969.g. Tada prelazi na mje-sto up rav i t e l j a T ranspo r t a i meha-nizacije Š.G. Zagreb u Zagrebu, na kojem radnom mjes tu se zadržao desetak godina.

Sli jedeće njegovo radno mjes-to bi la je dužnost d i r ek to ra Ko-merci ja le Š.G. Zagreb, na koje pre-lazi 1.II.1980.g. i na n jemu osta je do umi rov l j en ja l.VII.1991.g.

Član je H Š D . Živi u Zagrebu.

B R E B R I C , Ivica, ( Ivanic-grad, 28. VI.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Š tef ice r. Relic. H r v a t , r imokatolik. Pot ječe iz rad-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Ivan ić - gradu 1954.g„ a S redn ju Šumarsku Školu u Kar-lovcu 1958.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 155: PDF 5,6 MB

155

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1965.g.

Od 1966. do 1979.g. rad io je u Š u m a r i j i Popovaca, a od 1979. za-poslen je u Šumar i j i Novoselec. Sa-da obnaša dužnost zamjen ika u-p rav i t e l j a Šumar i je .

Živi u Ivanic-gradu.

B R E K A L O , Ante, vid. 5. knj iga.

B R E K A L O , Zdravko, (Pakrac , 21. 11.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka. H r v a t . Otac mu je službenik, a m a j k a nastavnica. Zive u GrubiSnom Pol ju . S redn ju Školu završio je u CUO Virovi t ica .

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Dip lomirao je 19.XI.1991.g. iz područ ja znan-stvena organizacija i ekonomika Šumarstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "U-cinkovitost izvršenja oblovine pi-onir ekipažama".

Rev i rn ik je u Š u m a r i j i Gru-biSno Polje, Uprava Šuma Bjelovar .

BREZINŠCAK, Zvonimir ( Ind i ja , Vojvodina, 8.12.1927.) dipl. ing. Sum.

Sin P e t r a i Margi te r. Pr inc . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obi te l j i žel jezničara i domaćice. Osnovnu je školu završio u I n d i j i 1941.g„ a

klasičnu gimnazi ju u Sremskim Karlovcima 1949.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Beogradu. Dip lomirao je 1960.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Š u m a r i j i Đurđenovac (1960.-1968.). Usl i jedi lo je r adno mjesto u Transpor tu i mehanizac i j i u Naši-cama (1968.-1971.). Sl i jedeće rad-no mjes to bilo mu je u Š u m a r i j i Koska (1971.-1974.). Duže je vreme-na proveo na radnom mjes tu re-f e r e n t a za u ređ ivan je Suma u Š.G. "Krndija" Našice od 1974. do 1992.g. godine kad odlazi u mirovinu.

Kao umirovl jen ik živi u Na-šicama.

BREZOVAC, Vladimir, (Valpovo, 10.VI.1954.), dipl. ing Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 156: PDF 5,6 MB

156

Sin S t jepana , po zan imanju službenika. Gimnazi ju je završio u Valpovu 1973.g„ a Sumarstvo je u-pisao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1.X.1973.

Diplomirao je 6.VI.1978.g. po-loživši g rupni ispit pred povjeren-stvom.

Radio je od 1.IX.1978. do 1. III.1983.g. u Šumskom gospodar-stvu "Jelen" Bil je, na poslovima r e f e r e n t a uzgoja i zaš t i te Suma, te r e f e r e n t a lovstva. Od 1.III.1983. zaposlen je u Šumar i j i Valpovo (na poslovima r e f e r e n t a uzgoja i zaš t i te te r e f e r e n t a eksploataci je) . Dvi je i pol godine bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Valpovo.

Sudje lovao je i u domovin-skom r a t u od 10.VII.1991. do 23. II.1992.g„ u izviđačkoj jedinici na područ ju Baran je , gdje je i ran jen .

Od 1. s i ječnja 1992. postav-l jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e Ba-ran j sko Pe t rovo Selo. Član je Ki-nološkog društva u Valpovu. Dugo-godišnji je elan Lovačkog d ruš tva i u njegovom Upravnom je odboru od 1975.g. Član je republ ičke komi-sije za i sp i t ivan je lovaca stažista.

Upisao je posl i jediplomski stu-d i j iz lovstva na Šumarskom fa-ku l t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu

BREŽNJAK, Marijan, vid. 5. knjiga.

B R I J A C A K , Ivan (Donj i Miho-ljac, 19.VIII.1945.), dipl. ing Su-marstva, mr. sc.

Sin Đ u r e i K a t e r . Žagar. H r -vat, a te is ta . Po t j eče iz zemljoad-nicke obi tel j i . Osnovnu Školu za-vršio je u VoCinu 1960., a s redn ju Šumarsku Školu u Kar lovcu 1964. godine.

Šumars tvo je s tud i rao u Sa-ra jevu . Diplomirao je 1969., a post-diplomski je završio 1974.g. tako-đer u Sa ra j evu iz područ ja hort i-ku l tu re .

Od 1970. do 1973.g. bio je re-f e r e n t uzgoja u Š u m a r i j i Ceral i je kod Slat ine, a zat im od 1973. do 1978. zaposlen je kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma u Š u m a r i j i VoCin. 1978.g. zbog nezadovoljs tva napust io je Sumarstvo.

N i j e bio elan s t ručn ih ni dru-Stveno-poli t ickih organizacija. Ak-t iv i rao se od samog početka u H r -va t sko j demokra t sko j zajednici , ali ju je, ponovo razočaran, na-pustio. Živi u Našicama.

B R I N A R , Miran, (Postojna, Slo-venija, 18.VI.1909.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipov i Evgeni je r. Zvenkel. Slovenske narodnost i i d ržavl jans tva . Rimokato l ik . Otac

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 157: PDF 5,6 MB

157

mu je bio pedagog i slovenski pi-sac. Osnovnu je školu završio 1921., a Rea lnu gimnazi ju 1928., obje u Celju.

S t u d i j Sumarsva završio je na Pol jopr ivredno-Sumarskom fa-ku l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsol-virao je skol. god. 1931.-32., a di-plomirao 22.VI.1933.g.

Po d ip lomiran ju , 1934.g. pos-tav l jen je za nadničara kod suda za ograničavanje drž. Suma u Sje-nici, a zat im 24.IX. iste godine za honoranog službenika u Di rekc i j i Suma Sarajevo. Tek 19.YI.1935. po-s tavl jen je za činovničkoga pri-p ravn ika na is toj d i rekci j i . Po vla-s t i to j želji p remješ ten je 21.XII. 1935. u Di rekc i ju Suma Tuzla, a 29.IX.1937., na molbu, p remješ ten je za vođu Državne Šumske ma-nipulac i je u MeđuriCu, Bum. up-rava Lipovl jan i .

Ubrzo (15.YII.1938.) premje-šten je Bum. uprav i Otok kod Vinkovaca za sefa Šumske manipu-laci je u Spacvi, a 5.Y.1939. prem-ješten je u Di rekc i ju d ržavn ih Su-ma u L j u b l j a n u .

Dana 15.YII.1940.g. usl i jedio je p r e m j e š t a j na Bansku up ravu u L j u b l j a n i u Otsek za Sumarstvo. U toku I I . svjetskog r a t a p remješ ten je za Šumarskoga r e f e r e n t a na Ko-ta r Kocevje (11.YI.1941.), a zat im premješ ten je za Šumar, r e f e r e n t a (31.IX.1942.) na K o t a r Crnomelj . Dana 7.IX.1942. samovoljno je na-pust io službu i otišao u par t izane, a 13.XI.1944. bio je demobi l iz i ran i postavl jen u Saveznom ministar-stvu Suma i r u d a za prvog pomoć-nika saveznoga min is t ra (13.XI. 1944.). Na t o j je dužnost i ostao do 15.Y.1950. kad je razrjesen te dužno-sti i postavljen za direktora Šumar-skoga in s t i t u t a u L j u b l j a n i . Počet-kom 1954.g. postavl jen je za Šumar-skoga r e f e r e n t a K o t a r a L j u b l j a n a .

Nakon toga posvećuje se in tenzivni je znanstvenom radu.

Proučavao je znanstveno područ je genetike, a posebno oplemenjiva-nje bukve i jele. Iz tog je područ ja i dok to r i rao 1970.g. na Sveučil iš tu u L j u b l j a n i .

Sudje lovao je na mnogobroj-nim znanstvenim i s t ručnim sku-povima i savje tovanj ima. Od 9. do 20.YI.1957. sudjelovao je sa svojim r e f e r a t o m na Međuna rodno j kon-fe renc i j i Slovačke akademi je zna-nosti u Sliacu u Slovačkoj s temom "Bukva kao indus t r i j ska sirovina". Sudjelovao je s r e f e r a t o m i na X I I I . Kongresu I U F R O u Beču 10.-17.IY.1961., u 22. Sekci j i za Šu-marsku genetiku. Bio je sudionik i X I Y . I U F R O kongresa od 2.-10. IX.1967. u Mtinchenu.

Dugi niz godina (1951.-1971.) bio je u redn ik Gozdarskog vest-nika u L j u b l j a n i . Dugogodišnj i je elan Druš tva Sumarskih i drv. ind. inženjera Slovenije u L j u b l j a n i .

Za svoj uspješan znanstveni i s t ručan rad dr. sc. Mi ran B r i n a r pr imio je nekoliko v r i j edn ih pri-znan ja i nagrada. Tako je pro-glašen Zaslužnim elanom Z I T goz-da r s tva in i ndus t r i j e za predelavo lese Slovenije (1962.g.), pa Zasluž-nim elanom Z I T proglašen je i 1964.g„ a Castnim elanom Z I T Ju-goslavije 1965.g. Dodi je l jeno mu je p r i znan je Castnog elana Z I T go-zdars tva in i ndus t r i j e za predela-vo lesa Jugoslavi je (1971.).

Zaslužni je elan i Sekcije za genetiko in ž l a h t n j e n j e gozdnega d rev j a (1974.). Dobio je i nagradu Sklada Borisa K id r i ca 1966.g.

Živi kao penzioner u L jub-l jani . Anke tu je popunio 13.11. 1996.g.

B A D O V I

Samostalne publ ikaci je

Navodila o proizvodnji, prometu in uporabi gozdnega semenarskega blaga. Go-zdarska zbornica Slovenije, 1963., s. 1-82.

Oozdarski slovar. Zveza DT gozdar-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 158: PDF 5,6 MB

158

stva in ind. za p rede lavo lesa Slovenije, 1970., s. 1-322.

Semenski objekti Slovenije. Ins t . za gozdno in lesno gospod. Slovenije, 1971., s. 1-42.

O naših bukovih gozdovih in bukovini. Skupnos t gozdarskih in l e sno indus t r i j sk ih raz i skova ln ih organizaci j , 1968., s. 1-35.

Vpliv svetlobe na razvoj mladja, ( rad za d o k t o r s k u d i se r tac i ju ) . Samoizdanje , L j u b l j a n a 1970., s. 1-124.

R a s p r a v e i clanci

Perspektive razvoja sumarstva u vezi petogodišnjeg plana razvitka narodne pri-vrede FNBJ. Sum. list 1947., s. 175-182.

Novo doba - nov način rukovođenja rada u sumarstvu. Tehn iča r F N B J , Zagreb 1947., s. 6-7.

Zadaci in perpektivi razvitija jugo-slavjanskego lesnego hozjajstva. I n t e r a g r a 1948., s. 134-137.

Novi opsti zakon o sumama daje šum-skom gospodarstvu nova načela i određuje našem sumarstvu napredan razvojni pra-vac. Sum. l ist 1948., s. 5-7.

Nasi stručni kadrovi. Gozd. ves tnik 1948., s. 193-197.

Mehanizacija gozdne proizvodnje. Te-hnika , 1948., s. 135-136. i Sumar s tvo 1948., s. 7-15.

Iskušenje z vnasanjem listavcev v pisenske gozdove. Gozd. ves tnik 1953., s. 191-221.

Katastrofa v idrijskih gozdovih kot vzpodbuda za raziskovanje o stojnosti bu-kovih gozdov. Gozd. ves tnik 1954., s. 3-20.

Biološka načela pri prenasanju sadik. Gozd. ves tnik 1956., s. 151-153.

Nasa bukev in nasi bukovi gozdovi. Gozd. ves tnik 1957., s 193-202.

Die BuchenwS,lder jugoslaviens mit besonderem Nachdruck a uf die Zustšnde in Slovenien, B u k ako p r i e m j s e l n a suro-vina. Slovenska a k a d e m i a vied, Bra t i s l ava , 1960., s. 69-78.

Cilji in naloge našega gojenja gozdov. Gozd. ves tnik 1968., s. 132-140.

NaOela in metode za izbiro semenskih sestojel. Gozd. ves tnik 1961., s. 1-20.

O razvojnem ritmu razlicnih bukovih provenienc oziroma ekotipov. Gozd. vest-nik 1963., s. 65-80.

Življenjska kriza jelke na slovenskem ozelju v zvezi s klimaticnimi fluktuaci-jami. Gozd. ves tnik 1964. s. 97-144.

Bukove rase in diferenciacija razlic-kov glede nekaterih fizioloških in tehno-loških lastnosti. Gozd. ves tnik 1965., s. 257-288.

Znana in vendar nepriznana dejstva o nasi jelki. Gozd. ves tnik 1967., s. 286-290.

Eine mehseiting nuetzlicher sponta-ner Tannenmutand. X I V I U F B O Kon-gresa, I I I . , Miinchen 1967., a. 96-112.

O vplivu kolinov na kalitev semena v zvezi z alternacijo nekaterih gozdnih drevesnih vrst. Gozd. veatnik 1971., a. 65-83.

Pasekvoja - Metasequoia glyptostro-boides - nova pomembena eksota. Gozd. veatnik 1971., a. 110-112.

O ekološki in dedni pogojesnosti raz-hajanja nekaterih morfoloških, fenolos-kih in anatomskih znacilnosti nase bukve. Z b o r n i k I n s t i t u t a za gozdno in leano gos-podara tvo Slovenije, St. 10, 1972., a. 115-124.

Preizkusenje dednih zasnov svojevrst-ne smrekove izbranke. Gozd. veatnik 1972., a. 37-47.

Propadanje jelke v zadnjem desetletju s posebnim ozirom na ekološke razmere in fluktuacijo klime. Gozd. veatnik 1974., a. 1-17.

O razhajanju morfoloških znacilnosti bukovih plodov v odvisnosti od ekoloških razmer. Gozd. veatnik 1974., a. 360-386.

Propadanje jelke je se vedno v ospred-ju. Gozd. veatnik 1975., a. 117-122.

Primerjalno testiranje jelovih prove-nienc glede nekaterih fizioloških znacil-nosti v zvezi s propadanem jelke na slo-venskem ozemlju. Zborn ik I n s t i t u t a za gozdno in lesno gosp. Slovenije , St. 12, 1974., s. 78-115.

Kakovost bukovega semena in razvoj iz njega zraslih mladić. Zborn ik gozdar-stva in lesars tva, St. 13,1975., s. 77-98.

Kakovost jelovega semena v odvisnos-ti od proveniencnih rastisc in klime, po-sebno glede propadanja nase jelke. Zbor-nik gozdars tva in lesars tva , St. 14. 1976., s. 75-98.

Genetska uslovljenost formi nase smr-če. Sumar s tvo 1980., Beograd., s. 37-51.

O divergentnosti nekih fizioloških osobina različitih proveniencija jele. Sum. list 1982., s. 207-219.

Osim toga ob jav l j en je jos l o l č lanak M. B r i n a r a koj i i m a j u k a r a k t e r i zv ješ ta ja , b ib l i og ra f sk ih t r a k t a t a i recenzi ja .

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 8. JovanCević, M.: P r v a javna p r i z n a n j a

zas lužnim elanom za genet iko in ž lahtne-n j e gozdnega d rev ja . Gozd. ves tnik 7-8, 1975., s. 381-383.

*** S.E. I., J L Z Zagreb 1980., s. 199.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 159: PDF 5,6 MB

159

B R I X Y , Stjepan, (Zagreb, 20.VIII. 1897. - Zagreb, 23.XI.1954.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumar sko j akademij i , a nastavio na Gospodarsko - Šumar-skom f a k u l t e t u . Apsolvirao je skol. g. 1919.-20., a d i p l o m i r a o 19.111. 1920.g. Vec 1921.g. položio je i dr-žavni ispit za samostalno vođenje Sum. gospodarstva.

P r v i je nas tup službe 6 .VI I I . 1920.g„ ali nije poznato mjesto služ-be. Drug i je poznat i poda tak da je 1933.g. bio ko ta r sk i Šumarski refe-ren t u Varažd inu . I u v r i j eme I I . sv. ra ta bio je zaposlen u Varaždinu.

Od 17.VIII.1950.g. do 23.XI. 1954.g., t j . do umirovl jen ja , bio je zaposlen u I n s t i t u t u za Sumarska i lovna i s t raž ivan ja N R H .

Bio je elan H Š D i dugogodiš-n j i su radnik Šum. lista.

U I n s t i t u t u je radio u oblas-ti uzga jan ja Suma, a za Šumarsko pomoćno osoblje, odnosno za luga-re u Šumarsk im novinama objavio je t r i članka. U Šumarskom listu objavio je od 1950. do 1954.g. pri-kaze t r i domaće i če t i r i knj ige na engleskom i n jemačkom jeziku.

B A D O V I

Opće stanje sumarstva u velikoj župi Zagorje. Narodno jedinstvo, br. 229., 1942. (veza: S.L. 11-12., 1954., s. 612.).

Kako posumljavamo (Sadi i Čuvaj su-mu), (sa Colović, I.). Izdalo Ministarstvo su-marstva NB Hrvatske, Zagreb, 1949, s. 1-48.

Osnovni problemi poSumljavanja. Na-rodni šumar 7-8,1950, Sarajevo, s. 281-283.

Uzgoj jasike (trepetijike) iz sjemena (engl.). S.L. 1950, s. 154.

P ro f . dr. K r a h l - U r b a n : Waldfelbau in einem Mittelgebirgsrevier. S.L. 1951. s. 386.

Ing. A. Panov: Sakupljanje i manipu-lacija sa sumskim sjemenom. S.L. 1951, s. 207.

Modificirana klupica za radove u ra-sadnicima. S.L. 12,1952, s. 465-473.

Sakupljanje i Čuvanje hrastovog žira. I b i d , s. 245.

J e f f e r s : Uporaba skrižaljaka odnosa između varijacione širine i standardne de-vijacije. Ib id . s. 343.

Prilog unapređenju uspjeha sjetve pi-tomog kestena. S.L. 1952. s. 109-113.

Kratak pregled literature francuskog uzgajanja suma. S.L. 1953, s. 98.

Novi način proizvodnje sadnica niti I o-lisne lipe. I n s t i t u t za sumarska i lovna is-t raž ivanja N B H 3,1954, Zagreb, s. 18-19.

Praktične upute u sjemenarstvu. Šu-marske novine 6,1954.

Općenito o sjemenu. Ib id . br. 1, s. 2-5. Razlike između postotka klijavosti

sumskog sjemena u klijalu i nicanje u te-renu. Obavijesti I n s t i t u t a za sum. i lovna i s t raž ivanja N B H . 1,1954, Zagreb, s. 13-14.

Knjiga II Instituta za naučna sumar-ska istraživanja u Sarajevu. S.L. 1955, s. 337.

Praktične upute u sjemenarstvu. Šu-marske novine 1-2,1955, s. 2-3.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 5, 58, 93. *** Šumarski ins t i tu t J a s t r eba r sko

1945. -1985, Zagreb, 1986.

B R I Š K I , Izabela, iz Lokava, Del-nice, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i ra la na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -te tu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1952.-53., a d ip lomira la 21.XII. 1955.g.

BRKIC, Branislav, (Bo rovo, Osi-jek, 6.VII.1947.), dipl. ing. Sumar-stva. Sin Nikole. H r v a t . Otac mu je bio Šumarski tehničar . Gimnazi ju je završio u Zagrebu 1966.g.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu 1.X.1966. Dip lomirao je, položivši diplomski ispit l.IV.1976.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 160: PDF 5,6 MB

160

B R K L J A ć l ć , Antun, iz Domano-vića, Mostar , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1937.-38., a d ip lomirao 29.VI.1941.g.

Nakon d ip lomi ran ja bio je vježbenik kod Glavnog ravnate l j -stva za Sumarstvo u Zagrebu. Nas-tupom r a t a na tom se mjes tu zah-valio. Bio je elan H Š D .

B R K L J A č l ć , Josip, iz Gospića, dipl. ing. Sumarstva.

Sin Stjepanov. Potječe iz služ-beničke obi tel j i .

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Dip lomirao je 24.YII.1990. iz Šumskih trans-portnih sredstava. Napisao je i o-bran io diplomski rad pod naslo-vom "Opravdanost izgradnje Šum-ske ceste u G.J. >Medacka staza< Šumar i j e Gospić.

BRKLJACIĆ, Nikola, (Gospić, 25. X1.1908. - Sv. Ivan Žabno, 16.XI. 1943.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu i s redn ju Školu po-lazio je u Gospiću, a Sumarstvo je s tud i rao na Po l jopr iv redno - Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1935.g.

Nakon završenih s tud i j a bio je vise od godinu dana zaposlen kao volonter u Varaždina , a prvo imenovanje dobio je 1938.g. kod Šumar i j e Otočke imovne općine u Korenici .

Posl i je kraćeg vremena bio je p remješ ten u Sv. Ivan Žabno, gdje je služio sve do smrt i 16. stu-denoga 1943.g.

U službi je pokazivao vel iku revnost te je sa mnogo mara nas-tojao očuvat i i podići povjerene mu Sume.

Poginuo je 1943. u I I . svjet-skom ra tu . Njegovo ime nalazi se

na spomen - ploči u Šumarskom domu.

L I T E B A T U B A

Žiromski, N.: S.L., 1944., 40. *** ŠN, s. 323, 336, 357. *** ŠL 1944., s. 42,1947., s. 173.

B R N A , Jan (Bački Pet rovac , 23. X.1929,) dipl. ing. Sumarstva, dr. sc.

Sin Tomasa i Karo l ine r. Fej-đi. Slovak, hrva tskoga državl jan-stva, evangelist ičke vjere. Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i , otac stolar, ma jka domaćica. Osnovnu Školu po-hađao je i završio u rodnom mje-stu 1944. godine, a Slovačku rea lnu gimnaziju u Bačkom Petrovcu 1949. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zemunu. Dip lomirao je 1954.g. Pos l i jed ip lomski s t u d i j završio je 1962.g. stekavši znanstveni s t u p a n j magis t ra lovstva obranivši magis-t a r sk i rad pod naslovom: "Prilog poznavanju beljskog jelena" na Ve-te r ina rskom f a k u l t e t u u Beogradu 21.V.1962.g.

Doktor b io tehn ičk ih znanost i postao je 1983.g. obranivši diser-tac i ju na Š.F. u Zagrebu 24.11.

Živi kao umirovl jen ik u Osi-jeku.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 161: PDF 5,6 MB

161

Nakon diplomiranja od 1955. do 1962.g. zaposlio se u Lovno -Šumskoj upravi Tikves u Baranj i . Od 1963. do 1971. radi u Operati-vno-naucnom ins t i tu tu "Dr I. Đu-ricić" u Bi l ju kod Osijeka, a zatim je rukovodi te l j lovstva na razini radne organizacije (1972.-1989.).

Od 1990.g. do umirovl jenja 1993.g. sef je Odjela znanstvene je-dinice u Upravi Suma Osijek.

U toku radnog vijeka sudje-lovao je na kongresima i skupovi-ma u zemlji i inozemstvu; spomi-njemo najznakovit i je: u Engleskoj, Finskoj, SSSR-u, Španjolskoj i Bugarskoj.

B A D O V I

Činioci koji utiču na uspeh poSumlja-vanja u ritu. B i l t en "Jelen", 1, Beograd 1959., s. 4-6.

Prilog poznavanju beljskog jelena. Magis ta r sk i rad. B i l t en "Jelen", 1, posebno izdanje , Beograd 1964, s. 1-31.

Divljač u poplavi. B i l t en "Jelen", 25, Beograd 1965., s. 17-31.

Vegetacija u ritu nakon poplave. Bil-ten "Jelen", 26, Beograd 1966, s. 14-16.

Stanje i socijalni položaj napuštenih jelencica. B i l t en "Jelen", 30, Beograd 1867., s. 14-16.

Kinetika rike jelena u ritskim su-mama "Beija". B i l t en "Jelen", 6., posebno izdanje , Beograd 1967., s. 83-95.

Antropogeni cinioci i promene u staništima jelena na Bei ju . B i l t en "Je-len", 36, Beograd 1968., s. 10-12.

Prilog poznavanju dinamike odbaci-vanja i rastenja parožja jelena u ritskim sumama. B i l t en "Jelen", 39., Beograd 1967., s. 39-46.

Fertilitet košuta i postnatalna smrt-nost jelencića na Bei ju . B i l t en "Jelen, 8, posebno izdanje , Beograd 1969., s. 69-72.

Usmeravanje dinamike i strukture populacije jelena (C.elaphus L.) na Bei ju (1945-1968). B i l t en "Jelen", 8., posebno izdanje , Beograd 1969., s. 61-67.

Neki problemi zaštite lovne faune u Slavoniji i Baranji. P r i r o d a , 2., Zagreb 1973., s. 56-59.

Dinamika pase u košuta evropskog jelena (C. elaphus L.). Z b o r n i k radova Po l j op r iv r ednog f a k u l t e t a , sv. 5., Osijek 1979., s. 79-90.

Badijusi aktivnosti u jelenske div-ljaci (C. elaphus L.). A r h i v za lovstvo, 3-4, Zagreb 1979., s. 105-112.

Prostorni raspored jelenskih krda (mužjaka) u Parku prirode Podunavlje i neki aspekti njihovog teritorijalnog pona-šanja. Z b o r n i k r adova Po l j op r iv r ednog f a k u l t e t a , sv. 7, Osijek 1981., s. 147-158.

P e r i o d i z a m ponašan ja je lenske div-l jaci u ograđenom uzga ja l i š tu . Dise r tac i j a , S.F. Zagreb 1983., s. 1-291.

Lovno gospodarenje jelenskom div-ljaci na beljskom lovno - sumskom pod-ručju. T r i s tol jeća Bel ja . J A Z U - Zavod za znans tveni rad, Osijek 1986., s. 591-598.

Poremećaji dobne i trofejne struk-ture srednjodobnih i starih jelena u lo-vištu LŠG "Jelen ", pod pritiskom visoke lovnoturisticke potražnje i realizacije. S.L., 1-2, Zagreb 1989., s. 27-38.

Juvenilan i subaldultan razvoj jelen-cića (C. elaphus IJ.) U ograđenom uzgaja-lištu. Znanos t i p r aksa u po l jop r iv red i i p r e h r a m b e n o j tehnologi j i , 19, Osijek 1989., s. 1-24.

Uticaj promenjenih životnih uslova na razvoj rogova jelena evropskog posle dinamičnog ograđivanja baranjsko - bač-kog lovno-sumskog područja. Znanos t i p r aksa u po l jop r iv red i i preh . tehnologi j i , 19, Osijek 1989., s. 81-99.

Dinamika i karakteristike individu-alnog porasta trofejne vrijednosti rogova srednjodobnih i starih jelena trofejnog potencijala prema 210 poena CIC-a. Zna-nost i p r aksa u pol jop. i p reh . i ndus t r i j i , 20, Osijek 1990., s. 16-46.

Uticaj nekih gazdinskih mera i eko-loških faktora na težinu divlje prasadi (Sus scrofa L.J). I b idem, 20, Osijek 1990., s. 48-68.

Biološka, tržišna i ekonomska op-ravdanost intenzivnog uzgoja divljih svi-nja. P r i v r e d a , 5-6, Osijek 1990., s. 557-562.

Kako utvrditi brojnost i realni pri-rast prasadi u divljih svinja. Lovačk i vje-snik, 5, Zagreb, 1991., s. 14-15.

Mogućnost i perpektive uzgoja jelena (C. elaphus L.) u suvremenim ekološkim uvjetima. Z b o r n i k radova 4. s impozi ja "Divljač i p r i roda" 23. i 24.V.1991., L j u b l j a -na na B r i j u n i m a , s. 19-39.

Veličina, sastav i ponašanje u Čopo-rima divljih svinja kod hranilista u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 162: PDF 5,6 MB

162

letnjem prihranjivanju. S .L, 6-7, Zagreb 1992, s. 259-300.

Utjecaj prihranjivanja na prirast težine prasadi s posebnim osvrtom na kasno rođenu prasad (Sus scrofa). S .L, 9-10, Zagreb 1992, s. 421-430.

Juvenilan i subaldultan razvoj jele-na (C. elaphus) u farmskom uzgoju. Zna-nost i praksa u u poljop. i preh. teh-nologiji, 22, Osijek 1992, s. 17-23.

Prilog poznavanju reproduktivnih svojstava jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju divljaci. I b i d , 22, Osijek 1992, s 25-32.

Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenim uzgajalistama. S .L, 3-5, Zagreb 1993, s. 109-121.

Reprodukcijska uspjesnost lopatara (Dama dama) u farmskom uzgoju. Kadovi, 2, 8.1, Jas t rebarsko 1993, s. 133-142.

Farmski uzgoj lopatara (Dama da-ma). Lovački vjesnik, 3, Zagreb 1993, s. 18-21.

Rast lopatara u farmskom uzgoju (Dama dama L.^. Znanost i praksa u po-ljopriv. i preh. tehnologiji , 23, Osijek 1993, s. 364-374.

Prilog izučavanju gospodarske op-ravdanosti farmskog uzgoja lopatara (Da-ma dama LJ . S.L, 1-2, Zagreb 1964, s. 27-32.

BRNICA, Miroslav (Vel. Poga-nac, Koprivnica , 26.11.1954.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tome i Mar i j e r. KruSelj . H r v a t , katol ik . Otac mu je služ-benik, a m a j k a domaćica. Osnovnu školu završio je u Vel. Pogancu

1963.g., a g imnazi ju u Kopr ivn ic i 1973.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šumarskome f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Dip lomirao je 6. V I I I . 1979.g„ a 1993. godine upisao je posl i jediplomski s t ud i j na Šu-marskome fakultetu u Zagrebu, spe-ci jalnost lovstvo.

Prvo radno mjes to bilo mu je u Š.G. Kopr ivnica , Š u m a r i j a Soko-lovac, gdje je rad io kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma od 1979. do. 1985.g. Nakon toga zaposlio se u Š.G. "Mojica Bir ta" Bjelovar , u OOUR-u Uzgoja i zaš t i te Suma u Kopr ivn ic i kao s t ručni suradnik za lovstvo i na tom radnom mjes tu zadržao se do 1990.g. Od 1991. za-poslen je u U p r a v i Suma Kopriv-nica kao s t ručni suradnik za lov-stvo.

Živi u Koprivnici .

B R N J A S , Dragutin, (Ogulin,1885.-Zagreb, 1963.), Šumarski ing., visi Šumarski savje tn ik .

Rodio se u ogulinskom k r a j u pa je vec u s r edn jo j školi pokazi-vao l jubav prema pr i rodi . Opredi-jelio se za s t u d i j Sumarstva na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu koja je t ada t r a j a l a Sest semestara.

Dip lomirao je 1907.g. i počeo s praksom kod Š.G. u reda Ogu-linske imovne općine, gdje je ubrzo zapažena njegova mar l j ivos t i so-l idnost u s t ručno j spremi.

"Kao Šumarski s t ručn jak nas-to jao je pona jp r i j e sačuvat i Sume od razn ih Štetnika na planinskom kraškom terenu. Ipak , najviše se bavio u ređ ivan jem Suma, u cemu se i speci jal izirao tako da je ubrzo postao t aksa to r kod Ogulinske, a potom i kod Brodske imovne opći-ne, a t aksa to r je t ad mogao pos ta t i samo eminentn i s t ručnjak" (Peru-sic, A.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 163: PDF 5,6 MB

163

Na svom životnom putu , koj i je bio t rnovi t , jer je u r a tnom vi-horu I I . svjetskog r a t a izgubio si-na l i ječnika, a zat im i suprugu, na-šao je sa t i s fakc i ju u r a d u u Sumar-stvu. Neko je v r i j eme uprav l j ao Di rekc i jom Suma ogulinske imov-ne općine, a kasni je Direkc i jom dr-žavnih Suma u Zagrebu kao vrši-t e l j dužnost i d i rek tora , a zat im kao d i rek tor .

P o t k r a j s lužbovanja bio je postavl jen za sefa Inspek to ra t a .

Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Perusić, A.: Ing. Dragut in Brn jas (nek-rolog). S.L. 1-2,1963., s. 92.

*** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 536, 541.

BROSIG, Antun, vid. 5. knj iga.

BROSIG, Ljudevit, vid. 5. knj iga.

BROZOVIĆ, P L E S A , Renata, (Si-sak, 18.YI.1964.), dipl. ing. Sum.

Otac B r a n k o je inženjer stro-jars tva, a m a j k a službenica. Po na-cionalnosti je H r v a t i c a . Završ i la je S r edn ju Šumarsku Školu u Kar -lovcu 1983.g.

Šumars tvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g. Dip lomira la je l.VII.1988.g. iz đenđrometrije. Napisa la je i obrani la diplomski

r ad pod naslovom "Odnos vremena pr i je laza i debl j inskog p r i r a s t a u sastoj ini h r a s t a lužnjaka".

BROZOVIĆ, Zeljko, (Karlovac, 15. X.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure . H r v a t . Po t j eče iz t rgovačke obi tel j i . S r edn ju je ško-lu završio u Kar lovcu u COUO "M.M. SimiC", a Sumarstvo je upi-sao na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g.

Dip lomirao je l.VII.1988.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je i o-b ran io diplomski rad pod nas-lovom "Ekološka s tabi lnost kul tu-ra crvenog h ra s t a kod Vukmanića , Š.G. Karlovac".

BRZAC, Tomislav, vid. 5. knj iga.

B U B A L O , Zivko, ( Imotski , 12. IX.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin zidara Ivana. Hrva t . Maj-ka mu je domaćica.

Šumars tvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g. Dip lomirao je 12.VII.1990.g. iz uzgajanja Su-ma. Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Acidofilne Sume h ra s t a k i t n j a k a na južnim pad inama Zagrebačke gore".

B U B A N J , Jasna, (Slav. Brod, 2. X.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Mi rka Bubn ja , dipl. ing. Sumarstva. Po nacionalnost i je H r v a t i c a . M a j k a joj je knjigovo-đa. S redn ju školu završila je u Slav. B rodu u COUO "Zlatko Šnaj-der".

Šumars tvo je upisala na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu l.X.1981.g. Dip lomira la je 18.XII.1989. godine iz uređivanja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Utjecaj podzemnih voda na sušenje h ras t a lužnjaka".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 164: PDF 5,6 MB

164

B U B A N J , Mirko, iz Oriovca, Slav. Brod, dipl. ing. Sumarstva

Šumars tvo je s tud i rao na po-l jopr ivredno Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 25.VI.1957.g.

B U B L I Ć , Zlatko, (Caginac, Iva-nic-grad, 1.1.1956.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Mate. H r v a t . Otac mu je au tomehaničar . ZavrSivSi s redn ju po l jopr iv rednu školu, upisao je s t u d i j Sumarstva na Š.F. Sveuči-lišta u Zagrebu 1.X.1975. Diplo-mirao je 17.IX.1980.g„ položivši di-plomski ispit.

B U B N J E V I Ć , Milan, (Šipovo, Jaj-ce, 14.V.1928.-Zagreb, 29.VIII. 1986.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva, s t ručni savje tnik .

Po t j eče iz skromne činovnič-ke obi tel j i . Osnovnu školu poha-đao je u rodnom Šipovu, a gimnazi-ju u Sara jevu , ali je zbog r a t a ni je završio.

Od 1941. nalazi se u zbjegovi-ma. U N O P - u obavl ja razne duž-nosti - od k u r i r a do akt ivnog bor-ca.

Nakon r a t a zapošl java se pr i Ministarstvu zdravlja D F J - e u Be-ogradu, gdje se b r ine o djeci bez rodi te l ja .

U želji za da l j n j im napredo-vanjem, nastavlja školovanje na Par-

t i zanskoj gimnazi j i u Sa ra j evu i završava je 1947.g.

Up i su j e se na s t u d i j Sumar-stva na Š.F. u Zagrebu. Diplomi-rao je 1954.g. I s todobno s tud i ra i ekonomiju, ali je ne završava nego se nakon Sto je d ip lomirao Sumar-stvo zapošljava u Dl poduzeću "Gr-mec" u Drva ru , gdje vodi poslove iz područ ja iskor iscivanja Suma.

U tom razdobl ju p reda je i tehnološke p redmete na S r e d n j o j ekonomskoj Školi u D r v a r u .

U Jugoslavenski i n s t i t u t za če t in jače u J a s t r e b a r s k o m prešao je 1961.g. u svojstvu as is tenta iz po-d ruč j a mehanizac i je i racionaliza-cije radova u Sumarstvu.

Posl i jediplomski s t ud i j zavr-šava u rekordnom roku 1964.g. i pos ta je prv im magistrom na Š.F. u Zagrebu.

Ti jekom 1962.g. u I n s t i t u t u se osniva Odjel za organizaci ju i ekonomiku u Sumarstvu koj im on neprekidno rukovodi sve do svoje smrt i . P rog ram rada odjela sasto-jao se iz obrade di je la višegodiš-n j i h pro jeka ta , zada taka i t ema te d i r ek tne su radn je sa Šumarskom operat ivom.

Evo glavnih problema koje je is t raživao i r ješavao: - Izbor opreme i mehanizac i je za Šumske rasadnike te radova iz po-d ruč j a uzgoja i i skor iscivanja Su-ma; - U t v r đ i v a n j e na jpovo l jn i j ih vari-j an t i izvoza Sumskih sor t imena ta uz kor i š t en je mehanizac i je i ani-malne sprege; - I z r a d a t ehn ičk ih normi za poje-dine faze r ada u rasadn icko j pro-izvodnji , uzgoju Suma te radova na sjeći i izradi; - Utvrđ ivan je ekonomskih parame-ta ra raz l ič i t ih bioloških i tehnič-k ih zahva ta u Sumarstvu; - I z r a d a k r i t e r i j a za pa r t i c ipac i ju e lek t ropr iv rede kod osnivanja i uzgoja Sumskih ku l tu ra ;

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 165: PDF 5,6 MB

165

- Zdravs tven i s ta tus i zaš t i ta na r a d u Sumskih r adn ika i dr.

Od 1980. vrlo intenzivno r ad i i na r j e š avan ju organizaci je sjeme-narske službe u SR H r v a t s k o j .

T a j opsežan is t raživački rad t r ebao mu je posluži t i za doktor-sku diser tac i ju , u cemu ga je spri-ječila bolest i p re rana smrt .

Ostavio nam je b ro jna izvješ-ća, ekspert ize, e laborate , s t ručne i znanstvene radove.

"Njegov životni opus pred-s tavl ja značajan doprinos unapre-đ ivan ju Šumarske s t ruke i znanos-ti, posebno područ ja u kom je naj-duže djelovao. Životni put mr. Bub-njevica bio je vrlo složen, p ro tkan s ta lnim teškoćama i odr ican j ima.

Njega je krasio izuzetan opti-mizam i upornost , ali također i ljudskost i neposrednost"., (N.K.)

O d l i k o v a n je O r d e n o m za h rab ros t i Medal jom b ra t s t va i je-dinstva.

B A D O V I

Sadašnje mogućnosti mehanizacije i racionalizacije rada pri gruboj pripremi tla za podizanje plantaža četinjača u Jas-trebarskom, (magistarski rad). S.F. Zagreb, 1964.

Ekonomičnost upotrebe žicare tipa Hinterreger pri radovima u iskorisćivanju suma u usporedbi sa korisćenjem animalne zaprege, odnosno traktora uz izgradnju sumske ceste na području sumskog radiliš-ta "Bajići" Šumarija Slunj, (s tudi ja) . Jas-t rebarsko 1967, s. 1-26 + 3 graf ikona.

Primjena mehanizacije i racionalizaci-je rada u rasadnicima četinjača, (s tudi ja) . Posl. udružen je sumsko - p r iv rednih orga-nizacija, Jug. ins t i tu t za čet injače Jas t re-barsko, br. 1, Zagreb 1968, s. 1-72 • 67 fo-togra f i j a + 15 tabela + 5 graf ikona + 2 hodo-grama.

Istraživanje kriterijuma participacije elektroprivrede u podizanju i održavanju suma u područjima lociranih elektropriv-rednih objekata, (s tudi ja) . Zagreb 1973, s. 1-56 + 17 tabela + 3 zemljopisne kar te .

Istraživanje mogućnosti sniženja troš-kova poSumljavanja četinjača na području S.G. Karlovac. J a s t r eba r sko 1972.

Istraživanje utjecaja najvažnijih faza rada na povećanje troškova u rasadnickoj

proizvodnji i prijedlog načina sniženja troškova - u sumskom rasadniku "Močile S.G. Koprivnica. J a s t r eba r sko 1972.

Primjena racionalizacije rada u isko-risćivanju suma na području S.G. Karlo-vac, (s tudi ja) . J a s t r eba r sko 1970, s. 1-60 + 18 tabela.

Analiza uzroka zaostajanja sumskih kultura u rastu i terenska snimanja rado-va na posumljavanju. J a s t rebarsko 1976, s. 1-25 + 15 tabela.

Istraživanje mogućnosti racionalizaci-je rada u rasadniku "FranCeskija" kod Sa-vudrije, S.G. Buzet, Šumar i j a Buje . Jas t re-barsko 1978, s. 1-23 + 2 obrasca.

Metodologija za izradu kalkulacija u sumsko - rasadnickoj proizvodnji pri Šu-mariji Buje. J a s t rebarsko 1979, s. 1-23 + 1 tabela.

Izrada tehničkih normi za sječu i iz-radu jelovine u GJ Brsljanovica, OOUB Sumarstvo Slunj, Šumarija Rakovica, (go-dišnj i izvještaj) . J a s t r eba r sko 1979, s. 1-12 + 2 graf ikona.

nacionalizacija rada i faktori inten-ziviranja rasadnicke proizvodnje u rasad-niku "FranCeskija" Šumarije Buje. Jas t re-barsko 1980, s. 1-25.

Utvrđivanje tehničkih normi sječe i izradbe drvnih sortimenata u Šumariji Jastrebarsko. J a s t r eba r sko 1980, s. 1-16 + 9 tabela.

Istraživanje štetnih faktora mehani-zacije i ostalih uvjeta rada na produktiv-nost sumskih radnika te mjere za sanaciju tih faktora u SUH. J a s t r eba r sko 1980, s. 18 + 6 tabela.

L I T E B A T U B A

Komlenović, N.: Mr. M I L A N B U B -N J E V I Ć , dipl. ing. sumarstva. S.L. 11-12, 1986, Zagreb, s. 584-585.

B U B N J E V I Ć , Mira, (Grezovo, Mrkonjicgrad, B iH , 3.1.1965.g.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz zemljoradničke obi-tel j i . Šumars tvo je počela s tudira-ti l.X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu, di-p lomira la je 27.IX.1989. godine iz područ ja uređivanje Suma.

BUCALIĆ, Janko, rođen 28.YI.1892. u Kamenskom, Požega, Šumarski inženjer , Šumarski savje tnik .

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu. Ap-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 166: PDF 5,6 MB

166

solvirao je skol. g. 1919.-20., a dip. lomirao 4.V.1921.g, na G Š F U Zag-rebu.

S tupio je u službu 1.IX.1921. Radio je u Šumskoj up rav i Gra-diške imovne općine Banova Ja-ruga.

U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Vinkovcima. Tada je bio i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: 8IS, s. 5, 71, 91, 140.

B U D I H N A , Karmelo, (Us t j e pr i A jdovsc in i , S loven i j a , 21.1.1916.), dipl. ing. Sumarstva.

S t u d i j Sumarstva apsolvirao je u Zagrebu skol. god. 1937.-38., a d ip lomirao je 19.VI.1940.g. U toku r a t a bio je u NOB-i .

Pos l i je r a t a obavl jao je od-govorne dužnost i u Sumarstvu i d rvno j i ndus t r i j i Slovenije. Bio je d i rek to r S.G. Mar ibor i glavni di-rek to r d rvne indus t r i j e Slovenije.

Obavl jao je i drustveno-po-l i t icke funkc i je : p reds jednik kota-ra Mar ibor i Gorica, p reds jednik P r i v r e d n e komore Slovenije, pos-lanik republ ičke i savezne skup-tine.

Od 1967.-1971. bio je general-ni konzul S F R J u Celovcu, a od 1971. bio je zamjenik republ ičkog

sekre ta ra za pol jopr ivredu, Sumar-stvo i p r e h r a n u SR Slovenije.

L I T E B A T U B A

S.E. I, J L Z , Zagreb 1980., s. 203.

B U D I M I R , Anto, (Hađić i , Trav-nik, B i H , 2.X.1952.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Stipe. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . S t u d i j Sumar-stva upisao je l.X.1975.g. na S.F. u Zagrebu. Diplomirao je 17.IV.1982.g.

B U D I M I R , Hrvoje (Split , 21.IV. 1922.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Otona i Ka t i ce r. Stolica. H r v a t , r imokato l ik . Živi u Spl i tu . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Os-novnu školu završio je u Spl i tu 1932.g„ a Klas ičnu gimnazi ju tako-đer u Spl i tu 1940.

Na poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu s tud i rao je Sumarstvo. Apsolvirao je 1947./48. skol. godine, a d ip lomirao 1949.g. Speci ja l iz i rao je znanstveno pod-ruč je erozija i bujice.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Pov je rens tvu Sumarstva Ob-last i Da lmac i je 1949.-50., a zat im je dvi je godine zaposlen (1950.-52.) u Genera lno j d i rekc i j i pomorske b rodogradn je Spli t . Otad do od-laska u mirovinu (1952.-1980.), go-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 167: PDF 5,6 MB

167

tovo 30 godina zaposlen je u U-pravi za vodopr ivredu Repub l ike Hrva t ske , Zagreb, Odje l Spli t .

U toku radnog vi jeka sudje-lovao je na s t ručnim skupovima, od ko j ih spominjemo ona j Sto ga je organizirao F A O pod naslovom "Konzervacija tla". Bio je elan Druš tva Šumarskih inženjera i te-hničara H r v a t s k e .

B U D I M L I J A , Đuro, (Plaski , O gulin, 1.V.1946.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Đorđa . Gimnazi ju je za-vršio u Ogulinu 1966.g„ a Sumar-stvo je upisao na Š.F. u Zagrebu 1.X.1966. Dip lomirao je 21.YI.1972. godine.

B U D I S A V L J E V I Ć , Teodor, su marski savje tnik .

Završio je 1905.g. Visoku Šu-marsku i r u d a r s k u školu u Šćavni-ci u Slovačkoj.

P r e m a nepotpunim podacima, r adn i staž od dvi je godine proveo je kod cetingradske Šumarije Slunj-ske imovne općine. Nakon toga u p r a v i t e l j je državne Šumarije u Sokolovcu. Umi re 1939.g. u 40. go-dini života, (vid. 5. knj iga) .

BUDISELIĆ, Mijo, (Mrkopalj, Del-nice, 25.IX.1880.), visi Sum. savjetnik.

Šumars tvo je s tud i rao t r i go-dine na K r a l j e v s k o j Šumarskoj akademi j i p r i s lon jeno j uz Mudro-slovni f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1902.-1903.

Bio je u službi od 12.1.1904.g. G. 1933. r ad i kao sef Kr iževacke Bum. uprave imovne općine Sv. Ivan Žabno, u zvanju višeg Šumar-skog savje tn ika .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8IS, s. 3, 70, 85.

BUDROVAC, Željka, ( Đakovo, 6. III.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Nikol ina. H r v a t i c a . Potječe iz nastavničke obitelji. Sred-n ju školu završi la je u CUO "I. L. Ribar" u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirala je 12.II.1990.g. iz uzga-janja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Ve-getaci ja i s t r u k t u r a zašt i tnog po-jasa oko umje tnog jezera Borovik, na područ ju općine Đakovo", (vid. Š I K I C , 4. knj iga) .

B U G A R E V I Ć , Ljubomir, rođen 3. IX.1880. iz Beograda, Šumarski nad-zornik, i visi Šumarski savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je 1902.g.

Zaposlio se u s t ruci 3.V.1903. Radio je t r idese t ih godina u Ko-ta rskom nacelstvu Vukovar .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8IS, 3, 57, 84.

B U J A N , Adolf, (Zagreb, 1.VI.1939.), d ip lomiran i ing. drv. ind.

Sin Adol fa i L j u b i c e r. Ha -rapin. H r v a t , r imokato l ik . Rodite-l j i su mu bil i radnici . Osnovnu je školu završio u Zagrebu 1953.g„ a

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 168: PDF 5,6 MB

168

IV. muSku rea lnu gimnazi ju isto u Zagrebu 1958.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i di-plomirao 1965.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja od 1966. do 1982.g. bio je zaposlen u D I P Delnice u Delnicama i to: n a j p r i j e je dvi je godine bio t ehn ičk i ruko-voditel j , a od 1968. do 1970. upra-v i t e l j pogona; nakon toga do 1976.g. sef je razvoja, a zat im do 1982. go-dine glavni d i r ek to r kada prelazi u "Exportdrvo".

U novom poduzeću n a j p r i j e je d i r ek to r F i r m e u SAD (1983.-1985.), a zat im d i r ek to r vanjske tr-govine (1985.-1989.), pa d i rek to r sektora (1989.-1994.). Od 1995.g. po-moćnik je d i rek tora .

Član je D r u š t v a inženjera i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne in-dus t r i j e H r v a t s k e .

B U J I ć , Zivko, iz LuSci - Pa lanke , Sanski Most, rođen 11.IX.1907., dipl. ing. Sum.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao 12.X.1931.g.

Zaposlio se 27.IX.1932.g. u Šumskoj upravi Turbe kao priprav-nik.

U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u B a n j a Luci . Tada je bio i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. 8 I S , s. 7, 52 ,116.

B U K A R I C A , Siniša, (Nova Gra-diška, 24.IX.1960.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Roke. H r v a t . Otac mu je trgovac, a m a j k a kuhar ica .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1979. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 27.12.1984. iz uzgajanja šum&. Napisao je i obranio dip-lomski r ad pod naslovom Fito-

cenoze poljskog jasena i n j ihova obnova u p red je lu Rosl inja , na Š u m a r i j i Nova Kapela".

BUKOVAC, Bernarda, (Bjelovar , 14.IX.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Pavla . H r v a t i c a . O-tac jo j je trgovac, a m a j k a ekonom-ski tehničar . Završ i la je s redn ju odgojno-obrazovnu Školu i upisala s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Zag-rebu l.X.1986.g.

Dip lomira la je l.X.1991.g. iz područ ja uzgajanje Suma. Napisa-la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Oštećenje nizinskih Suma Česma i pr i jedlog mje ra sanacije".

BUKOVAC, Goran, (Rijeka, 15.XII. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Valentina, Hrva t . Sred-n ju Šumarsku Školu završio u Del-nicama 1987.g„ pa se iste godine u jesen upisao na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu, na Šum. odjel.

Dip lomirao je ll.IV.1994.g. iz područ ja Šumska transportna sred-stva. Napisao je i obranio diploms-ki r ad pod naslovom "Ekonomska opravdanost izgradnje Sumskih cesta na područ ju Šumar i j e Crni Lug".

BUKOVAC, Ivan, (Grbavac, Gru-bisno Polje, 21.X.1959.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 169: PDF 5,6 MB

169

Sin Dinka . H r v a t . Po t j eče iz radničke obi tel j i . Završio je sred-n ju Šumarsku školu i upisao s t u d i j Sumarstva l.X.1983.g. na Š.F. u Za-grebu.

Dip lomirao je 13.XI.1991.g. iz uređivanja Suma. Napisao je i o-bran io diplomski rad pod naslo-vom "Njega sastoj ina proredom h ra s t a k i t n j a k a i običnog graba s lipom na područ ju Bilogore".

BUKOVAC, Robert, (Skrad, Del-nice, 29.VIII.1962.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Josipov. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je vozač, a m a j k a f r i ze rka . S redn ju školu završio je u COUO Delnice.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je iz kolegija Šumska transportna sredstva 16.VI.1989.g. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Program investi-cijske izgradnje Sumskih cesta u Š u m a r i j i Skrad".

B U K U R E S L I E F F , Mihail, iz Lo veća, Bugarska , Sumarnik.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je 1908.g.

B U L A , Konstantin, iz Volovskog, Ri jeka , r. 24.1.1914. dipl. ing. Sum.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu . Apsolv i rao je Skol. g. 1935.-36., a d ip lomirao 5.X.1937.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, za v r i j eme N D H bio je u O-sijeku. Tada je bio i elan H Š D . Živi u I t a l i j i (2000.).

B U L l C , Petar, (Plackovci, Der-venta, B i H , 1.VI.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vice. H r v a t . Gimnazi ju je završio u Bugojnu, a nakon toga upisao je s t u d i j Sumarstva l .X.

1959. na Š.F. u Zagrebu. Diplomi-rao je 3.II.1968.

B U L U T , Dane, iz Donjeg V a k u f a , Bosna, rođen 8.XI.1887., Šumarski inženjer , Šumarski savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Ap-solvirao 1915.g.

Zaposlio se 21.11.1916. Godine 1933. bio je zaposlen u Šumskoj up rav i Zavidovici u B I H , kao sef.

U vr i j eme N D H bio je za-poslen u Mostaru . Tada je bio i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

*** ŠL 1943., s. 22. Borosić, J.: 8 I S , s. 4, 42, 90.

B U L J , Jadranka r. Jekić, (Požega, 10.IX.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t i c a , kćerka Milana i H e l e n e r . Strakos. Kato l ičke vje-roispovijest i . Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i : otac vozač, a m a j k a doma-ćica. Osnovnu Školu završi la je u Požegi 1977.g„ a Centar usmjerenog obrazovanja "Zvonko Brkic", mate-mat ičko - i n fo rma t i čk i smjer ta-kođer u Požegi 1981.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 1988.g.

Nakon pr ipravničkog staža, koj i je obavila u Požegi u Odjelu

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 170: PDF 5,6 MB

170

za u ređ ivan je Suma - Taksaci ja , zaposlila se u Š u m a r i j i Sinj .

N a j p r i j e je rad i la u r a sadn iku u Sinju, a nakon porodil jskog dopusta raspoređena je na radno mjes to r ev i rn ika u Š u m a r i j i Sinj , U p r a v a Suma Spli t .

Član je H Š D . Živi u Sinju .

B U L J A N , Marija, (Fer icanci , Na-šice, 22.11.1953.), dipl. ing. Sumar-stva.

K ć e r k a Mate. H r v a t i c a . Po-t ječe iz službeničke obi tel j i . Za-vrši la je gimnazi ju u Našicama 1973.g„ a zat im upisala je s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Zagrebu l .X. 1973. Dip lomira la je 26.VII.1978.g.

BUNCIĆ, Veljko, (Kula , Požega, 11.3.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mladena. Srbin. Otac mu je bio službenik, a m a j k a radnica .

S t u d i j Sumarstva upisao je na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Di-plomirao je 18.VII.1988.g. iz kole-gija Šumska transportna sredstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Opravdanost izgrad-nje Šumskih cesta u G.J. >Južni Papuk< u 1988. godini ".

B U N J E V A C , Mato (S ta r i Mika-novci, Vinkovci, 18.VII.1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Eve r. Cvrkovic. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz poljo-dje lske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u rodnom mjes tu 1962.g., a gimnazi ju u Vinkovcima 1967.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je l .X. 1973.g. Nakon d ip lomi ran ja počeo je r a d i t i kao p r ip ravn ik (17.1. 1974.) u Š.G. "Hrast" Vinkovci. P r i p r a v n i č k i staž p rek ida zbog odlaska na odsluženje vojnog roka i završava ga tek po povra tku 31.1. 1976.g. P r i p r a v n i č k i staž proveo je u svim Šumari jama Š.G. "Hrast" Vinkovci, a najveći dio u Šuma-r i j i Spacva. l.II.1976.g. raspoređen je za stalno u OOUR Š u m a r i j a Vukovar na radno mjesto inže-n je ra operat ive, za normirca. Na tom radnom mjes tu os ta je do 31.1.1979.g„ a potom je raspoređen na radno mjes to r e f e r e n t a za uz-ga jan je Suma u is toj Šumariji . Na-redne godine (1.XI.1980.) prelazi na isto radno mjesto u Š u m a r i j i Vinkovci, ali ovdje osim uzgojem rukovodi i lovištem "Kunjevci" te rasadnikom "Založje".

Nakon reorganizaci je hrvat-skog Sumarstva, l.I.1985.g. raspo-ređen je na radno mjesto stručnog suradn ika za uzga jan je Suma u OOUR-u Uzgoj i zaš t i ta Suma "Hrast" Vinkovci na kojem mjes tu os ta je do 8.VI.1986.g. U to je vri-jeme bio prvi preds jednik rad-ničkog savje ta OOUR-a Uzgoj i zaš t i ta Suma "Hrast" Vinkovci. Bio je i elan radničkog savje ta ROŠ "Slavonska Suma" Vinkovci kao delegat OOUR-a Uzgoj i zaš t i ta suma "Hrast" Vinkovci. 9.VI.1986. raspoređen je na mjesto upravi-te l j a Uzgoja u P .J . Š u m a r i j a Mika-novci. Početkom 1991.g. postavl jen je za up rav i t e l j a Šumarije Mika-novci i na tom radnom mjes tu na-lazi se 1995.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 171: PDF 5,6 MB

171

B U N J E V C E V I Ć , Zlatko, (Makar-s k a , 2 2 . x i l . l 9 1 0 . - 0 t o c a c , 18 .YI .1985. ) , dipl. ing. Sumarstva.

S r edn ju Školu završio je u Šibeniku, a Sumarstvo je s tud i rao na Pol jopr ivredno-Sumarskom fa-k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1933.-34., a diplomirao 22.VI. 1937.

Posl i je d ip lomi ran ja zaposlio se na poslovima iskor iscivanja Su-ma u D I P Đurđenovac .

Marks is t ički o r i j en t i ran , po svršetku r a t a 1945.g. dolazi u Mi-is tars tvo Suma N R H , a potom u Preds jedn i š tvo Vlade N R H , gdje os ta je do 1949.g. kad odlazi u L iku .

N a j p r i j e je u p r a v i t e l j Šuma-r i j e u Otočcu, a zat im prelazi u Š.G. "Visevica" u Gospiću, u kojem osta je do umi rov l j en ja 1970.g.

U Ravna te l j s tvu je sef Od-sjeka za u ređ ivan je Suma te teh-nički d i rek tor , a zapravo je uz di-r ek to ra neSumara vodio Sumarstvo toga Gospodarstva.

Buduć i da je poznavao vise svje tskih jezika, značajno je njego-vo sudje lovanje u p ro j ek tu O E C D - s tud i je razvoja Sumarstva i drv-ne indus t r i j e L i k e (1969.-1973.).

Uz Sumarstvo bavio se i ri-bolovom, posebno proučavanjem i uzgojem pastrva, pa je na tom po-d ruč ju bio poznat i uvažavan i iz-van granica zemlje. Kao ribolovac posebno je bio ak t ivan elan Ribo-lovnog d ruš tva "Gacka" u Otočcu.

Dvi je godine (1946.-1947.) bio je u redn ikom "Šumarskoga lista", u kojem je objavio i s t ručne članke 1934., 1938., 1946., 1948. - 49., 1958., 1964. i 1967. s t emama iz iskorisci-vanja , u r eđ ivan j a i ekonomike Su-ma te opCom problemat ikom.

U časopisu "Sporstki ribolov" od 1973. do 1983.g. objavio je neko-liko članaka, posebno o pas t rvama i r ibolovu te r ibe.

Bio je sklon f i lozofskom oc-j en j ivan ju d ruš tven ih i ekonom-skih odnosa u l judskom druš tvu , a

kon t raverze života ublažavao je, kao apsolvent muzičkoga konzer-va tor i ja , u d je l ima vel ikih muzič-k ih s tvara te l ja .

Za svoj r ad na polju Sumar-s tva i d r u š t v e n o g r a d a u Šumar -skom d ruš tvu prigodom proslave 100. obl je tnice "Šumarskoga lista" 1976.g. nagrađen je poveljom i zlat-nom medaljom, a za c je lokupni rad odlikovan je Ordenom rada sa sre-b rn im vijencem. (O. P iskor ić )

B A D O V I

Šumarstvo u predratnoj Jugoslaviji. S.L. 1946., s. 141.

Nekoliko važnijih problema sumar-stva i drvne industrije lokalnog značaja u NB Hrvatskoj. S.L. 1948., s. 385.

Ing. Francisković - Ing. B. Benić, Mo-torne lančane pile. S.L. 1949., s. 126.

Novi pogledi na problem gospodarenja sumama. S.L. 1964., s. 489-495.

Gospodarenje sumama Like nekad i danas. S.L. 1966., s. 240.

Nekoliko napomena za gospodarenje i uređivanje suma u planinskim predjelima Like. S.L. 1967., s. 1.

L I T E B A T U B A

Puskadija, A.: Zlatko - Bun ja Bunjev-Cević. Sportski ribolov 27,1985., 4, s. 3.

Posavec, K.: Zlatko BunjevCević, dipl. inž. sumarstva. S.L. 11-12,1985., s. 619-620.

Piskorić, O.: H B L , 2., Zagreb 1989., s. 513.

B U R A , Dimitrije, (Dicmo kod Si-nja, 15.1.1911. - 19.VI.1987.), dipl. ing. Sumarstva, Šumarski inspektor .

Osnovnu je Školu polazio u MuCu kod Sinja , Solinu i Srbo-b r a n u u Vojvodini , gdje 1929.g. za-vršava gimnaziju.

S tud i r ao je na Šumarskim fa-k u l t e t i m a u Beogradu i B r n u (R. Ceska). Dip lomirao je 17.III.1934.g. Po završe tku vojnog roka u Školi rezervnih a r t i l j e r i j s k i h of ic i ra u Sa ra j evu od s rpn ja 1935. do 1937.g. r ad i kao volonter i dnevnicar na poslovima u r eđ ivan j a Suma Grad-ske opStine u Novom Sadu, Direk-ci j i Suma u B a n j a Luc i i Sa ra j evu te na poslovima iskor iscivanja Su-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 172: PDF 5,6 MB

172

ma u manipu lac i j i Potoci poduze-ća "ŠIPAD". Nakon položenog ispi-ta za samostalno vođenje Sum. gospodarstva, k r a j e m 1937.g. dolazi u svojstvu Šumarskog v ježbenika u Šumsku up ravu Vitez, a iz Vi teza p remješ ten je za sefa Šumske up-rave u Okruglici. Za bosanske pri-l ike ta Uprava , površine 12.300 ha, bi la je mala površinom, ali bi la je osnovana za reži jsko iskoriscivanje Suma.

Od 1941. do 1945.g. r ad i u Rav-na te l j s tvu Suma u Sa ra j evu u Ot-sjeku za reži jsko iskoriscivanje Su-ma i u jedno je honora rn i nastav-nik na S r e d n j o j t ehn ičko j školi -D r v a r s k i otsjek u Sara jevu .

U novoj državi 1945.g. postav-l jen je za glavnog d i r ek to r a za Su-marstvo, d rvnu i ndus t r i j u i Šum-sku željeznicu Šumsko - indus t r i j -skog poduzeća "ŠIPAD" sa sjediš-tem u D r v a r u . Zbog neslaganja s nadležnim vlas t ima u vođenju po-l i t ike poduzeća, 1949. godine prela-zi za profesora u, t ada osnovanu Saveznu s redn ju Šumarsku Školu za krS u Spl i tu . Glavni p redmet i u Šumarsko j školi bi l i su mu uređi-vanje Suma i iskoriscivanje Suma, a predavao je i lovstvo, kraške vo-de i dr .

U r u j n u 1953.g. prelazi u Š.G. "Dalmacija" u Spl i tu , a nakon toga jedno je v r i j eme republ ičk i Šu-

marsk i inspektor , zat im inspektor NOO Split .

U s tudenome 1956.g. odlazi u Beograd, u Savez pol jopr ivredno-Sumarskih komora u svojstvu sek-r e t a r a za Sektor uzgoja i zaš t i te Suma. Kada je 1959. godine osnovan Jugoslavenski savje todavni centar za po l jopr iv redu i Sumarstvo, od 1. s rpn ja rukovod i t e l j je Službe Šum-ske proizvodnje i pomoćnik direk-to ra Centra . Na t o j dužnost i os ta je do umi rov l j en ja 1975.g.

Uz redovan rad u Cent ru Bu-ra je ak t ivno sudjelovao u Jugosla-venskoj nacionalnoj komisi j i za to-pole kao sekre ta r i dopreds jednik . U dva m a n d a t a bio je elan Izvrs-noga komi te ta Međunarodne komi-sije za topole F A O u Rimu, zat im elan Sav je ta Zavoda za topolar-stvo u Novom Sadu te elan Sav je ta Zavoda za če t in jače u J a s t r eba r -skom, cij i je bio suosnivač.

Iza inžen je ra B u r e ostao je obiman spisatel jski i u redn ičk i rad. Objavio je vise od 50 znan-stvenih i s t ručn ih radova, s tud i j a i p ro jeka ta .

Ured io je Sest svezaka edici-je "KrS Jugoslavije", izdane kao p r ip rema za Sav je tovan je o krSu održanom 1959.g. u Spl i tu . Ured io je monogra f i ju "Deliblatska pesca-ra 1818 - 1968" (1969./70.). Zat im, 15 godina bio je u redn ik časopisa "To-pola", a 14 godina (1958. - 1975. i 1978. - 1984.) edici ja Jugosl. poljo-privrednog centra. Uredio je i pub-l ikaci ju "Razvoj Šumske proizvod-nje Jugoslavi je i zadaci Cent ra do 2000. godine" (Beograd, 1984.) u ko-jo j se nalaze i podaci o seminar ima i s t ručnim skupovima koje je ta-kođer organizirao, angaž i ra juć i i r e f e r e n t e iz inozemstva.

Surađuje u publikacijama ju-goslavenska Suma (1937.), Lovač-kom vjesniku (1953.), Šum. l istu (1955., 1960. - 1962., 1965.), Topol i (1957., 1959.-1971., 1973.-1974.), sav-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 173: PDF 5,6 MB

173

jetovanju o krsu Jugoslavije (1958.), Zborn iku Druš tva inž in je ra i teh-ničara, Spli t (1958.), Glasniku za pol jopr ivredu, vodopr ivredu i Su-mars tvo A K M O (1960.), I . Jugosla-venskom sav je tovan ju o zaš t i t i Su-ma (1960.), Sumars tvu (1960.), Sa-vremenoj poljoprivredi (1961.), Pro-t ivpožarno j zaš t i t i (1963.), rev i j i 76 Novosadskog sa jma (1976.), Drvar -skom glasniku (1977.) i Privrednom pregledu (1978.).

Od ob jav l jen ih radova i čla-naka izdva ja se članak objavl jen u Bum. l istu 1955.g - Prebirni način gospodarenja u niskim Sumama cr-nike (Quercus ilex) na otoku Oli-bu, p rv i pr ikaz uopCe iz područ ja gospodarenja o našim Sumama cr-nike.

Ing. B u r a je bio i scenarist i s t ručni konzu l tan t na sn imanju kolor-filma "Plantaže topola" (1965.), koj i je na VI . svjetskom Šumar-skom kongresu u Madr idu dobio p laketu .

B u r a je bio d ruš tven i dje la t -nik. Od đačkih dana do k r a j a ži-vota elan je izviđačke organizaci je (do 1945. skauta) , a zat im elan je "Narodne tehnike" kao i Šumarsko-ga druš tva , te je obnašao i dužnost predsjednika Nadzornog odbora Sa-veza inženjera i t ehn iča ra Jugo-slavije.

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Unovčenje bukovine u Krivajinom bazenu i ostalim upravama srednje Bosne. Jugoslavenska suma 6, Beograd 1937, s. 293-300.

Šumarsko građevinarstvo - udžbenik za s rednje sumarske škole. "Svjetlost", Sa-rajevo, 1952.

Ljetna prehrana divljaci u zoni niskog krsa. L B V 12,1953, 255.

Prebirni način gospodarenja u nizin-skim privatnim sumama crnike (Quercus ilex) na otoku Olibu. S.L. 5-6, 1955, s. 156-176.

Zakljucci i preporuke savjetovanja stručnjaka za uzgoj topola (Bi l je 12-15. XI . 1956.g.). S.L. 1957, s. 115-118.

Problemi sumarstva i kraških goleti. Savje tovanje o krsu, Split 1957.

Organizacija savremene sumske proiz-vodnje (sumarstva) i nova dostignuća u nauci i tehnici. S.L. 1960, s. 198-202.

Plantaže topola. P r i ručn ik , Beograd, 1960.

Mogućnost povećanja proizvodnje (prirasta) i obima sjeća u prirodnim eko-nomskim sumama. S.L. 1961, s. 90-104.

Plantaže topola na poljoprivrednim kulturama. S.L. 1962, s. 297-316.

Sumarstvo Bugarske. S.L. 1963, s. 460. Razvoj turizma kao privredne djelat-

nosti u okviru sumarstva. S.L. 1972, s. 442. Podizanje novih 200 tisuća ha plan-

taža i intenzivnih zasada brzorastućih to-pola i vrba (projekt) . Jug. poljop.-sumars-ki centar, Beograd 1974.

Podizanje novih 300 tisuća ha planta-ža i intenzivnih kultura Četinara brzog rasta (projekt) . I b i d , Beograd 1976.

L I T E B A T U B A

*** S u m a r s k a na s t ava u H r v a t s k o j 1860 - 1960, s. 563.

*** S.E. I. JLZ, Zagreb, 1980, s. 228-229. Kauders, A:. S u m a r s k a b i b l i o g r a f i j a

I. i I I . Piskorić, O.: D imi t r i j e Bura , dipl. ing.

s u m a r s t v a 1911.-1987., S.L. 10-12, 1987., s. 698-699.

Nikolić, D.: D i m i t r i j e B u r a . Sumar -stvo, 3,1987, s. 91-92.

SimonCić, L.: V spomeni Dimi t r i j i Bu-ri. Gozdarski vestnik 9,1987, s. 420.

Piskorić, O.: Bura, Dimi t r i je . H B L , 2. knjiga, J L Z , Zagreb 1989, s. 514.

BURIĆ, Zvonko, (Otočac, 28.XII . 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Luke . H r v a t s k e narod-nosti. Po t j eče iz službeničke obi-tel j i . Ma jka mu je domaćica.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 7.XI.1991.g. iz pod-ruč ja uzgajanje Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Oštećenje nizinske Sume Česma i pr i jedlog mje ra sanacije".

BURŠIĆ, Valter, (Pula , l l . V I I . 1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana . H r v a t . Otac i maj-ka su mu nastavnici . Gimnazi ju je školu završio 1977.g. u Pul i .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 174: PDF 5,6 MB

174

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1977. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 24.V.1985.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom 'PoSu-ml j ivan je devas t i r an ih i degradi-r an ih t e rena južnog di je la Istre".

U s t ruci se zapošl java 4.XI. 1985.g. i r ad i na mjes tu r e f e r e n t a Sumarstva u Šumar i j i Pu la . Od f o r m i r a n j a J .P . H r v a t s k e Sume" p.o. Zagreb - Uprave Suma Buzet obnaša dužnost zamjen ika upravi-tel ja, a od početka 1992.g. r ad i na poslovima upravi tel ja Šumari je Pu-la. Živi u Pul i .

BUSlĆ, Ante, (Gorica, Mostar , 17. VII.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin P e t r a . H r v a t . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Gimnazi-ju je završio u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1962.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 28.1.1971.g. položivši dip-lomski ispit pred povjerenstvom.

Gotovo 25 godina proveo je u Zagrebu u poduzećima "Unikum" i "Zrinjevac" na poslovima u r e đ e n j a i održavan ja gradskog zelenila.

Sada obnaša poslove direkto-ra sektora za održavanje zelenih površina u javnom poduzeću "Zri-njevac".

BUŠIĆ, Goran, (Karlovac, 19.IX. 1967.), dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.

Sin Martina i Mire r. I l i j an ic . H r v a t , k a t o l i k . P o t j e č e i z prosv-je ta r ske obi te l j i . Po završe tku os-mogodišnje škole upisuje i završava srednju Školu - odgojno-obrazovnog usmje ren j a u Kar lovcu 1986.g.

S t u d i j Sumarstva up i su je 1. X.1986. na Šumarskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 17."VII. 1992.g iz znanstvenog područ ja uz-gajanje Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Par-kovi i d rvored i Jas t r eba r skog (sta-nje i pr i jedlog za obnovu)".

Zapos len je na Š u m a r s k o m i n s t i t u t u J a s t r e b a r s k o o d l .X . 1992.g. u s ta tusu p r ip ravn ika . Po završe tku pr ipravničkog staža ras-poređen je u Odje l za ekologiju na područ ju pedologije kao su radn ik -istraživac.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 175: PDF 5,6 MB

175

Skol. g. 1992.-93. up i su je pos-l i jediplomski s t u d i j iz znanstve-nog područ ja silvikultura. Objavio je u koau tors tvu nekoliko znan-stvenih radova. Član je H Š D , H r -vatskoga d ruš tva za p roučavan je t la i H r v a t s k o g a d ruš tva za zašti-tu voda i mora. Poginuo je u pro-metnoj nesreći kod Malovana (Gra-čac) 10.11.1998.

B A D O V I

Mayer, B. & Busić, G„ 1993.: Hidrope-dološka istraživanja kao potpora izboru vrsta šumskog drveća za posumljivanje plavljene zavale krskog polja.

BUSiĆ, Lidija, ( Imotski , 23.111. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Luke . H r v a t i c a . Po t j eče iz seoske obi tel j i . Završi la je sred-n ju ekonomsku školu i l.X.1987.g. upisala se na Bum. odjel Šumar-skoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu.

Diplomirala je 17.VI.1994.g. iz područ ja uređivanje Suma. Izra-d i la je i o b r a n i l a d i p l o m s k i r a d pod naslovom "Zelenilo grada I-motskog u proslosti i danas".

B U Š L J E T A , Ante, iz Gospića, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1953.-54., a d ip lomirao 28.VI.1955.g.

B U T A R A , Dušan, (L jub l j ana , Slo-venija, 2.XI.1919.), dipl. ing. Sumar-stva, Šumarski nadzornik.

Sin Antona i An ton i j e r. Cro-ba th . Slovenske narodnost i i drža-vljanstva, r imokatolik. Rodi te l j i su mu bi l i trgovci. Osnovnu je Školu završio u L j u b l j a n i 1930.g„ a I I I . d r ž a v n u r e a l n u g imnaz i ju , is to u L j u b l j a n i , 1939.g.

S t u d i j j e započeo p r i j e I I . svjetskog r a t a (1939.-1941.) u Ze-munu, na Po l jop r iv redno - Šumar-

skom f a k u l t e t u , a nastavio ga je (1945.-48.) u Zagrebu. Dip lomirao je na Po l jop r iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1948.g.

Službu je nastupio 1.XII.1948. kod Ministarstva za Sumarstvo Slo-venije, Uprava za uzgoj Suma, kao r e f e r e n t za poSumljavanje krSa. U is tom svo js tvu bio je u t r a v n j u 1949. p remješ ten na Oblasni odbor za Gorisku u Postojni .

Nakon uk inuća te ustanove, 1950. bio je raspoređen na mjesto p lanera pr i Min is ta r s tvu za Šum-sku indus t r i j u u L j u b l j a n i .

D a l j n j e zaposlenje bilo je pr i Š.G. Novo Mesto i t akođer kao po-moćnik up rav i t e l j a Gozdarske up-rave Pol jane , u p r a v i t e l j GU Cr-moSnjice, p laner na GG. Novo Mes-to i u p r a v i t e l j GU Mokronog.

I s todobno bio je p o t k r a j 1951. i početkom 1952.g. i n s t ruk to r sluša-tel ja F A G V (5. semestar Sum. smje-ra ) u K a m n i s k o j Bis t r ic i .

1.VII.1954. p remješ ten je na P o d r u č n u up ravu za Sumarstvo u Novo Mesto kao Šumarski nad-zornik i u tom je zvanju ostao do umi rov l j en ja 31.XII.1979.

U međuvremenu, od 1.IV.1961. radio je u P o d r u č n o j up rav i L jub-l j ana na p re tvo rbama u općini L j . Vic Rudnik i u MeđuopCinskoj Sum-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 176: PDF 5,6 MB

176

skoj inspekciji za Ljubl janu (MUIS). Za uloženi rad i post ignute

uspjehe 1979.g. bio je odlikovan "Or-denom rada sa s rebrn im vijencem".

BUTIĆ, Radoslav, (Zagreb, 26.VI. 1949.), dipl. ing Sumarstva.

Sin Nikole. H r v a t . Otac mu je po zan imanju stomatolog. U Zagre-bu je završio gimnaziju, a upisao je s t u d i j Sumarstva na Š.F. Sve-učil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 21.XII.1973.g.

B U T I G A N , Mihovil, (Zagreb, Tre-snjevka, H r v a t s k a , 13.111.1944.), dipl. ing. drv. ind.

Sin KreSimirov. H r v a t , kato-lik. Otac mu je bio sudac, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu i gimna-zi ju polazio je u Zagrebu.

Dip lomirao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu 1972.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja do 1975. godine r ad i u poduzeću "Uniko-merc" Zagreb, u odje lu "Stihl", a nakon toga do danas zaposlen je u poduzeću "Šuma" Zagreb na pro-d a j i građevinske s to lar i je i građe.

BUTKOVIĆ, Matej, (Komlet inci , Vinkovci, 4.XI.1902. - Zagreb, 4. IX.1984.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu je Školu polazio u B o š n j a c i m a ( Ž u p a n j a ) , a gimna-z i ju u V i n k o v c i m a . M a t u r i r a o je 1922.g.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Gospodarsko - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1930.-31. sk. g„ a d ip lomirao 1932.g.

I sp i t za samostalno vođenje Sumskog gospodarstva položio je 1934.g. u Beogradu.

P rvo radno mjes to bilo mu je u Di rekc i j i Suma Brodske imovne općine u Vinkovcima i 1932.g. pos-tav l j en je za up rav i t e l j a Šumar i j e

u Kamenskom. Na tom je radnom mjes tu ostao deset godina i uredio Sume netom kup l j ene od pakrač-kog vlastel instva.

Iz Kamenskog premješ ten je u Ravna te l j s tvo Suma u Tuzli, ali vec 1943. vraća se u rodni k ra j , u Ravna te l j s tvo Suma u Vinkovcima, gdje r ad i do 1945.g.

Iz Vinkovaca premješ ten je za up rav i t e l j a podružnice Zemalj-skog Šumarskog poduzeća H r v a t -ske u D a r u v a r u , a 1946.g. u istom svojstvu u Osijek. Sli jedeće godine postavl jen je za d i r ek to r a Š.G. u Vinkovcima, 1948. odlazi u Poduze-će za iskoriscivanje Suma u Delni-cama, a 1949. u Drvno- indus t r i j sko poduzeće u Pakracu , gdje se ni je zadržao ni godinu dana. Vec iste godine postavl jen je za sefa pro-i z v o d n j e u G e n e r a l n o j d i r e k c i j i d rvne indus t r i j e u Zagrebu, a 1950. prelazi u Savje t za i ndus t r i j u H r -va t ske . B u d u ć i da j e S a v j e t uki-nut , 1951. godine inž. Butkov ic od-lazi za tehničkog d i r ek to r a Drvno-indus t r i j skog poduzeća u Karlov-cu, gdje r ad i do 1953.g. kad se vra-ća u Sumarstvo na mjesto direk-to ra Š.G. u Novoj Gradiški . I tu os-t a j e samo godinu dana, pa 1954.g. p r e l az i u Zavod za p l a n i r a n j e u Zagrebu, gdje os ta je do umirovlje-n ja 1968.g.

Umro je u Zagrebu 4. r u j n a 1984.g.

P r a k t i č n a i skus tva , k o j a j e s t ekao u svom r a d u , i t e o r i j s k e poglede o problemima Sumarstva i d rvne i ndus t r i j e iznio je u nekoli-ko radova ob jav l j en ih u "Ekonom-skom pregledu", "Biltenu" Poslov-nog u d r u ž e n j a Sumarstva i d rvne indus t r i j e u Zagrebu, "Šumarskom listu" te u Zborn iku o s to to j obljet-nici Sumarstva jugoistočne Slavo-nije.

B io je a k t i v a n i u Šumar-skom druš tvenom životu pa je u dva maha 1954./55. i 1958./59.g. bio

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 177: PDF 5,6 MB

177

preds jednikom Šumarskog d ruš tva H r v a t s k e .

Godine 1976. pr imio je Pove-l ju i z la tnu meda l ju za rad na pod-ruč ju Sumarstva i d rvne indus t r i j e H r v a t s k e .

B A D O V I

Šumarstvo i drvna industrija NBH u narodnoj privredi - Mjere, Ekonomski pre-gled 1-2, Zagreb 1955.

O društvenom planu sumarstva u 1956. godini. Bi l ten 3, Zagreb, 1956.

Principi po kojima je sastavljen plan sumarstva za god. 1957. Ib id . br. 2,1957.

Perspektivni plan sumarstva. S.L. 1958., s. 1-2

Organizacija i ekonomika proizvodnje u sumarstvu NB Hrvatske, (s Lončar, V.). Ekonomski pregled 7, 1960.

Otvorenost suma u NBH. S.L. 1963. s. 37. Dvadeset godina sumarstva SB Hr-

vatske 1945-1964. S.L. 1965., s. 475-488. Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva

jugoistočne Slavonije u razdoblju 1941-1969. Ibid., 1974.

L I T E B A T U B A

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 536, 643, 715.

*** H B L 2 *** SL 1996., s. 213-214. S.E. I.: JLZ , Zagreb 1980, s. 230. Kauders, A.: Sumarska bibl iograf i ja ,

I., I I . BorosiC, J.: SIS, s. 7, 66,116. Kauders, D.: Sum. znan. iz Vinkovaca.

Vinkovci 1996., s. 8, 22-23.

BUTKOVIĆ, Milan, (Rijeka, 1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60., a d ip lomirao 19.VI.1961.g.

BUTORAC, Mirko, iz Da ruva ra , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1937.-38.

B A D O V I

Naučna ekskurzija zagrebačkih stude-nata Sumarstva po primorju (u ma ju 1937.), (s Kral j ić , B.). S.L. 1939., s. 42-49.

BUZATOVIĆ, Mijo, (Donj i An dri jevci , Slav. Brod, 9.IX.1942.-, dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije. H r v a t . Gimnazi ju je završio u Slav. B rodu 1962.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1.X.1971. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 26.V.1971.g.

BUTORAC, Ljubomir, iz Crikve-nice, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1951.-52, a d ip lomirao 8.VI.1953.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 178: PDF 5,6 MB

178

CAFNIK, Franc, (Jablance, Kore-na, Mar ibor , Slovenija, 8.IV.1925.) dipl. ing. Sumarstva, s ta lni zapri-segnuti sudski tumač i p roc jen i t e l j za područ je Sumarstva.

Sin F r a n c a i Ot i l i je r. Za-vernik. Slovenske narodnost i i dr-žavl janstva, r imokato l ik . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Osnov-nu je Školu završio u Sv. B a r b a r i 1935.g„ a Državnu klasičnu gimna-zi ju u Mar ibo ru 1947.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsol-virao je skol. god. 1950.-51. i odmah dip lomirao 1951.g. Speci ja l iz i rao se iz područ ja zaštita na radu. Bio je i na s t ručnom osposobl javanju u Engleskoj (1960.) u svezi organizi-

r a n j a s t ručn ih ekskurz i ja i skupo-va. Službu u s t ruci započeo je kao pomoćnik upravitel ja Šumari je Ma-r ibor , u Slov. Bis t r ic i . Zat im, bio je r e f e r e n t za Sumarstvo kod Zad-ružnog saveza Mar ibor , d i r ek to r Gozd. poslovne zveze Mar ibor i u-rednik internih novina Gozdno gos-podars tvo Mar ibor .

U l ipn ju 1985.g. je penzioni-ran. Živi u Mar iboru . Član je Šum. d ruš tva Mar ibor , i po t o j se osnovi bavi međunarodnom suradnjom me-đu Šumarima svijeta.

CAFUTA, Andrej, (Celje, Slove-nija, 6.X.1963.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Janeza . Slovenac. Otac mu je profesor . Gimnazi ju je zavr-šio u Celju.

S t u d i j je započeo u L jub l j a -ni, a l.X.1987.g. prešao je na Su-mars tvo na Š.F. u Zagreb, gdje je i d ip lomirao 30.III.1990.g. iz uzga-janja Suma. Napisao je diplomski rad pod naslovom "Imisijska aci-d i f i l enc i j a metodom mikrostanis-ta i r ad i j a ln i p r i r a s t obične buk-ve u Gozdnom gazdinstvu Celje".

CAJNKO, Izabela, (Gospić, 17.XI. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Josipa, magis t ra eko-nomije. H r v a t i c a . M a j k a joj je slu-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 179: PDF 5,6 MB

179

žbenica. S r edn ju školu završila je u Gospiću 1985.g.

S t u d i j Sumarstva upisala je na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Di-plomira la je 12.II.1992.g. iz kolegi-ja parkiranje i oblikovanje prosto-ra. Napisa la je i obrani la diplom-ski rad pod naslovom 'Parkovne površine Donjega grada".

Godine 1994. r ad i l a je u UŠ Zagreb, R.J. H o r t i k u l t u r a , gdje se nalazi la i 1999. godine.

CAJNKO, Tugomir, (Zagor je ob Savi, Slovenija, 13.111.1915.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Ap-solvirao je sk. god. 1936.-37., a dip-lomirao u Zagrebu 1939.g.

Sudjelovao je u NOB-i . Nakon r a t a pomoćnik je mi-

is t ra u Min i s ta r s tvu za Sumarstvo i d rvnu i ndus t r i j u Slovenije. G. 1950. pos ta je d i rek to rom Drvno -indus t r i j skog poduzeća u Naza r ju , a 1955. rukovodi te l j em u ređ ivan j a bu j ica u L j u b l j a n i . God. 1959. sek-r e t a r je za Sumarstvo i p r e r adu d rve ta u P r i v r e d n o j komori Slo-venije, a od 1965. d i rek to r je Pos-lovnog u d r u ž e n j a Šumsko - gospo-da r sk ih oganizacija u L j u b l j a n i .

Z a s l u ž a n j e z a r j e š a v a n j e p rob lemat ike gospodarenja pr ivat-nim Sumama. Bavio se i b ro jn im

drugim sistemskim p i t an j ima na repub l i čko j i saveznoj razini .

God. 1976. izabran je za pred-j e d n i k a Saveza jug. i n ž e n j e r a i t ehn iča ra Sumarstva i i ndus t r i j e za p re r adu drve ta .

B A D O V I

Problematika gospodar jenja z zasebni-mi gozdovi. Gospodarska zbornica SBS, L j u b l j a n a 1963.

Sume u građanskoj svojini kao faktor povećanja robne proizvodnje. Savezni sek-r e t a r i j a t za pol jopr ivredu i sumarstvo. Be-ograd 1963.

Radna snaga i kadrovi u sumarstvu. Savezni sekre ta r i j a t za pol jopr ivredu i su-marstvo, Beograd 1963.

Gospodarjenje z gozdovi, teorija in praksa. L j u b l j a n a 1965.

Veća proizvodnja drveta - osnovni za-datak sumarstva. Drvarsk i glasnik, Beo-grad 1965.

Dileme oko integracionih kretanja u sumarstvu i preradi drveta. Ib id . 1967.

Uloga i društveno - ekonomski značaj područnih sumsko - privrednih osnova. Ib id . 1969.

Detaljna i parcijalna projekcija du-goročnog razvoja sumske privrede (1965-1985). knj. I I . P r iv redna komora Jugoslavi-je, 1969.

Financiranje dolgorocnih naložb v razsirjeno gozdnobiolosko reprodukcijo. Poslovno združenje gozdarstva, L j u b l j a n a 1969.

Prispevek k presoji dosedanjega pote-ka skupnega gospodar jenja z družbenimi in zasebnimi gozdovi. Poslovno združenje gozdarstva, L j u b l j a n a 1969.

Uresnicevanje ustavnih dopolnil v gozdarstvu. Gozdarski vestnik, L j u b l j a n a 1973.

L I T E B A T U B A

S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980., s. 231.

CAJZEK, Goran, (Zagreb, 28.VI. 1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Pavla . H r v a t . Otac mu je poznat i fo tograf i novinski repor-ter , a m a j k a domaćica. Gimnazi ju je završio u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 19.111.1982., položivši diplomski ispit pred povjerenstvom.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 180: PDF 5,6 MB

180

CAR, Zvonimir, (Pe t r in ja , 5.IX. 1905. - Zagreb, 18.X.1973.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Srednju Školu završio je u rodnoj Petrinji , a Sumarstvo na Gos-podarsko - Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1929.g„ a dip-lomirao 3.II.1931.g.

G. 1965. doktor i ra disertaci-jom Postojanje velike i male odli-ke srne Capreolus capreolus L na zemljodelsko-Sumskiot f aku l t e t na Univerziot Skopje.

Nakon 20-godiSnjeg rada u Šumskim upravama (Dvor na Uni, Virovitica, Pe t r in ja , Gospić, Samo-bor) prelazi u Ins t i t u t za Sumar-ska i lovna is t raživanja N R H u Zagrebu za područje lovstva i lov-ne privrede, a posebno proučava-njem jelenske divljaci.

Dr. Car među prvima poku-šao je, pri sastavl janju gospodar-skih osnova, povezati pridolazak i ishranu lovne divljaci s prirodnim, Šumskim i ostalim regeneracijskim pokrivačem.

O njegovoj aktivnost i svjedo-ci sudjelovanje u radu Hrvatskoga društva za gajenje lova i ribolova, gdje je bio i predsjenik Upravnog odbora te u Lovačkom savezu Hr-vatske. Pokrenuo je znanstveni ča-sopis Arhiv za lovstvo i bio elan uredništva Lovačkog vjesnika (1963. -1966. i 1969.-1973.).

Znanstvene i stručne članke objavlj ivao je u Lovačkom vjesni-ku (1947., 1952., 1955. - 1958., 1961. -1964., 1967.-1968., pa i posmrtno 1976. i 1978.), u Lovačkoj revi j i (1955.), Obavijest ima za Sumarska i lovna istraživanja N R H (1955.-1960., 1962.) te u samostalnim izdanjima.

U Bum. listu (br. 11-12, 1962.) analizirao je "probleme usklađiva-nja interesa lovne proizvodnje sa interesima Šumarske proizvodnje u SR Hrvatskoj", (O.P.).

B A D O V I

Samosta lna i zdan ja

Medvjed. Zagreb 1953. Bonitiranje lovišta za jelena, srnu,

divokozu i tetrijeba gluhana. Zagreb, 1961. Uzgojni odstrel srneće divljaci. Zag-

r e b 1961.

Clanci

Jeleni u Lici. L B V 10-11, 1947., 13-15. Rusevac. I b id . 5,1952., 113-118. Novi "građani". I b id . 11-12, 287-288. Rusevac kod nas. I b i d . 6,141-147. Jeleni u Evropi nekad i danas. I b id .

11-12,1952., 255-257. Iskustvo s aksis jelenima. Ibid. 12, 1955.,

331-334. Tamanjenje vukova - uništavanje

medvjeda. I b i d . 9,1956./57., 267-269. Koje tkivo daje poticaj za razvoj rogo-

va. I b i d . 10,1956.-57., 279-281. Divlje svinje, njihove štete i lovostaja.

L B V 11,1956./57., 314-317. Divokoze u Lici. I b i d . 3, 67-71. Nedostatak u dosadašnjem radu na uz-

goju srna u NR Hrvatskoj. I b id . 2, 1957./ 58., 45-48.

Ekonomski značaj uzgojnog odstrela srneće divljaci. I b id . 7,1957./58., 198-200.

Oodine dobrih i loših rogova. I b id . 9, 1957./58., 285-286.

Pred otvaranje lova na srnjaka. I b id . 12, 362-363.

Pravilan izbor srnjaka za odstrel. I-bid. 1,1958./59., 3-5.

Razvoj rogova jelena i srnjaka. I b i d . 9, 1958./59., 247-248.

Sto utječe na rast rogova jelena i sr-njaka. I b i d . 10-11, 292-296.

Stepenovanje i temeljni oblici rogova kod jelena i srnjaka. I b id . 12, 320-324.

Rogovi divljaci iz porodice supljoroža-ca. I b i d . 1,1959./60., 26-29.

Jedna vrijedna knjiga ( J . Necas: Je-lenska divljač"). I b id . 8-9, 234-235.

Bonitiranje lovišta za visoku divljač. L B V 1-2,1960./61, 3-6.

Uzgojni odstrel. I b i d . 11-12, 1960./61., 34-36.

Ocjena uzgojne vrijednosti srneće div-ljaci. I b i d . 3, 43-49; 4, 1978., 73-77; 5, 1989., 164-171.

Izbor odstrelnih srnjaka. Ibid. 4, 77-84. Nauka o postanku i razvitku živih bi-

ća. L B V 5-6,1960./61., 130-133. Izložba lovačkih trofeja u Delnicama.

L B V 3,1962./63., 62-64. Lovačka izložba u Virovitici. I b i d . 6,

1963./64., 117-121. Potrebe i perspektive razvoja lovstva

u Hrvatskoj. I b id . 9,1963./64., 188-190.

H r v a t s k i šumarsk i ž ivotopisni leksikon

Page 181: PDF 5,6 MB

181

Opravdanost odstrela srnjaka nakon razdoblja parenja. Ib id . 11, 266-269.

Značaj tamanjenja grabežljivaca za lovnu privredu Hrvatske. Ib id . 12, 283-289.

Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima sumske proiz-vodnje u Hrvatskoj. S.L. 1964., s. 476-488.

Težina srneće divljači u Hrvatskoj. L B V 1-2,1967./68., 24-27.

Oubici divljači niskog lova uzrokovani mehaniziranom poljoprivrednom. Ib id . 1-2, 1968./69., 75-78.

O zecu odgovorno, ozbiljno i stručno. L B V 3,1973., 65-68.

Odnos lovaca prema zecu. Ib id . 4,1973., 91-95.

Srne. Ib id . 5, 1976., 126-131; 6, 144-148; 7,191-195.

Odstrel. L B V 4,1978., 77-78. Idealna slika dobre strukture popu-

lacije. Ib id . 5., 1978., 108-113.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja I. i I I .

*** Zvonko Car. Lovački vjesnik, 1977., s. 334.

Piskorić, O.: H B L , knj. 2., Zagreb 1989. Frković, A.: Bib l iograf i ja LBV, Zag-

reb 1993.

CARIĆ, Roža, Antonija, (Čakovec, 27.XII.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka A n t u n a i Ka ta r ine , r . Kipke. Hrvat ica, rimokatoličke vje-re. Potječe iz obitelji dipl. ing. stro-jars tva . Osnovnu je Školu završi la u D u b r o v n i k u a s redn ju u CUO u D u b r o v n i k u 1984.g.

Šumarstvo je studirala na Š.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 1990.g.

Zaposlena je kao rev i rn ik u go-spodarskoj jedinici Don je Međi-mur je , Š u m a r i j a Čakovec.

Živi u Čakovcu.

CEGLEDI, Zlatko, (Andri jasevci , Vinkovci, 18.IV.1964.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Josipov. H r v a t s k e nacio-nalnosti . Po t j eče iz obr tn ičke obi-tel j i . Otac mu je br i jač , a m a j k a domaćica. S r edn ju školu završio je 1982.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 11.II.1991.g. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sprečavanje š te ta od divl jac i pr i obnovi Suma na područ ju Šumar i j e Otok".

C E L I ć , Stjepan, (Ravna Reka, Svetozarevo, Srb i ja , 28.VII.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i . Otac mu je bio br i jač . Završio je Gimnazi ju u Bje-lovaru 1959.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1959. na Pol jopr ivredno-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplo-mirao je 26.X.1967.g.

CENIĆ, Antun, (Komletinci, Vin-kovci, 29.XII.1900.), dipl. ing. Su-mars tva .

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 182: PDF 5,6 MB

182

Gosp. - Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1925. god., a 1928.g. položio je ispit za samosta lno vo-đ e n j e Sum. gospodars tva . Počeo je r a d i t i 21.XII.1925., a 1933.g. upravi-te l j je Šumar i je u Cerni.

U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Vinkovcima i bio je elan H.Š.D. Umro je 1943.

CER JAK, Dominik, (Leskovec pr i Krskem, 26.VII.1895. - L j u b l j a n a , 15.1.1981.), Šumarski savjetnik, dipl. ing. Sumarstva.

Slovenske nacionalnosti i slo-venskoga državl jans tva .

Počeo je s t ud i r a t i u Beču, a d ip lomirao je Sumarstvo 1921.g. na Gospodarsko-Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu.

Službu je nastupio 8.IX.1921„ R a d i o je u d r ž a v n i m Šum-

skim u p r a v a m a u Boh in j sko j Bi-str ici i na Bledu, bio je Šumarski r e f e r e n t u KrSkom i Novom Mestu i 1940.-45. d i r ek to r Di rekc i j e dr-žavnih Suma u L j u b l j a n i .

Od 1945.g. bio je zaposlen u Ministarstvu za Sumarstvo NR Slo-veni je i kao načelnik Odje la za is-kor isc ivanje Suma organizirao je mrežu Sumskogospodarskih organi-zacija.

Od 1951.-59.g. bio je d i rek to r Gozdarskega t e h n i k u m a u L jub -l jani .

CEROVECKI, Zdravko, ( K r a p i na, 6.1.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je kro-jač, a m a j k a domaćica. OpCu gim-nazi ju završio je u Krap in i .

Dip lomirao je Sumarstvo 18. X.1974.g.

CEROVSKI, Ivica, (Lipovl jani , Novska, 9.X.1950.), dipl. ing. Sum.

Sin Ivanov. H r v a t . Po t j eče iz radn ičke obi tel j i . Gimnazi ju je završio u Novskoj 1969.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1969.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je ll.VI.1975.g.

CESAREC, Davor, (Krap ina , 2. X I . 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Alojza po zan imanju stro-jara . H r v a t . Ma jka mu je bi la rad-nica. S r edn ju Školu završio je u Srednjoškolskom cent ru u K r a p i n i 1984.g„ odgojno-obrazovni smjer.

Šumars tvo je upisao 1.X.1984. na ŠF u Zagrebu. Dip lomirao je 14.XI.1991.g. iz za štite Suma s te-mom "Suzbijanje korova u Šumskim rasadnicima".

Od 4.V.1992. do 15.VIII.1994.g. bio je zaposlen kao t aksa to r u U-pravi Suma Zagreb. Sudje lovao je u izradi gospodarskih osnova ne-koliko gospodarskih jedinica: 1. "Žumberak - Novoselska gora" (1992.-2001.); 2. "Stubicko podgorje"

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 183: PDF 5,6 MB

183

(1993.-2003.); 3. "Pregrada-Klanjec" (1993.-2003.); 4. "Vukomericke gori-ce" (1994.-2004.).

Praveći gospodarske osnove za G.J. "Stubicko podgorje", uz vo-đenje terenskih radova, obavio je i sve poslove u izradi Osnove gospo-darenja .

Od 15.VIII.1994.g. radi kao Šumarski i lovni inspektor u Župa-nij i krapinsko-zagorskoj sa sjediš-tem u Krapini .

Državni stručni ispit položio je u srpnju 1995.g.

CESAREC, Rudolf, (Zagreb, 2.III . 1889. - Zagreb, 29.XII.1972.), dr. sc., sveuc. profesor.

U Zagrebu je završio gimna-ziju i Filozofski fakul te t , na ko-jem je i doktorirao.

Bio je profesor Gimnazije u Krapini , Zagrebu i Koprivnici . G. 1928. i 1929. bio je u Berl inu i Pa-rizu na znanstvenom usavršavanju. Od 1935.g. redovit i je profesor Fi-lozofskoga f aku l t e t a u Zagrebu.

Na Pol jopr ivredno - Šumar-skom faku l t e tu Sveučilišta u Za-grebu predavao je od 1938. do 1945. godine visu matematiku.

Napisao je nekoliko zapaženih radova.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nas tava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 382, 409.

CESARIC, Đuro, (Pe t r in ja , 8 . III . 1867,-Zagreb, 25.V.1919.), Šumarski nadzornik.

Šumarstvo je s tudirao na Vi-sokoj školu za ku l tu ru tla u Beču. Apsolvirao je 1890.g.

Službovao je kod ogulinske i slunjske imovne općine.

Prigodom reorganizacije Šu-marske službe kod polit, uprave prešao je u zemaljsku službu te je

službovao u Jas t rebarskom i Va-raždinu, te kao županijski Šumar-ski nadzornik u Požegi (gdje mu je rođen sin Dobrisa, značajan hrvat-ski pjesnik), Osijeku i na k ra ju kao zem. Šumar, nadzornik kod Šu-marskog odsjeka kr . zem. vlade. Bio je dobar i savjestan s t ručnjak i dugogodišnji elan H Š D .

Umro je u 52. godini života. Nad grobom oprostio se od poko-jnika dr. Andr i ja Petracic.

Izradio je velik b ro j gospo-darskih osnova. Za povijest hrvat-skog Sumarstva značajni su njegovi clanci koje je objavljivao u Šumar-skom listu (1886., 1899.-90., 1899., 1904.- 06., 1909., 1911.-12.) i Vjesniku Župani je Virovit ičke (1905.), a za lovstvo i njegova suradnja u Lo-vačko - ribarskom viestniku (1905.-1908.).

B A D O V I

Upliv klimatickih elemenata na raz-voj bilina. S.L. 1886., s. 306-311.

Važnost sume za materijalno i dušev-no dobro čovjeka. S.L. 1890., s. 179-185.

Sume biskupije đakovačke. S.L. 1905., s. 294.

Lovačke prilike u županiji virovitič-koj. L B V 4, 1905., 37-39; 3, 1907., 26-28; 3, 1908., 35.

Privatni samoposjednici županije vi-rovitičke. S.L. 1906., 188-198, 218-228.

K pitanju parenja lisica. L B V 3, 1908., 36.

Obračun o novčanoj vriednosti redovi-tih i vanrednih prihoda iz suma zem. zaj. S.L. 1909., s. 318-329, 380-386.

Pravo na oprost ili popust poreza od suma koje su nastradale od elementarnih nepogoda. S.L. 1911., s. 142-145.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 22. *** Đuro Cesaric. S.L.1919., s. 187-188. S.E. I.: J L Z , Zagreb 1980., s. 259. Kauders, A.: Sumarska b i b l i o g r a f i j a I. Frković, A.: B i b l i o g r a f i j a L B V Piskorić, O.: Cesaric, Đuro . H B L knj .

2., Zagreb, 1989., s. 645. *** Zborn ik Vinkovci 1974., s. 703, 712.

Hrva t sk i šumarski životopisni leksikon

Page 184: PDF 5,6 MB

184

CESTAR, Dražen, (Novigrad Po-dravski , 7.IX.1930. - Zagreb, 2.1. 1988.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sci.

Po t j eče iz Sumarske obi tel j i . S r edn ju školu završio je 1949.g. u Križevcima.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu i d ip lomirao 1954.g.

Nakon kra tkog r ada u opera-tivi, u Šumar i j i Bje lovar i odslu-ženog vojnog roka, već je 1955.g. po-čeo su rađ iva t i u uzgaj ivackim (s. J. Ša fa rom) i tipološkim (sa S. Ber-tovićem) i s t raž ivan j ima na Šum-sko - pokusnoj stanici Bjelovar , za-t im u Delnicama i konačno u Inst i-t u t u za Sumarstvo i lovna istraži-van ja N R H u Zagrebu.

Že l jan a f i rmac i je , disertaci-ju pod naslovom Prirast smreke u Sumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske, obranio je 1965. godine na Š.F. u Zagrebu.

Zvanje znanstvenoga suradni-ka dobiva 1966. godine, višega znan-stvenoga suradn ika 1974.g„ a znan-stvenoga sav je tn ika 1981.g.

Od prosinca 1968.g. do k r a j a života rukovod i t e l j je Odjela za ti-pologiju Suma u Šumarskom insti-t u t u u Ja s t r eba r skom.

"Uložio je sve svoje znanstve-no i s t ručno znanje za real izaci ju p ro jek ta t ipologije Suma u SR H r -vatskoj , te se mar l j ivo i uporno bo-rio za njezino uvođenje u Šumar-

sku znanost i opera t ivu H r v a t s k e . On ju je svojom upornošću i

znanjem digao na nivo općejugo-slavenske pa i evropske vrijednosti", (V. H r e n ) .

P r v i r ad iz područ ja tipologi-je objavio je 1962.g„ kad je is t ražio razv i tak proizvodnje u raznim ti-povima Suma s p reborn im gospo-daren jem.

Gr. 1969. je s grupom st ručnja-ka pr ikazao i s t raž ivan je tipova Su-ma i Sumskih staništa na područ ju Hrva t ske , kako ih je zamislio i ob-razložio n j ihov predlagac S. Berto-vic.

N a r e d n i m radovima da l je je razrađ ivao i p rodubl j ivao tipološ-ku problematiku. Načinio je inven-t u r u t ipova Suma i izrađene su k a r t e t ipova h r v a t s k i h Suma.

U d rugo j e tapi D. Cestar je zamislio da se na jednom ili vise u z o r a k a idea lnog t i p a p r o v j e r e , p r o d u b e i a n a l i z i r a j u k o n k r e t n i problemi vezani uz tipove. P re ra -na smrt p rek inu la je os tvar ivan je te zamisli.

U n u t a r Šumske t ipologije bi-la mu je uža specijalnost uređiva-nje Suma, pa je na tom područ ju u zemlji i inozemstvu priznat struč-n j a k .

Bio je neumoran znanstveni d je la tn ik . U radu je našao smisao života.

Dr . Cestar bio je elan velikog b ro ja s t ručn ih organizaci ja u zem-lj i i inozemstvu. Bio je potpred-sjednik, pa onda i p reds jednik Sek-cije za u ređ ivan je I U F R O , kao i Sekcije uređivaca S F R J .

Bio je elan Uređivačkog od-bora "Biltena za da l j inska istraži-van ja i f o t o i n t e r p r e t a c i j u J A Z U " i Uređivačkog odbora edici je "Ra-dovi" Š.I.

Sudjelovao je na velikom bro-ju znanstvenih skupova, simpozija i sav je tovanja na ko j ima se redovi-to javl jao r e f e r a t ima .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 185: PDF 5,6 MB

185

Znača jn i j i skupovi na koji-ma je sudjelovao jesu: Međunarod-ni s impozij uređivaca u Drezdenu (1973.), Sav je tovan je J A Z U o krsu u Spl i tu (1976.), Sav je tovan je o ti-pologiji Suma u Beogradu (1979.), I U F R O simpozi j o u r eđ ivan ju Su-ma u Zvolenu (1972.), Beogradu (1975.), B u k u r e š t u (1978.), Simpo-zi j o Šumskim t l ima Akademi je na-uke i umje tnos t i SR B i H na Tjen-t i s tu (1973.) i dr .

O b j a v i o je sam il i u koau-tors tvu vise od 70 znans tvenih ra-dova, 80 s tud i ja i s t ručn ih pr ikaza i 50 e laborata , programa i osnova gospodarenja.

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije sumske za-jednice Oorskog kotara. Obavijest i 1, 1958, Zagreb, s. 32-42.

Prirast i vrijeme prelaza s obzirom na način gospodarenja. S.L., 1960., s. 173-177.

Prilog diskusiji o primjeni tipologije u suvremenom uređivanju suma. S.L. 5-6, 1967., Zagreb, s. 181-185.

Prilog načinu doznake stabala kod prebornog gospodarenja, (s Hren , V.). Ib id . s. 400.

Primjena aerofotogrametrije u uređi-vanju i tipologiji suma, (s Hren , V.). Ib id . s. 400.

Prilog definiciji sastojinskih oblika gospodarskih suma, (s Hren , V.). Ib id . s. 400.

Prilog definiciji sastojinskih oblika panjaca, panjaca sa stablima iz sjemena i sibljaka, (s Hren , V.). S.L. 1968., s. 279.

V. StamenkoviC: Prirast i proizvod-nost stabala i sumskih sastojina. S.L. 1975., s. 513.

Istraživanja ekolosko-gospodarskih ti-pova suma eumediteranskog i submediter-anskog područja, (s Hren , V. i dr.). S.L. 1977. s. 168-170, 589-602.

Potencijalne mogućnosti sumskog gos-podarstva Ogulin. S.L. 1979. s. 582.

Methodes d amangement des foršts en RS de Croatia. Fores t Management Meth-ods in European Countries, I n s t i t u t de cercetar i s tudi i si proiectar i Silvice, Bu-kuresti , 1971, 225-230. I U F B O Working Group for Fores t Management Studies in Europen Countries, Bukureš t .

Waldtypologie - der Orilnd Forstein-richtungsplane. In t e rna t iona le Wissensch-

af t l i che Konferenz, Zvolen; Mit tei lungen bei der Versammlung des I U F B O - S u b j e c t group Fores t Management und Plannung. Hochschule f u r Fors t - und Holzwir t -schaf t in Zvolen, 1971, 403-408. Der In te r -nazionalen Wissenschaf t l ichen Konferenz in Zvolen, CS.

Die Klassifizierung von Bestanden bei der Forsteinrichtung in der S.R. Kroa-tien, I n t e r n a t i o n a l e s F o r s t e i n r i c h t u n g s Symposium, Band 2. Technische Universi-tat , Dresden, 1974, 268-276. In te rna t iona les Forsteinr ichtungs-symposion der sozialis-t i s che r L a n d e r , Techn i sche U n i v e r z i t a t Dresden.

L I T E B A T U B A

Monografija S.I. Jastrebarsko, 1986. Hren, V.: In memoriam - Dr. DBA-

Z E N CESTAB, dipl. ing sumarstva (1930.-1988.). S.L. 5-6,1988., Zagreb, s. 291-293.

Piskorić, O.: Cestar, Dražen, H B L , 2., Zagreb, 1989., s. 645.

CESTAR, Stjepan, (Đurđevac, 25. XII.1901.), dipl. ing. Sumarstva, o-tac Dražena Cestara.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Gospodarsko - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. god. 1925.-26., a diplomi-rao je 10.X.1927.g.

Počeo je r a d i t i 23.V.1928.g. kod Đ u r đ e v a č k e imovne općine. Vise godina u p r a v i t e l j je Šumar i j e Đurđevačke imovne općine u No-vigradu, a zat im u Di rekc i j i Suma u Bje lovaru .

Za I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Bje lovaru i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 6, 68,104.

C H Y L A K , Roman, (Vel. Gorica, 7.XII.1909.- Kra l j ev ica 25.V.1990.), dipl. ing. Sumarstva.

P u č k u Školu završio je u rod-nom mjestu, a s redn ju školu pola-zio je u I I . muško j r ea lno j gimnaz-i j i u Zagrebu, na ko jo j m a t u r i r a 1928.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 186: PDF 5,6 MB

186

Buduć i da je od d j e t i n j s t v a zavolio Sume i prirodu, upisuje stu-d i j Sumarstva na gospodarsko-Su-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 6.II.1934.g.

Svoj r adn i vi jek otpočeo je 1934.g. u Ba ran j i , u bel jskim loviš-t ima koje je od velmože E.F. Ho-hentzolerna poslije prvog svjetskog r a t a preuzeo Beli dvor Kra l j ev ine Jugoslavi je .

P r v e t r i godine bio je učeni-kom poznatog s t ručn j aka za uzgoj jelenske divl jaci Kolomana Šalera.

G. 1938.g. p remješ ten je za u-p rav i t e l j a Šumar i j e Zaval je k r a j Bihaća, otočke imovne općine. Ra t ga odva ja od Sumarstva i lovstva. Sl i jedi mobil izaci ja i dugogodišnje zarobl jeniš tvo u Njemačkoj .

Poslije rata, 1945. dobiva rad-no mjes to u Korenici , a zat im u Raiću, Okućanima i S t a r o j Gradiš-ki.

1947.g. pr ima dužnost upravi-te l j a Šumar i j e Vel ika k r a j Požege, a 1949. prelazi u d rvnu indus t r i j u u Vojnić, a zat im u Slavonsku Po-žegu, gdje 1951. postaje prvim upra-vi te l jem nove Šumarije.

G. 1955. odlazi u Bosnu, naj-p r i j e u Š.G. Tuzla, a potom u Pr i je -dor za "prvog inženjera" uzga jan ja Suma.

Na zamolbu d i r ek to ra Š.G. Delnice ing. Chylak dolazi u Del-

nice gdje p r ima dužnost tehničkog d i r ek to r a Gospodarstva. Tu njego-vo veliko iskustvo dolazi do punog izražaja .

Za ime inž. Chylaka vezani su za goranske pr i l ike izuzetno ve-l iki zahvat i na r ekons t rukc i j i pa-njace u P i n t a r i c i k r a j Gerova, po-čeci eksploataci je >mrtvog kapi ta-la< u do tad neotvorenim Sumama risnjackog, platackog masiva, proc-vat sporednih Sumskih dje la tnost i , osnivanje f azane r i j e u Cunskom i podizanje ograđenog uzgaja l iš ta za muf lone i jelene lopa ta re u P u n t a K r i ž a na otocima Cresu i Lošinju...

Svoja s t ručna znan ja preno-sio je na mlađe kolege i pu tem pi-sane r i j e c i t e kroz n a s t a v u na S r e d n j o j Šumarskoj Školi u Delni-cama. Bro jne napise o ugl jenjare-nju, racionalnom koriSćenju Šum-skih prometala , poSumljavanju go-leti i dr. Objavio je u i n f o r m a t o r u >Drvosjeca<, a napise iz lovne priv-rede u zagrebačkom >Lovackom vjes-n iku^

I nakon umi rov l j en ja 1972.g. bio je ak t ivan i zanimao se kako rade oni koj i su nastavi l i njegovo djelo.

B A D O V I

Prilog uređivanju lovišta za divljač niskog lova. L B V 2,1942., s. 37-47.

O trofejama. L B V 4, 1942., s. 125-126. Puška kalibra 20. L B V 2,1943., s. 42-43. Djelovanje "soka" u tielu divljaci. L B V

2,1943., s. 43-50. Lov sovom usarom na ptice grabilice.

L BV , 1943., 3, s. 67-71; 4, s. 100-106. Ne pucaj sačmom na krupnu divljač.

L B V 7,1943., s. 195-196. Nešto o lovu na fazana. L B V 12, 1943.,

s. 369-375. Opažanja o preletu i zimovanju šljuka.

L BV , 5,1944., s. 101-102. Eksploatacija suma. Zbornik Deset go-

dina razvi tka Šumskoga gospodarstva Del-nice, Delnice 1970., s. 55-63.

Neki problemi zaštite divljaci na Ja-dranskim otocima. L B V 6., 1971., s. 140-142.

Oulenje kora stabala po jelenskoj di-vljaci. LBV, 1973.: 3, s. 69-71; 5, s. 135-136.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 187: PDF 5,6 MB

187

O razvoju srnjaka u prvoj godini. L B V 8,173., s. 228-231.

O odnosima prirasta i otpada popula-cije srnadi. LB V, 1974.: 2, s. 34-40: 3, s. 79-80; 7-8, s. 201.

Sačuvati preostale prirodne rijetkosti. L B V 4,1975., s. 90-92.

O mogućnostima racionalnijeg uzgoja divljih svinja. L B V 8-9,1976., s. 246- 248.

Da li je došlo vrijeme da se vuka zaštiti? L B V 1-2,1980., s. 26-27.

L I T E B A T U B A

Frković, A.: In memoriam. Roman Chylak, dipl. ing. sumarstva. (1909.-1990.). Sum. list 9-10,1990., s. 431-432.

Piskorić, O.: H B L , 2,1990., s. 431.

(A.F.)

CIGROVSKI, Božidar, (Zagreb, 29.IX.1930.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin J a k o b a i Jus t ine . H r v a t , slovenski državl jan in , r imokatol ik . Po t j eče iz radničke obi te l j i . Os-novnu školu je završio u Zagrebu 1941.g„ a Gimnazi ju Bogdana Ogri-zovića u Zagrebu 1950.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1953.-54., a d ip lomirao 20.II.1957.g.

Nakon d ip lomi ran ja od 25. III.1957. zaposlen je kao taksator-p ro jek tan t . Od 1979.g. do mirovine Sef je Odje la za u ređ ivan je Suma Šumskog gospodarstva Mar ibor .

Član je Šumarskog d ruš tva u Mar iboru .

CINDRIC, Milan, (Karlovac, 15. 11.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je vozač, a m a j k a domaćica. Završio je s redn ju ekonomsku školu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1983. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 27.IV.1989.g. iz znanstve-noga područ ja uređivanje Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom 'E t a tne mogućnosti Nas tavno - pokusnog ob jek ta Slje-me".

CINDRIC, Vladimir, (Bukovl je , Slav. Brod, 30.VI.1935.), dipl. ing. drv.-ind. smjera.

Sin Jos ipa i Mar i j e r. Foga-dic. H r v a t . Rimokato l ik . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Osnovnu Ško-lu završio je u Slav. B rodu 1949., a s redn ju D r v a r s k u tehničku Školu završio je u Virovi t ic i 1953. I sp i t zrelosti položio je u Gimnazi j i u Virovi t ic i .

S tud i r ao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1959. g.

Godine 1966. sudjelovao je u Po l j sko j na s t ručnom skupu pod naslovom "Ekonomičnost proizvod-nje pokućstva".

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se u Đurđenovcu 1959. u tvornic i namješ t a j a kao sef p r ip reme rada . Nakon dvi je godine prešao je u "Slavoniju" Slav. Brod i vodio pri-p remu i tvornicu. Sve do 1972.g. or-ganizirao je pro izvodnju u ko jo j su uvedena mjer i la , a gotova roba se sas tavl ja la u USA.

God. 1972. prešao je u C D I -Centar za razvoj Dl Slav. Brod gdje je radio deset godina na projekt i -r a n j u d rvno- indus t r i j skog procesa za razl ič i te tehnologije, za koje v r i j eme izgrađeno je t r idese tak tvornica u Hrva t sko j i drugim zem-l jama. P r o j e k t i r a o je p rvu specija-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 188: PDF 5,6 MB

188

l iz i ranu tvornicu okvirnica u Dur-đenovcu.

God. 1982. zaposlio se u "Ex-por tdrvu" gdje vodi t ehn ičk i odjel i ima razl ič i te zada tke - od kon-t ro le kva l i t e t e , u v o đ e n j a novih programa po tvorn icama do orga-niaci je izložbi i na t j eča j a d iza jna u namješ ta ju .

Kroz či tavo vr i j eme posebno se zalagao na kooperaci j i kako u zemlji, t ako i na međunarodnom t rž i š tu (prednj ice za Rus i ju , okvi-re za F rancusku) .

U toku čitavog radnog v i jeka intenzivno je surađivao s Udruže-njem inženjera i t ehn iča ra Dl H r -vatske, a sada "Croatia-drvom".

CIPRlC, Davor, (Sisak, 11.IY.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Pav la i Mari je , r. Zlogle-da. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je umirovl jenik , m a j k a domaćica. Os-novnu je Školu završio u H r v a t -skoj Dubic i 1979.g, a CUO, mate-mat i cko- in fo rmat i cko usmjerenje , u Sisku 1983.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 16. X.1989.g. P r i p r a v n i č k i staž odra-dio je u Šumar i j i H r v a t s k a Dubi-ca, Š.G. Sisak (XII.1989.-XII.1990.). Nakon is teka pr ipravničkog staža,

p rek inu t mu je r adn i odnos bez mogućnosti zaposlenja na područ ju Banovine. Od I X . 1991.g. je pro-gnanik, a od IV. 1992. u H r v a t s k o j je vojsci. U jesen ( IX.mj . ) 1992. go-dine zaposlio se u Š u m a r i j i Sisak i radio kao pomoćnik revi rn ika .

U X I . mj. 1992.g. ponovno je mobi l iz i ran u H r v a t s k u vojsku i u veljači 1993. Š u m a r i j a Sisak, pre-k inu la je s n j im r adn i odnos koj i je bio zasnovan na određeno vri-jeme.

Od 1.VIII.1993. r ad i kao op-ćinski načelnik za općinu H r v a t -ska Dubica . Član je Župani j skog odbora H r v a t s k e demokra t ske za-jednice Sisačko - moslavačke žu-panije . Živio je kao prognanik u Sisku.

C I P R I J A N O V I ć , Dinko (Oraho vica, 13.IY.1944.), dipl. ing. Suma-rstva.

Sin K a r l a i Dragice, r. Ja-nje. H r v a t , katol ik . Otac mu je u-citelj , a m a j k a službenica. Osnov-nu je školu završio u Orahovici , a S r edn ju Šumarsku Školu u Karlov-cu 1962.

Šumars tvo je s tud i rao u Sa-ra jevu . Dip lomirao je 1968.g. Na-kon d ip lomi ran ja do 1988.g. za-poslen je u Š.G. "Krndija" Našice.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 189: PDF 5,6 MB

189

Tada odlazi na rad u A u s t r i j u gdje je proveo t r i godine. Vra t iv š i se iz inozemstva 1991.g. osnovao je pri-vatno poduzeće.

C I R K V E N I , Ivica, (Cetingrad, 27. XII.1919.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Nikole i Mat i lde r. Brk-ljacic. Hrva t , rimokatolik. Otac mu je bio obr tn ik , a m a j k a uči tel j ica. Osnovnu je školu završio 1930.g. u Cet ingradu, a Državnu rea lnu gim-nazi ju u Novoj Gradišk i 1938.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Dip lomirao je 1947.g.

ZavrSivSi s tudi j , prvo radno mjesto bilo mu je u Odjelu uređi-van ja Suma u Min i s ta r s tvu Šumar-stva Slovenije. Na tom radnom mjes-tu ostao je od mjeseca ožujka 1948. do l ipn ja 1949.g„ a t ada je premješ-ten u Minis tars tvo pol jopr ivrede i Šumarstva Crne Gore, u Odjel za taksaci je . Tamo je proveo godinu dana - od l ipn ja 1949.g. do l ipn ja 1950.g.

Posl i je toga vraća se u rodni k ra j , pa od l ipn ja 1950. do prosinca 1955.g. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Oku-cani u sastavu Š.G. Nova Gradiška.

U s i ječnju 1956.g. prelazi na mjesto tehničkog d i r ek to ra u Dl "Slavonija" u Slavonskom Brodu i na tom radnom mjes tu os ta je do k r a j a 1962.g. kada je postavl jen za

d i r ek to r a Kombina t a . Na tom je mjes tu proveo jedan manda t i to od početka 1963.g. do k r a j a 1967.g. Posl i je toga seli se u Zagreb. Od s i ječnja 1968.g. do l ipn ja 1980.g di-rek to r je "Uniondrva", poduzeća za van j sku i u n u t r a š n j u trgovinu, Zagreb, a nakon toga odlazi u mi-rovinu.

U toku radnog v i jeka nasto-jao je i na svom usavršavanju i pre-nosio je europska dostignuća stru-ke u H r v a t s k u . Npr . sudjelovao je na speci jal izaci j i iz područ ja ploča iverica u SR Njemačkoj .

C I T K O V I Ć , Ivan , (Tribalj, Crikve-nica, Hrva t ska , 27.VII.1936.), dipl. ing. Sum.

Sin Ma te j a i Ruže r. Belo-bra j ic , H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i : otac mu je z idarski maj-stor, a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u T r i b l j u 1951.g„ a Geodetsku s redn ju t ehn ičku u Za-grebu 1957.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1962.g.

Državnu službu otpočeo je 6.X.1963. u Š.G. Delnice, R.J . Gra-đevinars tvo. Nakon jednogodišnjeg pr ipravničkog staža, postavl jen je za up rav i t e l j a Građevne uprave delnickoga Gospodarstva, radeći na izgradnj i Sumskih cesta i v laka

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 190: PDF 5,6 MB

190

za pot rebe Šumarija. G. 1980. pre-mješten je u Šumar i ju Fužine, gdje nas tav l ja rad na građevinskim pos-lovima, od koj ih posebno mjesto zauzima san i ran je s ta re i preure-đ ivan je nove upravne zgrade Šu-mar i j e u Fuž inama .

Početkom 1986.g. odlazi u Ri-jeku, gdje u t amošn jo j Š u m a r i j i Uprave Suma Delnice obavl ja duž-nost r ev i rn ika za p r iva tne Sume.

B A D O V I

Građevinarstvo, (s. BlaževiC, J.). Zbor-nik Deset godina razvi tka Sumskog go-spodarstva Delnice. Delnice 1970., s. 68-73.

(A.F.)

C I V I D I N I , Rudol f , (T r s t , 12.V. 1917.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., sveučilišni profesor .

Šumars tvo je s tud i rao i dip-lomirao na Pol jopr ivredno-Sumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu 10.II.1941.g.

Za I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Zagrebu kao asistent na Fakul te tu . Do 1946.g. radi u Hrva t -skoj, a posli je u L j u b l j a n i . P r e d a j e na Šumarskoj i drvno - indus t r i j -skoj školi mehaničku preradu drve-ta i p r ip rema osnivanje ins t i tu ta .

Od 1948. na Šumarskom je in-s t i t u tu Slovenije. Speci ja l iz i rao se za tehnologi ju sušenja drve ta .

G. 1961. zaposlio se u I t a l i j i na I n s t i t u t u za drvo u F i renz i i Trentu. Tu je i doktorirao i bio iza-b r a n za sveučilišnog profesora .

Osamdesetih godina bio je ge-nera ln i d i r ek to r I n s t i t u t a za drvo u F i renz i i u Tren tu .

Sudjelovao je refera t ima na mit ingu I U F R O u J u ž n o j A f r i c i g. 1973., na simpoziju FAO - E C E u U d i n a m a i na dvi je međunarodne konferencije I U F R O : Vacuum dry-ing of Wood, 1993. i 1995.g. u Slo-vačkoj (Visoke Tat re) , te na broj-nim međunarodnim kongresima, se-mina r ima i tečajevima.

Bio je elan H Š D . Dopisni je elan Ta l i janske akademi je Šumar-skih znanost i i počasni elan Druš-tva inženjera i tehničara Slovenije.

B A D O V I

Knj ige i brošure

Prispevek k racionalizaciji dela s krož-nimi žagami, (s Pr i s te r , M.). I n s t i t u t za gozd. les. gosp. Slovenije, L j u b l j a n a 1949., s. 1-39.

Tehnika vpenjanja žagnih listov v ja-rem, (s Pr i s te r , M.). LES , L jub l j ana , 1950., s. 1-49.

Appunti di tecnologia del legno e uti-lizzazioni forestali. C L E U P , Padova, 1974., s. 1-416.

Prodizione di segati. U kolekciji: Gior-dano, G., "Tecnologia del Legno", Vol. 2, U T E T , Torino, I. izdanje 1974., s. 144-286; I I . izdanje 1983., s. 183-333.

Essiccazione artificiale ed altri trat-tamenti igrotermici del legno. Ib id . I. iz-danje 1974., s. 287-523; I I . izdanje 1983., s. 334-604.

Elementi di Technologia Forestale. E D A G B I C O L E Calderini, Bologna 1983., s. 1-463.

Sušenje i toplinska obrada drva, (ru-kopis na hrvatskom i slovenskom jeziku predan u tisak "Tehničkoj knjizi".), Zagreb, 1985., s. 1-370, 270 slika, 40 tablica.

Znanstveno-istraživacki radovi i rasprave

Pomak trupca u jarmaci kao osnovni tehnički normativ rada jarmace. S.L. 3-4, 1949., s. 100-121.

O prethodnem kotu pri jarmenikih s sunkovitim podajanjem. L E S 1952., Lju-bljana, s. 149-153.

Osservazioni sulla Mansomia, (s Cam-bini, A.). I ndus t r i a del Legno 5-6, Milano, s. 17-19 i 24-27.

Osservazioni sull Iroko, (s Cambini, A.) Ibid., 9,1961., s. 8-12.

Preliminary observations on growth stresses in Eucalypts, (s Curro, P.). Pro-ceedings I I I U F B O Meeting o Euka l ip tu , Španjolska, 1961.

Nekatere lastnosti pokljuske smreko-vine in jelovine. Zbornik Inst . gozd. les. gosp. Slovenije 3,1962, Ljubljana, s. 189-215.

Lastnosti macesnovine iz Male Pisnice (Larix decidua L.> Ibid., 1962. s. 217-223.

Bazvoj konstrukcije in tehnicni ele-menti univerzalne susilnice za žagan les. L E S 1-2, 1962., L jub l j ana , s. 12-17.

DoloCanje Časa za umetno susanje lesa. Ibid., 1963., s. 1-7 + Obratovalni list, s. 2.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 191: PDF 5,6 MB

191

Osservazioni sull' Ozigo, (s Pazagli, A.). Ind. Legno 2,1963., Milano, s. 11-12 i 20.

Studio delle caratteristiche dei legni par pavimenti e loro valutazione. Contri-buti... I n s t i t u to del Legno CNB VII/13, 1967., Borna, s. 3-37.

Studi ed esperimenti preliminari con una gru sperimentale a cavo in ambiente alpino. Monti e Boschi 4, 1967., Bologna, s. 13-27.

Contributo sperimentale alla cono-scenza del lavoro con la motosega in una foresta di Conifere. Monti e boschi 1, 1968., Bologna, s. 17-32.

Essicazione artificiale del legno nelle imprese artigiane. Contributi.. . Ist . Legno CNB XI/21,1968., Borna, s. 1-52.

Studio tecnologico sul Faggio dell Ap-pennino Toscano. Ib id . XII/22,1969., s. 9-38.

Indagine sull' ambientamento del leg-no di Faggio. Ib id . XII/23,1969., s. 41-70.

Prova di segagione del legno di Pioppo e di Eucalipto con sistema Bu-Ho". Ind. Legno 3,1970., Milano, s. 1-4.

Observations sur le sechage du bois par le vide avec shauffage par contact. Proceedings Vol. 2 I U F B O - 5 Meeting, Cape Town - Pretoria, Wien 1973., s. 159-167.

Un laureato per le industrie del legno. Biv. Mobiliere, Set tembre, 1975., Milano, separat , s. 1-12.

Quelques aspects de 1' economie ener-getique dans le schega du bois. Proceedings F A O - E C E Meeting, Udine, 1978. Geneve, s. 355-358.

II futuro del legno. Economia Mon-tana XI(1), 1983., Borna, s. 4-11.

Wood s tabi l i ty and moisture content. Xilon In t e rna t iona l V (57), Milano 1992/ 93., s. 44-56 i VI (59), s. 24-30.

Origin, present state and the future of vacuum wood dryer. Proceedings I U F B O Conference "Vacuum drying of wood 93", 1993., Zvolen, s. 283-292.

Vacuum-press plus dryer-recent prac-tical experiments of a new leap ahaed in high temperature wood drying. Proceed-ings I U F B O Conference V a c u u m drying of wood 95", Zvolen 1995., s. 223-230.

Timber strainhghtening and shrink-age test in vacuum - pres plus dryer. Ibid., Zvolen 1995., s 231-236.

Važni j i clanci u stručnom t isku

Hrastovina in cerovina. Gozdarski Vest-nik, 1947., L jub l j ana , s. 213-214.

Pomik hlodov skozi gater. Ib id . 5, 1948., s. 124.

Podiranje na sus, (s Tregubov, V.). Ibid., 1948., s. 150-151.

PripomoCki pri vpenjanju žagnih lis-tov v jarem, (s Pr i s te r , M.). L E S 5-6, 1949.,

L jub l j ana , s. 156-167. Lega hlodov v polnojarmeniku, (s Pris-

ter, M.). Gozd. Vestnik 9-10,1950., s. 283. Meritve in kontrola stanja materiala

pri sušenju lesa. L E S ( I I I ) 7, 1951., L jub-ljana, s. 124-156.

Pomembne novosti v umetnem sušenju lesa. Ib id . 9-10,1951., s. 174-177.

Sušenje drveta uz visoke temperature i njegovo značenje za drvnu industriju. Drvna ind. 1951., Zagreb.

O gradnji novih susilnih naprav za ža-gan les. L E S ( V I ) 1-2, s. 1-10. i 3-4, Lju-bljana, 1954., s. 33-38.

O metodah umetnega sušenja lesa. Ib id (VI I ) , 3, 1956., s. 29-33 i 4, s. 53-60 + Obratovalni list, s. 4.

Prispevek k poznavanju in opredelitvi toplotne obdelave lesa. Ib id . 1956.

Fores t products in I ta ly . F.P. Jou rn (19) 7, Madison 1969., s. 9-10.

Vakuumsko kontaktno sušenje lesa, (s Pris tavec, S.). LES, L j u b l j a n a 1972.

Appunti sull' essiccazione dei segati di Conifere. Mercato del Legnamo, Milano 1976.

Struttura e caratteristiche del suppor-to legno. Ib id . 1976.

Bicerca applicata sulle prestazioni del legno in funzione a 1 suo impiego negli in-fissi e serramenti. II Legno, Milano, 1976.

Bicerca applicata in funzione del! im-piego dell legno nei componenti edilizi. Bi-vista del Mobiliere, dicembre 1977., Milano, s. 17-24.

Tehnika sušenja žaganega lesa in njen razvoj v Italiji. L E S 11-12, 1978., L jub l ja -na, s. 249-257.

Baziskovalne perspektive na podrocju sušenja žaganega lesa. Ib id . 1979.

La nostra produzione di macchinari e tecnologie per 1 industria del legno. Mac-chine del Legno 10,1980., s. 1248-1258.

Orundlagenforschung der Holztrock-n ung. Holz u. Kunststoff 5,1981., s. 545- 550.

La tecnologia dell essaccazione del legno nell attuale e nel futuro scenario tecnologico. A t t i I Congresso Nazionale "II legno nelle a t t iv i t a economiche del paese", Sezione 1,1981., s. 267-317.

Italija. Sum. enciklopedija I I , J L Z , Zagreb, 1983., s. 143-148.

Becenti tecnologie forestali in mon-tagna. Cellulosa e Carta 5-6, 1984. Boma, s. 16-21.

Stabilita del legno nei serramenti es-terni. Ser rament i e Falegnameria 4, 1995., Milano, s. 68-80.

Dr. sc. B. Cividini ima mnogobrojne neobjavl jene s tud i je te objavl jene manje članke, recenzije, re fera te , predavanja , sav-je tovanja (konzul taci je) i skr ipta . Sudjelo-vao je u Zelenom bil tenu, surađivao je u procesu nacionalne i međunacionalne stan-dardizaci je i drugo.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 192: PDF 5,6 MB

192

CONAR, Marina, (Varaždin , 7.V. 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Stanislavova. H r v a -tica. Po t j eče iz p rosv je ta r ske obi-tel j i . Otac jo j je nas tavnik . Sred-n ju školu završi la je 1988.g.

Šumarstvo je upisala 1.X.1988. na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 16.IX.1993. iz kole-gija parkiranje i oblikovanje pro-stora. Napisala je i obranila diplom-ski r ad pod naslovom "Park Vinica - Opeka, sadašnje s tan je i funkci -ja", (vid. M A R G A R E T l C 3. knj.).

CORVA, Paolo, (Ri jeka , 28.VII. 1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole. Otac mu je u doba s tud i j a bio penzioner, a m a j k a do-maćica. Gimnazi ju je završio u Ri-jeci 1969.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1969.g. Dip lomirao je 24.11.1978. godine, položivši d iplomski ispit pred povjerenstvom od t r i elana.

CREPIC, Albert, (Retkovci , Vin-kovci, 19.IV.1865.-Đakovo, 9 .VI I I . 1937.), Šumarski akcesist.

Od 1882. do 1885.g. polazio je Gospodarsko-Sumarsko učil iš te u Križevcima, a od g. 1888. do 1896. službovao je kod Brodske imovne općine. Zat im, od 1896. do 1926.g. zaposlen je kod kotarskog nacel-stva u Đakovu, gdje je i umirovljen.

Bio je niz godina elan H r v a t -sko-slavonskog Šumarskog druš tva .

L I T E B A T U B A

*** S.L. 1938., s. 344. Piskorić, O.: H B L , 2,1989.

CRLJENICA Milan, vid. 5. knjiga.

C R N A D A K , Milan, (S i sak . 10. VIII .1884. - Zagreb, 14.111.1970.), Sum. nadinžinjer, visi Sum. savje tn ik .

Šumarske znanosti završio je 1907. god. na Šumar sko j akademi j i u Zagrebu te iste godine nas tupa

kao Šumarski v ježbenik kod Ogu-linske imovne općine, gdje obavl ja i dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e u B r i n j u i Drežniku .

Uskoro je premješten u Novo-gradisku imovnu općinu s r adn im mjestom u Novoj Gradiški i Oriovcu.

K r a t k o vr i j eme rad i u Šu-marskom odsjeku Vrbaske banovi-ne u Banja luc i , odakle je 1931. pre-mješ ten u Di rekc i ju d ržavnih Su-ma u Vinkovcima, gdje os ta je do umirov l jen ja .

U to v r i j eme izradio Sumar-ske osnove za Šumarije MoroviC I, i II . , Otok, V r b a n j a , Župan ja , No-va Gradiška, Raj ic , Jasenovac i Li-povljani . Time potpuno p o t v r đ u j e svoju s tručnost .

Za ono doba smiono ulazi u visoke prorede, p ropisu juć i u osno-vama da se u s rednjodobnim sasto-j inama t reć ina p r i r a s t a rea l iz i ra proredom, a da se 2/3 p r i r a s t a ku-m u l i r a j u u d r v n o j masi na pan ju .

Za I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Vinkovcima.

N jegov i t e k s t o v i su to l iko značajni da se i danas c i t i r a ju .

Osim osnova ni je niš ta obja-vio. Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Strineka, M.: Ing. Milan Crnadak. S.L. 1970., s. 66-68.

Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 193: PDF 5,6 MB

193

jugoistočne Slavonije, Vinkovci i Slavon. Brod 1974., s. 15-24, 207, 281, 534, 544, 550.

*** Povijest šumarstva Hrvatske. Za-greb 1976., s. 158.

Borosić, J.: 8IS, s. 3, 44, 83. Piskorić, J.: Crnadak, Milan. H B L , 2,

1989., s. 728.

CRNClC, Antun (Zagreb, 20.X. 1944.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Zorice, r. To-mac. H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Osnovnu je Školu pohađao i završio u Bjelo-varu 1959.g., gdje je i m a t u r i r a o na gimnazij i 1963.g.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1970.g. P r i p r a v n i č k i staž obavio je u Šum-skoj taksac i j i u Š u m a r i j i Bje lovar (1970.-1971.). Sta lno se zaposlio kao r e f e r e n t uzgoja Suma u Š u m a r i j i Virovi t ica . Na tom je radnom mje-stu bio do 1985.g„ a nakon toga u p r a v i t e l j je Šumar i j e u Virovi-tici. Član je H Š D .

CRNKO, Aida (Sanski Most, 27. XI.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Dede i Saf i je , r. Ta-lic. Musl imanske nacionalnosti , hr-vatski državl jan in . Po t j eče iz obi-te l j i rudarskog tehničara . Osnov-nu je školu završila u Sanskom Mostu 1981.g.,a s redn ju Šumarsku t akođer u rodnom mjes tu 1985.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Š.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 20. X I I . 1993.g.

Na radnom je mjestu priprav-nika, kao pomoćni t aksa to r u Šu-m a r i j i K u t i n a .

CRNKO, Stjepan, (Sunja , Sisak, 6.X.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Fi l ipov. H r v a t . Gimna-ziju je završio u Sisku 1962.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1962. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 6.V.1969.g„ položivši dip-lomski ispit.

CRNKOVIC, Andrija (Ri jeka , 21. XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Nede, r. Delac. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz Šumar-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 194: PDF 5,6 MB

194

ske obi tel j i . Otac mu je dipl. ing. Sumarstva. Osnovnu je Školu zavr-šio u Sk radu 1982.g„ a Šumarsku školu u Delnicama 1986.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 30. VI.1994. Diplomski rad mu je bio iz znanstvenog područ ja Šumske komunikaci je , a tema je bi la "Pro jek t i ran je t r a k t o r s k i h vlaka u odje lu 65 G.J. Cedanj, Šumar i j e Skrad".

R a d i na mjes tu rev i rn ika u G.J. Potok, Šumar i ja Rijeka, Upra-va Suma Delnice.

Član je H Š D u Delnicama.

CRNKOVIĆ, Dragutin (Londži-ca, Našice, 10.111.1926), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Blaža i UrSule, r. Ja-kovac). H r v a t , r imokato l ik . Pot je -če iz t rgovačke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Londžici 1937.g„ a Mušku rea lnu gimnazi ju u O-si jeku 1946.

Šumars tvo je s tud i rao na Po l jop r iv redno - Šumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu. Dip lomirao je 1951.g. Šumarsk i p r ip ravn ik bio je u L.Š.G. "Košutnjak" B i l j e (1. VIII.1951. - 15.IX.1951.). Nakon toga dobiva mjesto stručnog refe-r en ta u Š u m a r i j i Našice (15.X.

1952. - 31.YIII.1957.). S l i jedi una-p ređen je za zamjen ika upravi te-l ja Šumar i j e Osijek (1.IX.1957.-1.III.1960.) i na mjesto upravi te-l ja Šumar i j e Osijek ( l . IV. 1960.-15.IV.1961.). Nakon toga obavio je speci jal izaci ju iz zaš t i te Suma na K a t e d r i za zaš t i tu Suma Š.F. u Zagrebu ( l . IV 1962.-1.IV.1963.) i dobio mjes to r e f e r e n t a za zaš t i tu Suma u Š.G. Osijek na kojem mje-stu je ostao do 28.11.1970. Usli jedi-lo je novo radno mjesto, mjesto sav je tn ika za zaš t i tu Suma u "Sla-vonskoj Sumi" Vinkovci na kojem mjes tu je ostao dvadeset godina (1.III.1970.-31.XII.1990.). Na kra-ju je t r i mjeseca proveo kao struč-ni r e f e r e n t za zaš t i tu Suma u Up-ravi Suma Osijek - H r v a t s k e Sume Zagreb. l.IV1991.g. odlazi u miro-vinu. Dugogodišnj i je elan H Š D .

C R N K O V I Ć , Josip, (Skrad, Del-nice, 6.V.1939.), dipl. ing. Sumarstva, s t ručni suradnik .

Sin Jakova . H r v a t . Otac mu je bio željezničar, a m a j k a doma-ćica. Gimnazi ju je završio u Del-nicama.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1957. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 14.1.1963.g.

Od 1.II.1963. do l.II.1968.g. bio je zaposlen kao zamjenik upravi te-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 195: PDF 5,6 MB

195

l ja Šumar i j e K l a n a i r e f e r e n t za uzga jan je Suma. N a r e d n i h deset godina bio je r e f e r e n t za uzga jan je Suma u Razvojno-bioloSkom odjelu Š.G. Delnice, a od l.VII.1978.g. do 31.XII.1984. godine bio je upravi-t e l j OOUR-a za u ređ ivan je Suma. Do 30.IY.1988. d i rektor je OOUR-a za uzgajanje Suma. Nakon toga dvi-je godine je Izvrsnog vijeća S.O. Delnice, zatim se vraća na mjesto d i rek tora OOUR-a za uzgajanje Suma Delnice na kojem ostaje do k r a j a 1990.g. Cijelu narednu godinu Sef je Proizvodnog odijela Uprave Suma Delnice. Od početka 1992. do 30.VI.1994.g. s tručni je suradnik za uzgajanje Suma u Direkci j i JP H r -vatske Sume, a nakon toga stručni suradnik za in ternu kontrolu i re-viziju u Kab ine tu d i rek tora H.Š.

Bavi se uzgojem i uređivanjem prebornih Suma. Pokrenuo je ure-đivanje pr iva tn ih Suma u Gorskom kotaru.

CRNKOVIĆ, Tomislav, (Slav. Brod, 27.YI.1956.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Miroslavov. H r v a t . Otac mu je bio konobar, a m a j k a do-stavi jacica. Završio je gimnazi ju u Slav. B rodu 1976.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 9.YI.1983.g.

CRNKOVIĆ, Valter, (Brod Mora-vice, Delnice, 24.YIII.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Antona. H r v a t . Odras tao je u obi te l j i p rosv je tn ih d je la tn i -ka. Oba su mu rod i te l j a bi l i na-stavnici. Šumarsku s redn ju Školu pohađao je i završio u Delnicama.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 29.YI.1990.g. iz lov-stva. Napisao je i obranio diplom-ski r ad pod naslovom "Ris - novi

p reda to r u lovišt ima općine Del-nice".

CRNOKRAK, Zvonimir, (Zagreb, 1908,-Zagreb, 9.YII.1960.), ing. arh.

S redn ju Školu završio je u Zagrebu 1927.g„ a Tehnički fakul -te t 1932.g. Speci ja l is ta za poljopri-vredno zgradarstvo.

Slušačima Sumarstva na Poljo-pr iv redno - Šumarskom f a k u l t e t u predavao je zgradarstvo (građevi-nars tvo) od 1941. do 1948.g. kao ho-nora rn i nas tavnik .

Napisao je zna tan b r o j struč-nih č lanaka koje je objavl j ivao u l is tovima "Građevinar", "Arhitek-t u r a i urbanizam" i "Čovjek i pros-tor".

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 178, 384., 409.

CRVENKOVIĆ, Josip, (Sarajevo, 23.XI.1931.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ive i R i h a r d e Hab l e . H r -vat, r imokato l ik . Osnovnu je Školu završio u Sisku 1941.g„ a I I . mušku gimnazi ju u Zagrebu 1950.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 196: PDF 5,6 MB

196

1954.-55., a d ip lomirao 13.11.1958.g. Nakon d ip lomi ran ja bio je

zaposlen u D I K Đurđenovac (1958. -1967.), a zat im u "Exportdrvu" Za-greb (1967.-1972.), pa u nj ihovom p r e d s t a v n i š t v u u Moskvi (1972.-1981.).

Od 1982. d i rek to r je f i r m e E x p o r t d r v o - Omnico G m b H u L a n d s c h u t u u SR Njemačkoj .

Bio je elan DIT-a u Zagrebu.

CUG, Ivan, (Nar t a , Čazma, 26.XI. 1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure . H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je au-tomehaničar , a m a j k a domaćica. Završio je S r edn ju Šumarsku Školu u Karlovcu.

Šumars tvo je otpočeo studi-r a t i l.X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 17.XII.1987.g. iz ure-đivanja Suma. Napisao je diplom-ski rad i obranio ga pod naslovom F u n k c i j e če t in jača u parkovima

Bjelovara". G. 1989. zaposlio se u Šumari-

j i GareSnica kao p r ip ravn ik . Na kon obavljenog pr ipravničkog sta-ža os ta je r ad i t i u i s to j Šumariji , n a j p r i j e kao poslovođa na poslo-vima uzgoja, a ubrzo kao tehnolog uzgoja. U is toj ga Šumari j i za t jece reorganizaci ja u Sumarstvu pa do-biva radno mjesto rev i rn ika . 5.X. 1991. odlazi u H r v a t s k u vojsku, u ko jo j os ta je do l.V.1993.g„ kada se zapošl java na radnom mjes tu ta-ksa tora u Odje lu za u ređ ivan je Su-ma Uprave Suma Bjelovar .

Nakon dvi je godine počinje r a d i t i na poslovima tipologije, poglavito na poslovima određiva-n ja b i l j n ih za jednica i t ipova t la na t im načinom "neobrađenih" go-spodarskih jedinica, a na radnom je mjes tu samostalnog taksa tora .

God. 1995. upisao je poslije-

diplomski s t u d i j iz znanstvenoga područ ja "Oblikovanje pa rkovn ih i Sumskih rek reac i j sk ih površina".

CUGELJ, Silvana, vid. 5. knj .

CURL, Vlado, (Ri jeka , 10.IX. 1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Kat ice , r. Pe-tranovic. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Delnicama 1971.g„ a gimnaziju, također , u Delnicama 1975.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 16.IV. 1984. obranivši diplomski radpod naslovom: "Optimalna gustoća Sum-skih putova G.J. >Kupjacki vrh<".

Nakon diplomiranja re fe ren t je p r ip reme u O O U R - u Iskoris-c ivanje Suma Delnice (1985.-1987.), zat im r e f e r e n t p r ip reme u Šuma-r i j i Fuž ine (1987.-1992.), pa s t ručni suradnik za p r ip r emu rada "Hr-vatske Sume", Šumar i j a Delnice (1992.-1993.). Od 1993.g. zaposlen je kao s t ručni suradnik za meha-nizaci ju "Hrvatske Sume" U p r a v a Suma Delnice.

Od s t ručn ih udruga elan je H Š D , a od pol i t ičkih H r v a t s k e demokra t ske zajednice, Poglavar-stvo Delnice, H C Z - Ž P G .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 197: PDF 5,6 MB

197

ČUVAJ, Josip, (Zagreb, 1897,-Kar-lovac 1981.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz skromne činovnič-ke obi tel j i , otac mu je bio gimna-zijski profesor. Svoje osnovno i sre-dn je obrazovanje stekao je u Za-grebu u burn im godinama prvog svjetskog ra ta .

G. 1918. zapošl java se kao ad-min is t ra t ivno - računski službenik kod pr iva tne državne f i r m e "Nasic-ke" d.d. ispostave u Zagrebu. Kas-ni je prelazi iz cent ra le poduzeća na n jena rad i l i š ta u Durđenovac i Andri jevce.

Posl i je vise godina rada, u želj i da poboljša svoj položaj, od-lazi na s t u d i j na Šumarsk i fakul -te t u Beograd, na kojem dip lomira 1935.g.

Kao dipl. ing. Sumarstva uk-l juču je se u d ržavnu službu na rad u područ ju slavonskih b. d ržavn ih Suma Di rekc i j e Suma Vinkovci.

N a j p r i j e r ad i na vel ikoj ma-nipulac i j i režijskog pogona "Jama-ricko brdo" - državne Šumarije Li-povljani , a kasni je prelazi na rad u taksac i j sk i odsjek Di rekc i j e Suma Vinkovci, gdje je radio s ing. M. Str inekom na u ređ ivan ju "Spacvan-skog bazena". Naroči to se isticao u r j e š avan ju posjedovnih odnosa.

Sklonost t ehničk im predme-t ima odvela ga je na pedagoški rad.

Iz Di rekc i j e Suma Vinkovci prešao je za up rav i t e l j a Šumar i j e

Slavonski Brod, a nakon drugog svjetskog r a t a r ad i "po po t reb i službe" u nekoliko razn ih mjesta .

G. 1950. otišao je za nastavni-ka - p r o f e s o r a S r e d n j e Sumarske škole u Kar lovcu, i ondje je bio za-poslen do umi rov l j en ja 1965.g., od-gojivSi p e t n a e s t g e n e r a c i j a Šu-marsk ih tehničara .

U Kar lovcu je živio kao umi-rovljenik sve do smrt i 18.XII.1981.g.

S a h r a n j e n je na Mirogoju u Zagrebu.

"U r a d u je bio proniclj iv, ini-c i ja t ivan, pedan tan i savjestan. U pr iva tnom životu odlikovao se mu-zičkom i pjevačkom nadarenošću, Sto mu je donijelo naroči to Štova-nje kolega i p r i j a t e l j a .

Maksimum svoje d je la tnos t i s t ruci ing. Joža Čuva j da j e svojim pedagoškim radom na s r edn jo j Šu-marsko j školi" (M. S t r ineka) .

Bio je elan H Š D .

B A D O V I

Tehnička mehanika, ( sk r ip ta ) . Sumar-ska škola Kar lovac 1961.

Nacrtna geometrija, ( sk r ip ta ) . Sumar-ska škola Kar lovac 1961.

Šumarsko građevinarstvo (zgradarstvo) za III razred, ( sk r ip ta ) . S u m a r s k a škola Kar lovac 1964.

Šumarsko građevinarstvo za IV raz-red, (s P iskor ić , O.), ( sk r ip ta ) . Sumarska škola K a r l o v a c 1964.

L I T E B A T U B A

Strineka, M.: Jos ip Čuvaj , dipl. ing. sum. (1897 - 1981). S.L. 1-3,1982., s. 86-87.

CVEJIC, Nikola, (Dobanovci, Ze-mun, 23. X I I . 1896. - Novi Sad, 6. 11.1987.), dipl. ing. Sumarstva, oper-ni pjevač, bar i ton .

S t u d i j Sumarstva završio je sk. god. 1920./21. na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu kao druga f a k u l t e t s k a generacija.

Hrva tsk i šumarski životopisni leksikon

Page 198: PDF 5,6 MB

198

Nakon s tud i j a N. Cvejić ne posvećuje se Šumarskoj struci . Bu-mu je zamijenio pozornicom.

Vec kao s tuden t bavio se gla-zbom i p jevanjem, pa nakon diplo-m i r a n j a Sumarstva uzima s t ručne pouke u p j evan ju i vec 1922. godine pos ta je s talni elan L j u b l j a n s k e opere.

Od 1925. do 1930. pjeva kao gost u Zagrebu, u B r n u (1930. -1940.) i Beogradu od 1940. Gosto-vao je na mnogim europskim oper-nim scenama. I z r az i t i d ramsk i ba-ri ton, opsežnog zvučno ujednače-noga glasa.

U Beogradu je od 1946. go-dine djelovao i kao profesor solo p j evan ja na Muzičkoj akademij i . Ostvario je 97 uloga ba r i tonsk ih p a r t i t u r a , među kojima: Borisa Godunova, Ukletog Holandeza i dr.

N j e m u je, dakle, Sumarska s t ruka poslužila kao t emel j umjet -ničke vizi je svi jeta i života.

L I T E B A T U B A

Enciklopedi ja Leksikografskog zavo-da, 1, Zagreb, 1966., s. 673.

Piskorić, O.: In memoriam - N I K O L A C V E J I Ć , dipl. ing. sumarstva. S.L. 1-2, 1987., Zagreb, s. 99.

(O.P.)

CVEK, Stanislav, (Borovje, Fer-lach, Aus t r i j a , 20.XII.1915. - L ju -bl jana , 11.XII.1959.), dipl. ing. Su-mars tva .

Slovenske narodnost i i drža-vl janstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 1940.g.

Radio je na područ ju uzga-j an ja Suma i f i tocenologije. prou-čavao je i k a r t i r a o Šumsku vegeta-ciju u Slovenij i i među prv ima izvodio je f i tocenoloske pokuse u Šumskom gospodarstvu.

CVEK, Verica, (Pregrada , Kra-pina, 16.VI.1959.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kće rka Dragu t i na i Kat ice . H r v a t i c a . Po t j eče iz obr tn ičke obi-tel j i . Otac jo j je autopr i jevoznik , a m a j k a t rgovkinja . Gimnazi ju je po-hađa la u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 7.VI.1985.g. iz Šumar-ske fotogrametrije. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Zavisnost b ro ja s tabala h ras t a k i t n j a k a (Quercus petreae Libi.,) na i n f r ako lo rn im aerosnim-cima o prosječnom periodičnom prirastu".

CVETKO, Rudolf, vid. 5. knj iga.

CVTJETlC, Mahmud, vid. 5. knj iga.

CVIJIC, Darko, (Sarajevo, 25.IV. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana. H r v a t . Otac mu je bio vojno lice, a m a j k a kroja-cica. Završio je s redn ju informa-t ičku školu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1983. Dip lomirao je 24.X.1989.g. iz područ ja uređivanje Suma. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Utjecaj glavnog v j e t r a na oblik poprečnog pres-jeka debla topole u G.J. >Osjecke podravske Sume<".

CVITANOVIC, Smilja, (Split , 29. XI.1929.-Zagreb, 21.111.1995.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka I v a n a i Mar i j e r. Uce-t ta . H r v a t i c a , r imokato l ičke vjere. Rod i t e l j i su jo j po zan iman ju bil i službenici. Osnovnu je Školu zavr-šila u Spl i tu 1940., a IV . žensku gimnazi ju u Zagrebu 1948.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 199: PDF 5,6 MB

199

Šumars tvo je s tud i ra la na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomira la je 1955.g.

Posl i je d ip lomi ran ja bi la je zaposlena u struci . N a j p r i j e je ra-dila u Sekci j i za u ređ ivan je Suma Zagreb kao taksa tor . Za t im je pre-mješ tena na mjesto r e f e r e n t a za zaš t i tu Suma u d i rekc i j i Š.G. Pr i -jedor u B i H .

N a p u š t a j u ć i užu Šumarsku struku, zaposlila se u direkcij i D I P Novoselec kao r e f e r e n t za plan i analizu.

Pos l j edn je radno mjes to bilo jo j je u "Expor tdrvu" Zagreb, gdje je bi la samostalni r e f e r e n t za o-premu ob jeka ta u sektoru Tuzem-stvo.

P r e r a n a smrt odni je la ju je 21.III.1995.g.

C V I T I ć , Marko, i z V i n k o v a c a , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. god. 1950.-51., a d ip lomirao 5.III.1952.g.

R a d n i vi jek najviše je proveo u Slavonij i . Osim rada u operat ivi , bio je suradnik Šum. lista, u kojem je objavio nekoliko zapaženih čla-naka.

B A D O V I

Obnova nizinskih suma hrasta. S.L. 1972., s. 278.

Ponovno sušenje hrasta u SpaCvan-skom bazenu. S.L. 1973. s. 467.

Sto (ne) znamo o Ceratostomelli merolinensis Oeorg. S.L. 1975., s. 347.

Obnova bagremovih sastojina upotre-bom translokacionih arboricida Tormona -80. S.L. 1980., s. 245.

Prirodna obnova lužnjakovih sastoji-na u SpaCvanskom bazenu. S.L. 1987., s. 273.

CVITKOVIĆ, Josip, (Đakovo, 26. I I . 1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Ane r. Kovacevic. Hrva t , rimokatolik. Potječe iz obrt-ničke obi te l j i . Otac mu je bio o-bucar , a m a j k a domaćica. Osnovnu školu završio je 1953., a gimnazi ju 1957.g. u Đakovu.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1962. godine.

Nakon d ip lomi ran ja bio je dugogodišnji u p r a v i t e l j Šumar i j e Đakovo. Sada je s t ručni suradnik u i s to^Šumar i j i .

Zivi u Đakovu.

CVITOVAC, Vjekoslav, (Senj, 24. VII.1907. - 2.II.1995.), dipl. ing. Su-mars tva .

J e d a n je od pos l jednj ih izda-naka velike grupe Sumarskih vete-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 200: PDF 5,6 MB

200

rana koj i su od pos l jednj ih godina bivSe Aus t ro - ugarske monarhi je , pa do k r a j a t r idese t ih godina ovo-ga stoljeća završi l i s t u d i j Šumar-skih znanosti . Oni su dal i t eme l j naSoj Šumarskoj znanosti .

Ing. V. Cvitovac osnovnu Ško-lu i g imanzi ju završio je u Senju.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Š.F. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 1929.g.

I s t e godine zaposlen je kao r u k o v o d i t e l j Š u m a r i j a u L i c i i Žumberku .

Za t im je radio u Šumarskom odje lu Zagrebačke oblast i kao ru-kovodi te l j Odje la za Šumars tvo.

Umirov l j en je 31.XII.1965.g. S u r a đ i v a o je u Š u m a r s k o m

listu, a bio je i njegov u redn ik od 1962. do 1964. godine . P i s a o je o s t an ju Suma bivSih imovnih opći-na, o m j e r a m a za smanjen je Sum-skih šteta, o organizaci j i upravl ja -n j a Sumama u H r v a t s k o j , o prob-lemima i perspekt iv i razvoja Su-mars tva i d rvne indus t r i j e u Lici.

Za svoj p redan i r ad u struci, prigodom proslave 130. obl je tn ice H Š D . i 100. obl je tn ice Š.L., odli-k o v a n je z l a t n o m m e d a l j o m i po-veljom.

Bio je redovan pos je t i t e l j Šu-m a r s k i h s a s t a n a k a č e t v r t k o m u Šumarskom domu. Pos l j edn je go-dine proveo je u domu umirovlje-nika i bolničkom stacionaru.

B A D O V I

Komune i Šumarstvo. Šumarske novi-ne 12,1954.

Organizacija upravljanja sumama u Hrvatskoj. S.L. 1955., s. 503-517.

Savjetovanje u Gospiću o stanju, prob-lemima i perspektivnom razvoju sumar-stva i drvne industrije u Lici. S.L. 1962. s. 433.

Zavod za četinjače Jastrebarsko. S.L. 1963. s. 205.

Godišnja skupština Šumarskog druš-tva Gospić. Ibid., s. 233.

17., 18., 19. sjednica UO i V Plenum. Ibid . s. 491-502.

Zbornik radova JUREMA. Ibid., s. 84. Privredna komora SB Hrvatske. S.L.

1964., s. 525-539. Društvene vijesti. Ib id .

L I T E B A T U B A

*** SL 1933,1955., 1962., 1963., 1964. Borosić, J.: SIS, s. 7, 74,107 Petrović, F.: In memoriam - V J E -

K O S L A V CVITOVAC, dipl. ing. sumar-stva, 1907.-1995. S.L. 5-6, 1995., Zagreb, s. 219.

C V J E T I C A N I N , Tatjana, vid. Sa-bolovic 4. knj iga.

CVRKOVIĆ, Damir, (Vinkovci 24.VII.1954.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Zvonimira i Mire, r. Tri-funovic . H r v a t , katol ik . Otac mu je ve ter inar , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Vin-kovcima 1969., a gimnazi ju tako-đer u Vinkovcima 1973.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 4. VIII.1980.g.

Nakon d ip lomi ran ja pr iprav-nik je u Šumar i j i Otok, zat im je do 1986.g. pomoćnik up rav i t e l j a za is-kor isc ivanje Suma. U Šumari j i Cer-na bio je pomoćnik up rav i t e l j a za uzgoj (1986.-1990.). Od 1991.g. do 1992. Sef je Proizvodnog odjela u Uprav i Suma Vinkovci, a od 15. XI.1992. u p r a v i t e l j je "Hrvatskih Suma" Uprave Suma Vinkovci.

CZEISBERGER, Ernest, vid. 5. knj iga.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 201: PDF 5,6 MB

201

CALETA, Mladen, (Bilice, Šibe-nik, 8.1.1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante i Kate , r. Slavica. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz ra-dničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Šibeniku 1963., a gimna-zi ju t akođer u Š ibeniku 1967.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 10.1. 1973.g. U Š u m a r i j i Buzet 1974.g. p r iml jen je na radno mjes to pri-pravnika , a po završe tku pr iprav-ničkog staža raspoređen je na rad-no mjesto pomoćnika up rav i t e l j a Šumar i j e Buzet . Godine 1980. iza-b ran je za up rav i t e l j a Šumar i j e Buze t i na tom radnom mjes tu bio je do 1988.g. Nakon toga radio je kao samostalni t aksa tor u Ure-đ ivan ju Suma i s t ručni suradnik za plan i anal izu u Š.G. "Istra" Bu-zet. Godine 1991. imenovan je za up rav i t e l j a Uprave Suma Buze t u J .P . "Hrvatske Sume". Živi u Bu-zetu.

B A D O V I

Iskoriscanje in varstvo gozdne mikro-flore, Zbornik republickega seminar ja 26. in 27. septembra 1990., L jub l j ana , Ta r tu f i , s. 107-113.

ĆALIĆ, DASOVIĆ, Mandica, (Go spic, 12.YI.1963.), dipl. ing. Sum.

K ć e r k a Mladena i Mar i j e r. Rendulic . H r v a t i c a , r imokato l ičke

vjere. Otac jo j je tokar , a m a j k a kuhar ica . Živje l i su u Gospiću.

Osnovnu Školu završila je u Ličkom Osiku 1978.g„ a s redn ju u Gospiću 1982.g.

Nakon završene s rednje ško-le, upisala je s t ud i j Sumarstva na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Diplo-mi ra la je 25.X.1987.g. iz područja zaštita Suma. Napisa la je i obra-nila diplomski rad pod naslovom "Važnije mikoze borovice ( J u n i f e -rus spp.)".

Zaposlena je 8.6.1987.g. u ta-dašnjem Š.G. "Lika" u Gospiću na radnom mjes tu t aksa tora . G. 1991. prelazi na radno mjes to stručnog suradn ika za mehanizaci ju , a 1992. na radno mjesto stručnog surad-nika za p lan i ran je .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 202: PDF 5,6 MB

202

R a d i u J .P . H r v a t s k e Sume U p r a v a Suma Gospić na mjes tu se-fa plansko-anali t ickog odjela.

ĆEH, Mihajlo, iz N. gradiške, dipl. ing. Sumarstva drv. ind. smjera .

S tud i rao je Sumarstvo na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Dip lomirao je 17. VIII.1959.g.

ĆELAP, Ljubomir, vid. 5. knj iga.

ĆELAP, Milan, (M. Vranovina, To-pusko, R. H r v a t s k a , 16.111.1933.), dipl. ing. Sum.

Sin I l i j e i S tane r. Cuckovic. Srbin. Otac mu je po zan imanju bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u To-puskom 1950., a S r edn ju Šumarsku u Kar lovcu 1954.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao 1960.g.

Poslije diplomiranja, 1.IV.1961. zaposlio se u Š u m a r i j i P e t r i n j a u svojstvu r e f e r e n t a za uzga jan je Su-ma i zamjen ika up rav i t e l j a Šuma-ri je . Od 1965. do 1978.g. bio je upra-v i t e l j Šumar i j e P e t r i n j a , a od 1978. do 1985.g. u Š.G. Sisak rukovod i t e l j je Odje la za uzgoj, zaš t i tu Suma i lovstvo.

Od 1985. do 1989. bio je ruko-vodi te l j Radne zajednice Š.G. Si-sak, a nakon toga do s i ječnja 1991. rukovod i t e l j je službe za uzgoj, zaš t i tu Suma i lovstvo u Š.G. Sisak.

Od siječnja 1991. do ru jna 1995. u p r a v i t e l j je Šumar i j e P e t r i n j a , a nakon toga zaposlen je u Di rekc i j i "Hrvatskih Suma" u Zagrebu u svoj-s tvu s t ručnog s u r a d n i k a za lov-stvo. Član je H Š D .

ClPIKO, Ivo, (Kaš te l Novi, 13.1. 1869. - Kaš te l Novi, 23.IX.1923.), knj iževnik , Šumar.

Po t j eče iz s ta re patr ic i jske, por i jeklom ta l i janske, obi tel j i . O-tac Nikola bio je službenik i seoski učitel j , a m a j k a mu je bi la pucan-ka Mar i j a r . Vule t in .

Ivo je osnovnu Školu završio u rodnom mjestu , a f r a n j e v a č k u gim-nazi ju u Sinju . Pos l i je sukoba s re-dovnicima odlazi pješice u Bosnu. B o r a v i o je u n e k o l i k o m a n j i h mjesta, ali n i je mogao za rad i t i za život pa se počeo bav i t i p isanjem.

Svoje prve pjesme Utjeha i Na Božić ob j av l ju j e u "Glasu Her -cegovca" (1885.)

Dobivši državnu stipendiju za-vršio je Kra l j evsko gospodarsko i Šumarsko učil iš te u Kr iževc ima (1887.-1890.), pa je postavljen za nad-lugara u Nereziscu na otoku Bracu . Službovao je u K o t o r u i na H v a r u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 203: PDF 5,6 MB

203

do 1905., a zat im u Drnišu, K n i n u i Vr l ic i (1906.-1909.), a potom je pre-mješten za kotarskog Šumara u Sr-bi ju , ali t ada se odvaja od Šu-marske s t ruke. P re laz i u Sara jevo za novinara . Od 1912. boravio je s I. Mestrovićem u Rimu.

U vr i j eme ba lkansk ih ra tova novinski je i zv jes t i t e l j s boj iš ta .

P r v i svjetski r a t zatekao ga je kao novinskog izvjes t i te l ja u Ca-r igradu. Zat im, iz Nisa, pise za ta-l i janske listove.

Dobio je srpsko državl jan-stvo pa je postavl jen za okružnog Šumara u Bi to l ju . Zbog toga je u Aus t ro -Uga r sko j proglašen veleiz-da jn ikom.

P o t k r a j 1915. odlazi u Solun, Atenu, Kr f i s Vojnovićem i Supi-lom odlazi u Rim, pa se opet kao novinar, a i pol i t ičar vraća preko Korz ike i Marsei l la na Kr f i opet u Solun. U to v r i j eme spr i ja te l j io se s A l e k s a n d r o m K a r a đ o r đ e v i -cem, pa 1918. dolazi u Beograd za inspektora u Min i s ta r s tvu Suma i rudn ika .

Ali od t akva života obolio je od di jabetesa , a 1922.g. javl ja se i rak želuca. Dva pu ta je odlazio u Bec, ali kad je shvat io da mu nema pomoći, povukao se u svoju vilu u Kaste l -Novom, gdje je među svoji-ma preminuo.

P r e d smrt uniš t io je sve svo-je in t imne zapise, pisma i neobjav-l jene di je love dnevnika.

Ivo Cipiko je nakon Jos ipa Kozarca najveći nas knj iževnik -Šumar.

On ni je bio Šumar b i r o k r a t a - stoji u nekrologu u S.L. - Mrzio je pisarnu, a volio Sumu, r ad i n je same, r ad i n jene vel ičanstvene lje-pote. Volio je slobodnu p r i rodu i divno more, volio je da lmat insk i krS.

Ta velika l jubav prema Sumi i p r i rod i nadahn j iva l a ga je u stva-r a n j u k n j i ž e v n i h d j e l a , k o j a u

knj iževnost i zauz imaju i s taknuto mjesto. Najv i še je opisivao svoj rodni k r a j za koj im je toliko cez-nuo da je onamo posao kad je osje-tio bl izinu pos l jednj ih dana.

Gotovo da ni je bilo novina ni časopisa u koj ima ni je Cipiko ob-javl j ivao svoje pjesme i pripovi-jetke. Mnoga d je la prevođena su na s t rane jezike - od albanskoga, mađarskoga, slovačkoga, rumunj -skoga, esperanta do ta l i janskoga.

Spomenimo samo neke nas-love: Primorske đuse, Z a g r e b , 1899.; Sa jadranskih obala, Mostar 1900.; Za kruhom, Novi Sad 1904.; Pauci ( roman) u vise izdanja , Kraj mora, D u b r o v n i k 1911. i mnoga druga djela .

L I T E B A T U B A

Enciklopedi ja L.Z., 2, Zagreb, 1956., s. 201.

ĆORIĆ, Kazimir, (Olib, Split , 12. VI.1946.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. H r v a t . Po t j eče iz zeml joradničke obi te l j i koja je živjela na Olibu. S r edn ju školu, gimnazi ju općeg smjera, polazio je u Z a d r u i završio je 1964.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1964.g. Dip lomirao je 17.XII. 1975.

ĆOSIĆ, Anđelko (Š iben ik , l .VI I I . 1929.), dipl. ing. Sumarstva, mr.sc.

Sin Ante i Mari je r. Roncevic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Otac mu je bio f inanc, a m a j k a domaćica. P u č k u školu završio je u Busovaci 1940.g„ a Rea lnu gimnazi ju u Mos-t a r u 1949.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po l jop r iv redno - Šumarskom fa-ku l t e tu u Sara jevu . Diplomirao je 1955.g. Pos td ip lomski s t u d i j zavr-šio je na Š.F. u Beogradu 6 .XII .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 204: PDF 5,6 MB

204

1961.g., pod mentors tvom prof . dra . Ž. Milet ića na predmetu : Napred-no prebirno gazdovanje na bazi uređivanja Suma.

Sudje lovao je na nekoliko za-paženih s t ručn ih skupova. Od 12-25.IX.1957. "Uzgoj Suma pu tem fe-nelslaga i p rebora na područ ju bo-sanskih Suma", pod vodstvom prof . dr. H. L e i b u n d g u t a iz Ziir icha koj i je boravio u Bosni kao s t ručni eksper t F A O U j e d i n j e n i h naroda. Zat im, bio je na saveznom semi-na ru o p reboru i fenelslagu - Slo-venija: Kamnik , I d r i j a , Kolovec 1962. i 1964.g„ pod rukovodstvom prof . dr. D. MlinSeka. Sudjelovao je jos na vise seminara i s t ručn ih skupova u B i H i H r v a t s k o j .

P rvo radno mjesto bilo mu je u Š u m a r i j i Našice (1955./56.g.), a zat im rad i u Šumskoj up rav i Foj-nica u B i H (1956.-1958.). Nakon položenog državnog ispi ta u Sara-jevu obavl jao je dužnost sefa Od-jela za uzgoj u Šumskom gazdin-stvu Zavidovici (1959.-1965.). Od 1965.g. do l.VIII.1994.g. u Š.G. Na-šice s t ručni je suradnik za uzgoj kada je umirovljen. Živi u Našicama.

B A D O V I

Prob lemat ika podmlađivanja na ni-zinskom nasickom području, I n f o r m a t i v n i

bi l ten "Slavonske sume , 166, Vinkovci 1978. s. 22-34.

ĆOSIĆ, Milorad, (Miljevci, Sanski Most, 1.1.1963.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Tr ivuna . Po t j eče iz rad-ničke obi tel j i .

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1982.g. na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 17.X.1989. godine iz oplemenjivanja Sumskog drveća. Napisao je i obranio di-plomski rad pod naslovom "Sa-dašn je s tan je dendro f lo re zapad-ne i južne s t rane Lenuc i jeve pot-kove te smjernice za revital iza-ci ju i zaštitu".

ć O S I ć , Vlatko, iz Sara jeva , dipl. ing. Sumarstva.

S tudi rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1957.-58., a d ip lomirao 12.IX.1959.g.

ĆULUMOVIĆ, Petar, vid. Ć U L U MOVIC.

ĆURČIJA, Barisa, (Proložac, I-motski, 17.IX.1939.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Jos ipa i Mat i je , r. Kneže-vić. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz ze-mljoradničke obitelji . Osnovnu ško-lu završio je u ProloScu 1954.g., a realnu gimnaziju u Imotskom 1959.g.

Šumars tvo je s tud i rao u Sa-ra jevu . Dip lomirao je 1965.g. Naj-p r i j e bio je zaposlen kao nastav-nik ma tema t ike u Srednjoškol-skom cen t ru u Tivtu, Boka Kotor-ska (1967.-1971.), a zat im r e f e r e n t u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 205: PDF 5,6 MB

205

O O U R - u "Građevinarstvo", S.G. "M. Bir ta" Bjelovar (1971.-72.). Na-kon toga premješ ten je za refe-r en ta uzgoja u Š u m a r i j u Sirac kod D a r u v a r a (1972.-1977.), pa za refe-r en ta uzgoja u i s to j Š u m a r i j i (1977.-1979.). Od 1979. do 1985. up-r a v i t e l j je Šumar i j e Sirac. Usli-jedilo je preselenje u Da ruva r , gdje je n a j p r i j e tehnolog Trans-por ta i mehanizac i je (1985.-1987.), a zat im tehnolog p r ip reme r ada (1987.-1991.). Sada je na radnom mjes tu r ev i rn ika u Š u m a r i j i Da-ruvar .

ć U R I ć , Biljana, (Podhum, Livno, 3.1.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćerka Mirka. Hrvat ica . Po-t ječe iz radničke obi te l j i . Otac jo j je zidar, a m a j k a domaćica. Žive u Zagrebu.

Nakon završene s rednje ško-le upisala je s t u d i j Sumarstva na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu l .X. 1982.g. Dip lomira la je 17.VI.1988.g. iz kolegija ekonomika Šumarstva. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Proizvodnja, uvoz i izvoz Sumskih proizvoda u Evropi , SSSR-u i S jeverno j Ame-rici".

ĆURIĆ, S t j epan , (Đakovo, 19. V I I I . 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Joze i Zorke, r. ću r ic . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz ra-dničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Đakovu 1976.g„ a poljo-p r iv rednu školu 1980., t akođer u Đakovu.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 28.X. 1986. Obranio je diplomski rad iz područ ja Sumarska fitocenologija kod prof . dr. sc. Đ u r e RauSa.

Nakon d ip lomi ran ja ceka po-sao osam mjeseci. P r i p r a v n i č k i

staž o d r a đ u j e u Š u m a r i j i Velika. Odmah nas tav l ja r a d i t i u i s to j Šu-m a r i j i gdje i danas r ad i na mjes tu r ev i rn ika u G.J. "Poljanacke Sume".

Živi u Požegi.

ĆURIĆ, Tihomir, (Derventa , 27. 11.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar i janov. H r v a t . Po-t ječe iz p rosv je ta rske obi tel j i . O-tac mu je profesor , a m a j k a nas-tavnica . Ž iv je l i su u Derven t i . T ihomir je završio gimnazi ju u rodnom gradu.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 15.VII.1986.g. iz foto-grametrije. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom Fo-to in te rp re tac i j sko iz lučivanje sas-tojina".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 206: PDF 5,6 MB

206

ČADEŽ, Zdravko, vid. 5. knj iga.

ČAIĆ, Rudolf, iz Sara jeva , rođen 10.YIII.1902., Šumarski inženjer .

S tud i rao je Šumarske znano-sti na Gospodarsko-Sumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1924.-25., a d ip lomirao tek 14.II.1929.g.

Zaposlen je od 23.V.1929. kao p r ip ravn ik kod Ko ta r ske uprave Nevesinje u Hercegovini .

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 6, 49,111,141. *** Šumarska nastava, s. 354.

ČAKLEC, Kazimir, (Nus ta r , Vin-kovci, 19.11.1955.), dipl. ing. Sum.

Sin inženjera Mladena. H r -vat. Gimnazi ju je završio u Za-grebu 1973.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1973.g. na Š.F. Sveučil iš ta u Za-grebu. Dip lomirao je 26.II.1982.g„ položivši diplomski ispit pred po-vjerenstvom.

ČAMDŽIĆ, Mumir, iz Puracica , Tuzla, B I H , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Šumarske znano-sti na Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1957.-58., a d ip lomirao 7.IX.1959.g.

ČAMPA, Alojz, Lojze, (Cr ni Laži, Čabar, H r v a t s k a , 21.1.1935. - L ju-bljana, 18.YII.2000.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, znanstveni savje tnik .

Sin Alojza i F r a n j k e r. Nag-lic. Slovenske narodnost i i držav-l janstva, r imokato l ik . Otac mu je bio Sumski radnik , a m a j k a doma-ćica. Osnovnu je Školu zav r š io u m j e s t u S t a r a Cerkev ( S l o v e n i j a ) 1947., a gimnazi ju u Kocevju 1955. godine.

N a Š u m a r s k o m o d j e l u Fa -k u l t e t a za p o l j o p r i v r e d u , Sumar-stvo i ve te r inu upisao je 1957.-58. skol. g. Sumarstvo, a d ip lomirao je 8.III.1963. na Biotehničkom faku l -t e tu u L j u b l j a n i , Šumarsk i odsjek.

Kao đak i s tuden t radio je na razl ič i t im poslovima u Sumarstvu i to: na u r e đ i v a n j u Suma u Š.G. Ko-cevje te na pedološkom i f i toceno-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 207: PDF 5,6 MB

207

loSkom k a r t i r a n j u u S lovenskom pr imor ju .

Po o d s l u ž e n j u vojnog r o k a godine 1964. zaposlio se u Bi rou za Šumsko p r o j e k t i r a n j e i r a d i o na problemima fi tocenoloskog kar t i -r a n j a i p r imjen i r ezu l t a t a u uređi-van ju i gospodarenju Sumama te u pros torn im planovima. U r a d u je prošao sve faze - od p r ip r avn ika do samostalnog f i tocenologa ekolo-ga i uređivaca prostora . Od 1970. do 1981. bio je d i rek to r tog Biroa, n e n a p u š t a j u ć i d a l j n j u a k t i v n o s t na ekološkom proučavan ju i kar t i -r a n j u Šumske vegetaci je Slovenije, n j e z i n i m a p l i k a c i j a m a u Sumar-stvu te u razl ič i t im pros tornim i d ruš tven im svrhama.

P r i p a j a n j e m Bi roa I n s t i t u t u za gozdno in lesno gospodars tvo p r i B i o t e h n i č k o m f a k u l t e t u u L j u b l j a n i 1981.g. L. Campa, uz os-tale poslove, p reds to jn ik je Znan-stveno-is traživackog odsjeka za u-ređ ivan je i prostorno p l an i r an j e u I s t i t u t u .

P o s l i j e z a v r š e n i h b r o j n i h znanstveno - i s t raž ivačkih i struč-nih radova, naroči to opsežne studi-je dugoročnog r a z v o j a h r v a t s k o -slovenskog p o d r u č j a Ž u m b e r a k -Gor janc i L. Campa je započeo ra-d i t i d o k t o r a t na Š u m a r s k o m fa-k u l t e t u S v e u č i l i š t a u Z a g r e b u , gdje je 1991. g. i doktor i rao . Naslov doktorske d iser tac i je glasi Vređ-notenje naravnega prostora na os-novi različnih faktorjev, (Vredno-vanje pr i rodnog pros tora na osnovi r a z l i č i t i h č i m b e n i k a ) . O b r a n i v š i d iser tac i ju , s tekao je zvanje dokto-ra b io tehn ičk ih znanosti , područ je Sumarstva. U cil ju usavršavan ja u znanstveno - is t raživačkom r a d u o-bavio je vise s t ručn ih pu tovan ja po Slovenij i i H r v a t s k o j , Aus t r i j i , Š v i c a r s k o j , F r a n c u s k o j , N j e m a č -koj, Pol jskoj , Ceskoj i Slovačkoj.

U r a d u služi se slovenskim i h rva t sk im jezikom te njemačkim,

engleskim i poljskim. Kao preds to jn ik Odsjeka za

u ređ ivan je i prostorno p l an i r an j e su r ađu j e s mnogim znanstvenim i s t ručnim ins t i tuc i j ama ko j ih pod-ruč ja sač in java ju Šumski i siri pri-rodni prostor .

Cesto vod i s t r u č n a i znan-stvena sav je tovanja na I n s t i t u t u i d rugim organizaci jama, instrukci-je i mentors tva po terenu, vod i te l j je m n o g i h p r o j e k a t a i z a d a t a k a ; značajna su njegova p r e d a v a n j a za sav je tn ike u pol jopr ivredi , razvoju sela i pok ra j i na Slovenije.

Cje lokupni r adn i odnos Loj-zeta Campe, vezan na Bi ro za goz-d a r s k o n a c r t o v a n j e i na I n s t i t u t za gozdno in lesno gospodars tvo pr i Bio tehn ičk i f a k u l t e t i v L jub-ljani , sastoji se iz znanstveno - is-traživačkog, stručnog i druš tvenog rada .

Znans tveno- is t raž ivacki raz-voj dr. sc. L. Campe pot ječe od fi-tocenologije i ekologije, proučava-nja sastojina i uređivanja Suma, preko r az r j e šavan ja razl ič i te prob-l e m a t i k e vezane na Šumski i ne-Sumski prostor do p roučavan ja op-ćeg pr i rodnog prostora, njegovih f u n k c i j a i v r i j ednos t i za po t rebe čovjeka i d ruš tva u cjelini. Iz tak-vog razvojnog op red je l j en j a proiz-lazi sadrža jna i funkc iona lna hete-rogenos t i d i n a m i č n o s t r a d o v a , t imsk ih i in te rd i sc ip l ina rn ih pris-tupa , t r ažen je novih metodologija, p r a t n j a a k t u a l n i h d ruš tven ih do-gađaja, stalno p rov j e r avan je uskla-đenost i t eor i j e i prakse - sve u ci-l ju optimalne, okolini i d ruš tvu n a j p r i m j e r n i j e u p o t r e b e p r i rod -nog prostora . Kompleksnost pris-t u p a cesto otežava razgraničenje znanstvenih i s t ručn ih radova.

Unatoč tome moguće je odre-d i t i područ ja u koj ima prev ladava znans tven i k a r a k t e r i s t r a ž i v a n j a : - Fi tocenolosko - ekološka prouča-van ja (i k a r t i r a n j a ) Šumske vege-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 208: PDF 5,6 MB

208

t a c i j e S loveni je , u ko je se siste-matsk i u k l j u č u j e vec 1964.g„ gdje intenzivno rad i do izrade Gozdno-vegetacijske karte Slovenije u 1975.g. - P r o u č a v a n j e uporabe fi toceno-loSkih osnova u Sumarstvu (kod Sumskogospodarskih i Sumskouzgo-jn ih osnova, p l an i r an j a Šumskih komunikaci ja , eksploataci ja Suma i si.), pol jopr ivredi , vodnome gos-podars tvu i u pr i rodnom pros toru općenito. Radovi se vremenski po-k l apa ju s f i tocenoloskim kar t i r a -njem, a in t enz iv i ra ju poslije 1975.g. - P roučavan j e proizvodnih sposob-nosti Sumskih s taniš ta i poljopriv-rednih površina u zaraSCivanju (t.j. siva cona), te s t u p a n j iskoriscenos-ti staniSnih potenci jala , vezano na k a r t i r a n e Šumske vegetaci je i evi-d e n t i r a n j a površina u zaraSCiva-nju . - I s t r až ivan j e odnosa između Suma i divljaci , naroči to na područ j ima narušene ravnoteže. - P r o u č a v a n j e mogućnosti aktivi-r a n j a visokih staniSnih potenci ja la malodonosnih i deg rad i r an ih Suma i zemlj iš ta u zaraSCivanju u gospo-da rn i j e oblike. - Uvođen je Sumarstva u sistem društvenog i prostornog planira-n j a - teor i jska , metodološka i sadr-ža jna polazišta. Radovi se intenzi-v i r a ju oko iz radbe područn ih Sum-skogospodarskih osnova, naroči to za razdobl ja 1980. do 1990.g. i 1990. do 2000.g„ te s rednjoročnih i dugo-ročnih d ruš tven ih planova. - Model i ran je r avnomjern i j eg raz-voja Slovenije i uloga p r i rodn ih resursa u tome, isprobano na raz-vojnim pr ic ip ima pol icentr izma. - P r o u č a v a n j e uloge Suma i njezi-nih f u n k c i j a u razvoju sela. Aktu-a l iz i rana je p rob lemat ika naroči to u vremenima gospodarskih i soci-ja ln ih kriza. - Vrednovan je Sumskog i pr irod-nog pros tora te op t imaln i j a upora-

ba i f u n k c i o n i r a n j e prostora . Dr . sc. L. Campa samostalno

ili t imski, osim dvadesetak znan-stvenih radova, izvodi oko 60 stru-čnih radova koj i se mogu klasifici-r a t i po homogenij im skupinama: - f i tocenolosko k a r t i r a n j e Šumske vegetacije, - valor izaci ja Sumskog prostora na osnovi ekosustava (f i tocenoza), - gospodarsko p l an i r an je na raz in i Sumsko-gospodarskih područja , - d ruš tveno i pros torno p l an i r an j e općina, regi ja i Republ ike , - a k t i v i r a n j e staniSnih potenci jala , - čimbenici koj i ugrožavaju Sume i Šumski prostor, - r a v n o m j e r n i j i razvoj Repub l ike i uloga Suma, - procjena u t j e c a j a na Sume i oko-linu...

Dr . sc. Lojze Campa na vlas-t i t u je želju umirovl jen 1994.g. ka-ko bi kao samostalni is t raživač i-mao vise mogućnosti r a d i t i na Si-rim, in te rd i sc ip l inarn im znanstve-no-istraživackim područ j ima i jav-no značajn im ak t ivnos t ima kao sto su: - Suosnivač je I n s t i t u t a za p r a t n j u k l ima t sk ih p romjena za područ je Slovenije s međunarodn im povezi-vanjem; - R a d i na provođenju Agende 21, Konvenci je iz Rio de J a n e i r a i Montrealskog protokola; - In i c i j a to r je međunarodnog sav-je tovan ja o p r i rodno j baš t in i i Ču-van ju okoliša na područ ju država Sredn jeeuropske pobude (SEP) , - I n i c i j a to r je o rgan iz i ran ja nevla-dine organizaci je P o k r e t za oču-van je Suma u Sloveniji ; - R a d i sa vise nevladin ih organi-zacija ( R E C ) u svezi očuvanja oko-line u Sloveniji; - P r e d a j e za raz l ič i ta područja: Su-marstvo, poljoprivredna, vodno gos-podarstvo, energetika, prometne in-f r a s t r u k t u r e , u rbanizam, elemen-t a r n e nepogode i dr;

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 209: PDF 5,6 MB

209

- Suau to r je znans tvenih mono-graf i ja ; - I s t r a ž u j e područ je ekologije, eko-sistema, f i tocenoza, f u n k c i j a Suma, valorizaci je prostora, procjene ut-jecaja ant ropogenih f a k t o r a na ži-votnu sredinu i okoliš i dr . - Član je udruge D I T područ ja Su-mars tva L jub l j ane ; - K a n d i d a t je za eksper ta Repub-like Slovenije Min is ta r s tva za zna-nost i tehnologi ju.

ZNANSTVENO-ISTBAŽIVACKI BADOVI

Zorn, M., MarinCek, L., Campa, L., et ali, 1975.: Oozdnovegetacijska karta Slove-nije, Opis gozdnih z d r u ž b in k a r t e M 1:200.000, L jub l j ana , 141,17, kt., ( f i 70).

Campa, L., 1976: Vrednotenje gozdnega prostora na obmocju obcine Litija, L jub-ljana, 42. str., 6 pr„ 2 kt., ( f i 107).

Campa, L., Božić, J., Zonta, I., 1982: Znanost in praksa v proizvodnji hrane, re-f e r a t u Morskoj Soboti, Gozdarski vestnik, vol. 40, str.2, L jub l j ana , s. 89-90.

Campa, L., P lu t , D., 1985: Prostorske osnove dolgorocnega regionalnega razvoja Spominskega obmocja Žumberak-Oorjan-ci, r e f e r a t za SAZU; L j u b l j a n a 30 str., 1 kt.

Campa, L., 1989: Vloga gozdarstva in kmetijstva pri oživitvi manj razvitih ob-mocij, Sodobno kmeti jstvo, ZP. Kmecki glas, L jub l j ana , vol. 23, stev 3, str. 28-35.

Campa, L., 1989. Porušeno ravnotežje gozd-divjad na Pohorju, Sodobno kmetijs-tvo, ZP Kmecki glas, L jub l j ana , vol. 22, St. 10, str. 428-432.

Campa, L., P l u t , D., 1989: Razvojna problematika obmejnih obmocić, IB revi ja za p lani ranje , L jub l j ana , vol. 23, str . 3., str. 28.-35.

Campa, A., 1991: Vrednotenje naravne-ga prostora na osnovi razlicnih faktorjev, Ljub l j ana , Zagreb, doktorska disertaci ja , 222 str., 29 tb., 16 kt., 13 ost.; 3 k t (dd 40).

Kovacic. M., Gosar, L., Barbic, A., Cunder, T„ Campa, L. et ali., 1992: Pristop k razvoju podeželja, zbornik, zvezek 1, Družba za ravoj podeželja pr i BF, Ljubl-jana, 61-79, s. 3. pr.

Korosec, B., Campa, L., Zonta, J., et ali, 1993: Gozdovi Slovenije skozi Čas, prostor-ske reg is t ra ture in map i ran je gozdov do leta 1828., L jub l j ana , znanstvena monogra-f i ja , 154 str., in kt. pr.

Campa, L. et ali, 1993: Mestni in pri-mestni gozdovi - nasa skupna dobrina, Zbornik republiskega posveta v okviru tedna gozdov, Zveza D I T gozdarstva in le-

sarstva, Gozdarski ins t i tu t Slovenije, Lju-bljana, str. 80 - 97.

Campa L. et ali, 1994: Strokovna izho-disca za pripravo pravilnikov o gozdno-gospodarskem, gozdnogojitvenem in lov-stvogojitvenem nacrtovanju, Zbornik pos-vetovanja, Zveza gozdarskih drus tev Slo-venije, L jub l j ana , str. 57-60.

Campa, L. et ali, 1994: Oozd in vode, Zbornik seminarja , Biotehnička faku l te ta , oddelek za gozdarstvo, X V L Gozdarski s tudi jski dnevi v Pol jcah, L jub l j ana , str. 39-51.

Campa, L. et. ali, 1994: Zbornik, prvo slovensko posvetovanje o zemeljskih pla-zovih, Varovalne funkcije gozdov na pla-zovitih obmocjih Slovenije, I d r i j a , str. 55-63.

Campa, L. et ali, 1994: Ekousmjereni razvoj, monografija Oorski kotar, Zasnova razvojnega pro jek ta slovensko-hrvatskega Pokolpja . O t v o r e n o s v e u č i l i š t e Z a g r e b , Delnice, str. 105-120.

Campa, L., 1994: An evaluation of woodet areas in Slovenia from a hydrolo-gic aspects, paper for International sympo-sium on forest hydrology, Facu l ty of Agri-culture, Univers i ty of Tokyo, Tokyo, p.6.

Campa, L. et ali, 1995: Celovit razvoj podeželja raziskave - p ro jek t i - rasprave 1, Zbornik prosveta, Ishodisce, sestevine in problemi celovitega razvoja podeželja v Sloveniji, Biotehnička faku l t e t a , oddelek za agronomijo, L jub l j ana , str . 75-87.

Globevnik, L., Campa, L. et ali, 1995: Bole and the place of the Mediterra-naenon mauntains in the desetification process of the Mediterran: Brkini area and littoral nort west edge of Dinarids, Medi-mont - Peco, Slovenia, L jub l j ana .

Campa, L. et ali, 1996: Zbornik Oorjan-ci - gozd in gozdni prostor, t ipkopis, Novo Mesto, 15 str + kar te .

L I T E B A T U B A

Biskup, iT.: In memoriam. Dr. sc. Alojz (Lojze) Campa, znanstveni savjetnik (1935.-2000.). ŠL 9-10, 2000., s. 620-621.

CANIĆ, Damir, (Gospić, 12.VI. 1959.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Vilme, r. Alic. H r v a t , r imokato l ik Po t j eče iz o-b i t e l j i pol jopr ivrednog t ehn iča ra i nastavnice. Osnovnu je Školu po-hađao u Gospiću i završio je 1974.g. Gimnazi ju je završio, t akođer u Gospiću, 1978.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 210: PDF 5,6 MB

210

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1984.g. P r v o radno mjes to bilo mu je u Š.G. "Lika", Gospić, OOUR za go-spodarenje Sumama Gospić, kao poslovođa rad i l i š ta Sv. Rok 1985. Na redne (1986.) godine r e f e r e n t je plana i analize u OOUR-u za gos-podaren je Sumama Gospić.

Od 1987. do 1992.g. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Kar lobag. Va l j a pri-pomenut i da je 1991.g. došlo do reorganizaci je hrvatskoga Sumar-stva i da je jednu godinu bio u-p rav i t e l j Šumar i j e Kar lobag, koja p r ipada U p r a v i Suma Gospić u sastavu J .P. "Hrva t ske Sume". Od 1992. sef je komerci ja lnog odjela Uprave Suma Gospić.

CANIĆ, Stefica, (Sibinj , Slav. Brod, 24.VIII.1964.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kće rka Ivanova. H r v a t i c a . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i . Otac jo j je kovač, a m a j k a domaćica. S r edn ju školu pohađala je u CUO Slavonski Brod i završi la je 1985.g.

Dip lomira la je 16.XII.1993.g. iz ekonomike Šumarstva. Napi-sala je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Povijest Sumarstva i p re rade d rva u H r v a t s k o j od po-lovice 19. stoljeća do naših dana".

CANZAR, E m i l (Varaždin , l l . X I I . 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a prosv je tna d je la tn ica . Osnovnu je Školu zavr-šio u Ivancu.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Šum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, Š.G. odjel. Dip lomirao je 21.1.1994. godine. I z rad io je diplomski r ad iz uređivanja Suma, pod naslovom "Izvanredna reviz i ja Osnove gospo-d a r e n j a za gospodarsku jedinicu Ravna Gora".

Zaposlen je kao pr ip ravn ik .

Č A N 2 A R , Ivan, (Kamenica , Lepo-glava, 11.V.1934. - 17.111.1997.), dipl. ing. Sum.

S in V a l e n t a i V e r o n i k e , r . Šanta lab . H r v a t , r imokato l ik . Pot-ječe iz službeničke obi tel j i . Osnov-nu je školu završio u selu Kame-nica kod Lepoglave 1945.g„ a gim-nazi ju u Varažd inu 1953.g.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na P.Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1959.g.

Nakon diplomiranja radio je naj-p r i j e kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Ivanec (1960.), a do 1965. u is toj Šu-mar i j i kao rev i rn ik te kao vršilac dužnost i uprav i t e l j a . Od 15.XII. 1965. r ad i na radnom mjes tu upra-v i te l ja Šumar i j e Ivanec do smr t i 1997. godine

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 211: PDF 5,6 MB

211

C A R N I ć , Natalija, iz Gada (Ru-munjska) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r a l a je Šumarske zna-nosti na Po l jopr iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsol-v i ra la je skol. g. 1949.-50., a diplo-mira la 29.X.1952.g.

č A T L A K , Vencej, iz Visegrada, ( B i H ) dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1949.-50., a diplo-mirao 10. V.1952.g.

Umro je u kolovozu 2000.

CATOVIĆ, Ismet, iz P l a n a ( B i H ) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948. - 49., a d ip lomirao 9.XII.1949. godine.

ĆAVDAROV, Ivan, iz H a d ž i Di-mi t rova (Bugarska) , dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1942.-43., a diplo-mirao 6.VIII.1946.

CAVLOVIĆ, Dragica, vid. Ž A J A 5. knj iga.

CAVLOVIĆ, Juro, (Garevica, San-ski Most, B I H , 11.IV.1963.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., as is tent na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu

Sin Veselkov. H r v a t . Po t j eče iz radn ičke obi te l j i . Rod i t e l j i su

mu živjel i u VoCinu, pa je J u r o i osnovnu Školu završio u VoCinu. S r edn ju Šumarsku Školu pohađao je i završio u Kar lovcu 1982.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu (Šu-marsk i odjel). Dip lomirao je 22.1.1988.g. na K a t e d r i za uzgaja-nje Suma.

G.1986. nagrađen je rektoro-vom nagradom Zagrebačkog sveu-čil išta

Od l.II.1988.g. r ad i kao pri-p ravn ik u Š u m a r i j i ć e r a l i j e (Sla-t ina), a nakon završenog pr iprav-ničkog staža zaposlen je u Šu-mar i j i Podravska S la t ina kao inže-n jer operat ive. Na tom mjes tu pro-veo je godinu i po.

Posl i je provedene reorgani-zacije r ad i kao r e f e r e n t u is toj Šu-mar i j i . Dana 1.1.1992. počinje ra-d i t i kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Vo-cin i će ra l i j e .

U međuvremenu upisao je posl i jediplomski s t u d i j koj i je za-vršio 1992.g„ a magis tarski rad na-slova "Uređivanje Suma niskog uz-gojnog obl ika (panjaca) na područ-ju Hrva t skog zagorja" obranio je u l ipn ju 1993.g.

Dok to r sku d i se r tac i ju "Pla-n i r an j e pr i gospodarenju regular-nim Sumama na područ ju Uprave Suma Zagreb uz pomoć sustavne dinamike" obranio je u prosincu 1995.g.

Od 1992.g. zaposlen je na Ka-t ed r i za u ređ ivan je Suma Šumar-skog f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Za-grebu kao asistent, gdje izvodi vje-žbe iz p redmeta uređivanje Suma i sud je lu j e u t e rensko j nas tavi iz is-tog predmeta .

U znanstveno-nastavno zva-nje as is tenta iz p redmeta uređiva-nje Suma izabran je 1993.g. I s t e godine, sukladno Zakonu o viso-kim uči l iš t ima preveden je u su-radničko zvanje as is tenta iz istog predmeta .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 212: PDF 5,6 MB

212

Napisao je i objavio nekoliko znans tvenih i s t ručn ih radova.

B A D O V I

Znanstveni radovi

Kružić, T., Cavlovic, J.: Pouzdanost rezultata mjerenja obujma dubećih sta-bala pomoću Bitterlichova zrcalnog rela-skopa. Meh. sum. 18. (1993.) 2, s. 61-64.

Cavlovic, J.: Uređivanje suma niskog uzgojnog oblika (panjaca) na području Hr-vatskog zagorja. Glas. sum. pokuse 30 (1994.), Zagreb, s. 143-192.

Cavlovic, J.: L inearno programiran je u p lan i ran ju i gospodarenju jednodobnim sumama. Glas. sum. pokuse 31 (1994.), s. 435-442, Zagreb.

St ručni radovi

Program za gospodarenje Park-sumom Željezare Sisak (1994.-3003.).

Osnova gospodarenja za sumu Dotrsći-na (1994.-2003.).

Osnova gospodarenja za sumu Kupjac-ki vrh (1995.-2004.)

C E H O V I N , Viljem, (Trst , 1914.), ing. s t ro ja rs tva .

Diplomirao je na strojarskom odsjeku Tehničkog f a k u l t e t a u Za-grebu 1950.g. i zaposlio se kao asis-ten t Zavoda za s t ro jars tvo Poljo-pr ivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu. Na tom se mjes tu zadr-žao od 1950. do 1957.g. H o n o r a r n o je predavao opće i Šumarsko stro-jarstvo (1953.-1957.) te opće stro-jars tvo na Drvno - indus t r i j skom odsjeku (1955.-1957.)

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 383, 409.

C E K A D A , Zel imir, (Derventa, B I H , 26.1.1946.), dipl. ing. d rvne indus t r i j e .

Sin Vladimira i Silve PlavSić. H r v a t , r imokato l ik . M a j k a mu je bi la profesorica, a otac sudac. Os-

novnu školu je završio u Zagrebu 1962., a Drvno-tehnicku školu 1966., isto u Zagrebu.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1975.g.

C E L E B I Ć , Jusuf , (B ihać , 15.V. 1925.-6.VI.1975.), dipl. ing. Šumar-va, Šumarski savje tnik .

U Bihaću završio je s redn ju školu 1945.g„ a zat im je upisao stu-d i j Sumarstva na Po l jop r iv redno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, na kojem je apsolvirao skol. god. 1949.-1950, a d ip lomirao 26.11.1953. god. U toku I I . svjetskog r a t a dje-lovao je kao ilegalac u omladin-skom pokre tu Bihaća.

I u s tuden t sko j organizaci j i vrlo je akt ivan .

Diplomiravši , za prvo radno mjesto izabrao je Šumsku upravu u Kotor-VaroSu.

G. 1959. i z r ađu je i rea l iz i ra prvi program poSumljavanja goleti obronaka Vlasića na područ ju Vr-ban j sk ih vrela.

Pov je reno mu je 1961.g. osni-van je Šumsko-pr ivrednog poduze-ća "Vrbanja" u Ko to r VaroSu te posta je njegovim prvim direkto-rom. Tu je ostao do 1969., kad se ponovo teško razbolio. P r e m j e š t e n je na mjesto sav je tn ika u poduzeću kako bi i da l je pomagao svojim suradnic ima.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 213: PDF 5,6 MB

213

Odlikovan je Ordenom zaslu-ga za narod.

L I T E B A T U B A

Golič, Lj.: Ing. Ju su f Celebic. S.L. 7-10,1975., 401-402.

CELIKOVIĆ, Ervin, iz I loka, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1939.-40.

č E O V I ć , Ivo, (Gorn j i Andr i jevc i 4.II.1886. - Zagreb 14.XI.1971.), Šu-marsk i i lovni s t ručnjak , visi- Sum. savje tn ik .

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Šum. akademi j i Sveuc. u Zagrebu i u Beču. Apsolvirao je 1908.g.

S l u ž b u j e n a s t u p i o 10.XI . 1908.g. u Gospodarstvenom uredu Đurđevačke imovne općine i nas-tav l ja kao u p r a v i t e l j Šumar i j e iste imovne općine u Novoj Raci kod Bje lovara i u Goli kod Koprivnice.

G. 1920. p remješ ten je u Zag-reb za kotarskoga Šumarskog refe-renta , a 1940. u Bansko j je up rav i Banovine H r v a t s k e te u Ministar-stvu Sumarstva i rudars tva, odnos-no S e k r e t a r i j a t u za Sumarstvo sve do umi rov l j en j a 1950.g.

J e d a n je od osnivača Saveza lovačkih d ruš t ava za H r v a t s k u i Slavoniju i njegov dugogodišnji taj-nik.

Napisao je nekoliko članaka za Sum. list i pedesetak članaka za Lovačko - r i ba r sk i vjesnik.

Od 1949. do 1959.g. honora rn i je nas tavnik lovne privrede na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu.

Ceovic je bio vrs tan Šumar-sko - up ravn i s t ručn jak te struč-n jak za lovstvo i lovnu pr ivredu . Imao je poseban smisao i volju u-vodi t i mlade s t ručnjake , Šumarske vježbenike, u posao te su vec i na-

kon godine dana s Ceovicem bil i sposobni uspješno samostalno raditi.

Bio je i su radnik Lovnog od-sjeka I n s t i t u t a za Sumarska i lov-na i s t raž ivan ja N R H . Ceovic je bio i v rs tan d ruš tven i r adn ik - od s tuden t sk ih dana u odboru K l u b a Sumarskih akademičara u Zagrebu do r ada u Jug. Šumarskom udru-ženju i Savezu lovačkih d ruš t ava H r v a t s k e i Slavonije. U Jug. Sum. u d r u ž e n j u bio je t a j n i k i b lagajn ik 1923.-1928., a u redn ikom Šum. l ista 1924.g. U Savezu lovačkih d ruš t ava bio je t a j n i k o m 1925. - 1939.g„ a 1952. godine proglašen je počasnim p r e d s j e d n i k o m H r v a t s k o g a druš-tva za ga jenje lova i r ibars tva .

"Ceovic je bio na jpozna t i j i kao pisac s t ručn ih knj iga iz pod-ruč ja lovstva. 1940.g. izdao je enci-klopedi jsko djelo Lovstvo, koje je poslije is toimene kes tercanekove knj ige s k r a j a prošlog stoljeća bilo zapravo prvi s is tematski pr ikaz svih p o d r u č j a lovne znanos t i i prakse.

Uz monografska d je la Fazan i Tragovi divljaci n a j p o p u l a r n i j a je svakako njegova knj iž ica Lov u pitanjima i odgovorima, koja je o-digrala značajnu ulogu u pripre-man ju lovaca za polaganje lovač-k ih ispita. Man je je poznato da se Ceovic bavio i f i lmskim stvara-laštvom, snimivSi vise uspje l ih do-k u m e n t a r n i h f i lmova iz lovstva i zašt i te prirode..." (Frkovic , A.)

B A D O V I

Osnutak Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju. L B V 10-12, 1925., 254-255.

Organizacija lovaca (Kongres lovaca u Zagrebu) . I b i d . 225-234.

Jugoslavensko sumarsko udruženje (1921-26). P.S.Š., Zagreb, 1926., 68-82.

Bad oko novog zakona o lovu. L B V 2, 1929., 101-102.

25 - godišnjica rada Zlatka Turkalja. L B V 2,1930., 53-56.

Saradnja oko izrade lovačke termino-logije. L B V 5,1933., 191-193.

Hrva t sk i šumarski životopisni leksikon

Page 214: PDF 5,6 MB

214

Protiv taksa na mitnicama (Žalba Sa-veza načelniku grada Zagreba). L B V 11, 1933., 432-434.

Izvještaj lovačkih društava za Hrvat-sku i Slavoniju. L B V 4, 1930., 176-185.

Proljetni lijet. L B V 7,1931., 277-278. Lovački kalendar za god.: 1931, 1932. i

1933. Priručnik za lovce i Čuvare lova. Zag-

reb, 1931., 1932. i 1933. Pristupimo polaganju lovačkog ispita.

L B V 8,1933., 273-280. Kongres bugarskih lovaca u Varni. I-

bid. 10, 350-363; 11, 305-307. Fazan. L B V 9,1934., 397-414. Srnjak i ljestarka. L B V 1, 1934., 7-11;

4,151-154 Vrane. L B V 5,1934., 212-220. Na pragu novog doba. L B V 1,1935., 1-5. Novi zakon o lovu. Ib id . 2, 96. Iz rada Saveza lovačkih društava za

Hrvatsku i Slavoniju. L B V 5, 1935., 229-240.

Da li je zec toliki štetočina da ga mo-ramo uništiti. L B V 12,1935., 576-583.

Izvještaj o radu Saveza lov. udruženja Savske banovine. L B V 5, 1936., 195-212.; 6, 250-257; 5,1939., 240-253.

Da li je zec po opCe narodno gospo-darstvo vise štetan ili koristan. ( B e f e r a t održan na anket i u Min. suma 12.X.1936.). Zagreb, 1936.

Lovacko-streljacke utakmice u Zagre-bu. L B V 9,1936., 401-403; 2,1938., 93-94.

Tularemija. L B V 9,1937., 389-395. PodignuCe lovačkog doma u Zagrebu.

L B V 6,1938., 341-342. Prstenovane žlicarke. L B V 3,1939.,156. Prstenovani kobac ptičar. Ib id . 4,198. Ubijen galeb prstenovan u Finskoj.

Ibid . 6, 312. Otstrel srnjaka. L B V . 4,1939., 207. Lovstvo. Zagreb, 1940., 1-445. Ja i moj učeni znanac. L B V 8, 1940.,

368-380. Zaštita crvenih sumskih mravi. Ib id .

396-397. Kako je star ovaj srnjak. L B V 9, 1940.,

424-427; 12, 551-553. Zašto je minule zime stradala srneCa

divljač. L B V 9,1940., 445-446. O stetnosti lisice. L B V 10,1940., 493-494. Zima dolazi. Ib id . 11, 501-504. Kako izvaditi krpelja. Ib id . 12, 589. Zaštita mladih kultura i voCaka od

divljaci. L B V 1.1941., 40-41. Ispitivan je oštrine pasa. Ib id . 18-19. Kako daleko leti sačma. L B V 3, 1941,

134. Uskrsnuće. L B V 5,1941., 193-196. Usavršavajmo nas hrvatski lovački go-

vor. L B V 10,1941., 460-462. Svi na posao. L B V 11,1941., 481-483.

Ocjena rogovlja jelena F. OrospiCa. I-bid. 490-492.

Hvala im (o unapređ ivan ju lovstva). L B V 12.1941., 530-531.

Divlja svinja. Ib id . 12, 539-544. Trovanje vrana. L B V 1,1942., 7-13. Repica kao hrana srna. L B V 1, 1942, 29. Lasica velika i mala. L B V 2,1942, 63. Sto bi trebalo učiniti poslije ove zime.

Ib id . 3, 65-68. Tamanjenje vrana i svraka. Ib id . 9,

249-242; 10, 253-255. Oblici zakupa lovišta. L B V 8, 1943,

236-246. Tragovi divljaci. L B V 3,1944, 40-46. O kunama i njihovom parenju. Ib id . 6,

132-138. Vabljenje srnjaka. Ib id . 6, 253-254. Lov na kuniće brz vretne. Ib id . 9, 254. Lovstvo. S.P.II. Zagreb, 1946, 1461-

1498. Trovanje vukova i lisica. L B V 1, 1947,

21-22. Dužnosti lovaca na domaku proljeća.

L B V 2,1947, 9-11. Fazan u narodnom gospodarstvu.

L B V 3-4,1947, 9-12. Prstenovan je pernate i označivanje

dlakave divljaci. Ib id . 6, 3-4. Solista. Ib id . 6, 20-21. Tamanjenje vukova. L B V 3-4, 1949,

42-43. Zobničavost. L B V 1,1949, 10-11. Kolera kod fazana. Ib id . 11-12. Bolesti divljaci - propast lovišta. Ib id .

5, 75-77. Uzgoj fazana. Ib id . 10,177-184. Uređenje lovišta, Zagreb, 1950. Lovostaje i zabrane lovljenja. L B V 3,

1950, 34-37. Uređenje lovišta. L B V 4-5,1950, 72-77. Neki lovni uređaji. Ib id . 8,116-123. Razvoj srnečeg rogovlja. L B V 9-10,

1951, 151-161; 6,1952, 132-134. O uzgojnom odstrelu (srneCe divljaci).

L B V 8,1952, 182-183. Fazan. Zagreb 1953. O zecu malo starog nešto novog znanja.

L B V 1,1953, 14-16. Jarebica kamen jarka - uzroci nestan-

ka. L B V 1,1956/57, 26. Lovno gospodarski nacrti. Ib id . 6, 1956

/57„163-164. Rast jelenskog i srnečeg rogovlja.

L B V 6,1957/58, 163-167. Nosni strk. L B V 2-3,1958/59, 56. Određivanje starosti fazana i trčaka.

L B V 9,1958/59, 233-237. O problemu jelenske divljaci koja guli

koru. L B V 11-12,1959/60, 278-280. Kraljevski fazan dugorepan. L B V 1-2,

1961/62, 25-26. Nastava iz oblasti lovstva na Sumar-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 215: PDF 5,6 MB

215

skom f a k u l t e t u u Zagrebu. (Polemika sa D. AndrasiCem.) L B V 6,1961/62,117-119.

Ponašanje u lovu. Ib id . 7-8,177-179. Divljač i gljive. L B V . 3, 1962/63., 53-

55; 1-2,1963/64., 16-17. Hrana jelenske divljaci. L B V 5-6,

1962/63., 114-115. Ocjenjivanje rogo vi ja živih jelena i

srndaca. L B V 1-2,1963/64., 8-10. Brinimo se za divljač i ljeti i zimi.

L B V 3-4,1963/64., 44-46. Po Cemu ćemo ustanoviti u koje je go-

dišnje doba ustrijeljen srnjak. L B V 6, 1963/64., 115-117.

Patke. L B V 9,1963/64., 205-211. Vukovi u Sremu. LBV 11,1963/64., 252.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Sumarska bibl iograf i ja . Zagreb, 1947., s. 225.

Sumarska nastava u H r v . 1860-1960. s. 409-411.

Rohr, O.: Ing. Ivo Ceovic. LBV., 79, 11-12,1971., s. 282.

*** Ivo Ceo vic. Ib id . 85, 12, 1977., s. 323-324.

S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980., s. 291. Frković, A.: Ivo Ceovic (k ra tka bio-

graf i ja) . Bib l iograf i ja LBV, H L S , Zagreb, 1993., 22.

Frković, A.: B ib l iograf i ja L B V . (Po-pis radova).

Piskorić, O.: Ceovic, Ivo. H B L 3. knj., Zagreb, 1993., s. 44.

Borosić, J.: SIS, s. 3, 57, 84, 141, (Ivan).

C E P E L A K , Dragutin, (Požega, 1909. - Vinkovci, 1993.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin uglednog požeškog obrt-nika Jos ipa Cepelaka. Državnu

klasičnu gimnazi ju pohađao je u Požegi i vrlo je uspješno završio 1930.g.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu, gdje je d ip lomirao 1935. go-dine. Državn i s t ručni ispit Sumar-ske s t ruke položio je 1940. godine. Nakon d ip lomi ran ja r ad i u svoj-stvu volontera kod Sreskog pogla-vars tva Slav. Požega. Ubrzo se za-pošl java u Sumarstvu grofa E l t za u V u k o v a r u kao Šumarski pr is tav. Tek 1939.g. p r iml jen je u d ržavnu službu i dodi je l jen za Šumarskog v ježbenika Š u m a r i j i Breko, koja je bi la u sastavu vinkovackog Sumarstva. Usl i jedi l i su premješta-ji u Ravna te l j s tvo Suma Vinkovci pa u Ravna te l j s tvo Suma Banja-luka, gdje os ta je do polovine 1945. godine. Pos l i je r a t a ponovo se vra-ća vinkovackom Sumarstvu gdje između 1945. i 1957.g. d j e l u j e kao u p r a v i t e l j Šumari ja u Otoku, O-riovcu, ponovno u Otoku, pa u Gunj i . Nakon toga prelazi u Breko gdje je zaposlen u svojstvu višeg r e f e r e n t a Sumarske r e f e r a d e NO sreza Breko, pa i kod Šumske upra-ve u Zvorniku. U H r v a t s k u se vra-ća 1958.g. i upošl java se u "Hrastu" Vinkovci, u kombina tu "Spacva", a 1973.g. ob jed in java Sumarstvo is-točne Slavoni je u "Slavonskoj Su-mi" Vinkovci, gdje završava služ-bovanje.

U hrva t skom Sumarstvu pam-t i t Ce se po p lantažnim nasadima topole duž savskog nasipa oko Gunje, izgradnj i zgrade Šumar i j e u Gun j i i sustavnom a r h i v i r a n j u dokumentac i j e bivšeg Kra l jevskog nadSumarskog u reda Vinkovci i Brodske imovne općine.

Nakon smrt i supruge Šte-fice, 1988.g. preselio se sinu Bran-ku u Zvornik, ali zbog r a t a odlaze

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 216: PDF 5,6 MB

216

u izbjeglištvo u Njemačku da bi se nakon nekog vremena vra t io u Dom umirov l jen ika u Požegu gdje ga je za tekla smrt .

CEPERlC, Marin, (Ri jeka , 10.VI. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar i j ana . H r v a t , katol ik . Otac mu je precizni mehaničar , a m a j k a radnica . Osnovnu je Školu završio u Sen ju 1979.g„ a s redn ju t akođer u Senju 1983.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 22.11. 1991.g.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlen je kao p r ip ravn ik u U p r a v i Suma Sen j u odje lu za u ređ ivan je Suma od 15.IV.1991.g. Nakon Sest mjese-ci r ada premješ ten je u informa-t ički odjel na obradu poda taka na mjesto stručnog su radn ika za Šu-marsku obradu poda taka u infor . odjelu. Živi u Senju.

CERMAK, Metka, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r a l a je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1959.-60.

č E R N E , Mitja, iz L j u b l j a n e , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr iv redno Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 10.XII. 1953. godine.

C E R N E H A , Boris, (Koper , Slo-ven i j a . 20.IX.1966.), d ip l . ing. Su-mars tva .

Po nacionalnost i je H r v a t . O-tac mu je dipl. ekonomist. Živio je u Buze tu u I s t r i .

Šumarsku s redn ju školu po-h a đ a o je i završ io u D e l n i c a m a 1985.g„ a s t u d i j Sumarstva upisao je 1.X.1985.

Dip lomirao je 6.VII.1992.g„ iz Šumarske fitopatologije. Napi-sao je i obranio diplomski r ad pod nas lovom " T a r t u f i i n j i h o v a gos-p o d a r s k a važnost".

Zaposlen je u U p r a v i Suma Buzet . P r i p r a v n i č k i staž odradio je na poslovima u taksaci j i . Nakon toga r ad i kao s t ručni s u r a d n i k za z a š t i t u Suma u Ekološkom odjelu.

C E R N E H A , r. Pahor, Goranka, (Kopar , Slovenija, 12.1.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t i c a . Živi u Buze tu u I s t r i . S r edn ju Šumarsku Školu za-vrši la je 1985.g. u Delnicama.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1985.g. na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 20.VII. 1990.g. iz Šumarske fitocenologije. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Vegetacija Mo-tovunske Sume (odjel I - I V ) i nje-na problematika".

27.IX.1990. zaposlila se u Š.G. I s t ra . Nakon završenog pr iprav-ničkog staža rad i la je kraće vri-jeme kao rev i rn ik u Š u m a r i j i Buzet , zat im kao s t ručni suradnik za i n f o r m a t i k u u s t ručnim služ-bama Uprave Suma Buzet . Od

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 217: PDF 5,6 MB

217

1994.g. r ad i na poslovima stručnog su radn ika za plan i analizu.

ČERNEJ, Antun, iz Cernjakovića, Sum. inž.

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumarsko j akademi j i u Za-grebu, a buduć i da je ona preras la u f aku l t e t , s t ud i j je dovršio na Gospodarsko - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1922.-23.

CETKOVIĆ - RADULOVIĆ, Vi-dosava, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r a l a je Sumarstvo na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu i d ip lomira la 10. VII.1953.g.

č l č A K , Mato, (Rovisce, Bjelovar , 22. V.1924.-Jastrebarsko, 11.1.1996.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin je Nikole i Bare, r. Pur -garic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . P u č k u je školu polazio i završio u Ro-viscu 1936.g„ Državnu rea lnu gim-nazi ju u Bje lovaru 1944.g.

Šumars tvo je s tud i rao na P.Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1950.g. Pos l i je d ip lomi ran ja zapos-len je u Šumskom građevnom po-duzeću P e t r i n j a - Građevna sek-cija Dvor /Un i - kao Sef sekcije (3. IY.-30.YI.1950.).

Sl i jedeće radno mjes to bilo je u Drvno- indus t r i j skom poduzeću Sisak - U p r a v a za građevinars tvo, gdje je t akođer bio sef sekcije (1. YI I I . 1950 . - 6.X.1951.). U s k o r o je p remješ ten za r e f e r e n t a u Š.G. "Ša-marica" Zagreb u Š u m a r i j u Leke-nik (23.IY.-10.YII.1952.). Usli jedi-lo je u n a p r e đ e n j e za up rav i t e l j a Šumar i j e J a s t r e b a r s k o ( l l . V I I I . 1952.) na kojem mjes tu je ostao do 31.XII.1961.g. S nas tupom nove godine (1962.) p remješ ten je u Za-vod za čet in jače J a s t r eba r sko - u-p rav i t e l j "Dobra" (Sume, rasadnik , lovstvo). Na tom radnom mjes tu ostao je do 15.YI.1968. Od t ada do 30.IV.1980. bio je međuopcinski inspektor za Sumarstvo i lovstvo za područ je Jas t r eba r sko , Samo-bor i Yel ika Gorica. N a r e d n i h pet godina bio je u p r a v i t e l j OOUR-a Sumarstvo "Jastrebarsko" u sastavu Š.G. Karlovac (1.V.1980-31.111.1985.). Usl i jedi lo je mjes to sav je tn ika u Š.G. Karlovac, OOUR za uzgoj i zaš t i tu Suma J a s t r e b a r s k o ( l . IY. 1985.-31.X.1990.). Za t im odlazi u mirovinu.

P r ipomenimo da je uz svoj redovan posao i r adne obveze o-bavio i znatne poslove volonterski ili honorarno. Npr . u Zavodu za čet in jače J a s t r e b a r s k o u osniva-n ju na izgradnj i objekata , osniva-n ju rasadn ika i drugim opera-t ivnim poslovima (l.VIII.1960.-31. XII.1961.). Za t im na poslovima oko pris i lne uprave u "Drvoproi-zvodu" J a s t r eba r sko (l.IV.1986.-31.111.1987.).

ČIDIĆ, Aleksandar, iz Pe t r i n j e , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na P.Š. F a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1941.-42.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 218: PDF 5,6 MB

218

ČIKARA, Radomir, (Gospić, 2. VIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana. Srbin. Otac mu je bio s t ro jobravar , a m a j k a eko-nomistica. Živje l i su u Ličkom Osiku. Završio je s redn ju Šumar-sku Školu u Kar lovcu.

Šumars tvo je upisao l .X. 1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 7.VII.1990.g. iz kolegija znanstvena organizacija i ekono-mika Šumarstva. Napisao je di-plomski r ad "Organizacija ko lan ja dokumena ta pr i poslovanju OOUR za iskoriscivanje Suma - Ogulin".

ClRKO, Antonio, (Požega, 21.VI. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin dr. Stipe. Po t j eče iz li-ječničke obi te l j i koja živi u Po-žegi. S r edn ju ekonomsku Školu za-vršio je u Požegi 1987.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1987.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 26.V.1992.g. iz ekonomike Sumarstva. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Tren-dovi u razvoju p i lanars tva SAD viđeni kroz p rob lemat iku sirovin-ske mase ".

ČI2MEK, Stanislav, iz Sara jeva , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60.

CMELAK, Siniša, (Našice, 4.X. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Alojza. H r v a t . Otac mu je soboslikar, a m a j k a nastavnica. Živje l i su u Donjem Miholjcu. Za-vršio je s redn ju ekonomsku školu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 3.III.1990.g. iz područ-ja oplemenjivanje Šumskog drveća. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Žuti i va r i j eg i ran i ku l t i r av i četinjača".

ČMELIK, Vilim, vid. 5. knj iga.

COKIĆ, Halid, iz Tuzle, B I H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1946.-47., a di-plomirao 6.X.1948.g.

č O K L , Martin, (Z ib ika , Š m a r j e p r i J e l s a h , S loven i ja , 12.X.1907.), dipl . ing. Sum., sveučilišni profesor .

Sin J aneza i Ane r. Obreza. Slovenske narodnost i i državl jan-stva, r imokato l ik . Po t j eče iz seoske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Z i b i k i 1919.g„ a H u m a n i s t i c n u gimnazi ju u Mar ibo ru 1927.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopriv. - Sum. f a k u l t e t u Sveučiliš-ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1931.g.

Kraće vr i j eme bio je zapos-len u H r v a t s k o j u okolici Zagreba, a zat im zaposlen je kao r e f e r e n t u L j u b l j a n i u Bansko j up rav i Drav-ske banovine, Odsjek za Sumarstvo (1934.-1939.), vodio je r e f e r a d u za k rčen je i d iobu Suma, sudjelovao je u i z radb i zakonskih propisa, pr i poSumljavanju kraškog zemlj iš ta i i z radb i gospodarskih osnova za man je Šumske posjede koj i su bil i pod posebnim nadzorom.

Od 1940. bio je zaposlen u K m e t i j s k o j zbornici u L j u b l j a n i kao r e f e r e n t za Sumarstvo. Preda-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 219: PDF 5,6 MB

219

van j ima i člancima podučavao je sel jake o Sumarstvu. Sudjelovao je pr i osnivanju Sumskoproizvodnih zadruga. U vr i j eme I I . svjetskog r a t a bio je u vojnom zarobljeniš-tvu u N jemačko j ( l l . IV . - 19.XII. 1941.), pa u I t a l i j i (20.XII.1941. - 7. 11.1942.). Za t im je u in te rnac i j i u I t a l i j i (19.111.1942. - 1.IV.1943.) i Njemačkoj , u Dachau (11.IX.1944-9.VI.1945.).

P o s l i j e r a t a zapos len je u Ministarstvu za Sumarstvo, u Odje-lu za prosvjetu u L jub l jan i (1945-48.). Kao vod i te l j Odsjeka za istra-ž ivanje is t raživao je metode smo-l a ren ja i načine proizvodnje ete-r ičnih u l ja iz iglica čet injača. U to je v r i j eme organizirao tečajeve za Šumske r adn ike razn ih d je la tnos t i . P r edavao je i na nižim s t ručnim Školama: na Nižoj Šumarskoj Školi u L j u b l j a n i , na Nižoj d r v a r s k o j školi u L j u b l j a n i i na Školi Šum-ske mil ici je u Begunjama.

Od 1949. do 1964.g. bio je za-poslen u I n s t i t u t u za Šumarsko i d r v n o gospodars tvo u L j u b l j a n i . Kao vod i te l j ins t i tu tskog Odje la za u ređ ivan je Suma proučavao je ak tua lne probleme iz područ ja u-r eđ ivan ja Suma, ponajviše prona-laženja u ređ ivačk ih metoda. Nas-tavio je s i s t r až ivan j ima iz područ-ja smolarenja , is t raživao je količi-nu i s t r u k t u r u o tpadaka u proiz-vodnj i i provodio je m j e r e n j a na ist im objekt ima. Sudjelovao je pr i i z radb i U p u t a za u ređ ivan je Suma, Šumsko - gospodarskih p ro j eka t a i p roučavan ju sirovinske baze za d rvnu indus t r i j u . Bio je glavni u-rednik pub l ikac i ja I n s t i t u t a .

Od 1964. do 1977. bio je zapos-len na B i o t e h n i č k o m f a k u l t e t u , Odjelu za Sumarstvo u L j u b l j a n i . Bio je izvanredni profesor za den-drometriju i vod i te l j K a t e d r e za u ređ ivan je Suma. P redavao je i nekoliko godina i p redmet uređi-vanje Suma i statističke metode u Sumarstvu.

Kao vanjsk i suradnik Inst i-t u t a za gozdno in lesno gospodarst-vo i kao vod i te l j Odsjeka za ure-đ ivan je Suma pr i tom I n s t i t u t u nastavio je s i s t raž ivačkim radom, p r i j e svega s područ ja racionalizi-r a n j a metoda u r eđ ivan j a Suma. Is-t raž ivao je u t j e c a j razl ič i te dužine ophodnje, s t r u k t u r e d rvn ih zal iha te in tenz i te ta prorede na p r i ras t Suma. Posebno je proučavao d ina -m i k u r a z v o j a j e d n o d o b n i h sasto-j ina te izradio tabl ice pr ihoda.

U t i j e k u radnog v i jeka su-djelovao je u mnogim s t ručnim ko-misi jama. Za dugogodišnji rad pri-mio je i p r i znan ja na s t ručnom i i s t r a ž i v a č k o m p o d r u č j u . G. 1965. d o d i j e l j e n mu je O r d e n r a d a sa s rebrn im vijencem za usp jehe u radu; 1975. pr imio je P r i z n a n j e Bi-otehničkog f a k u l t e t a u L j u b l j a n i za uspjehe u pedagoškom i znan-s tvenom r a d u za r a z v o j s t ruke ; 1979. dodi je l jen mu je Orden re-publ ike s brončanim vijencem; iste godine pr imio je i Jesenkovo priz-nan je za v r i j edan teor i j sk i i prak-t ični doprinos na područ ju den-dromet r i j e , pr i ras tos lovl ja i racio-nal izaci je u r eđ ivan j a Suma.

Dugogodišnj i je elan Druš tva Šumarskih inženjera i t ehn iča ra u L j u b l j a n i .

N a p i s a o je 36 s t r u č n i h čla-naka , 12 r a s p r a v a , 9 s a m o s t a l n i h kn j iga , 9 p r i loga u z a j e d n i č k i m kn j igama i 14 raz l ič i t ih radova po na rudžb i Sumsko-gospodarskih or-ganizacija.

B A D O V I

Samostalne knjige

Smolarski priroenik. Minis tars tvo za gozdarstvo in lesno indus t r i jo LBS, L jub-l jana 1947., s. 1-73.

Gozdarski in lesnoindustrijski priroe-nik. I n s t i t u t za gozdno in lesno gosp. Slove-nije, (6 v s a k o k r a t i z p o p o l n j e n i h i zda j ) . L j u b l j a n a 1958., s. 1-310.

Tehnika odkazovanja. Ibid., 1962,. s. 1-277.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 220: PDF 5,6 MB

220

nacionalizacija metod za urejanje goz-dov. Ibid. , 1970., s. 1-105.

Tarife za urejanje gozdov z mnogo-kratniki. D r ž a v n a založba Slovenije, 1961. in 1974. s. 1-144.

nacionalizacija urejanja malodonos-nih gozdov. I n s t . za gozdno in lesno gospo-da r s tvo Slovenije . L j u b l j a n a 1976, s. 1-143.

Metodika ugotavljanja razvoja sesto-jev. I b i d , 1976., s. 1-84.

Merjenje sestojev in njihovega poten-cijala. I b i d , 1977, s. 1-292.

Clanci

Pomen in problemi smolarjenja. Iz-v e s t j a G o z d a r s k e g a i n s t i t u t a S loven i j e , L j u b l j a n a 1950, s. 231-251.

Uporaba kemicnih sredstev v sodob-nem smolarjenju. Gozd. vestnik, 1950, s. 47-60.

Ali nam nasi prebiralni gozdovi zago-tovljajo trajnost v gozdni proizvodnji? Gozd. ves tnik 1953, s. 240-247.

IH kontroli gospodar jenja v enodobnih gozdovih. Gozd. vestnik, 1955, s. 1-14.

Inventarizacija kmeckih gozdov po enotnih tari fah. Gozd. vestnik, 1956, s. 1-12.

Bitterlichova metoda meritve temelj-nic in možnosti njene uporabe. Gozd. vest-nik, 1957, s. 97-116.

Količina in struktura lesnih odpadkov v gozdni proizvodnji. Zborn ik 2 Ins t . za gozdno in lesno gospodars tvo Slovenije, L j u b l j a n a 1957, s. 55-77.

Prirejene Alganove in Schafferjeve tarife ter njihova raba pri inventarizaciji sestojev. I b i d , s. 165-195.

Kritični pregled metod za urejanje snežniskih gozdov - Prebiralni gozdovi na Snežniku. Z b i r k a s t rokovn ih in znanstve-nih del Ins t . za gozdno in lesno gospodar-stvo Sloveni je 4, L j u b l j a n a 1957, s 107-118.

O poenostavljenih metodah za meritev prirastka. Gozd. vestnik, 1959. s. 65-82.

Tarife za sestoje prehodnih oblik. Gozd. vestnik, 1959, s. 221-228.

Oblikovanje prebiralnih sestojev pri urejnju gozdov. Gozd. vestnik, 1960, s. 132-140.

Dvovhodne deblovnice za celjski ok-raj. Gozd. vestnik, 1962, s. 257-271.

Dvovhodne deblovnice za Crni bor na krasu. Gozd. vestnik, 1963, s. 213-224.

Rast zelene duglazije v Sloveniji. Zborn ik 4, I n s t i t u t a , L j u b l j a n a 1965, s. 139-187.

Stanje i razvoj prebiralnih gozdov v Lehnu. Z b o r n i k 5 , I n s t i t u t a , L j u b l j a n a 1966, s. 89-120.

Meritveni prag ter njegov vpliv na stroske in natancnost meritev. Gozd. vest-

nik, 1967, s. 129-142. Bukove raziskovalne ploške v Sloveni-

ji ter boniteta bukovih rastisc. Z b o r n i k 10 I n s t i t u t a , L j u b l j a n a 1971, s. 121-143.

S tud i je , r e f e r a t i , eksper t i ze

Raziskovalne ploskve na Pokljuki. S t u d i j a v monogra f i j i : "Kompleksna razis-kovan ja smrekov ih sestojev na Pokl juki" , L j u b l j a n a , 1958, s. 74-106.

Oozdnogospodarski nacrt za razisko-valne gozdove v Lehnu na Pohorju. L j u b -l jana , 1957, s. 1-108, 5 kt .

Ooznogospodarski nacrt za razisko-valne gozdove na Smolniku na Pohorju. L j u b l j a n a 1958, s. 1-75, 6 kt .

Primerjava metod za ugotovljenje pri-rastka. L j u b l j a n a , 1963, s. 1-109.

Rast tujih iglavcev v Sloveniji. L j u b -l jana , 1965, s. 1-230.

Optimalna jakost in pogostnost red-cenj - Poroci lo o zas tav i tv i poskusov z os-novami iz t eo r i j e r edcen ja gozdov. L j u b -l j an j a , 1965. s. 1-106.

Optimalna obhodnja za smrekove ses-toje na Jelovici. L j u b l j a n a , 1965, s. 1-87, 9 tab.).

Gospodarska zrelost smrekovih sesto-jev na Pokljuki. L j u b l j a n a , 1966, s. 1-104, 9 tab.

Boniteta gozdnih rastisc na jugovzhod-nem slovenskem gorskem Krasu. L j u b l j a -na, 1967, s. 1-54.

Obhodnja v enodobnih smrekovih goz-dovih ter vpliv ekonomsko-tehnicnih pogo-jev na njo. L j u b l j a n a 1968, s. 1-123.

Oozdarska zrelost čistih smrekovih sestojev v Nazarskem OO obmocju. L j u b -l jana , 1969, s. 1-15 ,15 tab .

Racionalizacija urejanja zasebnih goz-dov. L j u b l j a n a , 1970, s. 1-47.

Racionalizacija visinskih gozdov na Pohorju. L j u b l j a n a , 1977, s. 1-25.

Dinamika razvoja smrekovih sestojev na Pokljuki, L j u b l j a n a , 1981, s. 1-51.

COLOVIĆ, Ilija, (Drniš , 1910. -Split , 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz radnicko-se l jacke obi tel j i .

Osnovnu Školu je polazio u Sinju, s redn ju u Spli tu, a Šumar-ski f a k u l t e t u Beogradu, gdje dip-lomira 1936.g.

ZavrSivSi s tudi j , p r ima mjes-to kao dnevnicar u Di rekc i j i Suma B a n j a L u k a do 1939.g. kad preuzi-ma dužnost Kotarskoga Šumarskog

H r v a t s k i šumarsk i ž ivotopisni leksikon

Page 221: PDF 5,6 MB

221

r e f e r e n t a u Spli tu, gdje ga zatice ra t .

G. 1942. o tpuš ten je iz službe pa se zapošl java kao manueln i rad-nik, a 1943. odlazi u par t izane .

N e p o s r e d n o p o s l i j e r a t a , 1944.g. povjerena mu je dužnost se-fa Odsjeka za Sumarstvo u tadaš-njem Oblasnom NO za Dalmaci ju , gdje os ta je sve do 1949.g„ a t ada preuz ima f u n k c i j u načelnika Glav-ne uprave za poSumljavanje u Za-grebu. Ali, na t r ažen je Oblasnog NO vraća se u Spli t gdje je pos-tav l jen za rukovodi te l j a Povjeren-stva za Sumarstvo do 1951.g.

N a r e d n i h deset godina ruko-vodi Šumar i jom Split , a od 1961. i Š.G. Split , gdje ga zatiču pos l jednj i dani života.

"Čitavo je ovo vr i j eme bilo is-p u n j e n o n jegov im p r e d a n i m ra-dom na u n a p r e đ e n j u s t ruke, a na-šao je i v remena da ak t ivno sudje-lu je u mnogim druš tven im organi-zacijama, a posebno u D r u š t v u in-ženjera i t ehničara , gdje je bio i vi-šegodišnji preds jednik . Osim toga značajan je bio njegov udio u osni-van ju S redn je Sumarske škole za krS u Spl i tu gdje je či tav niz godi-na surađivao u njegovom Savjetu", (Jedlovski , D.).

Mjesec s r p a n j 1964. proveo je na fitocenoloSko - t ipološkom stu-di jskom boravku, s ing. S. Bertovi-Cem u Cehoslovackoj.

L I T E B A T U B A

Jedlovski, D.: I n g . I l i j a Colović , (nek-ro log) . S .L. 5-6,1967. , 265.

ČOP, Bogomil, (Mali Lug, Čabar, 26.11.1912. - 1998.), dipl. ing. Sum.

Sin S t j epana i Milke r. Kle-pac. P o t j e č e iz se l j ačke ob i t e l j i . Osnovnu je Školu završio u Gerovu 1922.g„ a g i m n a z i j u u V a r a ž d i n u 1930.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i d ip lomirao 1934.g.

Od 1935. do 1941.g. službovao je kod P r i v r e m e n e državne uprave ekspropr i i r an ih Suma u Delnica-ma - na Šumari jama Čabar i Ge-rovo.

Od 1941. do 1943.g. u p r a v i t e l j je P i l ane Đurđenovac kod b. Na-sicke d.d.

U toku I I . svjetskog r a t a od 1943. do 1945.g. bio je u NOV - na m j e s t u s e f a Tehn ičkog ods j eka Š taba VI . korpusa N O V J i načel-nik Tehničkog od je l j en ja Glavnog š taba NOV i PO H r v a t s k e .

Od 1945. do 1948. bio je po-moćnik min i s t r a Sumarstva N R H , a zat im je zaposlen na mjes tu teh-ničkog d i r ek to ra Š.G. Bjelovar , pa je glavni d i rek to r Drvne industr i -je "Slavonija" u Slav. Brodu, teh-nički d i r ek to r Šumsko indus t r i j -skog poduzeća Belisce, t ehničk i di-

H r v a t s k i šumarsk i ž ivotopisni leksikon

Page 222: PDF 5,6 MB

222

rektor, uprav i t e l j pilane, sef Šum-ske proizvodnje i Sef pilanske i fi-nalne proizvodnje u D I P Đurđe-novac, a od 1953. do 1959.g. tehnič-ki je d i rektor u D I P Novoselec.

Od 1959. do 1963.g. bio je po-moćnik d i rektora In s t i t u t a za dr-vo Zagreb, a od 1963. do 1973. u Ex-por tdrvu Zagreb. Na jp r i j e je po-moćnik d i rektora za rezanu građu i pomoćnik generalnog d i rektora (do l.X.1968.), a poslije toga do u-mirovl jenja na radnom je mjestu savjetnika.

Bavio se unapređenjem rada i poslovanja te poticanjem produk-tivnosti rada u poduzećima drvne industr i je . Bio je godinama angaži-ran na akcijama i zadacima Sa-vezne pr ivredne komore.

G. 1959. boravio je dva mjese-ca u Švedskoj, a 1963.g. 15 dana u F inskoj - na obilasku poduzeća za preradu drva radi prenosa njiho-vih dostignuća u nasa poduzeća, a 1964. bio je u Ženevi nositelj re-f e r a t a '0 uvođenju mehanizacije u indus t r i j i za pi lanarsku preradu liscarskog drva", u organizaciji Ko-miteta za drvo pri U.N.

Surađivao je u Šumarskom listu, Drvnoj industriji, Produk-tivnosti, Drvarskom glasniku te u Povijesti Sumarstva Hrvatske 1876-1976.

Bio je predsjednik Saveza in-ženjera i tehničara Sumarstva i drvne indust r i je H r v a t s k e (1962.-1964.) i predsjednik Saveza IT Su-marstva i indust r i je za preradu drva Jugoslavije (1966.-1968.) te je izabran za počasnog elana toga Sa-veza 1967., a 1968. i za počasnog ela-na Saveza IT Jugoslavije.

Dobio je povel ju i Z l a tnu medalju Saveza IT Sumarstva i drvne indust r i je Hrva t ske (1976.).

B A D O V I

Na novom putu. S.L. 1946.br. 1-6,s. 1-6. Šumarska politika danas u NBH. S.L.

10-11,1946. s. 155-164. Kako osigurati radnu snagu u su-

marstvu. S.L. 4,1948. s. 101-104. O sistemu tarifa u pilani. Drvna ind. 1,

1956., s. 17-20. Za ekonomičnije iskorisćavanje i pre-

radu bukovine. Drvna ind. 9-10, 1957., s. 125-130.

Neki problemi primarne prerade drva u SB Hrvatskoj. P r iv r edn i pregled N B H 1957.

Analiza kao sredstvo za postizanje bo-ljeg učinka kod piljenja hrasta i bukve. Drvna ind. 9-10,1958., s. 123-130.

Zapažanja o produktivnosti rada u pi-lanama Švedske. P rodukt ivnos t br. 1, 1961., Beograd, s. 67-70.

Uloga i aktivizacija IT sumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i sprovođenju novih privrednih mje-ra. S.L. 5-6,1961., s. 180-191.

O uvođenju dvofazne prerade i nam-jenske proizvodnje obradaka (elemenata) u pilanama. Drvna ind. 9-10, 1969., s. 143-149.

Donošenje novog JUS-a sumskih pro-izvoda - nasušna potreba industrije za pre-radu drva. Drvarsk i glasnik 3, 1970., Beo-grad, s. 1-2.

Badni ljudi sumarstva i drvne indus-trije Hrvatske u poslijeratnoj obnovi i iz-gradnji. P o v i j e s t s u m a r s t v a H r v a t s k e 1846. do 1976., Zagreb, 1976., s. 391-402.

Beaktivirati praćenje i uspoređivanje poslovnih rezultata u organizacijama ud-ruženog rada drvne industrije. Drvna ind. 5-6.1980., s. 137-144.

Mjerenje i praćenje produktivnosti ra-da u pilanama. Drvna ind. 1-2, 1981., s. 33-36.

Pilanska prerada i odnosi sa šumar-stvom. S.L. 1-2 i 3-4, 1983. (Objavl jeno kao posebna knjiga.).

Sumarstvo i drvna industrija u tržiš-noj privredi. Drvna ind. 3-4,1988., s. 74-78.

Usavršavanje kalkulacija u primarnoj preradi drva. Drvna ind. 5-6, 1988., s. 125-128.

Uspješan razvoj zavisi prvenstveno o stručnim kadrovima. S.L. 11-12, 1988., s. 531-534.

Prijedlog za praćenje i uspoređivanje poslovnih rezultata u pilanskoj preradi. Drvna ind. 1-2,1989., s. 29-37.

O utjecaju sumarstva na poslovanje i razvoj primarne prerade drva. S.L. 9-10, 1994., s. 305-309.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I. Povijest sumarstva Hrvatske 1846.-1976. S.E., I., JLZ. , Zagreb, 1983., s. 292.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 223: PDF 5,6 MB

223

COP, Ivo, (Trsat, Sušak, 22.XI. 1922. - Zagreb, 18.XI.1990.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana, porijeklom iz Del-nica u Gorskom kotaru, bankovnog činovnika i d i rek tora Gradskih štedionica na Sušaku i Rijeci i maj-ke Dike r. Linic, kućanice, rođene na Trsatu.

Pučku školu pohađao je na Trsatu od 1929. do 1933.g. Klasič-nu gimnaziju završio je na Suša-ku 1941.g. Bio je vrlo dobar đak, či-tao je i govorio francuski , bio je akt ivan esperantista, muzikalan, bavio se veslanjem i dobro igrao stolni tenis.

Nakon ta l i janske okupacije Sušaka odlazi 1941.g. u Zagreb i upisuje se na Pol joprivredno - Šu-marski faku l te t . Za vri jeme ra t a bio je stalno u Zagrebu i studirao. Na proljeće 1945. mobiliziran je u Hrvatsko domobranstvo, ali je sret-no dočekao k r a j ra ta .

Posli je ra ta nastavio je stu-d i ra t i i diplomira do k r a j a 1945.g.

G. 1947.-1948. odslužio je voj-ni rok. Posli je povratka iz vojske upisao je s tud i j biologije na Priro-doslovnom faku l t e tu u Zagrebu. Budući da nije imao dovoljno sred-stava za život, prekinuo je t a j stu-d i j i zaposlio se u struci.

Od 1951.g. radio je na jp r i j e u Šumar i j i Fužine, zatim u Šumar i j i

Vrbovsko - do 1954.g. Za vri jeme rada u Fužinama, pomagao je f ran-cuskim brigadistima studentima na radnoj akcij i "Omladinsko jezero" da se upoznaju s našim l judima i da se upoznaju sa znamenitost ima i l jepotama Gorskog kotara i Hr -vatskoga pr imorja . Tada se upoz-nao s buduCom suprugom, Francus-kinjom.

Nezadovoljan društvenim ure-đenjem i pr i l ikama u struci otišao je 1954.g. u Francusku. U to j zem-lji nije mogao rad i t i u struci, pa se bavio raznim poslovima u privat-nom sektoru. U Francuskoj se ože-nio poznanicom s radnih akcija, ta-da vec lijecnicom-hematologom Si-monne Chaud. Živjeli su u Thonon Les Bains i Annecy, u provincij i H - t e Savoie. Imal i su t ro je djece.

U Zagreb se vrat io nakon smrt i supruge 1974.g. Živio je kao umirovljenik u Zagrebu i Jadra-novu sa drugom suprugom Vjerom Verzotti , arhi tekt icom.

Bezuspješno je nastojao pro-naći neki honorarni posao u Šu-marskom društvu ili Šum. institu-tu. S francuskog je preveo vrijed-ne mater i ja le iz područja "Zaštite pr i rode i čovjekove životne okolice za Šum. f aku l t e t u Zagrebu".

Dugo je bolovao i umro u Za-grebu, a sahranjen je u njemu dra-gom mjestu Delnicama, pokra j dje-da Ivana. (Milivoj Cop, brat) .

B A D O V I

Ishod licitacije u Bijeci godine 1954. Drvarsk i glasnik 13,1954, s. 5.

COP, Miljenko, (Gerovo, Čabar, 16. IV.1960. - 1997.), dipl. ing. Sum.

Sin Vladimira i Emili je, r. Šostaric. Otac mu je Šumarski ma-nipulant, a majka domaćica. Os-novnu je školu završio u Gerovu 1975., a srednju Šumarsku u Del-nicama 1979. godine.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 224: PDF 5,6 MB

319

Š u m a r s t v o je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 15, 11.1985. Nakon d ip lomiranja od 1, TII.1985.fi, radi kao r e f e r e n t pri-preme u OOt'R-W za uzgajanje Su-ma Trsce do 17,111,1983.fi., a nakon toga r e f e r e n t je za uzgajanjjš Su-ma u Trscu do I990.fi. Od i990.fi, na radnom je mjestu r e v i m i k a u J.l1. H r v a t s k e Suzne l."prava suma Del-nice. Šumari ja Gerovo.

Od stručnih udrufia elan je D I T - a Šumarstva, S L O grada Ča-bra i LD Gerovo, a od drus tvenb-polit ickih elan je općinskog pred-s jedniš tva 1-IDZ-a. Zivi u Gerovu.

COP, S u z a n a , (Hijeka, 9.1.1970.), dipL, i i i Š u m a r s t v a .

H r v a t s k e jc narodnosti , a ka-to l i čke v j ero i spov i j e s t i . R o d i t e l j i su joj ugost i te l j i . Osnovnu je školu završ i la u B r o d u na kupi 1984.g„ a CUO "Honka Golik u Delnicaina 1 9 8 8 4 -

Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na Šumarskom f a k u l t e t a LI Zagrebu, d ip lomirala je 1994,0. iz područja Zaš t i ta prirode. Nap i sa la je i obra-nila diplomski rad pod naslovom "Vegetacijake i ekološke karakte-r is t ike sire okol ice izvora Kupe".

Radi u Odjelu za uređivanje suma Delnice,

COP, Vjekos lav , vid. 5, knjiga,

COPCIC, Franjo (Privlaka, Vin-kovci, 38. XII . 1936- 29. IX, 1993,), dipl, infi. šumarstva.

Pot ječe iz KiromaSne obite l j i . Nakon osnovne škole pohađao je i 19,56. godine / j ivrSio g imnazi ju u V i n k o v c i m a .

Studirao je Šumarstvo na Š.F, u Zagrebu, ali zbofi t e šk ih ma-teri ja lnih uvjeta u toku studija morao je radit i kao noćni Čuvar,

konobar i na mnofiim drugim po-slovima. Ipak, uspio je d ip lomirat i 1973. godine.

Zaposl io se u Š.G. Hras t ' Vinkovci . Od 1973.g. raspoređen je na uzgoj suma u Šumari j i Otok. Posebno se ist icao poSuml java-lijem hrastika, Od 1981,fi. prelazi u Š u m a r i j u Vinkovci na mjesto ru-kovodi te l ja obračunske jedinice, a 1985.fi. imenovan jc za upravite l ja radne jedinice IskoriSCivan je Su-ma. Zeleci manje naporan posao, pr ihvat io je ln jes tn revirnika, ali prekasno: 29, rujna 1993. i/ .daio ga je srce.

Bio je elan H Š D , i sudionik brojnih strnenih skupova.

C O R D A Š I C , F r a n j o , ( V i n k o v c i , 1830. - lice, 1906.), šumarski struč-njak, prvi vladin izv jest i telj za šu-marstvo u Hrvatskoj , prvi hrvat-ski profesor Šumarstva.

P o t e k a o je iz stare krajiške obite l j i . U Vinkovc ima završio jc pučku školu, a polazio je i fiirnna-ziju. Zat im je kao odličan učenik poslan o državnom trosku na Car-sko - kraljevsku šumarsku akade-miju u Mariabrunn.

S t u d i j šumars tva završio je 185d.fi. n M&ri&brunnu (A u s tr i ja ) odl ičnim uspjehom.

H rvttthlu Snninrblti ilvotnplthi I h I i h i I u i I i

Page 225: PDF 5,6 MB

225

P o s l i j e s t u d i j a pos lan je u bečki P r a t e r gdje je st jecao lovač-ku i Šumarsku praksu do veljače 1853.g., a t ada je imenovan carsko-k r a l j e v s k i m k r a j i š k i m Šumarom kod Otočke k ra j i ške pukovni je sa s jedištem u Brlogu.

T r i godine kasni je na v las t i t i zahtjev premješten je k Drugoj ban-skoj pukovni j i u Kos ta jn icu .

K a d se 1860. u Kr iževc ima osnivalo Gospodar sko - Šumarsko učilište, r a v n a t e l j zavoda pozvao je Cordasica i povjer io mu preda-van ja iz sadenja i uzgoja Suma, Šu-marske matematike i procjene Su-ma, entomologije i lovstva, a povje-rena mu je i up rava oko 150 j u t a r a zavodske Sume. U Učil iš tu je do 1872.g„ kada odlazi u Zagreb.

O Cordasicu je jedan njegov zavodski kolega napisao: 'Cordasic kao uč i t e l j bio je ozbi-ljan, n a d a h n u t velikom l jubav i za Šumarsku s t ruku , podpuno osvje-dočen i o vel ikoj važnosti Sumar-stva po nasu domovinu, savjestno je vršio zadaću, koja mu je tom službom bila povjerena, imajući pri tom vazda pred očima da odgoji narodu našemu i doista valjani na-rastaj i pomladak u šumarskoj struci.''

U Križevc ima je boravio sve do 1872.g„ kad je na v las t i t i zah-t jev premješ ten u Zagreb.

Od 1871. do 1872., bio je Šu-marsk i i zv jes t i t e l j Ravna te l j s tva f inanc i ja , a od 1872.g. do umirov-l j en ja 1891.g. prvi je Šumarski iz-v je s t i t e l j zemaljske vlade u Zag-rebu.

Godine 1881. napisao je "Na-uku o sađenju i ga jen ju Suma", koj i je udžbenik bio gotovo t r idese t godina jedini u obrazovanju hrvat-skih Šumara. Su radn ik je B. Sule-ka. J e d a n je od p rv ih h rva t sk ih Sumarskih pisaca i tvor i laca hr-vatskog stručnog Šumarskog na-zivlja, jedan je od prv ih sudionika

pr i osnutku Hrva t skoga Šumar-skog druš tva , jedan od p rv ih čla-nova povjerens tva za održavanje viših Sumarskih ispita.

Zaslužan je za iz radu s t a t u t a o u ređen ju , up rav i i gospodarenju Sumama, nakon kojega je usl i jedi lo pravno regu l i r an je hrvatskoga Su-mars tva .

Pisao je s t ručne članke koje je objavio u Narodn im novinama (1894.), Gospodarskom listu (1871.), Šum. l is tu (1894.), Lovacko-r ibar-skom vjesniku (1894. - 1896.) i dr .

B A D O V I

PouCnik za Čuvare Suma i pomoCno sumsko osoblje, Zagreb, 1907. 5. i zdan je .

Nauka o sađenju i gajenju suma, Zag-reb, 1881.

Nešto o inih vrsti američkog drveCa kojih gojidba bi i u nas koristna bila, S .L , 1884, s. 474-477.

Nešto o brzo rastućih raslinah. Ib i -dem, s. 477-478.

Poučno putovanje ucenikah. Gospo-da r sk i list, 1871, s. 122.

L I T E B A T U B A

KesterCanek, F.: F r a n j o Cordasic, S .L , 1906, Zagreb, s. 69.

S u m a r s k a nas tava u H r v a t s k o j 1860.-1960, S .F , Zagreb, 1960, s. 40.

KesterCanek, F.: U spomen F r a n j i Cor-dasicu p rvom vladinom i zv je s t i t e l j u za su-mars tvo u H r v a t s k o j . S .L , 1908, Zagreb, s. 365-375.

Sumarska enciklopedija, I , J L Z , Zag-reb, 1980, s. 292.

Piskorić, O.: F r a n j o Cordasic (1830 -1906.), S .L , 1-2, 1981, s. 79-82.

Piskorić, O.: Cordasic, F r a n j o . H B L , 3. Zagreb, 1993.

CORTAN, Rade, (Bunic, Koreni-ca, 1.IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin DuSanov, Srbin . Otac mu je bio vozač, a m a j k a domaćica.

Nakon završene s rednje Šu-marske škole u Kar lovcu upisao je s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Za-grebu l.X.1980.g. Dip lomirao je 25. X.1985.g. iz područ ja ekologi- je.

Hrva tsk i šumarski životopisni leksikon

Page 226: PDF 5,6 MB

226

CUBELIĆ, Slavko, iz Bihaća, B i H , rođen 21.YIII.1905.g„ dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao 10.X.1932.g.

Zaposlen je 15.XII.1932. kao p r ip ravn ik u K o t a r s k o j up rav i Osijek. U vr i j eme N D H bio je za-poslen u Zvorn iku u Bosni. Tada je bio i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: SIS, s. 7, 57,116. *** Šumarska nastava, s. 356.

CUDIĆ, Momčilo, (Gorn j i Potok, 28.YI.1936.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 25.YII.1962.

CUFAR, ( Z U F F A R ) , Alojzij, (Ot-lica kod Ajdovscine, Slovenija, 7. III.1852. - Mi t tewald kod Bel jaka , 14.IX.1907.), Šumarski s t ručn jak .

Od 1875. do 1894. zaposlen je u Šumskoj službi u Slovenij i i I s t r i - u Divaci, Yodnjanu , Galežanu i Lab inu , a nakon toga od 1894.g. u-p r a v i t e l j je dobra P. Kupehvise ra na B r i j u n i m a .

Zaslužan je za poSumljavanje krsa, a posebno za kultiviranje Bri ju-na, gdje mu je za te zasluge postav-ljena i spomen-ploca, (vid. 5. knj iga) .

L I T E B A T U B A

*** S.E. I., JLZ. , Zagreb 1980., s. 293.

C U H N I L , Melita, (Zagreb, 11.VI. 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Oldr iha . H r v a t i c a . Po t j eče iz službeničke obitel j i , koja živi u Sesvetama kod Za-greba. Srednju poljoprivrednu Ško-lu završi la je u Zagrebu 1988.g.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1988.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 15.YII.1994.g. iz eko-

logije Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Pro-padan je s tabala u dvi je s to jb ine f a k u l t e t s k e Sume Šasinovecki lug".

CUK, Cvet(k)o, ( L j u b l j a n a , 8.IY. 1926. - Bled, 14.XI.1993.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Alojza i F ranc i ske r. Tr-pin. Nacionalnost i d ržavl jans tvo slovensko. Otac mu je bio f inanci j -ski kontrolor , a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu polazio na Bledu, a Državnu realnu gimnaziju u Kra-nju . M a t u r i r a o je 1945.g. S tud i rao je Sumarstvo na Po l jop r iv redno -Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1951.-52., a d ip lomirao 28.XI.1952.g.

Posl i je d ip lomi ran ja zaposlio se u Sloveniji . Bio je sef Sektora za u ređ ivan je Suma, a zat im di-rek to r Gozdnog gospodarstva Bled do 1986.g.

God. 1966. u Švicarskoj je na speci jal izaci j i za uzgajanje Suma. U toku radnog v i jeka vodi te l j je f a k u l t e t s k i h ekskurz i ja za Sumar-stvo. Bio je vrlo akt ivan, pa je bio elan Znanstveno - is traživačkog cen t ra - S A Z U L j u b l j a n a , Ins t i tu -ta za gozdarstvo i elan Zveze in-ženjerov in tehnikov. Surađ ivao je u Gozdarskom ves tn iku i Delu. U mirovinu je otišao 1986.g. Umro je 1993.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 227: PDF 5,6 MB

227

CUKOVIĆ, Drago, (Novoseljani, Bje-lovar, 23.X.1940.), dipl. ing. drv. ind.

Sin oca Dragut ina, H r v a t . Po-t ječe iz t rgovacko-službenicke obi-tel j i . Osnovnu je Školu pohađao u Novosel janima, a Gimnazi ju u Bje-lovaru, koju je završio 1959.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je na S.F. u Zagrebu 1.X.1959. Bio je stipendist Šumarije Bjelovar. Diplo-mirao je 29.VI.1964. na DI odsjeku.

Posi je d ip lomi ran ja bio je dugi niz godina zaposlen u S.G. "Mojica Bir ta" Bjelovar .

Zaposlen je u J .P . H r v a t s k e Sume p.o. Zagreb kao rukovod i t e l j Komerc i j a lne službe.

CULIG, Dragutin, (Ilovac, Ozalj, 9.IV.1937.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Danice, r. Lonca-ric. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz ze-ml joradn ičke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Ozlju 1952.g„ a Re-alnu gimnazi ju u Kar lovcu 1957.g.

Šumars tvo je s tud i rao u Zag-rebu. Dip lomirao je 1962. godine. Kao p r ip ravn ik počeo je r a d i t i u Šumar i j i Cetingrad (8.X.1962.). Na-rednu (1963.) godinu proveo je na odsluženju vojnog roka. Za t im je radio u U p r a v i Š.G. Karlovac, u Odjelu za iskoriscivanje Suma (5. III.1964. - 15.111.1966.) n a j p r i j e kao pr ip ravn ik , a onda i r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma. Nakon to-

ga radio je kao poslovođa u Šu-mar i j i Draganic i (16.III.1966.-31. I.1969.g.). Sl i jedeće radno mjesto bilo je u Šumar i j i P i sa rov ina (1. II.1969. - 31.V.1985.), gdje je bio u p r a v i t e l j Šumar i je . Usl i jedi lo je radno mjes to koord ina to ra proiz-vodnje u OOUR-u za uzgoj i za-š t i tu Suma J a s t r e b a r s k o ( l .VI . 1985. - 31.XII.1990.). Od 1.1.1991. vraćen je na mjesto up rav i t e l j a Šumar i j e Pisarovina , a od 20.1. 1992.g. r ad i u "Hrvatskim Suma-ma", u U p r a v i Suma Karlovac, u Razvojno-planskom odjelu, gdje je s t ručni suradnik za p lan i ran je .

Sudjelovao je na 18. I U F R O kongresu u L j u b l j a n i kao organi-zator ekskurz i je na područ ju Š.G. Karlovac. Živi u Zagrebu.

CULUMOVIĆ, Petar, iz Perusica , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 15.VI. 1943. godine.

č U L J A K , Zdravko, (Okucani, No-va Gradiška, 27.1.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante i I lonke r. H o r v a t h . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je tr-govac, a m a j k a uči tel j ica. Osnovnu je školu završio u Okucanima 1955., a Državnu rea lnu gimnazi ju u No-voj Gradiški 1959.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-m a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u , gdje je i d ip lomirao 1965.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja radio je 25 godina u Republ ic i B i H , sve v r i j eme u B a n j a Luci, u Šumarskoj struci, jedno vr i j eme u sastavu ba-njalučkog I N C E L - a , a zat im 15. god ina u o k v i r u g r u p a c i j e "ŠI-PAD" - Sarajevo. Posl i je poznat ih događaja 1992.g. napust io je B a n j a L u k u i došao u Zagreb, gdje od 1994.g. r a d i u " H r v a t s k i m Suma-ma".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 228: PDF 5,6 MB

228

U t i j eku s lužbovanja u B i H rad io je na sli jedećim poslovima: če t i r i godine na u r eđ ivan ju Suma, zat im bio je t r i godine rukovo-d i t e l j R.S. Sumarstva "Manjaca", pa če t i r i godine rukovod i t e l j službe za p r ip remu proizvodnje i plani-ranje , če t i r i godine bio je d i r ek to r Š P P "Banja Luka", a ostalo vrije-me proveo je na radnom mjes tu re-f e r e n t a za investicije, r e f e r e n t a za iskoriscivanje i dr.

S u d j e l o v a o je na n e k o l i k o s t ručn ih sav je tovanja i skupova u B i H .

Član je H Š D .

ČUPIĆ, Gojko, (Trbounje , Drniš , 2.1.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i M a r t e r. Jakel ic . H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu j e bio radnik , a m a j k a domaćica. Os-novnu je školu polazio i završio u u T rboun ju , nižu gimnazi ju u D r -nišu, a S r edn ju Šumarsku Školu u Spl i tu 1950.g.

Šumars tvo je s tud i rao na P. Š.F. u Zagrebu i d ip lomirao 1955.g.

N a k o n d i p l o m i r a n j a 1955.g. zaposlio se u Šumar i j i Drniš . R a -dio je na pos lov ima r e f e r e n t a za poSumljavanje do 1958.g., a potom je v. d. up rav i t e l j a Šumar i j e Drn i š do 1965.g.

Z a p o s l i o se u Ž T P - u Zag-reb, Sekci j i za zaš t i tu pruga od erozije i u "Rasadniku" Zagreb. Ra-

dio je na r a d n o m m j e s t u re f -e r e n t a za b u j i c e i e rozi je , teh-ničkog rukovodi te l j a i rukovo-d i t e l j a "Rasadnika" do 1981.g„ kada je postavl jen za rukovodi te l j a Sek-cije za održavanje donjeg s t ro ja pruga Zagreb.

Dao je zna tan doprinos na sanaci j i erozi ja i kl iziš ta uz željez-ničke pruge, te podizanju Sumskih p o j a s e v a r a d i z a š t i t e p r u g a o d snježnih nanosa i orkanske bure, posebno uz r i j ečku i l ičku prugu, zat im na sanaci j i ob jeka ta donjeg s t ro ja pruga. Dvi je godine proveo je na vlaku za kemijsko suzb i jan je ko rova na že l j ezn i čk im p r u g a m a Ž T P - a Zagreb, ŽG-a L j u b l j a n a i Ž T P - a Sara jevo i u tom poslu ste-kao prak t ično iskustvo.

Od 1969. do 1977.g. intenzivno se bavio p rucavan je suzb i jan ja ko-rova na željezničkim prugama. Na temel ju i sp i t ivan ja herb ic ida na pokusnim plohama s t jecana su saz-nanja o ef ikasnost i pojedinih her-bicida, koja su saznanja poslužila za p r imjenu u praksi .

Organiz i rano je i "Savjetova-nje o p r imjen i herb ic ida na že-l jezničkim prugama". I zdana je i s t ručna pub l ikac i ja za p rak t i čnu pr imjenu. Svojim ucescem, kao elan redakci je , dao je zna tan doprinos.

Koncem 1977.g. stiče uv je te i odlazi u mirovinu.

Bio je dugogodišnji elan Sa-veza inženjera i t ehn iča ra Sumar-stva i d rvne indus t r i j e H r v a t s k e .

CUTURILO, Petar, (Dabar , Oto-čac, 25.111.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Steve. Srbin. M a j k a mu je bi la domaćica i ob i t e l j je živjela u Dabru . S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1961.g.

S tud i rao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu od 1.X.1961. Bio je sti-pendis t Saveza boraca NOR-a . Di-plomirao je 30.Y.1968.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 229: PDF 5,6 MB

339

D A M I A N I pl. VRGADA, Petar, ( H v a r , na otoku H v a r u , 8.11.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Mar i j e r. Novak. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio trgovac, a m a j k a domaćica. 0-snovnu je Školu završio u H v a r u 1941.g„ a Realnu gimnaziju u Ban ja Luc i 1948.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f aku l t e tu u Sarajevu. Di-plomirao je 27.XI.1954.g.

Pos l i jedip lomske s tud i j e iz organizacije i ekonomike Šumar-stva odslusao je od 1970. do 1972.g. u Sara jevu , ali ni je obranio magi-s tarsk i r ad jer je kao pol i t ički ne-podoban bio izložen raznim obli-cima m a l t r e t i r a n j a .

Kao apsolvent Šumarskog fa-kul te ta obavio je t romjesečnu stru-čnu praksu u Baden - Badenu u

Schwar tzva ldu u S.R. N j e m a č k o j 1954.g. Završio je vise seminara ra-zne dužine iz svih oblast i Sumar-stva i d rvne i ndus t r i j e - posebno iz organizacije i ekonomike Sumar-stva, primarne i finalne prerade drva, poslovanja poduzeća i dr .

Sudje lovao je na svim struč-nim skupovima i kongresima Šu-mara u B i H i većini u bivSoj Ju-goslaviji.

U radnom odnosu bio je ne-prekidno od 1. s i ječnja 1955.g. kada je nas tupio na dužnost u Š.I.K. "Krivaja" - Zavidovici i to n a j p r i j e kao p r o j e k t a n t Sumskih puteva, doznacar, organizator i vod i te l j u-t v r đ i v a n j a p r i r a s t a i na poslovima u ređ ivan ja Suma; zat im je postav-l jen za Sefa Bi roa i sektora za una-p ređen je proizvodnje, organizaci je i p ro jek t i r an ja ; i na k r a j u na mje-stu glavnog inženjera za Sumar-stvo.

Od 1.XI.1959. do 31.XII.1961.g. nalazio se u Š.I .P-u "Sebesic" - Tra-vnik na radnom mjes tu glavnog in-ženjera, odnosno tehničkog direk-tora.

U Š.I .P-u "Vranića" - Fo jn ica bio je d i r ek to r od 1.1.1963. do 31. XII.1965.g.

N a r e d n u godinu do 12. r u j n a proveo je u Republ ičkom zavodu za organizaci ju r ada u Sa ra j evu na radnom mjes tu stručnog savjetni-ka i p r o j e k t a n t a za organizaci ju

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 230: PDF 5,6 MB

330

poduzeća Sumarstva i d rvne in-dus t r i j e u B i H , a 13.IX.1966.g. pre-lazi za d i r ek to r a u Š.I.P. 'Stup-canica" - Olovo.

Od 7.II.1974. do 31.1.1990.g. pro-veo je u S O U R - u "Šipad" u Sara-jevu na raznim s t ručnim poslovi-ma: s t ručni savje tn ik za Sumar-stvo, glavni inženjer za Sumarstvo i iskoriscivanje Suma i d i r ek to r sektora za u n a p r e đ e n j e i koordina-ciju proizvodnje i prometa .

Od 1.II.1990. do 31.YIII.1993. nalazio se na radnom mjes tu di-r ek to ra D.P. odnosno D.D. S.I.P. "Stupcanica" - Olovo, a nakon toga od 1.IX.1993. do 31.XII.1994. bio je zaposlen u J .P . "Hrvatske Sume", U p r a v a Suma Spli t u Š u m a r i j i H v a r a ponajviše na mjes tu upra-vi te l ja Šumar i je . 1.1.1995. odlazi u mirovinu. Živi u rodnom H v a r u .

Ing. P. Damian i bio je akti-van u s t ručnim udružen j ima . Bio je elan Druš tva Šumarskih inženje-ra i t ehn iča ra u B i H , a u razdob-l ju od 1971. do 1974. bio je pred-s jednik U d r u ž e n j a i elan Odbora tog Saveza za Jugoslavi ju .

Bio je i po tpreds jedn ik Save-za pronalazača i inovatora B i H te elan i dužnosnik gospodarskih ko-mora i poslovnih udruga Sumar-stva i d rvne indus t r i j e u B i H od-nosno elan i predsjenik raznih stru-čnih komisi ja .

Objavio je veći b r o j s t ručn ih p r ikaza i č lanaka u l is tovima po-duzeća "Krivaja", "Sebesic", "Vra-nića" i "Stupcanica" te zna tan b r o j s t ručn ih č lanaka iz oblast i uzga-j an j a i i skor iscivanja Suma, orga-nizacije i ekonomike, b ro jne anali-t ičke procjene poslova i r a d n i h mjesta , novators tva i si. objavlj i -vao je u s t ručnim časopisima "Šu-marstvo", "Šumarstvo i d rva indus-tr i ja" kao i u drugom periodičnom t isku.

Za svoj rad dobio je veći b r o j diploma i pohvala. Proglašen je za-

služnim i počasnim elanom Saveza inženjera i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne i ndus t r i j e B i H . Nosilac je Ordena zasluga za narod.

Bio je izborni s t ručni savjet-nik Šum. i n s t u t u t a B i H u Sara-jevu.

Za stalnu suradnju sa Šum. fa-ku l t e tom u Sa ra j evu pr imio je pi-smena pr iznanja .

DAMJANOVIĆ, Ranko, ( H a n Ploča, B i H , 10.V.1945.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin DuSanov. Srbin . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i .

S t u d i j Sumarstva započeo je u Sara jevu , ali l.X.1975.g. prelazi na Š.F. u Zagreb, gdje i d ip lomira 26.III.1979.g.

DANCULOVIĆ, Marijan, (Kar lo vac, 13.V.1955.), dipl. ing. Sum.

Sin S t j epana i B r a n k e r. Zri-nski. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio au tomehaničar , a m a j k a slu-žbenica. Osnovnu je Školu završio u Kar lovcu 1970.g., a Gimnazi ju "Dr. Ivan R i b a r ", isto u Kar lovcu,

Šumars tvo je upisao 1.X.1975. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Dip lomirao je 13. VII.1984. iz uređivanja Suma. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Revitalizacija p a r k -Sume Dubovac".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 231: PDF 5,6 MB

331

Posli je d ip lomiranja priprav-nički staž obavio je u iskorisciva-n ju Suma u Š u m a r i j i KraSiC.

Godine 1985. zaposlen je u OOUR-u za uzgoj u Jas t rebarskom, obavl jao je poslove u svezi s pri-va tn im Sumama, a na redne godine (1986.) p remješ ten je u OOUR za uzgoj u Kar lovcu, gdje obavl ja po-slove t aksa to ra za p r iva tne Sume.

God. 1992. postavl jen je za u-pravi te l ja Šumar i je Ozalj. Od 1993. zaposlen je u U p r a v i Suma Karlo-vac u Odje lu za u ređ ivan je Suma kao samostalni t aksa tor .

D A N H E L O V S K Y , Adolf, (Selly, Ba ran j a , 8.VI.1825. - Bec, 27.V. 1902.), Šumarski s t ručn jak .

Šumarske znanost i završio je u M a r i a b r u n n u (Aus t r i j a ) .

Od 1847. do 1885.g. r ad i na vlaste l instvu Valpovo i Don j i Mi-holjac.

Zaslužan je za s ređ ivanje Su-marsko- t rgovackih pr i l ika u Sla-voniji; sprečavao je neracionalno eksp loa t i r an je slavonskih hrast i -ka; n a j k o m p e t e n t n i j i s t ručn jak za p rob lemat iku iskor iscivanja hras-tovine za dužicu.

Radovi su mu poznat i u zem-lj i i inozemstvu.

B A D O V I

Tafeln ilber Visirmasse, Langen und Starken des deutschen Binderholzes, dann zur Berechung des Eimergehaltes dessel-ben. - E in prakt isches Taschenbuch fi ir Fors tmanner , Holzhandle r und Fassbin-der. F i infk i rchen , 1869., pag 164.

Predloži o štednji drva u proizvađa-nju francuskih duga. S.L. 1877., s. 19-44.

Forstliche Hilfstafeln zur Berech-nung des kubischen Inhaltes walzenfor-miger und entgipfelter paraboloidischer Eundholzer, usw. (2. metrische Aufl.), Essek, 1878., pag 150.

Die Forstwirtschaft, ihre VerhS.lt-nisse und volkswirschaftliche. Bedeutung ihrer Ertragszweige in Kroatien und Sla-vonien. - Izvješće Trg. obrt . komore u Za-grebu, 1878.

Prilozi k poznavanju drvnih zaliha sjecivnih hrastika slavonske Podravine i

ustanovljivanju mjestnih skrižaljka o pri-hodu suma jednake ili slične zemljistne i postojbinske vrsnoCe. S.L. 1881, s. 111-125.

Holzmassen - Vorrathe der Eichen-wSlder des slav. Drauthals. - Oesterr. M. f. F„ X X X I , Wien, 1881., pag. 395-419.

K riesenju pitanja o cistom prihodu suma. S.L. 1882. s. 182-185.

Lužnjak od 246 godina starosti u sla-vonskoj nizini. S.L. 1882., s. 215-218.

Jos jedna k riesenju pitanja o cistom prihodu suma. S.L. 1883., s. 24-28.

Handbuch ilber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes fiir ForstmSnner, Holzhandler und Fassbin-der. Essek, 1884., pag. 210.

Vom Wald - Kataster. Agramer Zei-tung, br. 160, Zagreb, 1884.

Prinos poviesti sum. katastra u Hr-vatskoj. S.L. 1884., s. 223.

Ciene izrade i izvoza (iz sume) razne građe. S.L. 1890., s. 237-238.

Hanbuch ilber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes fiir Forstwirthe, Holzhandle r und Fassbinder . Essek, 1899., pag. 228.

Bilckblicke a uf den Eichenholz-Han-del in den Jahren 1876 - 1880. Sta t is t ičko izvješće trgovacko-obrt . komore u Zagre-bu. 1882.

L I T E B A T U B A

Oesterr. Forst und Jagd Zeitung, Wien, 1885, pag. 224-225.

KesterCanek: D a n h e l o v s k y Ado l fo . S.L. 1885., s. 241-245; S.L. 1902., s. 393-395.

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I. S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980, s. 297. Piskorić, O.: Danhelovsky Adolf, H B L ,

3, Zagreb 1993., s. 211-212.

DANKO, Samo, vid. SAMO, Dan-ko, 4. knj iga.

DASOVIĆ, Mandica, vid. CALlC, DASOVIC, 1. knjiga, s. 224.

D E A N K O V I Ć , Anton, Tonci, (Ka-štel Štafil ic, Split, 18.IV.1923.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Magdalene r. Ši-mera. H r v a t , hrvatskog državl jan-stva. Po t j eče iz zeml joradničke o-bi te l j i . Osnovnu je školu završio u Kaš te l Novom 1937., a Biskupsku klasičnu gimnazi ju u Spl i tu 1941.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 232: PDF 5,6 MB

232

Stud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49. i odmah dip lomirao 1949. godine. U toku s tud i j a bio je na stručnoj praksi u Francuskoj (1947.).

Pos l i je d ip lomi ran ja zapos-len je u P l a n s k o j komisi j i H r v a t -ske u Zagrebu (1950.-51.), a onda je prešao na r ad u Sloveniju. U Goz-dnom gospodarstvu Bled proveo je 12 godina (1951.-1963.). Tada odlazi u Alžir, gdje od 1963. do 1967. r ad i u Conservat ion des E a u x et Fo-rets. Od 1967. do 1970. r ad i u Al-žiru kao eksper t F A O za uzgoj Suma i t ada se vraća u Gozdno go-spodarstvo na Bled, gdje os ta je do 1983.g. kada odlazi u mirovinu ne zaboravivSi svoje rodno mjes to u kojem provodi sre tne dane.

B A D O V I

Bedcenje v praksi. Gozdarski vestnik, XIV. , 6-7,1956., L jub l j ana , s. 184-190.

Prorede u sastojinama smrce. Narodni šumar, XII . , 7-9,1958, Sarajevo, s. 453-466.

Oozd v Alžiriji. Gozdarski vestnik, X X I I I . , 7-8,1965., L jub l j ana , s. 216-230.

Cedra v jugoslavanskem primorju. I-bid. XXV., 5-6,1967., s. 161-170.

Snegolomi v Julijskih Alpah in nji-hovi vzroki. Ibid., X X V I I . , 7-8, 1969., s. 223-236.

L I T E B A T U B A

Zupancic: O odpornosti gozda prot i snegolomu. Gozdarski vestnik 31, 9-10, Lju-bljana, s. 333.

D E B E L J A K , Martin, iz F e r d i nandovca, Đurđevac , dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i rao je Sumarstvo na Po-ljoprivredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1935.-36.

D E B E N J A K , Aleksandar, iz Su-botice, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.

1951.-52., a d ip lomirao 12.IX.1953.g.

D E B E N J A K , DuSan, (Hogos, Sen-ta, Vojvodina, 19.XII.1923.), dipl. ing. Sum.

Sin Antuna . Slovenske naci-onalnosti , r imokato l ik .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 1948.g. Od l . I I . do 28.11.1953. godine bio je zaposlen u Šumskom gospodarstvu Brežice, a od l . I I I . 1953. do 1.VII.1955. bio je upravi-t e l j Šumske uprave Luče pr i Šum-skom gospodarstvu N a z a r j e u Slo-venij i .

Godine 1955. otišao je u Ma-roko.

DEBETIC, Dragoljub, (Opasanica, 22.11.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je na Šumarskom odsjeku Šumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu i d ip lomirao 27.VII.1964. godine.

DEBEVEC-LESJAK, Rozika, (Be gunje pr i Cerknici, Cerknica, Slo-venija, 21.IX.1925.-Maribor, 1995.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a F r a n c a i Mar i j e Ko-sir. Slovenske narodnost i i držav-l janstva, r imokato l ičke vjere. Po-t ječe iz zeml joradničke obi tel j i . O-snovnu je Školu završi la u Cer-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 233: PDF 5,6 MB

233

knici 1935.g., a Državnu klasičnu gimnazi ju u L j u b l j a n i 1947.

Šumars tvo je s tud i ra la na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -te tu u Zagrebu. Diplomirala je 1951.

Posao u struci započela je kao taksa tor , a poslije, sve do umirov-ljena, bila je referent za uzgoj, zašt i tu Suma i rasadnicars tvo u Š.G. Ma-ribor do 1983, kada je umirovl jena .

I zvanredno je ak t ivna u Šu-marskom druš tvu , naroči to r ad i na popular izac i j i Suma. I s t ak l a se u r adu d ruš tva s omladinom. Bi la je zaslužni i počasni elan Saveza Šumarskih d ruš t ava Slovenije.

L I T E B A T U B A

Cafnik, F.: Bozika Debevec - Lesjak, dipl. ing. sumarstva. S.L. 1995, s. 356.

DEČKO, Milan, (Celje, Slovenija, 25.V.1921.), dipl. ing. Sum.

Sin I v a n a i Vere r. Jakopic . Slovenskog držav l jans tva i narod-nosti, r imokato l ik . Po t j eče iz trgo-vačke o b i t e l j i . Osnovnu je školu završio u Celju 1933.g„ a I I I . real-nu gimnazi ju 1941. u L j u b l j a n i .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 29.IV.1952.g.

N a k o n d i p l o m i r a n j a bio j e Sef Područne Šumske uprave u ŠoS-t a n j u u Sloveniji , zat im Šumarski

inspektor pr i okr. Šumskoj up rav i u Celju, pa sef Šumskoga okruga Šent jur-Šumsko gospodarstvo Celje.

Za vri jeme službovanja u ŠoS-t an ju surađivao je na provođenju ankete u Sloveniji o godišnjoj pot-rebi drva u seljačkim domaćinstvi-ma, i to prema količini, vrst i drve-ta, vrst i so r t imena ta i p r e m a nači-nu u p o t r e b e drveta.

Akt ivan je u lovstvu. Bio je elan Upravnog odbora Lovačkog saveza Slovenije, elan Komis i je za uzgoj divl jaci pr i Lovačkom save-zu. JoS uvi jek je ak t ivan predsjed-nik povjerens tva za lovačke ispi te pri Lovačkom savezu u Celju. Umi-rovl jen je 1990.g. Živi u Celju.

Od 1965. do 1990. bio je hono-r a r n i predavač na nižoj i s r edn jo j po l jopr iv redno j Školi u Š e n t j u r j u za p redmet Šumarstvo.

Sudje lovao je na Šumarskom kongresu u Ohr idu u Makedoni j i 1953.g. Član je d ruš tva inženjera i t ehn iča ra Slovenije.

Pisac je većeg b ro ja č lanaka za slovenacku lovačku rev i ju "Lo-vec". Od stručnih radova spominje-mo ona j pod naslovom "Vzroki pre-r a s c a n j a gozdov v paSnike v zgor-n j i savinjski dolini". Celjski zbor-nik, 1959., s. 20-45.

DEGMECIĆ, Sime, (Str iz ivojna, Đakovo, 23.XII.1947.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Andr i je . H r v a t . Po t j eče iz zemljoradničke obi te l j i koja je u toku školovanja živjela u Stri-zivojni. U Zagrebu je pohađao i za-vršio I X . gimnazi ju 1966.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1966.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 17.IV.1973.g.

DEGORICIJA, Zlatko, iz Zagre ba, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je d ip lomirao 26. IX.1941.g. i zaposlio se u Zagrebu. Bio je elan H Š D .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 234: PDF 5,6 MB

234

D E K A N I C , Ivo, (Rokovci, Vin-kovci, 14.X.1919. - Zagreb, 25.X. 1998.), dr. sc. dipl. ing. Šumarstva.

Sin Marka i Ka t i ce r. Šimac. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz po-l jodje lske obi te l j i . P u č k u je školu završio u Rokovcima 1931.g., a Re-alnu gimnaziju u Vinkovcima 1939. godine.

Na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, Šumarski odsjek, studirao je Šumar-stvo. Dip lomirao je 1943.g.

Službu je započeo l.IX.1945.g. N a j p r i j e je rad io kao Šumarski re-f e r e n t u Okružnom narodnom od-boru, odjel za Šumarstvo, u Vin-kovcima i Slavonskom Brodu . Za-tim, bio je u p r a v i t e l j Šumari ja u Oriovcu, D a r u v a r u i Pakracu , po-tom r e f e r e n t za uzgoj Suma S.G. "Psunj" u Novoj Gradiški , Minis-t a r s tva Šumarstva NR Hrva t ske , Glavne up rave za Šumarstvo N R H i S.G. "Šamarica" u Zagrebu, pa tehničk i d i rek to r S.G. "Spacva" u Vinkovcima. S t ručn i Šumarski is-pit položio je 1949.g. Od 25.111. 1953.g., nakon izbora, na dužnost i je as is tenta u Zavodu za uzga-jan je Suma Po l jop r iv redno - Šu-marskog f aku l t e t a , odnosno od 8. prosinca 1959.g. samostalnog Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Specijali-

zirao je uzga jan je Suma na Ecole Nat iona le des E a u x et Forćts , Nancy (F rancuska ) i na Eidgeno-ssische Hochschule , I n s t i t u t fi ir "VValdbau, Ztirich (Švicarska) 1954.g. Na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu dok-to r i rao je 1959.g. s temom "Utjecaj podzemne vode na pr idolazak i us-p i j evan je Šumskog drveća u posav-skim Sumama kod Lipovljana", a 1960.g. hab i l i t i r ao je s raspravom "Elementi za njegu mladih sasto-j ina u poplavnom područ ju posav-skih Suma".

Na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu dr. sc. Ivo Dekanić izabran je za docenta iz p redmeta tehnika uz-gajanja Suma u veljači 1961.g„ a u l i s topadu 1963.g. za izvanrednog profesora iz p redmeta uzgajanje Suma. Za redovitog profesora iz p redmeta uzgajanje Suma i zabran je u l ipn ju 1968.g. Od 1968. do 1975.g. održavao je nas tavu iz p redmeta melioracije degradira-nih Sumskih terena. P r o f . dr. sc. I. Dekanić uprav l j ao je nas tavno-pokusnim ob jek t ima park Mak-simir, pa rk - Suma Dotrscina, dio Medvednice te zeleni pojas grada Zagreba Dubrava -Mokr i ce i Šasi-novecki Lug. Rukovodio je teren-skom nastavom s tudena ta na spo-menut im ob jek t ima i na f aku l t e t -skim ob jek t ima u Zalesini, Lipov-l janima, Vel iko j i Rabu . Organi-zirao je t e rensku nas tavu na pod-r u č j i m a Sumskih gospoda r s t ava S lavonsk i B rod , Osi jek , Požega, Gospić, Sen j i Buzet , kao i na ob-jek t ima "Semesadike" u MengeSu (Sloveni ja) i na ob jek t ima Š.I. Jas-t rebarsko . P r o f . dr. sc. I . Dekanić bio je voditel j poslijediplomske nas-tave iz znanstvenih područ ja sil-vikultura i oblikovanje parkov-nih i prirodnih rekreacijskih ob-jekata te nas tavnik iz kolegija os-nivanje i uzgojni tretman prirod-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 235: PDF 5,6 MB

335

nih sastojina, Šumske kulture i plantaže, sjemenarstvo i rasadni-carska proizvodnja, vrtna i pej-zažna tehnika, te biološka konzer-vacija tla i rekultivacija.

Rukovodio je i ak t ivno sud-jelovao u edukaci j sk im i znan-s tveno-nas tavnim iz laganj ima stu-d e n t i m a Šumarsk ih f a k u l t e t a i z Danske, Cehoslovacke, Norveške i Mađarske. U Međunarodnom save-zu organizaci ja za i s t raž ivan ja u Sumarstvu ( I U F R O ) bio je vođa u sekcij i In tens iv ie rung des Eichen-waldbaue godine 1980.

P ro f . dr. sc. I. Dekanic bio je dugogodišnji p reds to jn ik K a t e d r e za uzga jan je Suma, u dva nav ra t a prodekan i 1978.-1980.g. dekan Š.F. Također je bio elan i p reds jednik Komis i je za pred laganje s t ručn ih mje ra i nadzor u Velebi tskom bo-taničkom v r tu i r eze rva tu "Modri-ca Docu".

P r o u č a v a n j a i znanstvena is-t r až ivan j a obavl jao je u ekološki razl ič i t im s to jb inama i sastojina-ma na područ ju Sumskih gospo-da r s t ava Vinkovci, Osijek, Našice, Slav. Brod, Nova Gradiška, Bjelo-var, Đurđevac , Zagreb, Sisak, Kar-lovac, Delnice, Buzet i Senj, o če-mu je napisano vise od 80 znan-stvenih i s t ručn ih radova.

Dugogodišnj i je elan H Š D i Hrva t skog d ruš tva za ga jen je lova i r ibars tva .

B A D O V I

Stablimicna procjena, S u m a r s k e no-vine, Zagreb 1952., s. 2.

Stanje naših lovišta, B i l t em S.G. Vinkovci , 1953., s. 18.

Dendrometrija, L u g a r s k i p r i ručn ik , Zagreb 1953., s. 91-182.

Geodezija, L u g a r s k i p r i ručn ik , Zag-reb 1953., s. 183-202.

Uređivanje suma, L u g a r s k i p r i ruč-nik, Zagreb 1953., s. 203-216.

Neki podaci o uzgajanju suma u Francuskoj, S.L. br. 9-10., Zagreb 1955., s. 315-332.

Stanisni uvjeti za uzgoj zelene dug-lazije (Dr . Gisela J a h n : S tandOrt l iche Grund lagen f i i r den A n b a u der griinen Douglasie) , S.L., br . 7-9., Zagreb 1958., s. 326.-327.

Njegovanje suma kao mjera za una-pređenje sumske produkcije, S.L. 10., Zag-reb, 1958., s. 339-348.

Utjecaj proreda na kvalitet i vri-jednost drvne mase te sniženje ophodnje, Bi l t en P o l j o p r i v r e d n o - s u m a r s k e komore N B H , Zagreb 1958.

Njegovanje suma kao mjera za una-pređenje sumske proizvodnje, Vjesnik druš-tva lugara N B H , Zagreb 1960., s. 198-203.

Areal i sumsko-uzgojna svojstva jele na P a p u k u (manuscript), Zagreb 1958, s. 1-60.

Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim sumama, S.L, Zagreb 1961, s. 11-17.

Tjedan sumarstva u Milnchen-u, S .L , 3-4, Zagreb 1961, s. 155-158.

Biološki i gospodarski faktori njego-vanja sastojina, S .L , 11-12, Zagreb 1962, s. 398-402.

Utjecaj podzemne vode na pridola-zak i uspijevanje sumskog drveća u po-savskim sumama kod Lipovljana, G.S.P. Šumarskog f a k u l t e t a u Zagrebu , knj.15, Zagreb 1962, s. 1-118.

Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području posavskih suma, G.S.P, S .F , 15, Zagreb 1962, s. 119-196.

Kvantitativno i kvalitativno poveća-nje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini, G.S.P, S .F , 15, Zagreb 1962, s. 197-266.

Povećanje proizvodnje proredom mla-dih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini, G.S.P, 15, S .F , Zagreb 1962, s tr . 267-302.

Metodi intenzivnog proređivanja sas-tojina visokog uzrasta. Jugos lovenski poljo-p r i v r e d n o - sumarsk i centar , Dokumen ta -ci ja za t ehno log i ju i t e h n i k u u sumars tvu , kn j . 46, Beograd 1964, s. 1-79.

Osnovni principi intenzivne njege ni-zinskih i prigorskih suma suvremenim me-todama, Savezna p r i v r e d n a komora , Be-ograd 1965, s. 1-16.

Uspijevanje raznih euroamerickih topola (Populus euroamericana f. mari-landica, regenerata, robusta, serotina i P.c. klon 1-214) kod jednakog režima podzemne

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 236: PDF 5,6 MB

236

vode na dravskom aluviju u intenzivnim kulturama. Topola, 48-49, Beograd 1965, s. 2-15.

Utjecaj podzemne vode na uspije-vanje Populus euramericana f. marilan-dica i sumskim i intenzivnim kulturama na dunavskom i dravskom aluviju kod Osijeka. Topola, 59-60, Beograd 1966, s. 5-28.

Senjska draga - Historijat radova na posumljavanju. Mate r i j a l I I I . kongresa Jug. druš tva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967, s. 173.

Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana cv. se-rotina. Zemlj iš te i bi l jka, 1-3, Beograd 1967, s. 375-381.

Ekološka karakterizacija predjela "Brezovacka" predestiniranoga za uzgaja-nje euroamerickih topola, manuskript, Zag-reb 1967, s. 1-21.

Plantaže i intenzivne kulture topola i četinjača u sumskoj proizvodnji na području SS Hrvatske. Mate r i j a l i I I I . Kongresa Jug. druš tva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967, s. 12-15.

Plantaže i intenzivne kulture topola: Španjolska ada - Plantažni uzgoj P.X.E. klon 1-214. I b i d , s. 46-48.

Intenziviranje proizvodnje proređi-vanjem mješovitih sastojina nizinskih su-ma, Jug. pol joprivredno-Sumarski centar, knj. 57, Beograd 1967, s. 1-44.

Intenziviranje proizvodnje prorjeđi-vanjem mješovitih sastojina prigorskih Suma. Jug. pol joprivredno-Sumarski cen-tar , 58, Beograd 1967, s. 1-32.

Prirodna regeneracija i rekultivaci-ja nizinskih sastojina u propadanju, manu-skript , Zagreb, 1980, s. 1-23.

Eifluss des Orundwasserspiegels auf Wuchsleitung der euramerikanischen Pa-ppelsorten, Schweizerische Ze i t schr i f t f i i r Fortwessen, 11, Ziirich 1967, s. 1-13.

Utjecaj podzemne vode na uspijeva-nje Populus euramericana f. serotina kod plantažnog uzgoja na spacvanskom pod-ručju. Topola, 61-62, Beograd 1967, s. 65-93.

Konverzija plantaže Populus eura-mericana klon 1-214 u sastojinama hrasta lužnjaka, manuskr ipt , Zagreb 1968, s. 14.

Prof. dr. Milan Anić - In memoriam. S.L, br. 7-8, Zagreb 1968, s. 326-331.

Bazvijanje i pronalaženje optimalne metode uzgajanja prirodnih mješovitih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.J), manuskr ipt , Zagreb, 1969, s. 1-20.

Bazvijanje i pronalaženje optimal-

nog načina uzgajanja prirodnih sastojina hrasta kitnjaka (Quercus petraea Lieb.^, manuskript , Zagreb 1969, s. 1-18.

Intenzivna njega sastojina kao fak-tor podizanja vrijednosti suma i finan-cijskog efekta gospodarenja. Narodni šu-mar, 4-5, Sarajevo 1970, s. 117-126.

Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski cinioci uspijevanja nekih euroamerickih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska. S .L, 11-13, Zagreb 1969, s. 363-386.

Kultura molike na Medvednici kraj Zagreba. Zbornik na simpoziumot na mo-likata, Skopje 1970, s. 379-389.

Osvrt na suradnju stručnjaka iz ope-rative u nastavi i istraživačkom radu Ka-tedre za uzgajanje suma S.F., S .L, 1-2, Zag-reb 1970, s. 37-41.

Lov i ribolov kao privredna grana Slavonije. J A Z U - Znanstveni sabor Sla-vonije i Baranje , Osijek 1970, s. 399-402.

Tehnika uzgoja suma. P r edavan j a stu-dent ima sumarstva u V. i VI . semestru, (skripta) , S .F , Zagreb.

Neki podaci o uzgoju suma u Dan-skoj, manuskr ipt , Zagreb 1965, s. 1-32.

Sumsko-uzgojna svojstva poljskog ja-sena (Fraxinus angustifolia Vahl.^). Sumar-stvo, 1-2, Beograd 1970, s. 3-10.

Uspijevanje nekih vrsta sumskog dr-veća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda. Savje tovanje o Posavini, I I I . Zagreb 1971, s. 275-282.

Prorede sastojina u gospodarskoj je-dinici "Breznica ", manuskr ipt , S P P "Sla-vonska suma Vinkovci, Šumsko gospodar-stvvo Osijek, 1974.

Njega sastojina proredom u gospo-darskoj jedinici Novsko brdo", manu-skript , Zagreb 1970, s. 1-17.

Intenziviranje proizvodnje drva u cenozi hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco - Carpinetum croaticum Hor? . ) primjenom intenzivnih proreda i fertiliza-cije različitim mineralnim gnojivima. S .L, 7-8, Zagreb 1971, s. 197-230.

Podzemna voda i tlo kao faktori uspijevanja (rast i prirast) euroamerickih topola u "Bavniku", manuskr ipt , Zagreb 1980, s. 1-17

S. Bertović - Obavijest o disertaciji i habilitaciji. S .L, 7-8, Zagreb 1972, s. 293.

Dubina podzemne vode kao edafski čimbenik uspijevanja bijele vrbe (Salix alba L.) na inundacijskom području Save i

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 237: PDF 5,6 MB

337

K u p e kod Siska, manuskr ipt , Zagreb 1972, s. 1-12

Dinamika proizvodnje drva za celu-lozu nekih evroamerickih topola pri raz-ličitom načinu uzgajanja. Topola, 98-99, Beograd 1973.

Mogućnost proizvodnje prostornog dr-va u mladim sastojinama nizinskih suma. Sumarstvo, 11-12, Beograd 1973., s. 3-12.

Prirodna regeneracija i rekultivacija propalih nizinskih sastojina, manuskr ipt , Zagreb 1973., s. 1-52.

Nikola KomlenoviC - Obavijest o doktoratu. S.L., 3-4, Zagreb 1974., s. 177.

Konverzija plantaža Populus eura-mericana, klon 1-214, u sastojinama hrasta lužnjaka, manuskript , Zagreb 1974, s. 1-11.

Bekultivacija opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.J), manuskr ipt , Zagreb 1990, s. 1-71.

Značajke uzgoja suma jugoistočne Slavonije. J A Z U - Centar za znanstveni rad Vinkovci, knj. I, Vinkovci - Slav. Brod 1974, s. 11-41.

Edafske prilike i uspijevanje evro-americkih topola na nekim lokalitetima Hrvatske, (sa SkoriC, A.). Zemlj iš te i bilj-ka, 2-3, Beograd 1974, s. 267-277.

Njega sastojina proredom. J A Z U -Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1974, s. 79-85.

Utvrđivanje najpogodnijih vrsta dr-veCa i metoda obnove opustošenih povr-šina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.> S .L, 4-6, Zagreb 1975, s. 119-127.

Utjecaj visine i oscilacije nivoa pod-zemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur IJ.). S .L, Zagreb 1975, s. 267-280.

Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnoga graba. A N U B i H . Posebna izdanja, X X I I I , knj . 5, Sara jevo 1976, s. 99-117.

Kirigin B., Sinik, N, BertoviC, S.: Klimatski podaci Hrvatske (pr ikaz knji-ge), S.L, 1-2, Zagreb 1976, s. 106.

Intenziviranje proizvodnje prore-dom sastojina u slavonskoj sumi hrasta lužnaka (Oenisto - Quercetum roboris Horv.^. Sumsko pr ivredno poduzeće Sla-vonska suma , Zagreb 1976, s. 1-43.

Suma i proizvodnja drva na nekim tlima slavonsko-baranjskog područja. Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977, s. 169-174.

Velebitski botanički vrt i rezervat, (s BertoviC, S. i dr.). Nase planine, 9-10, Za-greb 1977, s. 193-208.

Suvremeno značenje i namjena nas-tavnih i pokusnih objekata Šumarskog fakulteta (Maksimir, Dotrscina, Medved-nica i ostali) u današnjoj nastavi i od-gojnoj akciji. H o r t i k u l t u r a , 2, Split 1978, s. 6-9.

Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju dr-va u cenozi kitnjaka i običnog graba. Ju-goslovenski pol jopr ivredno-sumarski cen-tar, Zagreb i Lipovl jani 1978, s. 1-19.

Uzgojne mjere i proizvodnja u nekim prirodnim sastojinama i kulturama eu-roamerickih topola slavonskog područja. S.L.,7-8, Zagreb 1979, s. 299-332.

Način i intenzitet proreda u sumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena sumsko-gospodarska organizacija Slavon-ska suma", Zagreb 1980, s. 1-120.

Gospodarenje sumama Slavonije s uzgojnog stajališta. J A Z U , Zbornik ra-dova kombinata NelisCe, Osijek 1980, s. 43-58.

Način i intenzitet prorede u gorskoj bukovoj sumi, manuskr ipt , Zagreb 1982, s. 1-52.

Njega suma. S .E, knj . 2, Zagreb 1983, s. 511-516.

Konverzija suma, (s Pejoski, A.). S.E, knj . 2, Zagreb 1983, s. 271-273.

Rezultati istraživanja utjecaja ferti-lizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croati-cum Horv.J). INA, K u t i n a 1983, s. 1-12.

Djelovanje kompleksnih gnojiva i UBEA-e na proizvodnju drva u sumi kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpi-netum croaticum H o r v J . INA, Ku t ina 1983, s. 1-15.

Značajke uzgojnih mjera u sastoji-nama nizinskih suma. G.S.P, S .F, posebna izdanja, 1, Zagreb 1984, s. 99-108.

Mogućnosti unapređenja sumske pro-izvodnje primjenom uzgojnih mjera (pro-reda) u prirodnim sastojinama. Jugosla-venski simpozij o proredama u Sarajevu, Jugoslovenski pol jopr ivredno - sumarski centar, Beograd 1985, s. 1-60.

Prirodna obnova sastojina bukve progalnim proredama. Kolokvi j o bukvi, Zbornik radova Sveučilišta u Zagrebu, S .F, Zagreb 1986, s. 25-36.

Sklop. S .E, knj . 3, Zagreb 1987, s. 210. Podzemna voda (gravitacijsko pod-

zemna voda), S.E. knj . 3, Zagreb 1987, s. 8. Utjecaj strukture na njegu sastojina

proredom u sumi hrasta lužnjaka i obic-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 238: PDF 5,6 MB

338

nog graba, (Querco roboris - Carpinetum illyricum AniC,). H A Z U - Centar za znan-stveni rad, Vinkovci 1991, s. 1-154.

Oovor prof. dr. Ivana Dekanića pri-godom predstavljanja javnosti knjige "Ut-jecaj strukture na njegu sastojina pro-redom u sumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Querco roboris - Carpinetum illy-ricum AniC), S.L, 11-12, Zagreb 1992, s. 165-167.

L I T E B A T U B A

D E K A N I Ć Ivo, dr. ing. sumarstva, Sumarska nastava u Hrva t sko j 1860.-1960, s. 411-413, S .F, Zagreb 1963.

D E K A N I Ć dr. Ivo, Jugoslovenski - savremenici - Ko je ko u Jugoslavij i , Be-ograd 1970, str 195.

D E K A N I Ć Ivo, redovit i sveu-čilišni profesor i predstojnik K a t e d r e za uzgajanje suma S.F. u Zagrebu, S .E, knj . I, Zagreb 1980, s. 299.

Dr. S. BertoviC: P ro f . dr. ing. Ivo De-kanić - povodom 70 godina života, S.L, 1-2, Zagreb 1991, s. 80-85, (s radovima).

BertoviC, S.: Dekanić, Ivo, sumarski s t ručnjak, H.B.L., knj. 3, Zagreb 1993, s. 255-256.

*** SE I, J L Z , Zagreb 1980, s. 299.

D E L A č , Damir, (Brod Moravice, Delnice, 21.V.1958.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Vjekoslava i Mar i j e r. Sa fa r . H r v a t , katol ik . Otac mu je službenik, a m a j k a medicinska se-stra. Osnovnu Školu završio je u Delnicama 1974.g„ a Gimnazi ju "I-lonka Golik" 1977.g. isto u Delni-cama.

Nakon završene gimnazije, upisao je s t u d i j Sumarstva l .X. 1977.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 8.III.1985.g. iz Sumskih komunikacija. Napisao je i obra-nio diplomski rad pod naslovom "Optimalna gustoća prometn ica s obzirom na p lan i ranu izgradnju u G.J. Podvodenjak".

Nakon završetka s tudi ja 1986. godine obavio je pr ipravnički staž

u S.G. Delnice, a nakon toga pri-mljen je u stalni radni odnos kao re fe ren t uređ ivanja Suma.

Poslije formiranja J.P. Hrva t -ske Sume od 1990.g. radi na radnom mjestu samostalnog taksa tora u O-djelu za uređ ivanje Suma Delnice.

G. 1993. upisao je poslijedip-lomski s tud i j iz uređivanja Suma.

DELAC, Slavko, (Pitomaca, 1896., -Zagreb, 13.V.1981.), dipl. Sum. inže-njer, Sumarski savjetnik.

S tudi rao je na Šumarskoj a-kademij i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsolvirao je skol. g. 1919.-20., a diplomirao 4.V.1921.g.

U vri jeme I I . svjetskog rata, prema nepotpunim podacima, bio je u Zagrebu. Tada je bio i elan H Š D .

L I T E R A T U R A

Borosić, J.: SIS, s. 5, 41, 90. Majer , D.: In memoriam, Slav- ko

Delac, dipl. ing. sumarstva. SL 10-12, 1981, s. 529-530.

DELAJKOVIĆ, Ivan, (Vrbova, S ta ro Pe t rovo selo, Nova Gradisla, 26.VIII.1923.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin St jepana i Mar i je r. H r u -by. H r v a t , r imokatol ik . Rod i t e l j i su mu bi l i poljodjelci . Osnovnu je Školu završio u Vrbovi (Nova Gra-diška) 1934. godine, a Državnu re-alnu gimnazi ju 1942. godine u No-voj Gradiški .

G. 1945. upisao je s t u d i j Su-mars tva na Pol jopr ivredno-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplo-mirao je u jesen 1949.g. Za vr i j eme s tud i j a radio je kao volonter kod sveuc prof . S t anka FlOgela i obav-l jao je p red isp i tne konzul tac i je ra-di povećanja e f ikasnos t i polaganja ispita.

Po d ip lomi ran ju raspoređen je u Šum. građ. poduzeće Nova

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 239: PDF 5,6 MB

339

Gradiška, kao mlađi inženjer -pr i -p ravn ik (1.XI.1949.-9.III.1950.). U uprav i je radio na s ređ ivan ju teh-ničke dokumentac i je , a u sekcij i na i z rađ ivan ju i obračunu izvrše-nih građevinskih radova. U Sum-sko-građevnoj sekciji K u t i n a bio je u p r a v i t e l j (10.111.1950. - 30.VI. 1951.).

U građ. grupi D I P - a Novose-lec, osim na izvođenju radova, ra-dio je kao mlađi inženjer na tra-s i r an ju Sumskih pruga (1.VII.1952. -14.XII.1952.). Od ostalog projekt i -ranog i izvođenog t r eba spomenut i kombinac i ju čekrka i uspinjače, skladiš te zapalj ivog ma te r i j a l a i p ro jek to r sku k ino-kabinu .

Za v r i j eme r ada u D I P - u Novoselec položio je i s t ručni dr-žavni ispit (15.IX.1952.).

Rad i predviđene (neostvare-ne) izgradnje žicare na l ičkoj Pl je-sivici p remješ ten je u D I P Sisak, gradi l iš te Pl jesivica, gdje je ruko-vodio izgradnjom puteva ( l .VII . -14.XII.1952.).

Zbog loSeg s tan ja u Šumskom radi l i š tu , biva p remješ ten za nje-nog upravi te l ja (15.XII.1952.-30.XI. 1953.). Uz pomoć inženjera Wtir-tha s ređuje s tan je i uspi jeva u zimskoj sjeći provest i pr incip "kro-jenje od panja , a i z radba od krošn-je". P r i h v a t i o je ponudu da se za-

posli u Sumarstvu (Sto mu je bi la želja jos p r i j e upisa na f aku l t e t ) , pa se preselio u Vinkovce za rukovodi- te l ja Građevnog odjela (1.XII.1953. - 30.IV. 1954.), a zat im u Š u m a r i j u Vinkovci (1.V.1954. -31.III.1956.). Tu se radi lo pre tež i to na izgradnj i i popravcima Šumari-ja, lugarnica i s tanova radn ika . Sudjelovao je u izgradnj i Šumari-ja: Lipovac, Stro- sinci, Gunja , Ž u p a n j a i Spacva, te u rekons t ruk-ci j i Šumarija: Otok i Cerna, na iz-g radn j i nasel ja u Spac- vi i drugo. Od ob jeka ta n iskogradnje bio je angažiran na izvedbi kana la po-d ruč j a D o b r i n j a i ceste nasel ja Spacva - Otok.

Zbog reorganizaci je u Š.G. Vinkovci, p r ihva t io je ponudu i prešao u DI "Slavonija" Slavonski Brod (1.V.1956.-31.IX.1965.). Bio je sef građevinskog odjela, sef inves-t ici jskog odjela, v r š i t e l j dužnost i tehničkog d i rek tora , r ukovod i t e l j službe za unap ređen je proizvodnje i kap i t a lne izgradnje te rukovo-d i t e l j Bi roa za razvoj. Cijelo je v r i j eme radio na poslovima održa-vanja , u r e đ e n j a i p r ip reme prese-lenja poduzeća na novu lokaciju.

Osnivanjem cen t ra za razvoj d rvne indus t r i j e (CDI ) Slav. Brod od s t rane drvno - i ndus t r i j sk ih po-duzeća slavonske regije i Pr ivre-dne komore Osijek postavl jen je za d i r ek to r a u osnivanju CDI, a kas-ni je za d i r ek to ra (l.X.1965.-31.VII. 1973.). Zada tak CDI bio je rad i t i kao zajednička služba za razvoj os-nivača na pr ibl ižavanju D I P - o v a podjeli poslova, kooperaciji , una-pređenju proizvodnje i proizvoda te prenošenju novih dostignuća u proizvodnjama i proizvodima.

Iz obi tel jskih razloga (školo-vanje djece) korist i pr i l iku i pre-lazi u Poslovno udruženje drvne in-dus t r i j e Zagreb (1.VIII.1973.), a za-t im u Zajednicu Sumarstva, pre-rade drva i prometa drvnim proi-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 240: PDF 5,6 MB

240

zvodima i papirom Zagreb (28.11. 1979.), pa u Poslovnu zajednicu Su-marstva, prerade drva i prometa drv-nim proizvodima i papirom Zagreb (31.XII.1988.), kad odlazi u mirovinu.

U tom razdobl ju radio je na poslovima: p r imarne prerade drva (1.IX.1973.-18.X.1979.), te djelatnos-ti cijele drvne indus t r i je (30.XI. 1980.) i drva u građevinarstvu (31. XII.1988.). Osim na poslovima na-vedenih područja radio je u vezi sa cijenama, standardizacije, znanstve-no-istraživackoga rada i informati-ke (naročito sa područja t rž iš ta i tehnologija). Član je H Š D .

D E L I B A S l Ć , Ljubomir (Capr-ginci, Nova Gradiška, 24.X.1932.), dipl. ing Sumarstva.

Sin I g n j a t i j a i J u l i j a n e r. Gagic. Nacionalnost i srpske, po po-r i j ek lu pravoslavne vjere, po uvje-r e n j u ateist . Po t j eče iz obi te l j i po-l jopr iv redn ika . P u č k u Školu zavr-šio je u mjes tu Trnakovac godine 1946.g„ a S redn ju Šumarsku u Pla-skom 1951.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1960.g. Nakon završene s rednje škole ni je odmah s tudirao. N a j p r i j e se zapo-slio u Š.G. "Psunj" Nova Gradiška (1951.-1952.), gdje je radio na ta-ksac i j i kao t ehn iča r . N a r e d n e

godine (1953.-1954.) radio je kao Sum. tehn ičar u Š u m a r i j i Velika, a onda je otišao na s tudi j . Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlen je u Š.G. Slavonska Požega i to: od 1960. do 1965.g. u Š u m a r i j i Kamensko kao uprav i te l j ; od 1965. do 1972. upra-v i t e l j je Mehanizaci je , potom do 1985.g. d i r ek to r je Gospodarstva. Nakon toga, od 1985.-1990.g. pot-preds jednik je ROŠ "Slavonska Su-ma", a č i tavu 1991.g. rukovod i t e l j je odjela za plan u U p r a v i Suma Po-žega. S toga mjes ta odlazi u miro-vinu.

Val ja pr ipomenut i da je 1965. godine bio na praks i u Rumun j -skoj gdje je proučavao problema-t iku Sumskih žicara. Od 1965. do 1969. bio je savezni poslanik u Pr i -vrednom vijeću Savezne skupštine. Od 1951. do 1990.g bio je elan K P J ( S K J ) . Umro je 27.X.1996.

L I T E B A T U B A

*** In memoriam. "HŠ" 64,1996, s. 12.

D E L I ć , Đuro, (Trenkovo, Požega, 14.VII.1944), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Šumarskom odje lu Šumarskoga f a k u l t e t a u Za-grebu. Diplomirao je 21.X.1970.g.

D E M E L , Zoran, (Pakrac , 10.VI. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Dragu t ina , H r v a t . Pot-ječe iz činovničke obi tel j i . S r edn ju Školu završio je u D a r u v a r u 1982.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1982. na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 21.VII. 1988.g. iz područ ja Šumska trans-portna sredstva. Napisao je i obra-ni d iplomski rad pod naslovom "Gradnja Šumske ceste Biljane - Sav-jak i njen utjecan na ekonomičnost gospodarenja u g.j. Javornik".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 241: PDF 5,6 MB

341

DEMETROVIĆ, Juraj, vid. 5. knjiga.

DEMOKIDOV, Emanuel, (Plock, Pol jska, 18.IV.1898.-Crikvenica, 27. V.1957.), dipl. ing Sumarstva.

Dolazi u mladim godinama u Jugoslaviju, završava srednju školu i Šumarski fakultet u Beogradu 1928.

Po završe tku s tud i ja nas tupa službu u Srbi j i , a 1929. bio je dodi-jel jen Š u m a r i j i K l j u č ( B i H ) , a 1931. postavl jen je za kotarskog re-f e r e n t a u B a r u ( C r n a G o r a ) t e 1932. za r e f e r e n t a kod Šumarskog odjela Banske uprave u Cet in ju . Nakon toga s lužbuje u Hrva t sko j : n a j p r i j e u Sv. I v a n u Žabnom, Bje-lovaru, I vansko j i Čazmi. G. 1943. bio je Šumarski r e f e r e n t kod NOO Moslavina, a 1945.g. kod Okružnog NOO-a Karlovac. G. 1948. r ad i na poSumljavanju u Pazinu, a 1949.g. dolazi u Crikvenicu za Šumarskog r e f e r e n t a KNO-a .

Od 1950. u p r a v i t e l j je Šuma-r i j e u Crikvenici . Bio je i nastav-nik u Lugarskom teča ju u Novom Vinodolskom.

Umro je kad se "oporavljen" od lakše operaci je spremao da se v ra t i na radno mjesto.

Ing. Demokidov bio je Šumar s b o g a t o m p r a k s o m . N a r o č i t u je pozornost posvećivao poSumljava-n ju krsa. Pokazivao je sklonost i taksaci jsk im radovima. U r a d u je bio savjestan i neumoran, a od ko-lega i p r i j a t e l j a c i jenjen.

L I T E B A T U B A

Ježić, M.: Ing. E M A N U E L D E M O K I -DOV, (nekrolog). S.L. 1957., s. 317.

D E N I S O V , Gabriel, iz Rusi je , ro-đen 11.111.1894., Sum. inženjer .

S tud i r ao je na Gospodarsko-Sum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1924.-25.

Nakon d ip lomi ran ja os ta je u našim kra jev ima . S tupio je u dr-žavnu službu 14.XII.1929., a prema

nepotpunim podacima od 31.XII. 1932.g. nalazi se na mjes tu Sum. pr i s tava u Šum. uprav i Ogulinske imovne općine ModruS. U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Drežn ik -Gradu . Tada je bio i elan H Š D . Poginuo je 1943. u I I . svjet-skom r a t u i njegovo se ime nalazi na ploči u Šum. domu u Zagrebu.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 6, 73,107,141. *** S u m a r s k a nas tava , s. 354.

D E R E N C I N O V I Ć , Arinka, vid. Pavic.

D E R E T A , Bogdan, (Drl jače, Si-sak, 16.VII.1909. - Zagreb, l . V I I I . 1988.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz obi te l j i seoskog u-c i te l ja s desetoro djece. Rea lnu gimnazi ju polazio je i završio u Pe t r i n j i , a s t ud i j Sumarstva na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1937. godine.

P rvo radno mjes to bilo mu je u Di rekc i j i d ržavn ih Suma te je do 1942.g. radio u taksac i j i i u Građe-vinskom odsjeku.

Osjećajući se ugroženim u Zagrebu, odlazi 1942.g. u Beograd gdje, nakon kraćeg nadnicaren ja , dobi je mjesto u Min is ta r s tvu na-rodne p r iv rede i r ad i u sektoru u ređ ivan ja buj ica .

Hrva tsk i šumarski životopisni leksikon

Page 242: PDF 5,6 MB

242

Nakon oslobođenja Beograda (1944.) imenovan je Sefom Odsjeka za naučni rad Pov je ren i š tva poljopri-vrede i Sumarstva. Od k r a j a 1946.g. nalazi se na dužnost i inspektora kont ro lne službe za Sumarstvo i d rvnu indus t r i j u F N R J .

U prol jeće 1947.g. odlazi u svojstvu sav je tn ika za Sumarstvo u NR Alban i ju u minis ta rs tvo po-l jopr iv rede i Sumarstva, gdje r ad i na organizaci j i Šumarske službe.

U jesen iste godine vraća se u Beograd gdje je u Min is ta r s tvu za Sumarstvo F N R J imenovan za načelnika Odje la za uzgoj Suma. Na t o j dužnost i os ta je do 26. svi-b n j a 1950.g. kada je p remješ ten za d i r ek to ra S.G. "Visevica" na Rijeci , odakle 15.XI.1951. prelazi u Spli t za di rektora Srednje Šumarske ško-le za krs gdje se zadržao deset go-dina.

Početkom 1962. godine nastu-pa na dužnost u I n s t i t u t u za Su-marska i s t raž ivan ja u Zagrebu, gdje r ad i u Sektoru za mehaniza-ciju do 1968.g„ a onda prelazi na iste poslove u Poslovno ud ružen j e Sumskoprivrednih organizacija Hr -vatske u Zagrebu.

Početkom 1973. prelazi u Za-jednicu za f i n a n c i r a n j e usmjere-nog obrazovanja u Sumarstvu i d rvno j i ndus t r i j i S R H u svojstvu t a jn ika . S tog radnog mjes ta odlazi u mirovinu k r a j e m 1978.g.

U svom radnom vi jeku uz redovne dužnost i sudjelovao je u r adu razn ih komisi ja i odbora, kao npr. na dužnost i p reds jedn ika is-p i tne komisi je za s t j ecan je visoke kval i f ikac i je , elan Komis i je za ka-drove Pol jopivredno-Sumarske ko-more H r v a t s k e i td.

Dakle, inž. D e r e t a velik dio svoga r ada uložio je u s t ručno pro-svjećivanje.

Bio je predavač i na Š.F. u Zagrebu. P redavao je zaštitu na radu. Napisao je i p r i ručn ik pod

t im naslovom koj i se kor is t io i u s rednj im Školama Sumarstva i drv-ne indus t r i j e .

Objavio je i niz č lanaka i ra-znih publ ikac i ja . Bio je sudionik u g radn j i dv i ju zgrada za Šumarske Škole - u Spl i tu i Kar lovcu.

Za svoj rad dobio je ing. D e r e t a 1976.g. z la tnu meda l ju i po-velju, a prigodom odlaska u miro-vinu 1978.g. Orden zasluga za na-rod sa s rebrn im zrakama.

B A D O V I

Mehanizacija izvlačenja i transporta drveta u SSSR. S.L. 1964., s. 513-524.

*** Zbornik Druš tva inženjera i teh-ničara u Splitu, 1958.

*** Savje tovanje o krsu Jugoslavije, 1958.

*** Badovi, I n s t i t u t za sumarska is-t raž ivanja 1962, 1863, 1964, 1966. 1967. i 1969.

*** S.L. 1964. *** Bil teni Poslovnog udruženja sum-

skopr ivrednih organizacija H r v a t s k e od 1969.-73.

*** Bi l teni Zavoda za zašt i tu pr i r adu 1967., 1972.

Motorne pile. Zagreb, 1979., s. 1-176.

L I T E B A T U B A

Piskorić, O.: In memoriam - BOGDAN D E B E T A , dipl. ing. sumarstva. S.L. 1-2, 1989., Zagreb, s. 92-94.

Piskorić, O.: Dereta, Bogdan, H B L 3, Zagreb, 1993. s. 307. (O.P.)

D E R E T A , Borislav, iz Drl jače , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-ljopriv.-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1929.-30.

D E R E T A , Branko, (Mar in Dol, Karlovac, 19.YIII.1889.), Sum. nad-inženjer., Sumarski savjetnik.

Završio je Šumarsku akade-mi ju u Zagrebu 1914.

Službu je nas tupio 25.VI. 1919.g., a za mirovinu pr iznato mu je vojne službe 3 g„ 11 mj., 6 dana te 2 mj. i 7 dana r an i j e službe.

Bio je zaposlen u Ni jemcima kod Vinkovaca 1922.g„ a zat im u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 243: PDF 5,6 MB

243

Direkciji Suma u Apatinu. Odliko-van je 1936. Ordenom sv. Save 4. reda.

B A D O V I

Mehanizacija izvlačenja i transporta drveta u SSSB. S.L. 1964., s. 513-524.

L I T E B A T U B A

Zbornik Vinkovci, 1974, s. 545, 550, 551, 553.

Borosić, J:. SIS, s. 4, 55, 90. S.L. 1922, s. 261-262.

D E R E T A , Mihajlo, (Vojnić, 17.X. 1886. - Novi Sad, 11.VII.1938.), di-rek to r Di rekc i j e Suma u Vinkov-cima, visi Sum. savje tnik .

Osnovnu Školu polazio je u rodnom mjestu, a Realnu gimna-zi ju u Karlovcu. I sp i t zrelosti po-ložio je s odličnim uspjehom 1905.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu od 1905. do 1908.g. Godinu dana pro-veo je i na Visokoj školi za kul tu-ru t la u Beču, zbog š t r a j k a sveu-čilišne omladine u Zagrebu prot iv bana Raucha . Dip lomirao je 1908. godine.

D e r e t a je i sam akt ivno sud-jelovao u borb i napredne omla-dine.

Pos l i je d ip lomi ran ja službo-vao je kod t adašn je poli t ičke up-rave kao Šumarski vježbenik, pris-tav i nakon toga Šumar. Pokazao se kao vrs tan geodeta i Šumarski teh-ničar obav l ja juć i p remje r i ream-bulac i ju međa u Sumama zemljiš-nih zajednica ko t a r a Sisak.

U I. svjetskom ratu, zarobili su ga Rusi, pa je Sest godina pro-veo u raznim ruskim k r a j e v i m a proživjevSi sve s t r aho te boljševič-ke revolucije. Konačno preko Si-bira vratio se morskim putom kuci.

Vra t ivš i se, s tupa u službu -k r a tko vr i j eme kod up ravne vlasti, a zat im kao d i r ek to r Otočke imov-ne općine. G. 1925. postavl jen je za t aksa to ra Kr iževacke imovne opći-

ne u Bje lovaru i na tom mjes tu os ta je pun ih osam godina.

G. 1934. imenovan je za di-r ek to ra Pe t rova rad inske imovne općine, gdje provodi samo osam mjeseci, pa bude postavl jen za di-r ek to ra Kra l j , d i rekc i je Suma u Vinkovcima, na kojem ga je mjes tu zatekla p r e r ana smrt .

S lužbujuć i po raznim mjesti-ma i na raznim položajima, stekao je obilno iskustvo u svim Šumar-skim granama. Zato je D e r e t a bio izrazi to Sumarska ličnost.

Posebno se isticao u nastoja-n ju da se slavonske hras tove Sume u v las t i to j rež i j i i skor i š tava ju i p r e r a đ u j u .

Kao p r i j a t e l j i drug bio je nenadmašiv. Bio je i dobar lovac.

Cijenil i su ga kao s tar ješ inu. Bio je elan mnogih građanskih druš tava , jer je svugdje uživao ve-lik ugled.

Umro je u 52. godini života.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 3, 69, 83. Šnajder, L.: Ing. Mihaj lo Dereta . S.L.

1938, s. 458-459.

D E R E T A , Nikola, iz Vojnica, Su-marnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsolvirao je 1908. godine.

DESANTIC, Ljubomir, iz Kastva , Ri jeka , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52.

DESIĆ-PATERNOSTER, Amal i ja, iz Tuzle, B I H , dipl. ing. Sumar-stva.

S tud i r a l a je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu i apsolvirala skol. g. 1940.-41.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 244: PDF 5,6 MB

344

DESPOT, Nikola, iz Bunica, Ko-renica, Hrva t ska , rođen 23.IX.1894., Sumarski inženjer .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademij i , a d ip lomirao na Gospodarsko-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu ll.VII.1921.g.

U službi je od 5.IX.1921.g. U staž mu je pr izna to 2 godine vojne službe. U Šum. uprav i Don j i La-pac zaposlen je od 1.VII.1932.

DEŠKOVIĆ, Dušan, iz Murske Sobote, Slovenija, dipl. ing. Sum.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu i apsolvirao skol. g. 1949. -50.

D E V č l ć , Dragan, (Senj , 19.IV. 1959.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Mar i j e r. Devcić. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz činov-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu za-vršio u Krasnom 1974., a Šumarsku tehn ičku školu u Delnicama 1978.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1991.g.

G. 1994. samostalni je taksator .

D E V č l ć , Josip, vid. 5. knj iga.

DEVClC, Karlo, (Zagreb, 15.IX. 1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i F ranc i ske r. Pe-trisic. H r v a t , katol ik . Otac mu je bio mornar , a m a j k a domaćica. 0-snovnu je Školu pohađao i završio u Zagrebu 1953., a gimnazi ju isto u Zagrebu 1957.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1963.g.

Od 1962. do 1963.g. zaposlen je kao tehničk i suradnik u Zavodu za ekonomiku Šumarskoga fakul -t e ta u Zagrebu kod prof . dr. Mi-l jenka PlavSica. Od početka 1965. do 15.VII.1965.g. radio je u odjelu za u ređ ivan je Suma Š.G. Gospić kao pr ip ravn ik , a od 16.VII.1965.

do 31.V.1966. zamjenik je upravi te-l ja Šumar i j e Don j i Lapac . Zat im, od 1.VI.1966. do 26.II.1968.g. r ad i u odjelu za u ređ ivan je Suma Š.G. Gospić kao vođa grupe za uređi-van je Suma te rukovod i t e l j istog odjela.

Od 27.11.1968. pa do 31.XI. 1984.g. r ad i kao u p r a v i t e l j Šuma-r i j e Br in je , koja je u sastavu Š.G. Ogulin, a od početka 1985. do 31. XII.1990. d i r ek to r je OOUR-a za iskoriscivanje Suma Vrhovine, te od 1.1.1991. u p r a v i t e l j je Šumar i j e B r i n j e u sastavu H r v a t s k i h Suma Zagreb, U.Š. Gospić.

D E V č l ć , Marija, (Krasno Polje, Senj, 1.XI.1959.), dipl. ing. Sum.

K ć e r k a Bože i Kate . H r v a -tica. Po t j eče iz radničke obitel j i , koja živi u Krasnom Pol ju . Sred-n ju kemi jsko- tehnolosku školu za-vrši la je u Zagrebu 1978.g.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 13.1.1983.g. iz den-drometrije. Naslov diplomskog ra-da glasio je "Izmjera vel ikih Sum-skih površina", (vid. V U K U Š I ć , 5. knj iga) .

D E V C l ć , Marinka, iz Senja, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r a l a je Sumarstvo na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -te tu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1951.-52.

DEVCIĆ, Milan (Senj, 10.VIII . 1948.), dipl. ing Sumarstva.

Sin Bože i Mari je , r. Lopac. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz ra-dničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u mjes tu Svet i J u r a j 1963. godine., a S r edn ju Šumarsku u Del-nicama 1967.g.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 7 .XII . 1973. godine.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 245: PDF 5,6 MB

345

Nakon diplomiranja zaposlio se kao r e f e r e n t u Odje lu za ure-đ ivan je Suma Sen j (1974.-1978.).

Posl i je toga unap r i j eđen je za u p r a v i t e l j a Š u m a r i j e J a b l a n a c (1978.-1985.). Od 1985. do 1990. teh-nički je rukovod i t e l j OOUR-a Is-kor isc ivanje Suma u Senju, a na-kon toga bio je godinu dana upra-v i t e l j Šumar i j e Krasno. Od 1991.g. u p r a v i t e l j je Uprave Suma Senj, J .P . "Hrvatske Sume". Živi u Senju.

DEVClĆ, Tome, (Krasno, Senj, 24. III.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Antona i K a t e r. Devcic, H r v a t , katol ik . Osnovnu je Školu završio u Krasnom 1981.g„ a Šu-marsku u Kar lovcu 1985.g.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 8.VII.1991.

Nakon d ip lomiran ja , od 1. VIII.1991.g. zaposlen je kao taksa-tor u U r e đ i v a n j u Suma Uprave Su-ma Senj. Od l.VIII.1994.g. zaposlen je kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Pag" u Nova l j i na otoku Pagu.

DEVIĆ, Tihomir, (V. Botinovac, Koprivnica , 1.1.1964.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Vel jka . Otac mu je bio vozač, a m a j k a domaćica. Živje l i su u Botinovcu.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 29.IX.1988.g. iz ure-đivanja Sum&. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Analiza Sumske rep rodukc i j e u p r iva tn im i d ruš tven im Sumama na područ ju G.J. Kopr ivn ička Bi-logora".

D I E T I N G E R - SPUDIĆ, Berta, vid. Spudic.

D I J A N I Ć , Antun, (Krk , 23.X. 1944.), dipl. ing. drv. ind.

Sin Antona i Mare r. Dunato . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obi te l j i s lužbenika i domaćice. Osnovnu je Školu završio u K r k u 1960.g„ a Gi-mnaz i ju "Cedo Žic" 1963., t akođer u K r k u .

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1970.g. na DI odsjeku.

Zaposlen je bio na područ ju Uprave Suma Senj, a najviše u Šu-m a r i j i K rk , ko jo j j e uprav i t e l j .

Od s t ručn ih udruga višego-dišnj i je elan je H Š D .

D I K L I ć , Đuro, (Šuica, Otočac, 1. IV.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tome. H r v a t . Po t j eče iz zemljoradničke obi te l j i koja je živjela u Skendžicima kod Šuice.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 246: PDF 5,6 MB

246

Sredn ju je Šumarsku Školu završio u Kar lovcu 1962.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1962.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 5.V.1969.g.

DIKLIĆ, Milivoj, (Delnice, 6.X. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Že l jka i Amal i j e r. Ca-n ja r . H r v a t , r imokato l ičke vjero-ispovijesti .

Otac i m a j k a bil i su mu slu-žbenici. Osnovnu Školu završio je u Delnicama 1976.g„ a s redn ju ško-lu (CUO indus t r i j sko - t ehn ičk ih kadrova) u Ri jec i 1980.g. Diplomi-rao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1986.g.

Za vr i j eme s tud i ja l j e t i 1985. boravio je u t a d a š n j o j Cehoslo-vackoj (Zvolen, Ni t ra , Bra t i s l ava ) temel jem međunarodne razmjene s tudenata .

Po okončanju s tud i j a l . IV. 1986. zapošl java se u Goransko-pri-morskom Šumskom gospodarstvu Delnice, OOUR Iskor i sc ivanje Su-ma, kao r e f e r e n t pr ipreme. I s t im se poslovima bavi i u Š u m a r i j i M r k o p a l j (od 9.1.1987.), gdje ubrzo posta je n a j p r i j e v.d. uprav i te l j a , a potom i u p r a v i t e l j Šumar i j e (od 23.111.1988.).

Us tanov l jen jem J .P . "Hrvat-ske Sume", od 1.II.1992. s t ručni je suradnik za iskoriscivanje Suma u

U p r a v i Suma Delnice, a u dva na-v r a t a (do 1996.) po nekoliko mje-seci i u p r a v i t e l j Šumar i j e Klana . Od 1.1.1996. imenovan je upravi-te l jem nove Šumar i j e Lokve, koja ni je dje lovala gotovo pola stoljeća. Vise od godinu dana akt ivno je sudjelovao u Domovinskom r a t u na l ičkoj bojišnici.

Član je H Š D i preds jednik 0 0 H D Z Mrkopal j .

B A D O V I

Volumni prirast jele u Kupjackom vrhu, (diplomski rad), S.F. Zagreb 1986., s 1-44.

Primarna i sekundarna otvorenost suma u S.J. Mrkopalj, (umnoženo kao radn i mate r i j a l za potrebe poduzeća). Delnice 1987., s. 1-66. (A.F.)

D I L B E R , Tomislav, (Duvno, 16. IX.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mi rka i Zorke r. Pavlov. H r v a t . Po t j eče iz radničke obite-lji. Nakon završene gimnazi je upi-sao je s t u d i j Sumarstva na Š.F. u Zagrebu l.X.1980.g.

Dip lomirao je 28.IV.1987.g. iz uzgoja Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Po-Sumljavanje k rašk ih goleti crnim borom i običnim borom na pod-ruč ju Šumske uprave Duvno".

Počeo je r ad i t i kao pr iprav-nik u Š u m a r i j i H v a r 15.X.1987. Od 19.X.1988. položivši s t ručni ispit za

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 247: PDF 5,6 MB

347

Šumarskog inženjera 14.X.1988.g„ prelazi u R a d n u zajednicu Š.G. "Dalmacija" u Spl i tu . Dana l . V I I I . 1992.g. raspoređen je na poslove i r adne zada tke v.d. sefa Odje la za u ređ ivan je Suma u U p r a v i Suma Split , a od l.VII1995.g. imenovan je rukovodi te l j em tog odjela.

D I M I N I Ć , Danko, (Zagreb, l.V. 1961.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., asistent u Zavodu za zaš t i tu Suma Š.F. u Zagrebu.

Sin akademskih s l ikara Jos i -pa i J a sne r. Maret ić . H r v a t , rimo-katol ik . Osnovnu je Školu polazio u L a b i n u i završio je 1976.g„ a sred-n ju školu završio je u CUO "Mate Blažina" u L a b i n u 1980.g.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Š.F. u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 1989. napisavSi i obranivši d iplom-ski rad iz područ ja Šumarska fi-topatologija kod profesora Milana Glavaša. Diplomski rad nosi nas-lov "Životni ciklus nekih gljiva uz-ročnika os ipanja iglica če t in jača u nas".

P o s l i j e d i p l o m s k i s t u d i j i z zaštite Suma završio je 1993. god. t akođer na Š.F. Sveučil iš ta u Za-grebu. Napisao je i obranio magis-t a r sk i rad pod naslovom "Prilog

poznavanju mikoza borovih kul tu-ra u Istri". Mentor mu je bio pro-fesor Milan Glavaš. Dok to r sku d i se r tac i ju obranio je 1997. godine na istome f a k u l t e t u .

Od ožujka do k r a j a 1989.g. za-poslen je u Šumarskom ins t i t u tu u J a s t r e b a r s k o m na poslovima zašti-te Suma. l.I.1990.g. prelazi na Š.F. u Zagrebu, gdje je do 30.IX.1993. za-poslen u svojstvu mlađeg istraži-vača, a od I.X.1993. na mjes tu asis-t en t a za p redmet Sumarska fito-patologija.

S u d j e l o v a o je na neko l iko s t ručn ih i znans tvenih skupova i to: 1. Jug. sav je tovanje o p r imjen i pesticida, Opa t i j a 4.-7. XII.1989.g.; 2. "VII. jug. s impozi j o zaš t i t i bi l ja , Opa t i j a 3. - 6. XII.1990.g.; 3. Dopri-nos znanos t i r a z v o j u Sumars tva H r v a t s k e , B r i j u n i 20. - 23. X.1993.; 4. Skup znanstvenika: 100. obljet-nica znanstveno - is traživačkog ra-da u po l jod je l sko-prehrambenom i Šumarskom sus t avu M e d i t e r a n a Repub l ike Hrva t ske , Spl i t 12. i 13. X.1994.g. Član je H Š D .

B A D O V I

Kusan, V, Z. KalafadžiC, B. Hraso-vec, D. Diminić & M. Zdje lar , 1991.: Izgled ostećenosti stabala jele, smrekve i bukve. Mala ekološka biblioteka, Zagreb, s. 1-92.

Diminić, D, M. Glavaš & B. Hraso-vec, 1993.: Važniji uzročnici bolesti borova u Istri. Glas. sum. pokuse, posebno izdanje 4, Zagreb, s. 223-230.

Glavaš, M, B. Hrasovec & D. Dimi-nić, 1993.: Važnost mikoza sumskih inseka-ta s posebnim osvrtom na zeleni muskar-din žirotoca. Ib id . s. 381-390.

Hrasovec, B, M. Glavaš & D. Dimi-nić, 1993.: Istraživanje populacije štetnika hrastova žira i drugog sumskog sjemenja. Ibid . s. 213-222.

Diminić, D, 1994.: Prilog poznavanju mikoza borovih kultura u Istri. Glas. sum. pokuse, 30, Zagreb, s. 21-60.

Diminić, D, 1995.: Pojava i stetnost gljive Sphaeropsis sapinea (Fr . ) Djko et

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 248: PDF 5,6 MB

248

Sutton na borovima sjevernojadranskog područja. Skup znanstvenika: "100. obljet-nica znanstveno-istraživackog rada u po-l jodjelsko - p rehrambenom i sumarskom sustavu Medi te rana Republ ike H r v a t s k e , u t isku, Split.

DiminiC, D, M. Glavaš & B. Hraso-vec, 1995.: Mikoze i štetni insekti u kultu-rama crnog bora na C'rikvenicko-vinodol-skom području u 1993., Sum. list 7-8, Zag-reb, s. 245-252.

D I M I T R I J E V I Ć , Žarko, vid. ŠE 1,1980., s. 319.

D I M I T R I J E V I Ć , Vladimir (Do-nj i Miholjac, 23.1.1930. - D. Miho-ljac, 22.IV.1996.), dipl. ing. Sum.

Sin Mirka i Jo l anke r. Jan-dric. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . P u č k u je Školu završio u Donjem Miholj-cu 1941.g., a rea lnu gimnazi ju u O-si jeku 1949.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po l jop r iv redno - Sumarskom fa-ku l t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 1955.g.

Cijeli r adn i staž proveo je u Šumar i j i Don j i Mihol jac i to: od 1.II.1955. do 15.VI.1957.g. kao pri-pravnik; nakon toga do 1.IX.1960. bio je r e f e r e n t za uzgoj, a zat im do 31.XII.1982. bio je u p r a v i t e l j Šu-mar i j e Don j i Miholjac; t ada je prešao na mjesto sav je tn ika za lovstvo pr i U p r a v i Suma Našice.

14.V.1984.g. otišao je u miro-vinu s nešto vise od 38 godina rad-nog staža. Kao umirovl jen ik živi u Donjem Miholjcu.

DIMITROV, Tomislav, ( Idad i j a , Skopje, Makedonija, 7.V.1930.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Alekse i m a j k e Bla-gorodne. Po nacionalnost i je Make-donac, hrvatskog državl jans tva . Ateist . Po t j eče iz službeničke obi-tel j i . Osnovnu je Školu završio u

Bihaću 1940.g. Nakon sto je zavr-šio Sest r az reda gimnazi je u Št ipu, 1948. godine odlazi u časničku školu u Beograd gdje je 1950.g. završio S redn ju hidrometeoroloS-ku skolu-meteoroloski odsjek. Bio je s inopt ičar na vojnometeoro-loskim pos ta jama u Zagrebu i načelnik vojnosinopt icke posta je u Brežicama.

Izišao je iz vojne službe 1954. godine i na Beogradskom univer-z i te tu upisao P r i r o d n o - matema-t ički f a k u l t e t - meteorološki od-sjek. Nakon dvi je godine s tud i j a prelazi na Š.F. Šumars tvo je diplo-mirao 5.XII.1960.g.

Nakon d ip lomi ran ja bio je zaposlen u D I P - u "Treska" u Sko-pju do 1964.g„ a zat im s obi te l j i seli u Zagreb. U Zagrebu je radio u zas tupstvu Tndus t r i a impor ta" D I P - a "Treska" i D I P - a "Dunav". U Hidrometeoro loskom se zavodu zaposlio l.VIII.1981.g. i u n jemu radio do umi rov l j en ja l.I.1995.g. N a j p r i j e je s t ručni suradnik , a za-t im načelnik Odje la za Šumarsku meteorologiju. Na temel ju f izikal-ne t eor i j e o vlazi higroskopske ra-vnoteže dokazu je dva kl ima-požar-na područ ja na t lu H r v a t s k e i B i H . Za Makarsku , koja je u središ tu pr imarnog kl ima-požar-nog područja , r a z r a đ u j e program uspostave eksper imenta lnog poli-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 249: PDF 5,6 MB

249

gona koji se sastoji od meteoro-loške postaje (koja je u uporabi) i labora tor i ja u kojem će se istraži-vati zapaljivost i gorivost živih i mr tv ih Sumskih goriva naSeg pod-neblja. Time je sintetizirao odre-đena područja Sumarske i mete-orološke znanosti radi preventiv-ne zaštite Suma od požara.

P rv i je put u naSoj zemlji uveo kanadski F W I (F i re Wea-ther Index) sustav dnevnih izra-čunavanja klasa opasnosti od Sum-skih požara, prilagođen podneb-lju dinarskoga krsa. Predlaže uvo-đenje najnovijeg kanadskog F B P (F i re Behavior Predic t ion) susta-va procjene ponašanja Sumskog požara, koji se služi ishodišnim komponentama F W I sustava, t e rezul ta t ima mjeren ja s eksperi-mentalnog poligona u Makarskoj. Radi in fo rmi ran ja i upozorenja najš i re javnosti prvi je put u naSoj zemlji putem javnih glasila orga-nizirao objavl j ivanje klasa opas-nosti po F W I sustavu za pet re-gija priobalnog dijela Hrvatske . Preventivnu zaštitu Suma od požara usavršavao je znanstveno - stručnom suradnjom s mnogim Šumarskim institutima Kanade, SAD, Fran-cuske, I t a l i j e i dr., a metode, koje se primjenjuju za istraživanja zapa-ljivosti glavnih vrsta mediteranskih Suma, specijalizirao je u istraživačkoj postaj i za mediteransku silvikultu-ru I N R A u Fran-cuskoj (Avignon, Ruscas) od 12.V. do 4.VI.1990.g.

Sudjelovao je na seminari-ma i simpozijima u zemlji i ino-zemstvu: CAD/CAM u Zagrebu (15. i 16.X.1986.g.), jugoslavensko savjetovanje "Elementarne nepo-gode i katastrofe" u Budvi (23.-25. X.1986.), seminar o "Metodama i opremi za sprečavanje Sumskih požara", Valencija (30.IX.-4.X.1986.), seminar "Tehnike kontroliranog spaljivanja" u Avignonu (14.-18. III.1988.) i dr.

Sudjelovao je u republičkim i saveznim radnim i stručnim gru-pama u bivSoj S F R J . Vrlo je va-žan njegov desetgodišnji rad u Re-publičkoj operativnoj grupi pri Šta-bu civilne zaštite R.H. u Zagrebu, koja je u sezoni opasnosti od Sum-skih požara danonoćno dežurala i operativno djelovala pri nastanku svakog Sumskog požara, osobito na dinarskom krsu. Radi edukacije ope-ra t ivnih snaga o važnosti preven-tivne zaštite Suma od požara odr-žao je predavanja u centru za stru-čno obrazovanje vatrogasnih kadro-va MUP-a RH., vatrogasnim i poli-cijskim postrojbama na području ugroženim Šumskim požarima, te Šumarima i s tudent ima Sumarstva.

U različit im publ ikaci jama objavio je oko pedeset s tručnih radova. Za izvanredne rezul ta te u organizaciji, osposobljavanju i dje-lovanju u Civilnoj zaštiti, kao glavnom koordinatoru zašti te Su-ma od požara u R.H., te zašti t i o-kolisa, u Saboru S R H dodijel jene su mu srebrna (1984.) i zlatna (1986.) medalja Civilne zaštite SRH. U njegovom plodnom radnom vi-jeku valja jos istaći njegovu opse-žnu znanstveno - s tručnu suradnju s brojnim svjetskim inst i tuci jama i organizacijama kao Sto su: Fo-r e s t ^ Canada, Paci f ic & Yukon Region, Paci f ic Fores t ry Centre, Victoria, B.C., Canada; - Incident Management Concepts, Escondido, CA„ USA; - Nor thern Fores t ry Centre, Edmonton, Alberta, Cana-da; - Stephen F. Austin Sta te U-niversity, School of Forestry, Na-chogdoches, Texas, USA; - "Infor-mation Deci", Dokumentat ion Fo-rest Mediterraneenne et Incendie - C E M A G R E F , Aix-en-Provence, France; - Fores t ry Canada, Teta-wawa Nat ional Fores t ry Inst i tu-te, Chalk River, Ontario, Canada; -Centre Meteorologigue interregi-onal Sud-Es t de Marignane, BP 2

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 250: PDF 5,6 MB

350

Aeroport, France; - Ministere de 1' Agricul ture I.N.R.A., station de sylviculture mediterraneenne, A-vignon, France; - E C E / F A O Agri-cul ture and Timber Division, Pa-lais des Nations, Geneve, Swi-tzerland; - Ins t i tu to di sylvicul-tu ra e assestamento forestale dell Universi ta di Torino, Grugliasco (TO), I ta l ia; - World Meteorolo-gical Organization, Geneve, Swi-tzerland; - Wild land Resource Ma-nagement, Walnut Creek, CA„ USA.

B A D O V I

Organizacija silvometeoroloske služ-be u SB Hrvatskoj. Vi jes t i" 2, 1982., B H M Z S B H , Zagreb, s. 50-52.

Hidrometeprologija i zaštita suma od požara, (sa S. Lakos i T. Vucetic). "Su-vremeno vatrogastvo", 7-8, 1983, Zagreb, s. 2-17.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na području priobalnog dijela krsa tijekom 1983, godine, (s V. Jurcec) . S.L. 9-10, 1984, Zagreb, s. 427-445.

Sumski požari na području priobal-nog krsa tijekom 1983. godine. "Izvan-redne meteorološke i hidroloske pr i l ike u SB H r v a t s k o j 1983. godine", 1984, B H M Z S B H , Zagreb, s. 54-58.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara. "Zaštita od požara", 7-8, 1984, Vatrogasni savez Jugoslavije, Beo-grad, s. 37-43.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara, (s V. Jurcec), "Suvremeno vatrogastvo" 7-8, 1984, Zagreb, s. 5-11.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na priobalnom i otočnom području u SB Hrvatskoj tijekom 1984. godine, (s. V. Jurcec). S.L. 7-8, 1985, Za-greb, s. 341-361.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na priobalnom i otočnom području u SB Hrvatskoj tijekom 1984. godine, (s Jurcec). Zašt i ta od požara" 7-8, 1985, Beograd, s. 25-37.

Zaštita od sumskih požara - meteoro-loški indeks opasnosti od požara. "Vijesti", 1985. B H M Z S B H , s. 99-100.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara 1985. godine, (s Jurcec) . "Suvremeno vatrogastvo 5-6, 1986, Zag-reb, s. 8-13.

Meteorološki indeks opasnosti od sumskih požara (Fores t F i r e W e a t h e r Index) , (s Jurcec) - 8 In te r . CAD/CAM Symposium, Zagreb, 15-16. October 1986, s. 419-424.

Neke karakteristike u pojavi sumskih požara na priobalnom dijelu krsa u pe-riodu 15.VI.-20.X.1985. godine. "Izvan-redne meteorološke i hidroloske pr i l ike u SB H r v a t s k o j 1985. godine", B H M Z S B H , Zagreb 1986, s. 95-99.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara 1985. godine, (s Jurcec). S.L. 9-10,1986, Zagreb.

Meteorološki indeks opasnosti od sumskih požara, (s V. Jurcec). Jugoslaven-sko savje tovanje "Elementarne nepogode i katastrofe", Budva, 23-25. X.1986„ "Zvor-nik", Beograd 1987, s. 670-675.

Tko pali sume? Nemar i , ( in te rv ju ) "Slobodna Dalmacija", 29.111.1987, Split, str. 20.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na području Jadrana 1986., (s. Jurcec). "Suvremeno vatrogastvo 11-12, 1987, Zagreb, s. 3-5.

Sumski požari i sistemi procjene opasnosti od požara. "Osnove zašt i te suma od požara. CiP, Zagreb, 1987, s. 15-26 i 181-256.

Bilješka o publikaciji "Osnove zaštite suma od požara". "Vijesti" 4, 1987, B H M Z S B H , Zagreb, s. 98-99.

Sumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1986. godini i usporedba sa situacijom u 1985. godini, (s. Jurcec). S.L. I-2,1988, Zagreb, s. 25-35.

Sumski požari i sušni periodi na Jad-ranu u 1987. godini, (s V. Jurcec) . "Izvan-redne meteorološke i hidroloske pr i l ike u SB H r v a t s k o j 1987. godine", B H M Z S B H , Zagreb, 1988, s. 49-56.

Sumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1987. godini, (s V. Jurcec). S.L. 9-10,1988, Zagreb, s. 435-446.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na Jadranu 1987., (s V. Jurcec). "Suvremeno vatrogastvo 11-12, 1988, Zagreb, s. 6-9.

Seminar u Avignonu 14-18. ožujka 1988. S.L. 3-5,1989, Zagreb, s. 187-190.

Sistemi ocjenjivanja opasnosti od sumskih požara s pogledom na slijedećih 20 godina. "Vijesti" 4, 1989, B H M Z S B H , Zagreb, s. 121-131.

Sumski požari i iskaz meteorološkog indeksa opasnosti za razdoblje 1.4.-30.9.1988. god. "Izvanredne meteorološke i hidroloske pr i l ike u SB H r v a t s k o j 1988. godine", B H M Z S B H , 1989, Zagreb, s. 53-57.

Sumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1988. godini, (s V. Jurcec). S.L. II-12,1989, Zagreb, s. 617-629.

Klima i prirodno sušenje drva, (ru-kopis). Zagreb, 1990, s. 1-120 + 12 ka ra ta mjesečnih lignoizohigra i kar tom godiš-njeg kolebanja vlage u pi l jenoj građi.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 251: PDF 5,6 MB

351

(Recenzenti: prof. dr sc. Zdenko Pavl in i prof. dr. sc. S t jepan Bertovic).

Sistemi ocjenjivanja opasnosti od sumskih požara - pogled u budućnost. S.L. 9-10,1990., Zagreb, s. 395-404.

Specijal izacija na stanici za medite-ransku s i lv ikul turu I.N.B.A. Buscas (Francuska) . "Vijesti" 3, 1990., B H M Z S B H , Zagreb, s. 79-85.

Sistemi ocjenjivanja nevarnosti gozd-nih požarov s pogledom na prihodje 20-letno obdobje. "Gozdarski vestnik" 4, 1991., L jub l j ana , s. 199-206.

Šumarski požari u Hrvatskoj u 1990. godini. Izvanredne meteorološke pr i l ike 1990. godine u Bepubl ic i Hrvatskoj", B H M Z B H , Zagreb, 1991., s. 33-36.

Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini, (s V. Ju r -cec). S.L. 10-12, 1991., Zagreb, s. 521-532.

Meteorological aspects of wildfires on the Yugoslav litoral, lOth Wor ld Forestrv Congress, 17-26. August 1991, Nogent-sur-Marne, France, Proceedings Actas 2, str. 612, Bevue Fores t ie re Francaise, I S S N 0035-2829.

Agresija na Hrvatsku, hrvatske sume i sumski požari. "Izvanredne meteorološke i hidroloske pr i l ike 1991. u Bepubl ic i H r -vatskoj". D H M Z B H , Zagreb, 1992., s. 41-43.

Klima i prirodno sušenje drva. "Drv-na industrija", vol. 43, br. 2, L je to 1992, S .F, Zagreb, s. 62-70.

Vremenske prilike i sumski požari na priobalnom dijelu Republike Hrvatske tijekom 1992. godine. "Suvremeno vat-rogastvo" 2,1993, VSH, Zagreb, s. 15.

Uloga hidrometeoroloske službe u organizaciji zaštite suma u Republici Hrvatskoj prije i za rata. S.L. 9-10, 1993, Zagreb, s. 423-431.

Vremenske prilike i sumski požari na priobalnom dijelu Republike Hrvatske tijekom 1992. godine. S.L. 6-8, 1993, Zagreb, s. 319-324.

Vloga Hidrometeoroloskega Zavoda R. Hrvaske pri organiziranju gozdne protipožarne zascite pred in v Času vojne. "Zbornik r e fe ra tov z mednarodnega pos-veta o vars tvu pred požari v naravi na Bledu. Ministars tvo za obrambo, L jub-ljana, 1993, s. 13-19.

Klima in sušenje lesa na prostem. "Les vol. 45, No. 5, L jub l j ana , M a j 1993, s. 125-132.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara za priobalni dio Jadrana s otocima tijekom 1992. godine. "Izvan- redne meteorološke i hidroloske pr i l ike 1992. u Hrvatskoj", vol. 16, DZMZ B H , Zagreb, 1993, s. 81-85.

Ekipe za početni napad i jedinične ekipe kanadske provincije Britanska Ko-

lumbija. "Suvremeno vatrogastvo", 3, 1994, Zagreb, s. 40-41.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara za priobalni dio Jadrana s otocima tijekom 1993. godine. "Izvanred- ne meteorološke i hidroloske pr i l ike 1993. u Hrva t sko j , vol. 17, 1994, D H M Z B H , Zagreb, s. 129-133.

Biološki parametri prikladni za poboljšanje indeksa opasnosti od sumskih požara. S.L. 3-4, 1994. Zagreb, s. 105-114.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara za priobalni dio Jadrana s otocima t i jekom 1993. godine. S.L. 1-2,1994, Zagreb, s. 39-42.

Prevencija i sustavi opasnosti od sumskih požara s pogledom na slijedećih 15 godina. "Suvremeno vatrogastvo" 5, 1994, Zagreb, s. 16-18.

Sumski požari tijekom 1994. godine. "Suvremeno vatrogastvo", 6, 1994, Zagreb, s. 14-15.

Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara u priobalnom dijelu Jadrana s otocima tijekom 1994. S.L. 1-2, 1995, Zagreb, s. 39-43.

Biološki parametri primerni za iz-boljsanje indeksa nevarnosti pred gozd-nimi požari. "Gozdarski vestnik" 2/95, Le tn ik 53, L j u b l j a n a 1995, s. 66-77.

L I T E B A T U B A

Stefanović, V.: Osvrt na s t ručne knjige. Sumarstvo i p re rada drveta , 7-9, 1987, Sarajevo, s. 313.

Kamilovski, M.: Novi knjigi, Šumar-ski pregled 7-12,1987, Skopje, s. 111.

Jovanović, S, Vukicević, E.: Nove knjige, Sumarstvo 1, 1988, Beograd, s. 69-71.

Miklos, I.: Osnove zašt i te suma od po-žara, S.L. 1-2, 1988, Zagreb, s. 78-80.

Stolina, M.: Becenze, Zaklady ochrani lesa pred požiarom, Lesnictvi, 7, 1988, P raha , s. 671-672.

Bertović, S.: H r v a t s k i biografski lek-sikon, I I I . svezak Leksikografskog za-voda "Miroslav Krleža", Zagreb 1993, s. 389.

Kacijan, N.: Životopisi pojedinaca, Tko je tko u zašt i t i na r adu i zašt i t i od požara Bepubl ike Hrva t ske , I P B O Z , Zagreb, 1995, s. 94.

DIMNIK, Ciril, iz Polja, Slove-nija, rođen 18.YI.1898., Sum. ing., Sum. savjetnik.

Šumarstvo je studirao na Go-spodarsko-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1924.-25., a diplomirao 12.X.1925.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 252: PDF 5,6 MB

252

Stupio je u službu 3.II.1926. godine. Od 15.111.1933. r ad i u Di-rekc i j i Suma L j u b l j a n a , kao direk-tor lovišta.

D I V J A K , Dragan, (Pakrac , 2.IX. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Živka. Srbin. Po t j eče iz Šumarske obi te l j i . Otac mu je bio lugar u K u k u n j e v c u kod Pakraca .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1.X.1982. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 3.XI.1987.g. iz područ-ja znanstvena organizacija i eko-nomika Šumarstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Proučavanje r ada pr i ruč-noj i mehan iz i r ano j sadnj i sad-nica".

D I V J A K , Manojlo, (L ika - Beo-grad, 1938.), inspektor Minis tar-stva Suma i rudn ika .

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kri-ževcima i otišao službovati u Sr-bi ju , gdje je proveo i r a t n e godine.

Posl i je r a t a p remješ ten je u Šumarsk i odsjek zemaljske vlade u Zagreb, gdje je službovao nekoliko godina, a onda je p remješ ten u Mi-nis tars tvo Suma i r u d n i k a u Beo-grad.

Za vr i j eme boravka u Zag-rebu obnašao je nekoliko godina čast t a j n i k a Hrvatsko-s lavonskog Šumarskog druš tva . Bavio se i li-t e r a rn im radom, te je sa vise čla-naka Sumsko-polit icke pr i rode su-rađ ivao poglavito u Šum. l istu i u H r v a t s k o m drvotrScu.

L I T E B A T U B A

S.L. 1938., 344.

D I Z D A R E V I Ć , Hamza, (Treb i nje, B i H , 14.IV.1922.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Ahmeta . Po t j eče iz obrt-ničke obi tel j i . Otac mu je bio li-mar, a m a j k a domaćica. Živje l i su

u T reb in ju . Gimnazi ju je pohađao i završio u Treb in ju .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1947.g. na Šum. f a k u l t e t u u Za-grebu . D i p l o m i r a o je 13.II.1952.g

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u B i H . Povremeno se javl jao u Šumarskom listu. Bio je nas tavnik na St ro jarsko-Sumarskom faku l te -tu u Sara jevu .

V A Ž N I J I B A D O V I

Značaj poznavanja ekolosko-proizvod-nog potencijala degradiranih suma subme-diteranskog područja Hercegovine u zašti-ti Čovjekove okoline (s Burl in , C. i dr.). S.L. 1977., s. 497.

Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, (s Berberović, H.). S.L. 1985, s. 465.

D J E R M A N O V I Ć , Anka, vid. DU E A N O V I C , s. 285.

DJUKIĆ, (DUKIĆ) Neđeljko, (Ku-r jak , Korenica, 12.XI.1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Sime. Po t j eče iz zemljo-radničke obi tel j i . S r edn ju Šumar-sku Školu završio je u Kar lovcu 1974. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1974.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 1.II.1980. godine.

DJURKOVIĆ, Matija, vid. D U E -KOVIC, s. 290.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 253: PDF 5,6 MB

253

DMITROVIĆ, RAdivoj, vid. 5. knjiga.

D M I T R O V l ć , Đuro, (Sisak, 29. IV.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin MiloSev. Po t j eče iz Šumar-ske obi tel j i . Otac mu je bio Su-marsk i tehničar , a m a j k a eko-nomski tehničar . Živje l i su u Le-keniku kod Siska. S r edn ju školu završio je u Zagrebu 1985.g„ a Su-mars tvo je upisao l.X.1985.g. na S.F. u Zagrebu.

Dip lomirao je 22.VII.1994.g. iz iskorišćivanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Utjecaj sušenja h ra s t a luž-n j a k a na kva l i t e tu sortimenata".

D O B N I K , Dušan, ( P t u j , Sloveni-ja, 13.YI.1922.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Š te fana . Po nacional-nosti je Slovenac. Otac mu je dok-tor prava, a m a j k a domaćica. Živ-jeli su u P t u j u . Gimnazi ju je zavr-šio u P t u j u .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1946.g na Pol jopr ivredno-Sumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu. Dip lomirao je 12.VI.1952.g.

DOBRIĆ, Ante, (Split , 5 .VI I I . 1894. - Zadar , 21.1.1984.), dipl. ing. Sumarstva.

M a t u r i r a o je u rodnom gra-du na Ve l iko j rea lk i 1913.g. pa od-lazi na odsluženje vojnog roka, ali

zahvat io ga je I. svjetski r a t i iz vojske se vraća tek 1919.g. Tada u-pisuje studij Sumarstva na tek osnovanom Gospodarsko - Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsol-vira s t u d i j 1921./22. skol. g„ diplo-mira 1923. a s radom započinje 28. XII.1923. kao Sumarski v ježbenik u Šumskoj upravi u VareSu (Bosna).

Nakon pr ipravničkoga staža, 1925. p remješ ten je za Šumskog re-f e r e n t a u Duvno. Ondje on osniva rasadnik u želji da rea l iz i ra "Žu-pan jsk i elaborat" za poSumljavanje koj i je načinjen p o t k r a j X I X . sto-ljeća, ali ondje os ta je samo dvi je godine i biva p remješ ten u Trebi-nje, a 1930. u Rogat icu (Bosna).

Godine 1934. p remješ ten je za Sefa Šumske up rave u Bihaću, gdje os ta je do 1940.g. kad je pre-mješ ten u Ispos tavu Banske vlast i Banovine H r v a t s k e u Spl i tu . Tu mu je povjerena r e f e r a d a za po-Sumljavanje i na tom poslu, osim u toku I I . svjetskog ra ta , kad je u-p r a v i t e l j Šumar i j e Karlovac, ostao je do k ra j a .

Naime, 1947.g. postavl jen je za Šumarskog r e f e r e n t a NOO u Kninu , a kad je 1948.g. osnovana Sekci ja za poSumljavanje i melio-rac i ju krsa u Zadru , Dobr ic pre-lazi u Zadar , gdje r ad i do 1951. godine kada zbog bolest i odlazi u inval idsku mirovinu. U tom kra t -kom razdobl ju zahvat io je poSu-ml javan jem blizu 500 ha.

Nakon Sto mu se zdravstveno s tan je popravilo, r eak t iv i r ao se 1956. kao Sumarski inspektor NO ko t a r a Zada r i na tom mjes tu o-s ta je do odlaska u s tarosnu miro-vinu.

Kao umirov l jen ik t raga u za-darskom Povi jesnom arh ivu za do-kumen t ima u koj ima je r i ječ o Su-mars tvu . Tako je obradio 75 do-kumena ta . I t ada je svojim sa-v je t ima pomagao mlađim Šuma-r ima u poSumljavanju krSa.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 254: PDF 5,6 MB

354

LITERATURA

Borosić,,).-. 918, 8.5, 30,9«. Tkulclc, B,: 95-JodisnJtca lug. Ante

1 Jobrića. a L. 1979. Zagreb, s. 688-686. Piskorić, O:. In memoriam - ANTE

DOBRIC, dipl, ini. sumarstva. S.L. 5-6, 1SB4.. Zagreb, *, 305-806.

DOBRIC, Ljiljana (Slatina, 34. I V.1%7.), dipl. ing, sumarstva.

Kći D u r e i Z o r k e r. V u k e l i ć . S r p k i n j a , h r v a t s k o g držav l jans tva , p r a v o s l a v n e v jero i spov i jesti. Otac jo j je prometni t ehn ičar , a m a j k a domaćica . O s n o v n u je Skol u završi-la u S l a t i n i 1982., a s rednju u S Š C u S l a t i n i , obrazovn i smjer, 1986.g.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na Š.F. u Zagrebu. D i p l o m i r a l a je 37. X,1992. T e m a d i p l o m s k o g rada bi-la je iz područja uzgajanja Suma pod nas lovom ' U s p i j e v a n j e šum-skih k u l t u r a ob i čne s m r e k e (Picea alies) na Medvednici".

N a k o n d i p l o m i r a n j a o b a v l j a posao i radne z a d a t k e r e v i n i k a u Š u m a r i j i S l a t i n s k i Drenovac . Član je H Š D . Ziv i u S la t in i .

D O B R I V O J , L a u r a , i z Zagreba , dipl . ing. Sumarstva.

S t u d i r a l a j e s u m a r s t v o n a P o l j o p r i v r e d n o - Šumarskom fakul-tetu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1953.-54., a diplomirala 30 ,Vl . l955 .g .

D O B R O S A V L J E V I C , Predrag, iz Jasenka, Gorski kotar. dipl . ing. Sum.

S t u d i r a o j e š u m a r s t v o na Po -I jopr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. A p s o l v i r a o je skol. g, 1945.-46., a d i p l o m i r a o 6.XTI.1947.

G. 1952. r a d i o je u Š u m a r i j i Deken ik , ( Š L 1953/75).

D O D I G , S t e v a n , i z Vel . Grđevca , B j e l o v a r , sumarnik ,

S t u d i r a o je s u m a r s t v o na Šu-m a r s k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u u t ra janju od ses t semestara . Apsol-v irao je 1907.g.

G. 1908. r a d i o je u N o v s k o j a 1915. kao k o t a r s k i Šumar u N o v o j Gradišk i .

D O D I K , V i n k o , ( P o t o c i , Vares , B i H , 33.XT.1947.), d ipl , ing. Šumar-stva, Sum. inspektor .

Sin F r a n j e i J e l e n e r. Mio-cevic. H r v a t . K a t o l i k . P o t j e č e i z r a d n i č k e o b i t e l j i . O s n o v n u je ško lu pohađao i završ io u V a r e s u 1962. g. I G i m a z i j u "Ivan Goran Kovacić", pohađao je LI V a r e š u i završ io je 1967. godine.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na Šu-m a r s k o m f a k u l t e t u u Sara jevu , D i p l o m i r a o je 1974.g. - smjer tsko-riSćivanje su nm,

Hrvatski šumarski J£ivotopi&Ql ink̂ ikOtL

Page 255: PDF 5,6 MB

355

Od 1976. do 1978.g. zaposlen je u Šumars tvu "Zvijezda" VareS na poslovima praćen ja real izaci je izvedbenih p ro jeka ta . Nakon toga naredne dvi je godine radio je u istom poduzeću na radnom mjes tu samostalni p ro j ek t an t za doznaku i iz radu izvedbenih pro jeka ta .

Od 1980. do 1984. rad io je u Šumar i j i Bosanski novi na radnom mjes tu Sefa za iskor iscivanje Su-ma, a do 1991. bio je zaposlen na radnom mjes tu inspektora za Su-mars tvo i lovstvo u SO-e Bosanska Gradiška, položivši prethodno (1985.) d ržavni ispit u Min is ta r s tvu za pravosuđe, prosvje tu i k u l t u r u u Sara jevu .

Zbog r a t a i okupaci je Bosan-ske Posavine, prelazi u izbjegli-štvo u Repub l iku H r v a t s k u i za-pošl java se u J .P. "Hrvatske Sume", U p r a v a Suma Split , i od 1992. do 1995.g. i z rađu je gospodarske osno-ve za G.J. Š a k a n j - R a t i P u p n a t s k a L u k a na otoku Korčul i .

Na radnom je mjes tu pomo-ćnog tasa tora . Živi u Velo j Luc i na Korčul i .

DODOS, Radmila, (Sisak, 28.11. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Dragana . H r v a t i c a . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . S r edn ju školu završila je u Za-grebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1980.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 23.II.1989.g. iz uređi-vanja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Re-vi ta l izaci ja pa rka >Jura j Stross-mayer< - Pet r in ja" .

DOGAN, Josip, iz Sv. Roka, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1931.-32., a d ip lomirao 22.X.1944.g.

DOJKOVIĆ, Vilim, (Kloš ta r Iva-nić, 1856. - Zagreb, 21.XI.1937.), Sum. nadzornik.

Sin ivanicgradskog l jekarni -ka mr. ph. Josipa. Osnovnu je Ško-lu polazio u rodnom mjes tu i u Bjelovaru, a g imnazi ju u Zagrebu i na Rijeci .

Šumars tvo je ucio na Gospo-darsko - Sumarskom uči l iš tu u Križevcima. Školovanje je završio 1875.g.

Počeo je s lužbovat i n a j p r i j e kao bespla tn i Sumarski v ježbenik u Varažd inu , a g. 1976. postavl jen je za moslavačkoga kotarskog Šu-mara u Popovaci.

G. 1878. položio je s odličnim uspjehom državni ispit za samos-ta lno vođenje Šumskoga gospodar-stva.

Vec kao mlad Šumar pisao je c lanake u "Narodnim novinama" u koj ima je propagirao podizanje Šumarske Škole u Kr iževc ima na rang akademije . Od 1879. do 1882.g. vodio je up ravu P r v e banske imov-ne općine u Glini. Za t im je neko

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 256: PDF 5,6 MB

356

vr i jeme službovao na vlaste l instvu b i skupa St rossmayera u Đakovu.

G. 1886. imenovan je nadsu-marom i up rav i t e l j em Đurđevačke imovne općine, a g. 1888. prelazi kao župani j sk i nadsumar u zemalj-sku službu, n a j p r i j e kod župani je bjelovarske, a zat im varaždinske i zagrebačke. G. 1896. p remješ ten je u tom svojstvu k požeškoj župani-ji-

God. 1898. bio je na v las t i tu molbu umirovl jen i prešao je u p r iva tnu službu kod vlaste l instva Daruva r , BudinSCina, K a m n i k i Macelj.

Neko vr i j eme bio je ta jn i -kom Trgovačkog doma u Zagrebu.

Godine 1908. vraća se u ak-t ivnu državnu službu, kao župani j -ski, a kasni je i zemaljski Sumarski nadzornik I. r az reda u Zagrebu do 1917. godine.

Kao župani j sk i nadsumar i župani j sk i Sumarski nadzornik bio je preds jednikom ispitnog povje-rens tva za polaganje Sumsko-teh-nickog ispi ta za pomoćnu službu. Ni nakon umi rov l j en j a 1917.g. ne miru je , vec s lužbuje do k r a j a 1928. godine u raznim p r iva tn im nam-jes tenj ima: kao u p r a v i t e l j Suma plemeni te općine Turopol je , teh-nički i zv jes t i t e l j P r v e h rva t ske štedionice, d i r ek to r Zagorske Šum-ske indus t r i je , u p r a v i t e l j Suma vlastelinstva iločkog, uprav i t e l j Su-ma kamnicke korporac i je i pred-stojnik Šumskog u reda vlastelin-stva Vukovar .

Dugi niz godina bio je od-bornik i t a j n i k H r v a t s k o - slavon-skog Šumarskog druš tva , te ured-nik "Bum. lista" 1894.g. u kojem je i surađivao s većim bro jem članaka.

U toku svoga dugogodišnjeg s lužbovanja Dojkovic je imao pri-gode da znatno u t ječe na organi-zaciju i u ređen je Šumarske službe.

Neumorno je radio na svim specijalnim p i t an j ima oko organi-

zacije Šumarske s t ruke, na pred-s tavkama, memorandumima i pro-tes t ima. Napose se isticao radom na p i t an j ima agrarne r e fo rme pre-ma Sumarstvu. Napisao je svoj ži-votopis, ali ga je u toku bolest i u-nistio. U n jemu je bio napisao ka-ko je vodio borbu za svoja prava i p rava hrvatskog Sumarstva. Bio je borbenog duha i ni je prezao ni od kakv ih nepr i l ika .

Mar l j ivo je p ra t io n jemačku Šumarsku i lovačku l i t e r a t u r u i nastojao da to cine i mlađi Šumari.

B A D O V I

Nacrt osnove sumskog zakona, (s Lak-sarom). S.L. 1882., 254-279.

Ingenieur-Sumar. S.L. 1891., 130-137. Prigovori prijatelja P.W-a. L B V 10-

11,1892,122-127; 12,134-140. Prolaz šljuka nasimi krajevi. L B V 11,

1898., 136. Vještice o šljuki. L B V 4,1899., 19. Lovačke crtice iz Daruvarskog kraja.

L B V 2,1900., 17-20. Zecu i šljuki u prilog. L B V 4, 1900.,

41-45. Teta lija i njezina svojta. L B V 6,1900,

65-69. Uporaba oružja i nuždna obrana lovo-

cuvarskog osoblja. I b id . 9 ,1900, 104-108. XI dnevni razred u sumarskoj tehnič-

koj službi. S.L. 1900, 422-425. Pripomenke k našem lovskom zakonu.

I b i d . 5,1901, 53-56. Proslojesenska selidba šljuka. L B V 2,

1901, 19. Stanje domaCe trgovine drvom. S.L.

1903, 228-237. Teta lija. L B V 6, 1903, 61-66. Osvrt na članak "Revizija gospodar-

skih osnova". S.L. 1903, 272-281. Moj odvrat g. nadzorniku BorosiCu

(Revizija gosp. osnova). S.L. 1903, 697-705. Sume zaštitnice (6 i 7) i sume zabra-

nite (19.s.z.). S.L. 1903, 393-410, 510-540, 609-616.

O puški i torbaku. L B V 8,1903, 85-88; 9, 97-91; 10,111-114.

Pripomenei k naredbi o sastavku gosp. osnova za sume podvrgnute osob. jav. nad-zoru. S.L. 1904, 64-85,124-137,165-178.

Odgovor na prigovore mojim pripo-menkama k naredbi o sastavku gosp. os-nova za Sume podvrgnute javnom nadzoru. S.L. 1905, 523-545.

Osjeguranje proti nezgodama s lova. L B V 7,1906, 75-76.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 257: PDF 5,6 MB

257

Hajka na zakon o lovu. L H V 1, 1906, 1 - 6 .

Promaknuće po službenoj dobi. S.L. 1910, 244-255.

Pismo iz Draganićkog luga. S.L. 1912, 121-145,161-181.

Drugo pismo iz Draganićkog luga. S.L. 1913, 194-210, 261-271, 299-308.

O postupku pri izradbi novog sum. za-kona. S.L. 1919, 18-26.

Opća narodno-gospodarstvena važnost lova. L H V 7-9,1919, 25-28.

Naša. lovačka izložba. L H V 8-9, 1925, 154-161.

Hrvatsko sumarsko društvo (1871-1921). P.S.S, Zagreb, 1926, 23-36.

O najnovijem projektu zakona o lovu. L H V 3-4,1928, 75-86.

Lovne prilike u Srijemu. I b id . 5-6, 181-184.

O podignuću lovišta. L H V 5, 1931, 183-191.

U Psunju na divlje svinje. L H V 11, 1933, 418-426.

L I T E K A T U K A

M.D.: Vi l im Dojković, S.L. 1938, 100-

Kauders, A.: Sum. b ib l iog ra f i j a I. S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980, 358. Frković, A.: B ib l i og ra f i j a L H V . Bertović, S.: H B L 3, s. 454-455.

D O K M A N O V I Ć , Nikola, (Plavca Draga, Ogulin, 4.IV.1951.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I l i je . S rb in po nacional-nosti. Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Gimnazi ju je završio u O-gulinu.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1970.g. na S.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 2.VII.1979.g.

DOKOZIC, Ivan , (Požeška Ko-privnica, 1955.-10.YII.1994.), dipl. ing. Sumarstva.

Gimnazi ju je završio u Pože-gi. Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu, gdje je i d iplomirao.

Posl i je završe tka s tud i j a za-pošl java se kao p r ip ravn ik u Odje-lu za u ređ ivan je Suma, tadašnjeg S.G. Slav. Požega.

Kao mlad Sumarski s t ručnjak , kra-će v r i j eme rad i u Š u m a r i j i Caglin, ali je ubrzo p remješ ten u Šuma-r i ju Kamenska .

Usl i jedio je p r e m j e š t a j u po-slovnu jedinicu "Mehanizacija", gdje r ad i na mjes tu r e f e r e n t a dru-ge faze rada, baveći se ponajviše t r ak to r skom mehanizaci jom. T a j posao nas tav l ja obav l ja t i i u Pro-izvodnom odjelu požeške Radne za-jednice, u n u t a r ondašnjeg ROŠ-a "Slavonska Suma".

U toku r a t n i h zb ivanja od 1991. do 1993.g. zaposlen je kao rukovod i t e l j Proizvodnog odjela, kada se zbog r a t a na požeškom područ ju teško dolazilo do sjecive d rve mase.

N e m i r n a d u h a i uvi jek agi-lan osniva p r iva tno poduzeće za sječu i izvoz drvne mase. U početku rad i na područ ju Slat inskog Dre-novca. Na tom poslu tragično je s t radao od zaostal ih protu tenkov-skih mina u Šumskom pred je lu "Lom" na područ ju Zapadnog Pa-puka 10. s rpn ja 1994.g.

L I T E H A T U B A

Tomić, I.: In memoriam: I V A N DO-KOZIĆ, dipl. ing. sumars tva (1955-1994).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 258: PDF 5,6 MB

358

D O K U Š , Antun , (Seona, Našice, 11.V.1934.), mr. sc., dipl. ing. Sumar-stva, s t ručni savjetnik, znanstveni asistent .

Sin Ivana i Zdenke r. Matun . Otac mu je bio učitel j , a m a j k a či-novnica. H r v a t , r imokato l ik . Sed-mogodišnju osnovnu Školu završio je 1948., a Rea lnu gimnazi ju "Ivo Lola Ribar" 1953. u Osijeku.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. S t u d i j je upisao 1953.g., a d ip lomirao je na Šumsko - gospodarskom odsjeku 4. IX.1959.

Na Šum. f a k u l t e t u u Zagre-bu upisao je 1961.g. poslijediplom-ski s t u d i j iz znanstvene oblast i sil-vikultura. I z r ad io je i obranio ma-gistarski rad pod naslovom "Uspi-jevanje borovca (Pinus strobus IJ.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj". Pre-ma rezu l t a t ima i s t raž ivan ja ing. DokuS je dokazao da je amer ički borovac vrs ta brzog ras ta i velikog p r i r a s t a i da je proizvodnost ame-ričkog borovca veća ili ba rem jed-naka proizvodnj i obične smreke i običnoga bora.

Naslov magis t ra Šumarskih znanost i iz oblast i silvikultura ste-kao je 1976.g.

Ti jekom s tud i j a i r azdobl ja od d ip lomi ran ja do odlaska na od-služenje vojnog roka rad io je hono-

ra rno u Zavodu za uzga jan je Suma, Zavodu za dendromet r i ju , Zavodu za uzga jan je Suma i Zavodu za Šu-marsku ekonomiku na Šum. fakul -t e tu u Zagrebu.

Od 15.111.1961. do 15.IX.1985.g. u stalnom je radnom odnosu u Šum. in s t i t u tu u Jas t r eba r skom, n a j p r i j e kao asistent za sjeme i ra-sadnik (31.III.1961.-26.II.1962.), za-t im kao suradnik uzgaj ivač (27.11. 1962.- 15.V.1968.), pa sef Odsjeka za uzgoj (16.V.1968. - 10.YI.1975.) te kao samostalni is t raživač - uzgaji-vač (11.YI.1975.-15.IX.1985.).

Od 1.VIII.1971. do 1.III.1972. bio je v r š i t e l j dužnost i d i r ek to r a In s t i t u t a .

Od 16.IX.1985. do 31.XII.1990. bio je zaposlen u S I Z - u Sumarstva Hrva t ske , Zagreb kao rukovodi-t e l j službe za biološku reprodukci-ju Suma.

Nakon reorganizaci je hrvat-skoga Sumarstva, od početka 1991. do 29.YI.1991.g. zaposlen je u Di-rekc i j i J .P . "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb. 30.YI.1991. odlazi u miro-vinu.

Glavno područ je r ada bilo mu je iz oblast i uzga jan ja čet inja-ča: rasadnicka proizvodnja , istraži-van je au toh ton ih i a loktonih četi-n jača i n j ihov ih proveni jenc i ja u s ta lnim terenskim pokusima; radio je na izboru i rasporedu vrs ta če-t in j ača za poSumljavanje na tere-nu prema rezu l t a t ima dobivenim na temel ju pedolosko-uzgojnih is-t r až ivan ja , da juć i opis bioloških svojstava i ekoloških zah t j eva pre-poručenih vrs ta čet injača.

Znans tven i i s t ručni clanci o-b jav l j ivan i su mu u "Radovima" Š.I. J as t rebarsko , "Biltenu" Poslov-nog u d r u ž e n j a Sumsko-pr ivrednih organizaci ja Hrva t ske , i zdan j ima J A Z U , "Šumarskom listu" i "Šu-marsko j enciklopediji".

Za po t rebe Sumarske opera-t ive izradio je, u iz ravnoj suradnj i ,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 259: PDF 5,6 MB

359

vise od 80 elaborata, s tudija, pro-jekata i s t ručnih izvještaja iz spo-menutog područja rada (nalaze se u dokumentaci j i Ins t i tu ta ) . Mr. sc. Antun DokuS sačinio je i petnaes-tak izvedbenih projekata za l jetne akcije poSumljavanja na području Sumskih gospodarstava Karlovac, Ogulin, Sisak, Nova Gradiška, Po-žega i Split. Od l .IV. do l.X.1964.g. bio je na specijalizaciji iz rasad-nicke proizvodnje i tehnike osni-vanja ku l tu ra četinjača u Danskoj, Vel. Br i t an i j i i Španjolskoj, kao stipendist FAO. Na kraćim studij-skim putovanj ima bio je u Polj-skoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Dan-skoj, I ta l i j i , SR Njemačkoj, I r sko j i Nizozemskoj.

Bio je elan mnogih udruga: - Bio je elan nekoliko radnih gru-pa I U F R O ; - Član republ ičkih i saveznih ko-misija za sjemenarstvo i sadni ma-teri jal; - Član je republičke komisije za stručni nadzor nad proizvodnjom Šumskoga sadnog materi jala; - Dugogodišnji je elan H Š D i Sa-veza inž. i tehničara Š I D I Hrva t -ske i elan nadzornih organa; - Član je Hrvatskog ekološkog društva. - Dugogodišnji je elan Sportskog ribolovnog druš tva "Mrežnica" Du-ga Resa; - Član je LD "Družac" Bosiljevo; - Bio je akt ivan sportaš (igrač hokeja na travi), igrao je za re-prezentaci ju Zagreba, Hrva t ske i bivSe Jugoslavije.

Obnašao je dužnost predsjed-nika upravnog odbora, predsjednika radničkoga savjeta i zbora radnih ljudi. Za uspješan rad u Ins t i t u tu nekoliko puta bio je pohvalj ivan i nagrađivan.

B A D O V I

Dopunski elaborat za podizanje 2.000 ha intenzivnih nasada četinjača ubrzanog

rasta u predjelima Medak i Žitnik S.O. Oospić, (dva elaborata), (s PopoviC, B, Ha j -din, Z. i Potočić, Z.). Gospić, 1964.

Uzgoj sadnica četinjača u Jiffy-lon-cićima. B e f e r a t na Seminaru o nekim novi-jim metodama uzgoja sadnog mater i ja la četinjača, Jas t rebarsko, 5.IX.1965.

Uzgoj sadnica zel. duglazije u J i f f y -loncičima u rasadniku Kuželj S.O. Delnice. Delnice 1966.

Primjena Dunemannove metode uzgo-ja biljaka četinjača u rasadniku Zagorje S.O. Karlovac. Karlovac 1966.

Dunemannova metoda uzgoja biljaka četinjača i njezina primjena u rasadniku Kuselj - Šumarija Delnice, (dva elabora-ta). Delnice 1966.

Program rasadnicke proizvodnje za S.O. u Karlovcu, (dva elaborata) . Kar lovac 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača u predjelima Javornik, BijeCani, Kokirna... 5.0. Sisak, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). 5.1. Jas t rebarsko 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača na području S.O. Nova Oradiska, šumarije OkuCani i Novska, (s Mayer, B. i Komlen-oviC, N.). S.I. J a s t r eba r sko 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača na području sela Oakovo, Šumarija Vel. Or-devac, S.O. "Mojica Birta " Bjelovar, (s May-er, B. i KomlenoviC, N.). S.G. Bjelovar i Posl. udruženje Zagreb, S.I. J a s t r eba r sko 1966.

Istraživanje tala na području S.O. Papuk", Slatina, u svrhu podizanja inten-zivnih nasada četinjača - šumarija: VoCin, Virovitica i Suhopolje. S.I. J a s t r eba r sko 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada sumskog dr-veća na području S.O. Koprivnica - šuma-rije: Koprivnica i Kloštar Podravski, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). S.I. Jas t re-barsko 1966.

Istraživanje tala na području S.O. Krndija, Našice s preporukama za njiho-vo iskorištavanje u svrhu podizanja inten-zivnih nasada četinjača - šumarije: Dur-denovac, Orahovica, Našice i Slat. Dreno-vac, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). S.G. Našice i Posl. udružen je Zagreb 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača na području S.O. Slav. Brod - šumarije: Slav. Brod, Trnjani i Oriovac, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). S.G. Slav. Brod i Posl. udružen je Zagreb 1966.

Pedološka istraživanja tala u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 260: PDF 5,6 MB

260

G.J. "Garjevica ", Kutina, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). S.G. K u t i n a i Posl. udružen je Zagreb 1966.

Istraživanje tala na području S.G. Za-greb s preporukama za njihovo iskorišta-vanje u svrhu podizanja intenzivnih nasa-da četinjača - šumarije: Zlatar i Krapina, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). S.G. Zagreb i Posl. udružen je Zagreb 1966.

Istraživanje tala na području S.G. Po-žega s preporukama za njihovo iskorišta-vanje u svrhu podizanja intenzivnih nasa-da četinjača - šumarije: Kutjevo i Požega, (s Komlenović, N, MartinoviC, J. i Mayer B.). S.G. Požega i Posl. udružen je Zagreb 1966.

Prethodni rezultati istraživanja nekih supstrata upotrebljavanih za proizvodnju jednogodišnjih biljaka zel. duglazije, am. borovca i ob. smreke. B e f e r a t na Seminaru 0 rasadnicima i ku l tu rama četinjača, Jas-trebarsko, 28.-29.IX.1967.

Istraživanje tala na području Poljo-privredno - sumskog kombinata "Spacva ", Vinkovci, u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača - Šumarija Vukovar, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). S.G. Vinkovci 1 Posl. udružen je 1967.

Istraživanje tala na području S.G. Senj s obzirom na njihovu prikladnost za uzgoj četinjača, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). S.G. Senj i Posl. udružen je Zagreb 1967.

Basadnicka proizvodnja četinjača. Be-f e r a t na Seminaru o rasadnickoj proizvod-nji, podizanju i njezi nasada čet injača br-zog rasta. Dolenjske Toplice, 8.XI.1968, S.I. Jas t rebarsko 1968.

Uzgoj biljaka četinjača na iglicama obične smreke. "Badovi" Jug. inst. za četin-jače Jas t r eba r sko 2, Zagreb 1969, s. 5-16.

Ispitivanje najpogodnijih supstrata za uzgoj jednogodišnjih biljaka zel. duglazije, am. borovca i ob. smreke. Završena s tud i ja za repub. fond za znanstveni rad S B H , (dvi je studije) . S.I. J a s t r eba r sko 1970.

Običan bor, obična smreka, zel. dugla-zija i američki borovac u plantaži Dur-gutovica, (s. OrliC, S.), S.G. Vinkovci, Vin-kovci 1971.

Pedološko istraživanje tala na pod-ručju S.G. Koprivnica s osvrtom na mo-gućnost uzgoja četinjača - šumarije Soko-lovac i Koprivnica, (s Mayer, B. i Komle-nović, N.). S.G. Koprivnica i Posl. udruže-nje Zagreb 1971.

Pedološka istraživanja plantaže topo-la s osvrtom na mogućnost sadnje četinjača - Šumarija Vel. Gorica, sumski predjel "Drot", (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Šu-mar i ja Vel. Gorica 1971.

Tla Samoborske Plesivice s osvrtom na mogućnost uzgoja četinjača - Šumarija Jastrebarsko, S.G. Karlovac, (s Mayer, B,

OrliC, S. i Komlenović, N.). S.G. Karlovac i Posl. udruženje Zagreb 1971.

Običan bor, zel. duglazija i amer. bo-rovac u plantaži Donja Dolca, S.G. Slav. Brod, (s OrliC, S.), Slav. Brod 1971.

Utjecaj provedenih mjera njege na razvoj mladih sastojina ob. bora u G.J. Bosiljevo, S.G. Karlovac, (s OrliC, S.), Kar-lovac 1971.

Osjetljivost na insekte i bolesti iza-branih sjevernoamerickih vrsta sum. dr-veća uzgajanih u Jugoslaviji, (s Ha rap in , M. i MilatoviC, I.). Završna s tudi ja za temu koju su f inanc i ra le SAD.

Idejni projekt za podizanje inten-zivnih kultura četinjača na području S.G. Gospić, (s Komlenović, N.), Gospić 1972.

Informacija o rasadniku Jug. inst. za četinjače Jastrebarsko. B e f e r a t na Semi-na ru o rasadnickoj proizvodnji četinjača, Jas t rebarsko, 19.IX.1972.

Osvrt na proizvodnju biljaka u sum-skim rasadnicima četinjača Gozdnog gosp. Maribor, (dva elaborata) . Maribor 1972.

Komparativan pokus 4 provenijencije zel. duglazije u G.J. "Garjevica B, odjel 34, S.G. Kutina. Fazni s t ručni izv ješ ta j za raz-doblje 1966.-1970.g. K u t i n a 1971.

Komparativan prikaz 4 provenijencije zel. duglazije u G.J. "Slatki potok", odjel 25. Fazni izv ješ ta j za razdobl je 1966. - 1970, S.G. Bjelovar. Bjelovar 1974.

Komparativan pokus 5 provenijencija zel. duglazije u G.J. "Jastrebarske prigor-ske sume", odjel 43, S.G. Karlovac. Fazn i i zv ješ ta j za razdobl je 1966.-1970. Kar lovac 1970.

Pokusi provenijencija zel. duglazije i američkih vrsta četinjača u Lokvama i Kupcini, S.G. Karlovac. Karlovac 1973.

Komparativan pokus 12 provenijenci-ja zel. duglazije u Surduku, Šumarija Tr-njani, S.G. Slav. Brod, Slav. Brod 1973.

Komparativan pokus 12 provenijenci-ja zel. duglazije i 2 provenijencije tuli-panovca u Paulinovcu, S.G. Krndija Na-šice. Našice 1973.

Pokus provenijencija zel. duglazije i sjevernoamerickih vrsta četinjača u Dur-gutovici-Sumarija Mikanovci, S.G. "Hrast" Vinkovci. Vinkovci 1973.

Sitkanska smreka i žuti bor - dvije nove i perspektivne vrste četinjača. Befe-ra t na seminaru iz rasadnicke proizvodnje i uzgoja ku l tu ra četinjača, Kar lovac i Bje-lovar, 18.XII. i 20.XII.1973. S.I. Jas t re-barsko 1973.

Pedološko istraživanje tala na pod-ručju S.G. Bjelovar s osvrtom na moguć-nost uzgoja četinjača - šumarije: Vrbovec, Vel. Pisanica, Križevci i Pakrac, (s Mayer, B.). S.G. Bjelovar i Posl. udružen je Zagreb 1973.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 261: PDF 5,6 MB

361

Pedološka istraživanja tala na pod-ručju S.O. Slav. Brod s osvrtom na mo-gućnost uzgoja četinjača, (s Mayer, B.). S.G. Slav. Brod i Posl. udružen je Zagreb 1973.

Obrezivanje grada - mjere njege u kul-tu rama i sastoj inama četinjača za pro-izvodnju visokokvali tetne oblovine, (s Or-lić, S.). "Badovi" S.I. Jas t rebarsko 1973.

IUFRO, Sekcija 1, Budimpešta, Ma-đarska, rujan 1973., (s OrliC, S.). Sum. list 11-12, s. 486-487.

Pedološka istraživanja tala na pod-ručju S.O. Požega s osvrtom na mogućnost uzgoja četinjača - šumarije Pleternica i Caglin, (s Mayer, B.). S.G. Požega i posl. udružen je Zagreb 1973.

Izbor produktivnijih domaćih i stra-nih četinjača za jadransko mediteransko područje i tehnika njihovog uzgoja u ra-sadnicima i kulturama. Završna s tudi ja za Savezni fond za naučni rad. S.I. Jas t re-barsko 1973.

Proizvodnja klijanaca četinjača u lije-hama u rasadniku "Krka" O.o. Novo Mesto. S.I. Jas t rebarsko 1974.

Komparativan pokus 6 vrsta četinjača u O.J. "Zalesina", odjel 43, Šumarija Skrad. Fazni izv ješ ta j za razdobl je 1970.-1974. Delnice 1975.

Običan bor, crni bor, evropski a ris, obična smreka i amer. borovac u jugois-točnoj Slavoniji, (s OrliC, S.). Zbornik o s totoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije, J A Z U , Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1975.

Pokus provenijencija zel. duglazije u banskom gaju i pokus sjevernoamer. četi-njača u Zelengaju - Šumarija Varaždin, S.O. Varaždin, Varaždin 1975.

Uzgoj biljaka četinjača na različitim supstratima. Završna s tud i ja za S IZ za znanost S B H i Posl. udruženje . S.I. Jas t re-barsko 1976.

Uzgoj presađenica četinjača u J i f f y -loncićima.. Završna s tud i ja za S IZ za zna-nost S B H . S.I. J a s t r eba r sko 1976.

Uspijevanje borovca (Pinus strobus L.) U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, (magis-tarski rad). S.F. Zagreb 1976.

Izbor novih vrsta i provenijencija alo-htonih četinjača. Fazni izv ješ ta j za raz-doblje 1972.-1975. god. S.I. J a s t r eba r sko 1976.

Sitka Spruce Internationalen Ten-Provenance Experiment in Yugoslavia, (s GraCan, Joso). Proceedings of the I U F B O joint meeting of working parties, Vancou-ver, Canada, 1978., vol. 2.

Istraživanje faune tla u različitim tipovima tla, (s KovaCeviC, Z, GraCan, J, Ha lambek , M. i H a r a p i n , M.). Završni iz-vještaj , S.I. J a s t r eba r sko 1979.

Rezultati prorjeđivanja mladih sasto-

jina običnog bora, (s. OrliC, S.). "Badovi" 37, 1979., S.I. Jas t rebarsko, s. 1-38.

Međunarodni simpozij, IUFRO S 3.03-00, SSSR, rujan 1979., (s OrliC, S.). Sum. list 1-2,1980., s. 77-79.

Dugoiglicni bor (P. palustris Mili), (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156.

Teda bor (P. Taeda L.), (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156.

SmrColiki bor (Pinus echinata Mili.), (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156.

Usukani bor (Pinus contorta Loud.), (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 157-158.

Kalifornijski bor (Pinus radijata Don.), (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 158.

Američki crveni bor (P. resinosa Ait.), (s AniC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 155.

Kanarski bor (P. canariensis Smith.), (s AniC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156.

Limba (P. cembra), (s. Fukarek , P.). S.E., 1, Zagreb, 1980., s. 143.

Vajmutovac (P. strobus L.), (s Fu-karek, P.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 145-146.

Žuti bor (P. ponderosa Dougl), (s Fu-karek, P.). S.E. 1, Zagreb 1980., s. 155.

Džef re jev bor (P. J e f f r e j i A. Murr.), (s Fukarek , P.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 155-156.

Picpajn (P. rigida Mili.), (s Fukarek , P.). S.E, 1, Zagreb 1980, s. 156- 157.

Prilog za poznavanje početnog rasta sest vrsta četinjača u Oorskom kotaru. "Badovi" 47, Zagreb 1981, s. 41-64.

Projekt za osnivanje kultura četinjača u gospodarskoj jedinici "LipovaCa" S.O. Karlovac, OOUR Sumarstvo Slunj, (s Or-liC, S.). S.I. Jas t rebarsko 1981.

Projekt za osnivanje 300 ha kultura četinjača na području OOUR Sumarstvo Vrginmost, R.J. Šumarija Topusko u O.J. Petrova gora - Bublen , K.O "Pecka" i "Crni potok" sa SORA-om u ljetnom raz-doblju 1983.g., (s KomlenoviC, N, Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jas t rebarsko 1982.

Projekt za osnivanje kultura na pod-ručju S.O. Sisak sa SORA-om u ljetnom razdoblju 1982., (s KomlenoviC, N. i Mayer, B.). S.I. Jas t rebarsko 1982.

Projekt za osnivanje kultura četinjača na lokalitetu Medak", Sumarstvo na krsu Oospić, sa SORA-om u ljetnom razdoblju 1983., (s OrliC, S.). S.I. Jas t rebarsko 1982.

Projekt za osnivanje 100 ha kultura četinjača na lokalitetu "Prespa ", S.O. "Lika" Oospić, OOUR Šumarija Titova Korenica sa SORA-om u ljetnom razdoblju 1982., (s KomlenoviC, N„ Mayer, B. i OrliC. S.). S.I. Jas t rebarsko 1982.

Projekt za osnivanje kulture crnog bo-ra na lokalitetu "Golubić", S.O. Knin, sa

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 262: PDF 5,6 MB

262

SOSA-om u ljetnom razdoblju 1982. godi-ne, (s. Komlenović . N, Mayer , B. i OrliC, S.). 8.1. J a s t r e b a r s k o 1982.

Projekt za osnivanje kultura četinjača na lokalitetima "Veliko brdo i "Kraljeva stopa ", S.O. Nova Oradiska, OOUB Šumari-ja OkuCani sa SOBA-om u ljetnom raz-doblju 1982.g., (s Komlenović N, Mayer , B. i OrliC, S.). 8.1. J a s t r e b a r s k o 1982.

Projekt za osnivanje 350 ha kultura četinjača na području S.O. "Lika", OospiC, OOUB Šumarija Titova Korenica, Udbina i Donji Lapac s omlad. radnim brigadama u ljeto 1983., (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC.S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1983.

Projekt za osnivanje kultura četinjača na lokalitetu "Ordevica", S.O. Bjelovar, OOUB Šumarija Pakrac sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1983., (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC, B.). S. I. J a s t r e b a r s k o 1983.

Projekt za osnivanje 50 ha kultura četinjača sa SOBA-om na području S.O. Sisak, OOUB Šumarija Dvor, O.J. "Zrinska brda , odjel 51, u ljetnom razdoblju 1983., (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1983.

Projekt za osnivanje 350 ha kultura četinjača na području S.O. Karlovac, B.J. Šumarija Slunj, Duga Besa, Krnjak i To-pusko sa SOBA-om u ljeto 1983., (s. Kom-lenović, N, Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jas-t r e b a r s k o 1983.

Projekt za osnivanje 300 ha kultura četinjača sa SOBA-om na području S.O. Ogulin, O.J. Međuvođe - Žale" u ljetnom razdoblju 1983.g., (s Komlenović, N, May-er. B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1983.

Projekt za osnivanje 100 ha kultura na lokalitetu "Kricke", S.O. "Mojica Birta ", Bjelovar, OOUB Šumarija Pakrac sa SO-BA-om u ljetnom razdoblju 1984.g„ (s Ko-mlenović, N, Mayer , B. i OrliC, s.). S.I. Jas-t r e b a r s k o 1984.

Projekt za osnivanje 100 ha kultura na području k.o. Mijaci, lokalitet Šušnjari, S.O. Slav. Požega, sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1984., (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1984.

Projekt za osnivanje 105 ha kultura listaca i četinjača na području S.O. Sisak, OOUB Šumarija Dvor, Pokupsko, Lekenik i Sun ja sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1984.g., (s Komlenović , N, Mayer, B. i Or-liC. S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1984.

Projekt za osnivanje 300 ha kultura četinjača na području S.O. Karlovac, B.J. Šumarija Slunj, Krnjak i KrasiC sa SO-BA-om u ljeto 1984.g„ (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1984.

Projekt za osnivanje 150 ha kultura četinjača na području S.O. Ogulin, OOUB Šumarija Josipdol, OOUB Šumarija Plas-

ki i OOUB Šumarija Oomirje sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1984.g., (s Komle-nović, N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e -ba r sko 1984. Šumske k u l t u r e . "Badovi" 2, i zvanredno izdanje , Zagreb 1984, s. 63-68.

Projekt za osnivanje 200 ha kultura četinjača na području OOUB za uzgoj i zaštitu suma Ogulin, B.J. Šumarija Ogulin, sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g-, (s Komlenović , N„ Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1985.

Projekt za osnivanje 300 ha kultura četinjača na području S.O. Karlovac, OOUB za uzgoj i zaštitu suma Jastre-barsko, B.J. Slunj, KrasiC i Krnjak sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g-, (s Komlenović , N., Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1985.

Projekt za osnivanje 330 ha kultura četinjača na području S.O. "Lika", OospiC, OOUB Sumarstvo na krsu, Oracac, B.J. Šu-marija Udbina i Srb te OOUB za uzgoj i zaštitu Titova Korenica B.J. Korenica sa BOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g., (s Komlenović , N., Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1985.

Projekt za osnivanje 100 ha kultura listaca i četinjača na području S.O. "Josip Kozarac", Nova Oradiska, B.J. Šumarija Novoselec, PopovaCa i Kutina sa SOBA-om u ljetom razdoblju 1985.g., (s Komlen-ović, N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e -ba r sko 1985.

Projekt za osnivanje 258 ha kultura listaca i četinjača na području S.O. Sisak, B.J. Šumarija Lekenik, Petrinja, Sunja, Dvor sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g., (s Komlenović , N, Mayer , B. i OrliC, S.). S.I. J a s t r e b a r s k o 1985.

Sumski rasadnici, (s OrliC, S, Oresko-vic, Z„ Zgela, M., MatiC, S. i OrsaniC, M.).U edic i j i "Sume u Hrva t sko j" , Zagreb 1992, s. 101-104.

Šumske kulture i plantaže, (s MatiC, S. i OrliC, S.). U edic i j i "Sume u Hrva t sko j" , Zag reb 1992, s. 105-108.

L I T E B A T U B A

BertoviC, S.: Dokus, A n t u n . H B L , 3, Zagreb, 1993, s. 457.

DOLENEC, Stella, (Zagreb, 8.X. 1953.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Završ i la je X V I . jezičnu gim-nazi ju u Zagrebu 1973.g.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a l a na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 1981.g.

I s t e godine zaposlila se u Šu-marskom ins t i t u tu Jas t rebarsko ,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 263: PDF 5,6 MB

263

kao suradnik u Odjelu za organi-zaci ju i ekonomiku.

S t ručn i ispit položila je 1983. god. Za t im je 1987.g upisala posli-jediplomski s t u d i j iz znanstvene organizacije i ekonomike Sumarstva.

Bila je p remješ tena u Odje l za t ipologiju Suma Šumarskog in-s t i t u t a Jas t r eba r sko .

Magis t r i ra la je ll.III.1994.g„ napisavSi i obranivši r ad pod nas-lovom "Utjecaj socioekonomskih i psiholoških č in i te l ja na r adnu spo-sobnost i učinkovi tost Sumarskih radnika".

I z a b r a n i p redmet istraživa-n ja cini jedan od osnovnih f a k t o r a r a d n i h i proizvodnih procesa u Su-mars tvu . I s t raženos t socioekonom-skih, zdravstvenih , psiholoških, er-gonomskih i d rug ih pojava o Su-marskim radnic ima u Republ ic i Hrva t sko j , znatno je man ja od is-t raženos t i os ta l ih činilaca r a d n i h i proizvodnih procesa u Sumarstvu H r v a t s k e .

U Šum. i n s t i t u tu rad i l a je na s t ručnim zadacima p r o j e k t i r a n j a t ehn ičk ih normi vremena i ucnika radova na poSumljavanju krsa sad-nicama, i sp i t ivan ju štetnog ut jeca-ja mehanizac i je i r a d n i h uv je t a na zdravstveno s tan je Sumarskih rad-nika, a od 1988.g. se uk l juč i la i u p rob lemat iku v rednovan ja š te ta pr i sjeći i iz radi te u t v r đ i v a n j u pa-r a m e t a r a za procjenu vr i j ednos t i okolišne f u n k c i j e Suma.

Sudje lovala je na savjetova-jima: "Životni i r adn i uv j e t i pro-i zvodn ih r a d n i k a u Sumars tvu i n j ihov u t j e c a j na zdravstveno sta-nje i socioekonomski položaj" u Ro-v i n j u 1990.g.; "Znans tvenois t raž i -vački rad i razvoj Sumarstva H r -vatske" u S t u b i c k i m t o p l i c a m a 1993.g.; "Ergonomska svojstva rad-nih sredstava pr i dob ivan ju Sum-skih proizvoda", Opa t i j a 1983. i na " IUFRO W o r l d Congress-u, Divi-sion 3, L j u b l j a n a 1986.

Objavi la je dva au to rska i de-setak koau to r sk ih radova.

V A Ž N I J I B A D O V I

Krznar , A., & Dolenec, S. (1988.): Utvr-đivanje i analiza nekih oboljenja koja ut-ječu na radnu sposobnost sumarskih radni-ka. Badovi 75, Sum. ins tu tu t Jas t rebar -sko, Zagreb, 225-246.

Krznar , A, Dolenec, S. & VuletiC, D. (1990.): Utvrđivanje trajanja radne sposob-nosti za rad motornom pilom i u mehani-zaciji. Ibid., vol. 25 br. 1, Zagreb 183-198.

Dolenec, S. (1993.): Prikaz metode za utvrđivanje i praćenje promjena u sum-skim staništima, nastalim uporabom u tu-rističke i rekreacijske svrhe. Ib id .

DOLENEC, Zeljko, (Beograd, 20. V.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Kaž imira . H r v a t po na-cionalnosti . Otac mu je bio oficir . U toku školovanja rod i t e l j i su mu bi l i u Zagrebu. Gimnazi ju je zavr-šio u Zagrebu 1972.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1972.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 5.VII.1982.g.

DOMAC, Radovan, vid. 5. knj iga.

DOMAĆIN, Anto, (Crkvice, Du-brovnik, 23.IX.1924.), dipl. ing. Sum.

Sin Ivanov. H r v a t . Gimnazi-ju je završio u Dubrovn iku .

Šumarstvo je upisao 1.X.1947. godine na Po l jop r iv redno - Sumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zag-rebu. Dip lomirao je 24.IV.1954.g.

DOMAINKO, Dragutin, (Delnice, 1899.), ing. kemi je i tehnologije, sveuc. profesor .

Gimnazi ju je završio u Va-ražd inu 1917.g., a tehničku kemiju i tehnologiju na Visokoj t ehn ičko j školi u Beču 1921.g.

Bio je zaposlen u raznim po-duzećima u zemlj i i inozenstvu, a poslije I I . svjetskog r a t a 1946.g. prelazi u Minis tars tvo indus t r i j e i r u d a r s t v a NR H r v a t s k e . Od 1948. zaposlen je kao predavač na Eko-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 264: PDF 5,6 MB

264

nomskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu za p redmet organizacija i poslovanje industrijskih poduzeća. G. 1952. i zabran je za docenta, a 1958. za izvanrednog profesora .

Na Po l jopr iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu preda-vao je od 1954. zaštitu na radu.

Napisao je velik b r o j udžbe-nika, p r i ručn ika i č lanaka iz svoje s t ruke, poglavito iz zaštite na radu.

L I T E B A T U B A

*** Sum. nastava u H r v a t s k o j 1860 -1960, s. 385, 413.

DOMAZETOVIĆ, Drago, (Sisak, 19.X.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije. H r v a t . Otac mu je službenik, a m a j k a domaćica. 0-b i t e l j mu je živjela u Sunj i . Sred-n ju školu završio je u Sisku 1984.g. u CUO, matemat ičko - informat ič-ko usmjeren je .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 28.VII.1993.g. iz ekono-mike Sumarstva. Obranio diplomski r ad pod naslovom "Šumsko bogat-stvo Kanade->Šumarska politika<".

DOMIJAN, Emil (Ri jeka , 10.V. 1957.), dipl. ing Sumarstva.

Sin Mil ivoja i Anice r. Ro-pac. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz o-b i te l j i građevinskog poslovođe i domaćice. Osnovnu je Školu zavr-šio u mjes tu T r i b a l j 1972.g„ a Sred-n ju Šumarsku tehn ičku školu u Delnicama 1976.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 7. II.1984.g. P r i p r a v n i č k i staž stekao je u Š u m a r i j i Novi Vinodolski (1985.), a od 1986. do 1990.g. refe-ren t je uzgoja Suma u i s to j Šuma-ri j i . Godinu dana (1991.) bio je savje tn ik za uzga jan je Suma u Šu-m a r i j i Novi vinodolski, a od 1992. godine pomoćnik je uprav i te l j a .

DOMINIS, Dušan, vid. 5. knj iga.

DOMITROVIĆ, Vladimir, (Zag reb, 28.1.1919.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Ane r. HundriC. H r v a t , r imokato l ik .

Otac mu je bio f inanc i j sk i savjetnik, a m a j k a domaćica. Os-novnu je školu završio u Zagrebu 1929., a IV . mušku državnu rea lnu gimnazi ju u Zagrebu 1939.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Diplomirao je 1943.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se 1946. god. u Državno j Šumskoj up rav i Ribn ica (Sloveni ja) i do 1948.g. bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Grcarice. Od 1949.g. zaposlen je u D r v n o j i ndus t r i j i "Brest" - Cerk-nica kao sef Odje la za iskorisci-van je Suma.

G. 1950. prelazi na isto radno mjesto u Državno j Šumskoj up rav i Kocevje. Naredne 1951. premješten je za sefa Odje la za iskoriscivanje Suma u Š.G. Rakek (Sovenija) . Tu se zadržao do k r a j a 1952.g.

P reos ta l i dio svoga radnog v i jeka proveo je u Š.G. Pos to jna (Sloveni ja) na mjes tu sefa Odje la za plan (1953.-1976.).

U mirovinu je otišao 1976.g. Kao penzioner živi u Postojni .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 265: PDF 5,6 MB

365

D O N Đ U R , Natasa, (Varaždin , 9. XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci B r a n k a i Ružice r. Lam-precht. Hrvat ica, rimokatoličke vje-re. Po t j eče iz činovničke obi tel j i . Osnovnu je Školu završi la u Varaž-dinu 1982.g„ a s redn ju - odgojno-obrazovno usmje ren je u CUO 'Ga-b r i j e l Santo", is to u V a r a ž d i n u 1986.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1986.g. na Bum. f a k u l t e t u u Za-grebu. Dip lomira la je 19.X.1992.g iz parkiranja i oblikovanja prosto-ra. N a p i s a l a je i o b r a n i l a dip-lomski rad pod naslovom "Dendro-f lo ra Varaždinskoga groblja".

Zaposli la se l.III.1993.g. kao p r ip ravn ik u U p r a v i Suma Našice. P r i p r a v n i č k i staž odradi la je na Šumari jama Sla t ina i Đurđenovac . Mjesto r ev i rn ika dobi la je u Šu-mar i j i VoCin, gdje je r ad i l a od 1. III.1994. do 31.VII.1995. na revir i-ma br. 3 i br . 8 (g.j. Medveđak-Ku-sac i Jovac-Slana voda), te u Arbo-r e t u m u Lisičine. Od l .VIII.1995.g. r ad i u Š u m a r i j i S la t ina na rev i ru br. 1. (g.j. S la t inske podravske Su-me i dio g.j. S la t inske nizinske Su-me).

DORČIĆ, Dragomir, iz Novog Vi-nodola, Rijeka, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u

u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a d ip lomirao 22.VI.1936.

DORIĆ, Ivan, (Molve, Đurđevac, 16.VI.1917. - 20.XI.1975.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu je Školu završio u Đurđevcu .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Kao p r i m j e r a n s tuden t d ip lomirao je 3.X.1947.g.

Službovao je u Š I P "Sagovo", Š I P "Boris Kidric", Š I P "Slobodan Jovic" i Š I P "Sana" Sanski Most.

Bio je skroman, nesebičan, neobično v r i j edan radnik , odličan s t ručn jak i p r i m j e r a n rukovod i t e l j održavan ja Šumskih komunikac i ja .

S t radao je na radnom zadat-ku: pregledavajući kako su izve-deni radovi na Šumskom putu , ko-lima s vozačem naišao je pod stab-lo u padu.

S a h r a n j e n je u rodnim Mol-vama.

L I T E B A T U B A

Majkič, M.: DOBlC, Ivan, dipl. ing. sumars tva - in memoriam, S.L. 1-2, Zagreb 1976., s. 112.

DOROTIĆ, Ignac, (Sisak, 28.11. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Mar i j e r. Ho-dalin. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 266: PDF 5,6 MB

266

zemljoradničke obi te l j i . Osnovnu je školu završio u Sun j i 1976.g, a CUO "E. Koncar" u Zagrebu 1980.g.

Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1986.g. Nakon d ip lomi ran ja pr ipravnič-ki je staž proveo u Š.G. Sisak na komerci ja lnom odje lu (nabava) , a zat im je zaposlen kao r e f e r e n t I., I I . i I I I . f aze u OOUR-u za isko-r isc ivanje Suma. U komerci ja lnom odje lu (nabava -p roda j a ) zaposlen je od 1987. do 1991.g. Bio je upra-v i t e l j Šumar i j e Sun ja (1.1.1991. -30.IX.1992.). Usl i jedi lo je radno mjesto rukovodioca komerci ja lnog odje la u H.Š. Uprava Suma Sisak. Sada je vršilac dužnost i upravi-te l j a U.Š. Sisak.

Član je H Š D .

DOŠEN, Ivan, vid. 5. knj iga.

D O Š E N , Je rko , (Smil jan, Gospić, 19. I. 1912. - Zagreb, 17. I X . 1990.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu je Školu završio u Smil janu, a gimnazi ju u Gospiću.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu i Beogradu.

Narušena zdravl ja , nakon završe-nih s tudi ja , u toku I I . svjetskog r a t a odlazi na l i ječenje i oporavak u zdravs tvenu us tanovu Klenov-nik k r a j Varažd ina .

Godine 1945. dolazi na službu u NOK Krap ina , gdje obavl ja pos-love kotarskog Šumarskog referen-ta do 1947. U to v r i j eme sudjelovao je u obnovi popal jen ih sela H r v a t -skog zagorja, cuvajuc i Sume, osobi-to Macelj .

Sl i jedeće njegovo radno mje-sto bilo je tehničkog up rav i t e l j a Kotarskog Sumskog gospodarstva D j u r m a n e c gdje se zadržao do pro-ljeća 1948.g. kada je osnovano Ko-ta r sko Šumsko poduzeće kojem je on postavl jen za uprav i t e l j a . Na tom se mjes tu zadržao samo go-dinu dana, pa je p remješ ten na inspekci jske poslove u Sumarstvu Zagrebačke oblasti . Te poslove o-bav l ja samo do prol jeća 1950. go-dine, jer se t ada na poziv N O K - a K r a p i n a vraća u K r a p i n u na po-slove Sumskog r e fe ren ta . I tu se za-država samo godinu dana jer je po-novo premješ ten u Ko ta r sko Šum-sko poduzeće D j u r m a n e c za teh-ničkog d i rek tora .

Nova reorganizaci ja Sumar-stva zah t i j eva p r e m j e š t a j i prela-zak na novo radno mjesto. Posta-vl jen je za up rav i t e l j a k rap inske Šumarije koja je bi la u sastavu Š.G. "Šamarica" Zagreb.

Od 1955. do 1960. ko ta rsk i je Šumarski inspektor N O K - a Krap i -na, a t ada je postavl jen za di-r ek to ra Š.G. "Macelj" Krap ina .

P r i p a j a n j e m Š.G. "Macelj" Š.G. Zagreb, DoSen ing. J e r k o 1963. godine prepazi u R a d n u zajednicu Š. G. Zagreb, gdje obavl ja poslove h o r t i k u l t u r e i tu r izma. On je sma-t r ao da su h o r t i k u l t u r a i t u r i zam sastavni dio Sumarstva.

U mirovinu odlazi s tog ra-dnog mjes ta 30.VI.1978.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 267: PDF 5,6 MB

367

L I T E B A T U B A

Mestrović, Lj.: In memoriam - J E B -KO DOSEN, dipl. ing. sumarstva. S.L. 10-12, 1991., Zagreb, s. 572-573.

DOSEN, Snježana, (Bjelovar , 22. XI.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Ivana . H r v a t i c a . Po-t ječe iz Šumarske obi tel j i . Otac jo j je Sumarski poslovođa, a m a j k a do-maćica. Žive u Ivansko j kod Bje-lovara. CUO završi la je u Bjelo-varu 1985.g.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 12.VII.1991.g. iz lov-stva. Napisa la je i obrani la dip-lomski rad pod naslovom Finan-cijski e f ek t i lovnoga gospodarenja u lovištu br. 3 Garjevica".

DRAČA, MiloS, (Zut , Dvor, H r -vatska, 4.V.1940.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Nikole i Mar i j e r. Tri-vanovic. Srbin, d ržavl jans tvo hr-vatsko, pravoslavne vjeroispovijes-ti. Rod i t e l j i su mu bi l i poljodjelci .

Osnovnu je Školu završio u Va ražd inu 1959.g„ s redn ju Šumar-sku školu u Kar lovcu 1963.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Beogradu. Dip lomirao je 1968.g.

Pos l i je d ip lomiran ja , od 1969. do 1970.g. obavio je pr iprav-

nički staž u U p r a v i Suma Bjelovar . G. 1970. zaposlen je kao refe-

ren t za iskoriscivanje Suma u Šu-mar i j i Ivanska. Na tom radnom mjes tu ostao je dvadeset godina, do 1990. Tada je p remješ ten na mjesto r ev i rn ika u is toj Šumar i j i , gdje r ad i do zak l jučen ja poda taka za Leks ikon (1995.).

Član je H Š D .

DRAGAŠ, Lazo, (Šipovljani , Dr-var, 19.111.1948.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Mile. Srbin . Otac mu je bio radnik , a m a j k a službenica. S r edn ju t ehn ičku školu završio je u D r v a r u 1967.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Š.F. u Zagrebu l.X.1967.g. Di-plomirao je 5.III.1973. g.

DRAGAŠ, Veljko, iz Golubinca, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1933.-34.

DRAGICEVIĆ, Ivan, (Gračac, 14. V.1934.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milin. H r v a t . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a domaćica. Ob i t e l j mu je u toku školovanja živjela u Osijeku. Gimnazi ju je pohađao i završio u Osijeku.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1953.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 29.VII.1959.g.

DRAGIŠIĆ, Petar, (Rujevac, 30. IX.1897.-Zagreb, 14.XI.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Dip lomirao je na Pol jopr iv-redno-Sumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu 1925.

Službovao je u Di rekc i j i Su-ma Zagreb (1925.-1927.), zat im kao u p r a v i t e l j Šumari ja GrubiSno Po-lje, Ivanovo Selo, Vi rovi t ica (1927. -1941.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 268: PDF 5,6 MB

268

Ratne godine (1941.-1945.) pro-veo je u zarobl jeniš tvu.

Od 1947. do 1951. d i r ek to r je S.G. Kar lovac i S.G. Zagreb, glavni inženjer Glavne d i rekc i je d rvne indus t r i j e . Bio je načelnik u Mi-n i s ta r s tvu Suma Zagreb i vršilac dužnost i pomoćnika minis t ra .

Od 1952.g. do u m i r o v l j e n j a 1963. bio je zaposlen u I n s t i t u t u za Sumarska i s t raž ivan ja u Zagrebu na is t raživačkim radovima njege Suma.

U H Š D i Savezu lovačk ih d ruš t ava bio je po tpreds jednik .

B A D O V I

Vepar bojdžija. L B V 6,1938., 294-298. Sta sve utječe na izgradnju i razvitak

rogovlja kod srneće i jelenske divljaci. L B V 1,1947., 17-19; 2,13-14; 6,15-18.

Sačuvajmo nasu divljač. Ib id . 2, 6-7. Zečje ljubakanje. L B V 3-4, 1947., 12-

14. Odstrel srnjaka. L B V 6,1947., 19-20. Jelen rice, iz nozdrva mu bije para.

Ibid . 9, 5-10. O organizaciji borbe protiv vukova.

L B V 5,1953., 100-101. O hitnoj obustavi odstrela zečeva.

Ibid . 10-11, 226. Uništavanje vukova. L B V 10-11, 1953.

236-237. Osvrt na ovogodišnju riku jelena. Ib id .

247-248. Problematika lovstva Jugoslavije. LBV

I-2,1954., 1-10. Čišćenje sastojina. Obavijesti , I n s t i t u t

za sumarska i lovna is t raž ivanja N B H 2, 1954., 9-13.

Uzgojni radovi prema Sch&delinu. Mo-gućnost prak t ične provedbe na velikim površinama. Ib id . 1,14-20.

Uzgojne radnje u nenjegovanim i ne-pročišćenim sastojinama listaca. Ib id . 3, 15-18.

Radovi na njezi mladika. Ib id . 1. 1955, I I -21 .

Problem razvitka i njege mladih sas-tojina bukve i hrasta kitnjaka u NB Hr-vatskoj. S.L. 1955, 374-395.

Pred odstrel jelena za vrijeme rike. L B V 9,1955, 219-221.

Pred jelensku riku. L B V 7-8, 1956./57, 205-207.

Problem jelenske divljaci u Hrvats-koj. L B V 7,1959/60, 173-179.

Lovno-privredna osnova. L B V 9, 1965/ 66, 185-189.

Lovni turizam u SB Hrvatskoj od 1960/61. do 1964/65. L B V 5, 1966/67, 115-118.

Lovstvo u SB Hrvatskoj od 1945-1965. S.L. 1965, 539-551 i LBV. 3, 1966./67, 43-52.

Priroda i Čovjek. L B V 4, 1966./67, 107-109.

Na starim jelenskim stazama. L B V 5, 1966/67, 139-142.

Badovi na donošenju uputstava za sas-tav lovnoprivrednih osnova. L B V 10,1966./ 67, 278-279.

Lovačka društva i komune - odnos prema lovstvu. L B V 8,1967./68, 202-206.

Odnos općinske skupštine Karlovac prema lovačkim društvima. Ib id . 206-208.

Sjećanja na doživljaje za vrijeme rike jelena 1912-1957. L B V 6,1968./69, 138-145.

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 5, 40,102. Kauders, A.: Sumarska b ib l iograf i ja I

i I I . Frković, A.: Bib l iograf i ja L B V . Hren, V. i Srdić, D.: P e t a r DragisiC -

in memoriam. S .L, 1969, s. 75. Bertović, S.: DragisiC, Pe ta r , H B L 3,

Zagreb 1993, s. 559.

D R A G l S l Ć , Zdravko, (Smoljana, Bos. Petrovac, 14.111.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ra jka . Srbin . Po t j eče iz Sumarske obi tel j i . Otac mu je Šumarski tehničar , a m a j k a kuća-nica. U doba školovanja živjel i su u Je las inovcima kod Sanskog Mo-sta.

Nakon završene gimnazije, upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zag-rebu l.X.1982.g. Dip lomirao je 18. IX.1989.g. iz uzgajanja Suma. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Strukturne osobine Suma bukve i jele na Medvednici".

DRAGOJEVIĆ, Dragan, (Nova Gradiška, 24.V.1947.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Milana. Srpske nacio-nalnosti . Gimnazi ju , opce usmje-renje, završio je u Novoj Gradišk i 1967.g. S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1967.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 15.II.1975.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 269: PDF 5,6 MB

269

D R A K U L I ć , Jovan, vid. 5. knj .

DRAJKOVIĆ, Boris, (Slav. Brod, 3.Y.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom odsjeku Šumarskoga fa-ku l t e t a u Zagrebu i d ip lomirao 13. IV.1964.

D R A K U L I Ć , Branko, iz Kar lov ca, rođen 15.11.1891., Sumarski inže-njer , Sum. savje tn ik .

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je skol. g. 1914.-15.

U s t ruci je započeo r a d i t i 20. VI.1920.g. Od 29.YI.1930. Sumarski je savje tn ik Kotarskog nacelstva Vel ika Gorica. P r e m a nepotpunim podacima u vr i j eme N D H bio je zaposlen u Š u m a r i j i Sokolovac, Kopr ivnica .

D R A M A L I J A , Damir, (Bjelovar , 18. V. 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Šahina i m a j k e Ružice r. Š iprak . H r v a t , r imokato l ik . Po t je -če iz radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Bje lovaru 1982.g„ a ma tema t i cko - in fo rma t i ck i smjer u CUO također u Bje lovaru 1986.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f aku l t e tu u Sarajevu. Di-plomirao je 1994.g.

Dana 16. l i s topada 1994. ras-poređen je na poslove p r ip ravn ika

u Š u m a r i j i Čazma na područ ju Uprave Suma Bjelovar .

Nakon sto je uspješno obavio p r ip ravn ičk i staž, raspoređen je na poslove rev i rn ika u Š u m a r i j i Pak-rac, t akođer na područ ju U.S. Bje-lovar.

DRAŠINAC, Karlo, (Lacici, Šlji-vosevci, Našice, 27.YIII.1941.). dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Mare r. Kovace-vic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Našicama 1957.g„ a gim-nazi ju 1962., t akođer u Našicama.

Š.F. završio je u Beogradu. Dip lomirao je 1974.g. Zbog lošeg mater i ja lnog položaja obitel j i , Školovao se neredovito. Nakon os-novne škole zaposlio se kao služ-benik na kraCe vr i j eme u zdrav-s tvenoj stanici Magađenovac. I-pak nas tav l ja školovanje u gim-naziji , a zat im i na f a k u l t e t u . Vec kao apsolvent zapošl java se u Bi-rou za u ređ ivan je i p r o j e k t i r a n j e u Sumarstvu u Beogradu. Rad i na poslovima u r eđ ivan j a Suma (tak-sacija). Nakon in tegraci je Bi roa s I n s t i t u t o m za Sumarstvo i drv. ind. Beograd, prelazi u I n s t i t u t kao volonter (1969.-1975.), a od 1975. do 1977.g. p r iml jen je u s talni r adn i odnos i r ad i na poslovima taksaci je . U r e đ u j e gospodarske je-dinice u b ro jn im Š.G. (KurSu-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 270: PDF 5,6 MB

370

mlija, Svetozarevo, Raska, Poža-revac, Žagubica, Valjevo, Pr iz ren . Pec i Novi Pazar ) . Od l.V.1977.g. prelazi u Lovno-Sumsku up ravu "Jelen" Belisce gdje r ad i do 15. V.1979.g. na mjes tu r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Suma. Iz s tambenih razloga odlazi u Vrginmost gdje se zapošl java u "Mobiliji" OOUR D.I.P. Vrginmost (1979.). Tu naj-p r i j e r ad i na mjes tu vodi te l ja investici ja, zat im dvi je godine na mjes tu up rav i t e l j a pilane, potom kao rukovodi lac p r imarne prera-de pa kao rukovodi lac p r ip reme proizvodnje i pos l jednj ih godina kao t e h n i č k i d i r e k t o r D I P - a (1979.-5.VII.1991.). U vr i j eme "bal-van-revolucije" uspi jeva pobjeći iz Vrginmosta u rodno selo Lacice u Slavoni ju za koj im je uv i jek ce-znuo, ali n i je bio elan v lada juce p a r t i j e pa ni je mogao dobi t i že-l jeni posao. Sada, od l . IX . 1991.g. dobio je posao u "H.Š." Uprava Su-ma Našice, Š u m a r i j a Don j i Miho-ljac gdje r ad i na radnome mjes tu rev i rn ika .

Član je H D Z - a . Živi u Laci-cima.

DRASKOVIĆ, Rade, vid. 5. knj .

D R A Š N E R , Vil im (Ul jan ik , Da-ruvar , 1.V.1945.), dipl. ing. Sum.

Sin R u d o l f a i Agneze r. Dra-Sner. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz ze-ml joradničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u U l j a n i k u 1959.g., a Srednju Šumarsku u Karlovcu 1964.

Sumars tvo je s tud i rao na S.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 28. IV.1970.g. Nakon d ip lomi ran ja p r ip ravn ičk i staž obavio je u Šu-mar i j i Vrbovec. Do 1985.g. radio je kao r e f e r e n t iskor iscivanja i u p r a v i t e l j u Š u m a r i j i Da ruva r , a nakon toga do 1.III.1992.g. upravi-t e l j je i r ev i rn ik u Š u m a r i j i Ga-resnica. Od l.III.1992.g. raspore-đen je na radno mjesto upravi-te l j a u Š u m a r i j i L ip ik .

D R A 2 E N O V I Ć , Ivan, (Oriovac, Slavonija, 23.11.1886. - Vinkovci, 1. VIII.1931.), Šumarski savje tn ik .

Po t j eče iz seoske obi tel j i . Nakon vrlo dobro završene

pučke Škole u rodnom Oriovcu po-slali su ga rod i te l j i u gimnazi ju u Požegu, gdje je 1905. ma tu r i r ao .

Položivši ma tu ru , posao je na Šumarsku akademi ju u Zagrebu, koju je 1910. i završio kao jedan od prv ih s tudena ta u t r a j a n j u s tud i j a od osam semestara.

Pos l i je završenih s tud i j a i-menovan je Šumarskim vježbeni-kom kod gradiške imovne općine, a g. 1913, nakon položenog državnog ispi ta za samostalno vođenje Sum. gospodarstva, imenovan je Šumar-skim pr is tavom. Uskoro je, kao us-pješan u struci, imenovan Šuma-rom i nadsumarom, te je ostao kod gradiške imovne općine do 1928.g. služeći na Šumari jama Novska, O-kucani i Oriovac, a di je lom i kod gospodarstvenog u reda u Novoj Gradiški .

Koncem 1928.g. p remješ ten je u Krasno kod Senja za sefa Sum-ske uprave otočke imovne općine, a sli jedeće godine p remješ ten je kao Šumarski savje tn ik Di rekc i j i Suma

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 271: PDF 5,6 MB

371

brodske imovne općine u Vinkov-cima, gdje je bio dodi je l jen taksa-ciji, u kojem je svojstvu ostao do smrt i .

Draženović je bio sposoban Šumar i dobar d je la tn ik , iskren drug i p r i j a t e l j . R a t je ostavio t r a j n e posljedice na njegovu psihu, pa je tako i umro naprasnom smr-ću u 45. godini života.

S a h r a n j e n je na r imokatol ič-kom grobl ju u Vinkovcima.

L I T E B A T U B A

*** Zbornik Vinkovci 1974, s. 537. Hradil, D.: Lične vijesti - Ivan Dra-

ženović, sumarski savjetnik. S.L. 1931, s. 441.

DRAŽlC, Đuro, (N. Krs l ja , Slunj , 23.1.1951.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin R a j k a i Je lene r. Crnko-vić. Po t j eče iz zeml joradničke obi-tel j i . Osnovnu je Školu završio u rodnom selu Nova KrSlja, a I I . gi-mnazi ju u Kar lovcu 1969.g.

Sumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 7.VII. 1978.g. Živi u Sisku gdje je upravi-t e l j Šumar i je .

D R E M I L , Guido, (Zagreb , 17.V. 1946.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Božidara i Miroslave r. T a r b u k . H r v a t , r imokato l ik . Pot-ječe iz službeničke obi tel j i .

Osnovnu je Školu završ io u Zagrebu 1961.g„ a Gimnazi ju "V.Vi-tasović" 1965., isto u Zagrebu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1973.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se u "Željpohu" na mjes tu referen-ta za van j sku t rgovinu (1973.-74.). N a k o n toga r a d i u "Jankomiru"-komuna lno -ho r t i ku l t u rnom podu-zeću (1974.-77.), a zat im u "Zrinjev-cu" - komunalnom h o r t i k u l t u r n o m poduzeću u Zagrebu (1877.-1980.).

Od 1980. do 1986.g. bio je vo-d i t e l j V r t n o g cent ra Mihaljevac" u sastavu "Poljozajednice" - Zag-reb.

Od 1986.g. p r iva tn i je podu-zetnik u h o r t i k u l t u r n o j djelatnos-ti. Živi u Zagrebu.

DRENOVAC, Slavoljub, iz Drež-nika, Slunj , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1940.-41.

DRENOVAC, Mile, (Gospić, 9 .XII . 1853.g. - V r b a n j a , 3.X.1911.), kr. Sum. nadinženjer .

I sp i t zrelosti položio je u gi-manzi j i u Senju 1875.g., a nakon završene Visoke škole za zemljote-žtvo u Beču, l.VIII.1878.g. imeno-van je vježbenikom kod Šumarskog u reda u Otočcu u Lici.

Državn i ispit za samostalno vođenje Sum. gospodarstva položio je 25.IX.1882.g. pred povjeren-stvom zemaljske vlade u Zagrebu.

Službovao je u Šumari jama u Babin-Potoku , Gospiću, Sv. Roku (28 godina) i pet pos l jednj ih go-dina u V r b a n j i k r a j Vinkovaca.

Uz naporan rad po gudura-ma i v r le t ima Kape le i Velebi ta , od v ježbenika do Šumara i nadsu-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 272: PDF 5,6 MB

272

mara, u mjesecu kolovozu 1907. mi-nis tarskom odlukom p romaknu t je u Šumarskog nadinženjera .

Bio je vrs tan Šumarski stru-čnjak od koga su učili i aus t r i j sk i Šumari.

L I T E B A T U B A

*** S.L. 1911., s. 447-448.

DRENOVAC, Svetozar, iz Babin-Potoka, Otočac, r. 29.YIII.1884., visi Šumarski savje tn ik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je skol. g. 1906.-07.

U službu je nas tupio 6.1.1908. P r e m a nepotpunim podacima, od 17.11.1930.g. zaposlen je kao visi sav je tn ik u Di rekc i j i Suma Sušak.

Umro je u t a l i j ansko j in terna-cij i u Piacenzi 1943. (ŠL 1947., s. 173.).

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 3, 41, 85.

D R E N J A N C E V I Ć , Boris, (Đako vo, 28.XI.1963.), dipl. ing. Sum.

Sin Pavla . H r v a t . Po t j eče iz obi te l j i in te lektua laca . Otac mu je profesor zemljopis a, a m a j k a inže-njer elektrotehnike. U vri jeme nje-

govog školovanja živjel i su u Osi-jeku. S r edn ju školu završio je u O-si jeku CUO "Braca Ribar", mate-mat icko- informat icko usmjeren je .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 17.III.1988.g. iz genetike. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Morfologija Sumske t r e šn je i mogućnosti vegetat ivnog razmnožavanja".

Godine 1990. upisao je posli-jediplomski s t u d i j iz područ ja ure-đivanja Suma.

Od l.V.1988.g. zaposlen je u ROŠ "Slavonska Suma", OOUR "Dr-vo" Osijek, gdje r ad i do l.II.1991.g„ kada prelazi u Službu za uređi-van je Suma. Tu je nastavio r ad i t i i kao samostalni taksa tor .

Sudionik je domovinskog ra-ta od studenog 1991. do l ipn ja 1992. godine. Nosilac je spomenice domo-vinskog ra ta .

DRESTO, Ivan, iz Osijeka, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1949.-50., a d ip lomirao 27.111.1954.

DREZGA, Ana, (Zagreb, Medves-cak, 5.VII.1947.), dipl. ing. drv. ind.

Kci Mar t ina i Terezi je r. Cer-nelic. H r v a t i c a , katol ičke vjere. O-tac jo j je građevinski poduzetnik, a m a j k a domaćica. Osnovnu je ško-lu završi la u Zagrebu 1962., a VI . gimnazi ju 1966.g„ isto u Zagrebu.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a l a na Šum. f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zag-rebu. Dip lomira la je 1972.g.

G. 1974. zaposlila se u "Uniku-mu" - OOUR H o r t i k u l t u r a kao sef s tolarske radionice koja je izrađi-vala opremu za parkove i sprave za d ječ ja igrališta.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 273: PDF 5,6 MB

373

Nakon ob j ed in j avan j a zagre-bačk ih h o r t i k u l t u r n i h poduzeća u "Zrinjevac" (1975.), ostala je na is-tom radnom mjes tu u novom podu-zeću. Sada je u istom poduzeću sa-mostalni visi r e f e ren t .

DREZGA, Neven, (Zagreb, 12.11. 1945.), dipl. ing. drv. ind.

Sin Iz idora i Zejne r. Mati-jas. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz či-novničke obi tel j i . Osnovnu je ško-lu završio u Zagrebu 1959.g„ a V. Gimnazi ju isto u Zagrebu 1963.g.

S tudi rao je na S.G. odjelu Šu-marskoga f a k u l t e t a u Zagrebu i d ip lomirao 1970.g.

Posl i je d ip lomi ran ja r ad i od 1.IV.1970. - 1.VIII.1973. u D I P - u "Novoselec" kao t ehno log p i lane .

Za t im prelazi u "Poljoopskrbu" u Zagreb za sefa zas tups tva Šumar-skoga odjela. Nakon toga prelazi na mjesto d i r ek to ra Sektora zastu-pan ja Šumske mehanizaci je , gdje os ta je do l.VIII.1990.g. Od l . V I I I . 1990. do 1.II.1992. sef je Šumarskog odjela u poduzeću "Banex". Počet-kom ožujka 1993. osnovao je pri-va tnu t v r t k u "Drezga - Deržic" u Zagrebu, kojo j je direktor . Istodob-no vodi i zas tupstvo dv i ju inozem-nih tv r tk i .

D R G L I N , Zdenko, (Bartolovci , Slav. Brod, 3.IV.1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana . H r v a t . Po t j eče iz radničke obi te l j i koja je u vri-jeme školovanja sina živjela u Bar-tolovcima. Gimnazi ju je završio u Slav. Brodu.

S t u d i j Sumarstva up i su je 1. X.1968.g. na Š.F. u Zagrebu.

D R L J E V I Ć , Hasan, iz Tuzle, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 30.YII.1953.

D R N D A R S K I , Lazar, iz Begeca, rođen 17.IV.1907., Sumarski inže-njer , pr is tav.

S tud i r ao je Sumarstvo na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 1929.g.

U službu je nas tupio 13.XII. 1929. G. 1933. rad io je kao Sumarski pr i s tav u Šumskoj up rav i Golubac, Di rekc i j a Suma Apat in .

D R N D E L I Ć , Milan, (Golubovac, DivuSa, Dvor na Uni , 23.X.1911.), dipl. ing. Sum., Sumarski savje tnik .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 274: PDF 5,6 MB

374

Sin I l i j in . Po t j eče iz seoske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u DivuSi 1922., a rea lnu gimnazi ju u Osi jeku 1930.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1933.-34., a diplomi-rao je 1935.g.

Cim je apsolvirao zaposlio se kao p r o c j e n i t e l j Suma zeml j i šne z a j e d n i c e sela Des in ića . P o s l i j e d ip lomi ran ja odlazi na dužnost u poduzeće "Šipad" u D r v a r u ( B i H ) .

Vojn i rok odslužio je 1936. u Zemunu u školi za rezervne inten-d a n t s k e o f i c i r e , a z a t i m u B a n j a Luci . Nakon odsluženja vojnog ro-ka dobiva u Di rekc i j i Suma u Ba-n ja Luc i mjes to sefa Odje la za u ređ ivan je Suma, gdje os ta je do 1939.g. I s t e godine položio je i s t ručni ispit u Beogradu.

U toku r a t a bio je pozvan u domobransku vojsku, gdje se zadr-žao do 9.V.1945. Nakon toga bio je nekoliko mjeseci u J N A u Bjelo-varu. U r u j n u 1945.g. postavl jen je za up rav i t e l j a Suma u Di rekc i j i Suma Bjelovar . N a j d u ž e bio je sef u r eđ ivan j a Suma. Od 1961.g. u zva-n ju je savje tn ika .

G. 1975., nakon 41. g ak t ivne službe otišao u redovnu mirovinu.

Član je Šumarskog d ruš tva od 1939.g.

D R N I ć , Milan, vid. 5. knj iga.

D R N O V S E K , Jože, (Zagorje, Slo-ven i j a , 2.III.1925.), d ip l . ing. Su-mars tva .

Sin F r a n c a i Mar i j e r. Beze-l jak. Slovenske je nacionalnost i i slovenskoga državl jans tva , r imoka-tolik. Po t j eče iz činovničke obite-lji-

Osnovnu je Školu završio u rodnom Zagor ju 1936., a IV . rea lnu gimnazi ju u L j u b l j a n i 1945.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 1952.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se 1952.g. u Zavodu za poSumljava-nje krsa Bovec (Slovenija). Tu se, kao pr ip ravn ik , zadržao godinu da-na, a onda je d v a d e s e t god ina (1953.-1973.) bio zaposlen u Š.G. Postojna .

Od 1973. do 1980.g. radio je u "Slovenijalesu" u L j u b l j a n i . Nakon toga, od 1980. do 1988. godine bio je zaposlen u "Lesnini" L j u b l j a n a .

G. 1988. otišao je u penziju. Živi u Posto jni.

D R O P U C l Ć , S t jepan , iz Moje Vo-lje, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1926.-27., a d ip lomirao 22.VI.1932.g.

P r e m a nepotpunim podaci-ma u v r i j eme N D H bio je zaposlen u K u t i n i i elan H Š D .

D R U Ž I ć , Miroslav, (Zagreb, 1. IV.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana . H r v a t . Otac mu je bio trgovac, a m a j k a kon-t ro lor gotove robe. U toku sinovog školovanja živjel i su u Zagrebu. Drvarsko- tehnicku s redn ju Školu završio je u Zagrebu 1981.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 275: PDF 5,6 MB

275

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 9.V.1994.g. iz Šumskih komunikacija. Napisao je i obra-nio diplomski rad pod naslovom "Određivanje opt imalne gustoće Šumskih komunikac i j a u G.J. Si-l jakovacka D u b r a v a Šumar i j e Ve-lika Gorica".

Poginuo je 21.IY.1998. godine.

D U B l C A N A C , Milan, (Drenov Bok, Nova Gradiška, 10.11.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. H r v a t . Po t j eče iz Šumarske obi te l j i . Otac mu je bio lugar, a m a j k a domaćica. Živje l i su u Trebežu kod Nove Gradiške. Sre-dn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1961.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1961.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 9.II.1972.g.

D U B R A V A C , Ante, ( Imotski , 24. X1.1917. - Imotski , 10.XII.1977.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz siromašne mnogo-bro jne obi tel j i . Gimnazi ju je zavr-šio u Sinju, a 1939. upisao se na Po-ljopriv.-Sum. fakul te t Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga zatiču r a t n e go-dine. Sudionik je NOR-a . Po zavr-šetku rata nastavlja studij u Zagre-bu i d ip lomira Sumarstvo 1947.g.

Nakon d ip lomi ran ja odmah je zaposlen u Šumar i j i Mrkopa l j u

Gorskom kota ru , ali ubrzo prelazi na službu u Sinj, kao nas tavnik pr i Nižoj Šumarskoj školi. G. 1948. oti-šao je u rodni Imotsk i i preuzeo dužnost rukovodioca Sekcije za po-Sumljavanje krsa. Čitav r adn i vi-jek proveo je u Imotskom, a pre-rana ga je smrt zatekla na mjes tu d i r ek to r a Bum. gospodarstva Imot-ski.

"Ing. D u b r a v a c je u toku svo-ga r ada bio neobično v r i j edan rad-nik, odličan s t ručn jak i p r imje ren rukovodilac, t rudeć i se da svoje s t ručno iskustvo nesebično prenese na mlađe s t ručn jake koj i su ulazi l i u život. Bio je nesebičan, veoma skroman, d isc ip l in i ran i u odnosi-ma vrlo to le ran tan . Osobni dopri-nos Ante Dubravca je izražen pr i poSumljavanju krsa, melioraciji de-gradiranih Suma i šikara te na una-p ređen ju Sumarstva na krSu. Nje-gov dugogodišnji r ad i post ignut i r ezu l t a t i ostat ce u t r a j n o j uspo-meni", (Đurđevic , J.).

S a h r a n j e n je u Imotskom.

L I T E B A T U B A

Đurđević, J:. Ante Dubravac, dipl. inž. sumarstva. S.L. 8-10, 1978., s. 428.

D U B R A V A C , Tomislav, (Gorn ja TramoSnica, Gradacac, 11.V.1962.), dipl. ing. Sumarstva, s t ručni surad-nik.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 276: PDF 5,6 MB

376

Sin P e r e i Mande, r. AniC. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz po-l jodje lske obi tel j i . Osnovnu je ško-lu p o h a đ a o i završ io u G o r n j o j TramoSnici 1977.g. S r edn ju Šumar-sku Školu završio je u Karlovcu 1982.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1989.g„ na-pisavSi i obranivši d iplomski rad iz lovstva pod naslovom "Povijesni razvoj lovstva u H r v a t s k o j kroz dvadeseto stoljeće". S t u d i r a posli-je diplomski s t u d i j na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. U t i j eku mu je izrada magistarskog rada .

Od l.IX.1991.g. zaposlen je u Š u m a r s k o m i n s t i t u t u J a s t r e b a r -sko u Odjelu za t ipologiju Suma, na poslovima uzga jan ja Suma.

Sudjelovao je na savjetova-n ju "Znanstveno-istraživacki r ad i razvoj Sumarstva Hrva t ske" u Stu-bickim Topl icama od 3. do 5. stu-denog 1993. i na znanstvenom sku-pu "100. obl je tnica znanstveno - is-t r a ž i v a č k o g r a d a p o l j o d j e l s k o -prehrambenog sustava i Sumarstva Medi t e rana Repub l ike Hrvatske", Split , 12.-14. kolovoza 1994.

Član je H.Š.D.

B A D O V I

Pomak krivulje dužine debla hrasta lužnjaka s obzirom na starost i prsni promjer u sumskoj zajednici hrasta lužnja-ka i običnog graba (C'arpino betuli - Quer-cetum roboris /AniC 1951/ emend. Baus 1969.). Badovi, vol. 27., br. 2. 1992., S.I. Jas-trebarsko, Zagreb, s. 203-210.

Metodologija tematskog područja Uz-gajanje suma - rast i prirast primijenjena u multidisciplinarnom projektu ekološko ekonomske valencije tipova suma, (s No-votny, V.). Ibid., s. 157-166.

Ovisnost promjena horizontalne pro-jekcije krošanja hrasta lužnjaka o total-nim visinama stabala pojedinih dobnih razreda ekolosko-gospodarskog tipa II-G-10 (Carpino betuli - Quercetum roboris /A-

nic 1951/ emend. Baus 1969.J), (s Krejci , V.). Badovi, Vol. 28, br. 1-2, 1993., S.I. Jas t re-barsko, Zagreb, s. 79-91.

Gljive razaraci drveta kao uzročnici propadanja hrasta lužnjaka, (s Ha lambek , M. i Novak-Agbaba, S.). Ib id . s. 1-13.

Utjecaj horizontalne projekcije hras-ta lužnjaka na debljinski prirast, (s Novot-ny, V. i dr.). Badovi, Vol. 29, br. 1, 1994., S.I. Jas t rebarsko, Zagreb, s. 137-150.

D U B R A V E C , Suzana, (La Tron-che Venrey - Voroize, Francuska , 8.VIII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Đure . H r v a t i c a . Otac jo j je službenik, a m a j k a radnica . Zive u Vrbovcu. Završ i la je Školu pr imijenjene umjetnost i u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirala je 20.VII.1990.g. iz Šu-marske fitocenologije. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Šumska vegetaci ja ornito-loškog rezerva ta >VaroSki Lug< na područ ju Vrbovca", (vid. TRNINlC, 5. knjiga).

D U D U K O V I Ć , Milan, (Vel jun, Slunj , 1883. - Zagreb, 27.IV.1974.), Šumarski ing. i visi Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šumarsko j akademi j i u Zagrebu. Dip lomirao je 1907.g.

Svoju s t ručnu d je la tnos t za-počeo je u Š.G. I I . banske imovne

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 277: PDF 5,6 MB

377

općine u P e t r i n j i . Radio je u Di-rekc i j i i Š u m a r i j a m a imovne opći-ne Dvor i Dubica .

U svojoj ak t ivnos t i prelazio je od d je la tnos t i u Šumskom go-spodaren ju i na adminis t ra t iv-no -pol i t ičku u p r a v n u službu - Šumsku r e f e r a d u bivših ko ta reva Dugo Se-lo i Zagreb. Tu je postigao zapažen uspjeli na održavan ju postojećih Suma.

U svojoj k a r i j e r i d j e l u j e i kao savje tn ik u bivSoj Di rekc i j i Suma u Vinkovcima, odakle odlazi kasni je u vrhovni Sumarski nadzor banske uprave u Novom Sadu, kao i na r ad u Minis ta rs tvo Suma i ru-da u Beograd. Na t o j dužnost i za-tekao ga je i d rugi svje tski ra t .

Svoj mirovinski staž proživio je u Zagrebu, gdje je i umro u 92. godini života.

Volio je "zelenu s t ruku" i n j o j je posvetio ne samo ak t ivnu nego i svoju mirovinsku - dugu dob.

Do posl jednjeg dana bio je elan H Š D U Zagrebu, redovno po-sjećivao klupske prostor i je , a cesto je pr isustvovao i s t ručnim preda-vanj ima.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 3, 57, 86. Strineka, M.: Ing Milan DudukoviC.

S.L. 5-6,1974., s. 264.

D U G A N H O D 2 I Ć , Denijel, ( P r i jedor, B i H , 14.V.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Muje. Otac mu je b ravar , a m a j k a službenica. Živje l i su u P r i j e d o r u . S r edn ju Školu završio je u P r i j e d o r u 1981.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 24.IV.1990.g. iz pod-ruč ja dendrometrije. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslo-lovom "Procjena s taba la pomoću Grossenbanghove metode".

D U I ć , Ante, iz Doca, rođen 26.III . 1904., dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1928.-29., a d ip lomirao 1930.g.

Zaposlen je 7.III.1931.g. kao p r ip ravn ik u K o t a r s k o j up rav i Sa-mobor. U vr i j eme N D H bio je u Mostaru . Bio je elan H Š D .

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, s. 7, 58,113.

D U J I ć , Branko, iz Senja, rođen 19. VIII.1891., Sum. inženjer, savje tnik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je skol. g. 1914.-15.

Zaposlio se 15.1.1919.g. Od 14. XII.1931. radio je u Di rekc i j i Su-ma na Sušaku. P r e m a nepotpunim podacima bio je zaposlen i u Mo-roviCu, u Sr i jemu.

L I T E B A T U B A

*** Zbornik Vinkovci 1974, s. 545, 552. Borosić, J.: SIS, s. 4, 41, 90.

DUJMOVIĆ, Milan, iz Korenice, H r v a t s k a , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1946.-47., a d ip lomirao 13.X.1949.g.

DUKCEVIĆ, Martin, iz Vel ike Pisanice kod Bjelovara , rođen 5. XI.1894., Sumarski inženjer , Sum. savje tnik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je skol. g. 1920.-21., a diplo-mirao 15.XII.1924.g.

Državnu službu nas tupio je 31.XII.1924.g. P r e m a nepotpunim podacima, od 1.VIII.1932., bio je zaposlen kao Sum. savje tn ik u Šum. uprav i V r b a n j a .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 278: PDF 5,6 MB

378

DUKIĆ, Milan, (Požega, 9 .VII . 1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin DuSana. S r edn ju Šumar-sku Školu završio je u Kar lovcu 1968. S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1968.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 14.1.1975.g.

D U L I K R A V A , 2ivko, iz Donjeg Selišta, Glina, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 11.IY.1952.

DUMANClĆ, Dražen (Požega, 9. 1.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F e r d e i Anice r. H o r v a t . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz o-b r tn icke obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u P le t e rn ic i 1975.g., a ma-t ema t i cko- in fo rma t i cko usmjere-n je u CUO u Požegi 1979.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplo-mirao je 14. I X . 1984.g.

Šef je i n fo rma t i čke službe u Š u m a r i j i Požega.

D U M I ć , Krunoslav, iz S ta re Gra-diške, Sumarski inženjer .

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumarsko j akademij i , ali zbog n jene t rans formac i je , diplo-mirao je na Gospodarsko-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu 13.X. 1924.g.

D U N D O V I Ć , Josip, (Delnice, 15. IY.1941.), dipl. ing. Sum., mr. sc.

Gimnazi ju je završio u Na-šicama 1959.g, a Sumarstvo je stu-d i rao na Šum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 1964.g.

Od 1964.g. radio je kao pri-pravnik , a zat im kao pomoćnik up rav i t e l j a Šumar i j e Našice pa u p r a v i t e l j Šumar i j e Koska kod Našica. J edno je v r i j eme bio upra-v i t e l j R.J . "Cestogradnja" Našice, a zat im je u p r a v i t e l j Šumar i j e Na-šice, do k r a j a 1990.g.

Od 1. s i ječnja do 31. kolovoza 1991. obavl jao je poslove upravi te-l ja Uprave Suma Našice, a od l . IX . 1991. do 15.11.1996. poslove direkto-ra J.P. "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb.

U međuvremenu, Skol. god. 1972.-73. upisao je posl i jediplomski s t u d i j iz znanstvenoga područ ja ekonomika i organizacija rada u Šumarstvu. Obavio je i s t raž ivan ja u G.J. "Debrinja", Š u m a r i j a Stro-sinci i u G.J. "Krndija Gazijska", Šumar i j a Đurđenovac koje rezul-t a t e je iskorist io za magis tarski rad pod naslovom "Pro jek t i ran je i i zgradnja Šumskih prometnica u nizinskim i b rdsk im pred je l ima s gospodarskog i ekološkog stajališta".

U t i j eku radnog vijeka, osim uobiča jen ih poslova i zada taka na radn im mjest ima, koje je obavl jao vrlo uspješno, posebno val ja istaci njegov doprinos u izgradnji Šumske

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 279: PDF 5,6 MB

379

cestovne mreže na području U.S. Naši-ce, ali i u izgradn ji javnih prometnica

L I T E B A T U B A

Vuknlić, J.\ Odlikovani sum. s t ručnja-ci, .fosip Dundovic, dtpL Ini- Šumarstva. SIJ 7-8, 1996., u. 364.

Bosanskoj Dubici, a Šumarsku teh-ničku školu u IHd?,i, Sarajevo, 1964.g.

S t u d i j šumarstva upisao je na Šumarako-gospodarskom odjelu Šumarskog fakul te ta u Zagrebu 13.1 X.1967.g. nakon odsluženja voj-ne obveze.

D U N Đ E R , Luka, (Hrvat ska Du-bica, 4.X.1943.), dipl. ing. Sum.

Sin Nikole i Kate r, Šop. Hr-vat. Osnovnu je Školu završio u

Dip lomirao je 13.XII.1972.g. Zbog sudjelovanja u studentskom pokretu "Hrvatsko proljeće 71." ni-je mogao naoi posao u struci, a po-sebno ne blize rodnoj kući i staroj majci, pa sc u veljači 1973.g. zapoš-ljava u DIP-U 'Nehaj Senj, 0 0 U l i P i lana Krasno u Krasnom Polju,

Želeći raditi u Šumarskoj stru-ci, vec u srpn ju iste godne zapošl ja-va se kao pripravnik u Š.G. Senj, OOUR Šumarija Jablana«:, gdje obavlja poslove doznake stabala do l.XII.l973.g. kada prelazi na upraz-njeno radno mjesto re ferenta uzgo-ja suma u Šumarij i Krasno,

U Krasnom osniva obi te l j i obavlja poslove referenta uzgoja, zašt i te Buma i lovstva, uz istodob-no obavljanje dužnosti upravitelja (1980.) i upravitelja Šumarije (1983,-1985.) kada dolazi do reorganizaci-je Sumarstva na funkcionalnoj os-novi. Neprestano je praćen kao ne-povjerlj iva osoba.

Od 1985. do I990,g. zaposlen je kao tehnički rukovoditelj OOL'R-a Uzgoja i zaštito Suma Sonj, obav-ljajući i poslove nepopunjenog rad-

D U N D O V I Ć , Senka, (Orahovica, 9.IX.1964.), dipl. ing. Šumarstva.

Kćerka Save i Mi lkice r. Ze-lenić. Hrvat i ca , katol ičke vjerois-povijesti. Potječe iz obitelj i pro-svjetnih radnika. Osnovnu je školu završila u Jeliaavcu kod Našica 1978.fi.. a sredn ju u CUO A. Cesa-rec" Naš ice 1982.

Šumarstvo je studirala na Š.F. u Zagrebu. Diplomirala jc 1987.g. iz znanstvenog područja zaštita prirodo, sa temom "Šumska vegeta. čija i park ovna dendrol'lora sport-sko - rekreacijskog centra >Bundek< u Novom Zagrebu".

Pr ipravnički staž je odradi-la na području Uprave suma Na-šice od 15.111.1988. do 15.IIT.l989.g. Zaposlena je na radnom mjestu re-virnika u Šumarij i Koska, (vid, R E B I Ć , 4. knjiga, s. 189.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top isn i leksikon

Page 280: PDF 5,6 MB

380

nog mjes ta za gospodarenje Suma-ma u r adn im jedinicama Krasno i J ablanac.

U s rpn ju 1986.g. preselio se u Senj.

Od 1990.g. nakon sto je formi-rano J .P . "Hrvatske Sume" raspo-ređen je na poslove stručnog surad-nika za uzga jan je Suma, zaš t i tu Su-ma i lovstvo, ali pod posebnim uv-jet ima.

D U R M A N , Sava, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1931.-32., a d ip lomirao 22.X.1934.g.

D U R N , Krešimir, iz P r i j edo ra , B I H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1949.-50., a d ip lomirao l.III.1951.g.

DURST, pl. Milan, (Pancevo, 1839. - Zagreb, 1898.), Sumarski s t ručn jak .

Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u Pet-r in j i , a gimnazi ju je kao pr ivat is t , t j . bez redovnog polaženja nastave, završio u Vinkovcima.

Šumars tvo je završio na Car-skoj i k ra l j evsko j Šumarskoj aka-demi j i u M a r i a b r u n n u kod Beča 1860.g. kao k ra j i šk i s t ipendist .

Nakon završenog Školovanja počeo je r a d i t i u P e t r i n j i , nastavio u Otočcu, pa opet na područ ju II. , banske pukovni je . U opera t iv i za-vršio je kao u p r a v i t e l j Šumar i j e u Jasenovcu 1871.g„ ali je iste godine p remješ ten u zapovjedniš tvo Voj-ne k r a j i n e u Zagreb.

l.VI.1874. imenovan je za up-rav i t e l j a K r a j i š k e Šumarske upra-ve za državne Sume, a 1877. imeno-

van je Sumarskim ravna te l j em i na t o j dužnost i os ta je do umirovlje-n ja 1894.g. Borio se prot iv mađar i -zacije. I ako mu je otac bio češkoga pori jekla , a m a j k a Hrva t i ca , on se smat rao H r v a t o m .

"Dodajmo u k r a t k o da je sre-dio odnose u K r a j i š k o j investicij-skoj zakladi, da je iz te zaklade osigurao i s redstva za poSumljiva-nje krsa i osnovao, 1878.g„ Nadzor-nistvo za poSumljenje pr imorskog krasa u Senju, da je r i ješio spor Da lma t inaca i L icana o pasa ren ju na Velebi tu , priveo k r a j u dugogo-d išn j i pos tupak segregacije Suma državne gospostije u F u ž i n a m a i Vinodolu, itd." (Piskorić, O.).

Na OpCem Sumarskom kon-gresu u Beču 1890. izabran je za p reds jedn ika Šumarsko - trgovač-kog odsjeka.

Bio je dugogodišnji predsjed-nik (11 godina) Hrvatsko-s lavon-skoga Šumarskog druš tva .

Odl ikovan je vitezom reda željezne k r u n e I I I . r az reda i t ako stekao plemstvo, sto je vise koris-t i lo h r v a t s k o m Sumars tvu nego njemu.

L I T E B A T U B A

KesterCanek, F. Z:. Durs t Milan, par lovorika na grob. ŠL 1898., s. 71-72,170-172.

Dom i svijet, Zagrebački t jednik , br. 22,1891.

Piskorić, O.: Milan Durs t bio je 11 go-dina predsjednik H.-S. sumarskog društva. Sum. list 9-10,1990., 416-417.

Piskorić, O.: Durst , Milan, H B L 3, Za-greb 1993., s. 720-721.

D U V N J A K , Ivo, (Livno, 5.X. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante. H r v a t . Po t j eče iz radničke obi te l j i koja je u v r i j eme njegova Školovanja živjela u No-voj Gradiški , gdje je završio osnov-nu i s redn ju školu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1980.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 281: PDF 5,6 MB

381

mirao je 5.II.1985.g. iz organiza-cije rađa. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sa-moupravna organizacija udruže-nog rada u S.G. >Josip Kozarac<, Nova Gradiška", gdje se nakon di-plomiranja zaposlio u Službi ure-đivanja Suma na mjestu taksatora i samostalnog taksatora.

Iz područja uređivanja Suma napisao je i obranio temu stručnog ispita 1988.g.

Nakon domovinskog rata, u kojem je aktivno sudjelovao, radi na poslovima revirnika u Šumar i j i Nova Gradiška.

Posije vojne akcije "Bljesak" (1995.g.) raspoređen je na radno mjesto upravi te l ja novoosnovane Šumar i je S tara Gradiška.

Član je prvog saziva županij-ske skupštine Župani je brodsko-posavske.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 282: PDF 5,6 MB

282

DZAMBAS, Mihajlo, iz Nove Gra-diške, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1957.-58., a diplomirao 17.VIII.1959.g.

DZEIKOV, Kroum, iz KoprivSti-ne, Bugarska , Sumarnik.

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od 6 semestara. Apsolvi-rao je 1907.

ĐAIĆ, Matija, vid. G J A l C 2. knj iga.

ĐANIĆ, Zdravko, (Podgorac, Na-šice, 13.XI.1948.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin F r a n j e i Terez i je r. Šop. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz o-b r tn icke obi te l j i koja je u v r i j eme njegovog skolavanja živjela u Pod-goracu. Osnovnu je Solu završio u rodnom mjes tu 1963., a Gimnazi ju u Našicama 1967.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1967. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, a diplomi-rao je 24.1.1973.g. položivši diplom-ski ispit.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se u Š u m a r i j i Đurđenovac l . V I I I .

1974. gdje je rad io kao rev i rn ik do studenoga 1984.g. Nakon toga pos-tav l j en je za up rav i t e l j a Šumar i j e Koska i na tom je radnom mjes tu bio do k r a j a 1991.g.

Od l.I.1992.g. zapos len je na m j e s t u Sefa p ro izvodnog o d j e l a J .P . "Hrvatske Sume" u U p r a v i Su-ma Našice.

Na I . s a v j e t o v a n j u Šumara H r v a t s k e iz područ ja Mehanizaci-ja Sumarstva u t eor i j i i p raks i o-držanog u Opa t i j i od 16.-18.II.1983. sudjelovao je r e f e r a t o m pod nas-lovom Racionalnije iskorištenje e-fektivnog radnog vremena trakto-ra na privlačenju oblovine upotre-bom pokretnih garaža.

Akt ivn i je sudionik u Domo-vinskom r a t u kao dragovoljac od l.VIII.1991.g, a od 1. sv ibnja 1995.g. b io je u o p e r a c i j i Feniks" . U Do-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 283: PDF 5,6 MB

383

movinskom r a t u 1991./92. s tekao je cin bo jn ika H r v a t s k e vojske.

D A N J E S l Ć , Davorin, (Slav. Brod, 1926.)), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 13.X.1952.

DAPIĆ, Drago, (Glamoč, B i H , 23. IX.1907.), Šumarski ekonomista, sveučilišni profesor , dr. sc.

Dip lomirao je Sumarstvo na Po l jopr iv redno - Šumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu 1932.

Speci ja l iz i rao je u Francus-koj (1932.-1933.).

Dok to r i r ao je 1957.g. na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Od 1934. službovao je u Mi-n is ta rs tvu Suma Beograd, Direkci-j i Suma Skopje, Bansko j up rav i Split , D i rekc i j i Suma Sušak i Di-rekc i j i Suma Sarajevo.

Nakon r a t a povjerenik je Di-rekci je Suma Sarajevo, načelnik Min is ta r s tva Suma (1945.-1948.), a od 1948. do 1951. pomoćnik je mi-n i s t ra d rvne indus t r i j e .

Od 1951. docent je Pol jopr i -vredno-Sumarskog f a k u l t e t a u Sa-ra jevu .

God. 1958.-1962. bio je direk-tor I n s t i t u t a za Sumarstvo i d rvnu i ndus t r i j u Sarajevo.

Od 1962 redovni je profesor Š.F. i sef K a t e d r e i Zavoda za eko-nomiku i organizaci ju Sumske pri-vrede, a od 1964. do 1966. bio je dekan Š.F.

Od 1966. do 1971. kao eksper t O U N organizirao je nas tavu eko-nomike Sumske privrede na Uni-verz i te tu u Teheranu ( I ran) .

Sudjelovao je na raznim stru-čnim i znanstvenim skupovima u zemlj i i inozemstvu ( F A O Rim, E E C Ženeva, I U F R O Bec).

Ak t ivan je u drustveno-pol i -

t ickim i s t ručnim organizaci jama. Odlikovan je Ordenom rada

sa z la tnim vi jencem i Ordenom zasluga za narod sa s rebrnom zvi-jezdom.

Objavio je vise od t r idese t radova.

V A Ž N I J I B A D O V I

O nastavi na S.F. u Sarajevu. Narodni šumar 7-8,1954, Sarajevo, s. 307-314.

Teoretska razmatranja ekonomike sumske privrede. Ib id . 11-12,1955.

Sumskoprivredna politika NB BiH. Ib id . 1-4,1959.

O određivanju vrijednosti odnosno ci-jene glavnog proizvoda sumarstva (diserta-cija). Badovi S.F. VI , Sarajevo 1961.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Sumarska b ib l iograf i ja I , I I .

*** S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980, s. 461.-462.

DERMANOVIĆ, Adam, (Glovica ni, 23.YI.1950.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin L j u b a n a . Srpske nacio-nalnosti . Po t j eče iz zemljoradnič-ke obi te l j i . S r edn ju Šumarsku ško-lu završio je u Kar lovcu 1969.

S t u d i j Sumarstva upisao l .X. 1969.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplomi-rao je 12.IV.1974.g.

DERMANOVIĆ, Gojko, (Gorn j i J avo ran j , Sisak, 25.X.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko-gospodarskom odje lu Šu-marskoga f a k u l t e t a u Zagrebu i d ip lomirao 16.1.1964.g.

DODAN, Mile, (Rodalj ice, Ben-kovac, H r v a t s k a , 25.X.1954.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 284: PDF 5,6 MB

284

Sin I v a n a i K a t e r. Marino-vic. H r v a t , k a t o l i k . R o d i t e l j i su mu s lužbenic i . Osnovnu je Školu završio u Kar lovcu 1967.g„ a Sred-n j u Šumarsku 1971.g„ is to u K a r -lovcu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-m a r s k o m f a k u l t e t u u Z a g r e b u , gdje je i d ip lomirao 1978.g.

P rvo radno mjes to bilo mu je u Š.G. "Mojica Bir ta" Bjelovar , Šu-mar i j a Ivanska. Za t im je profesor S redn je Šumarske Škole u Karlov-cu.

Usl i jedi lo je radno mjesto in-spektora za Sumarstvo i lovstvo u općini Jas t rebarsko , zat im prelazi na mjesto republičkog inspektora za Sumarstvo i lovstvo u Mini-s ta r s tvu pol jopr ivrede i Sumarst-va R e p u b l i k e H r v a t s k e , a sad je načelnik Odje la za Sumarstvo i lovstvo u Min i s ta r s tvu poljopri-vrede i Sumarstva Repub l ike H r -vatske.

S u d j e l o v a o j e na b r o j n i m s t ručnim skupovima i kongresima u zemlji.

ĐOGIĆ, Trpimir, vid. DOGlC.

ĐORĐEVIĆ, Mira, (Hribac, Skrad, H r v a t s k a , 1.VIII.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka A n t u n a i F ranc i ske r . KrizmaniC. Hrva t i ca , katol ičke vjere. Otac jo j je bio željezničar, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završi la u Delnicama 1969.g, a u Delnicama je završi la i S redn ju Šumarsku Školu.

Šumarstvo je s tudira la na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomira la je 1976.g.

Od 1977. zaposlena je na rad-nom mjestu re fe ren ta prodaje D I K "Stjepan Sekulic Jucko" Nova Gra-diška. Tr i godine kasni je r ad i kao predavač u S r e d n j o j Šumarskoj školi Delnice, a sve preostalo vrije-me u H r v a t s k i m Sumama kao fi-

tocenolog, s t ručni suradnik za ka-t a s t a r i kao samostalni t aksa tor .

Sudje lovala je na svim stru-čnim skupovima koje organiz i ra ju H r v a t s k e Sume. Član je H Š D .

ĐORĐEVIĆ, Zeljko, (Zagreb, 24. III.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vlade. S rb in po narod-nosti. Otac mu je bio oficir , a maj-ka penzionerka. Završio je gimna-zi ju u Gospiću.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1.X.1969. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 2.II.1976.g.

D U K A , BoSko, (Zagreb, 18.VI. 1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Desanke. H r v a t . Završio je srednju trgovačku školu.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1979.g. Dip lomirao je 18.IX. 1987.g. iz đenđrologije - oplemenji-vanja Šumskog drveća. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslo-vom "Sadašnje s tan je dendro f lo re na područ ju crkve Sv. Ksavera i Malinovog parka".

D i r e k t o r je f i r m e "Hort ina" koja se bavi proizvodnjom i proda-jom ukrasn ih sadnica te projekt i -r an j em i izvedbom vr tova i parko-va.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 285: PDF 5,6 MB

385

D U K I Ć (DJUKIĆ) , Dušan, vid. G J U K l C , 2. knj iga, s. 14.

DUKIĆ, Ivan, (Slav. Brod, 28. VIII.1946.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Luke . H r v a t . Završio je gimnazi ju u Slav. Brodu.

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1966.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 6.VII.1973.g.

D U L E P A , Mustafa, iz Stoca, Her -cegovina, Sum. inženjer .

S tud i rao je Sumarstvo na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1922.-23., a d ip lomirao 22.VI.1926.g.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, u toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Zagrebu i bio je elan Hrva t skog Šumarskog druš tva .

L I T E B A T U B A

*** ŠN, s. 314, 315, 316, 354. BorosiC, J.: 8IS, s. 6, 47,102,142.

D U R A N O V I Ć , Anka, vid. D J E R -MANOVIC.

DURASOVIĆ, Drago, (Vi rov i t i ca, 28.IY.1959.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Josipa. Po t j eče iz rad-ničke obi tel j i . Nakon završene gi-mnazi je upisao se l.X.1985.g. na s t u d i j Sumarstva. Dip lomirao je 19.III.1985. iz znanstvenog pod-ruč ja uređivanje Suma.

DURASOVIĆ, Petar, (Kotezi , Ravno, B i H , 23.V.1939.), dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.

Sin Nikole i I vane r. Soldić. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz obi-te l j i tur is t ičkog d je la tn ika .

H r v a t s k i rodo l jub P . Đura-

sovic pot ječe iz Hercegovine. Obi-t e l j njegova oca Nikole napus t i la je 1942.g. Koteze i preseli la se u Trebiml je , rodno mjes to njegove majke, a 1943. dolazi u Dubrovn ik na iman je grofice At tems po nje-nom pozivu, kod koje je od 1936.g. u vili Sol i tudo ( l je tn ikovac Gun-dulic - Gheta ld i ) služila njegova t e tka Nika.

Ob i t e l j njegova oca nasel java se prvo na p red je lu For t eca na B a b i n u K u k u , a potom se izbje-glička ob i te l j preseli la u l jetni-kovac Solitudo, odakle prelazi u gospodarsku zgradu - s ta ru mlini-cu Gundul ića u uvalici Soli tudo, zbog bolje povezanosti sa zemljom. Od 1946. do 1954.g. pohađa i za-vršava osnovnu Školu u Dubrov-niku, na Lapadu , a gimnazi ju od 1954. do 1958. također u Dubrovn iku .

Šumars tvo je upisao 1958.g. na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Dip lomirao je 1965.g.

U struci, od 1968. do 1970.g. r ad i na otoku L o k r u m u kao labo-rant , a od 1970. do 1971.g. kao asi-stent Biološkog inst i tu ta u Dubrov-niku sa zadatkom unošenja egzo-tičnog drveća i grmlja .

Od 1971. do 1975.g. r ad i na mjes tu up rav i t e l j a N.P. Ml je t i elan je Sav je ta za zaš t i tu p r i rode

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 286: PDF 5,6 MB

286

H r v a t s k e . R a d i na poslovima za-š t i te pr i rode. UcvrSćuje up ravu Nacionalnog parka , povećava b r o j r a d n i k a i razv i ja tu r i s t ičko - ugo-s t i te l j sku d je la tnos t . P r o š i r u j e se tu r i s t i čk i k a m p Vrbovica. Cine se planovi za izgradnju tur is t ičkog cent ra na P r i s t an i š t u koje izra-đ u j e Arh i t ek tonsk i f a k u l t e t u Za-grebu, uz potporu Dubrovačke ban-ke, ali p romjenom lokaci je planovi se nisu ostvari l i . Ipak , poboljšava se sistem puteva, staza i skal inada od Pomene do Govedara s Mljet-skim jezerima. P r o š i r u j e se sustav p ro tupoža rn ih pros jeka na cijelom područ ju Nac. parka .

Ing. Đurasovic 1972.g. polaže s t ručni ispit iz oblast i k u l t u r e i s t ječe zvanje konzerva tora zaš t i te spomenika ku l tu re .

Od 1975.g. (vec dvadeset go-d ina) do danas d j e l u j e na mjes tu up rav i t e l j a A r b o r e t u m a Trsteno, H r v a t s k e akademi je znanost i i umje tnos t i u Zagrebu, gdje r ad i na unošenju egzotičnog drveća, grml ja i drugog bi l ja , i z r ađu je planove i programe A r b o r e t u m a i neposre-dno rukovodi radom Arbo re tuma .

Posl i jediplomski s t u d i j stu-d i rao je na Sveučil iš tu u Zagrebu, znanstveno područ je oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacij-skih objekata. I z r ad io je i obranio magis tarski r ad pod naslovom "Stanje i perspekt iva zašt i te pri-rode u D u b r o v n i k u i okolici 1984. godine". Služi se engleskim i nje-mačkim jezikom.

1991. i 1992.g. S rb i i Crnogor-ci s Jugoslavenskom armi jom po-pali l i su i opl jačkal i Arbore tum. Izgorje lo je 80 posto vegetaci je A r b o r e t u m a i rasadnic i s vise od t r idese t t isuća s tabala i sadnica. S t rada lo je i oko deset posto uku-pnog b ro ja vrs ta s tare zbi rke eg-

zotičnog drveća i grml ja i vise od 200 vrs ta mlad ih egzota.

S t r ada le su i građevine: do temel ja je izgorio s ta r i glori jet-pa-vil jon ispred l je tn ikovca Gucetic, s ta ra kuca-s tan čuvara i s taklenik, a l je tn ikovac Gucetic je oštećen.

Mr. sc. ing. Đurasovic r ad i na obnovi Arbore tuma; dobiva vel iku pomoC u t r ak to r ima , s t ro jevima i v r t l a r sk im a la t ima iz Caena u N o r m a n d i j i u Francusko j .

God. 1993. obnavl ja uz pomoć dona tora s taklenik za in t roduk-ci ju i p ro izvodnju bi l ja , 1994.g. obnavl ja s ta r i g lor i je t -pavi l jon is-pred l je tn ikovca Gucetic, a 1995.g. krov l je tn ikovca Gucetic u Trste-nom.

P r i r o d n u vegetaci ju i kul tu-re obnavl ja p r i rodn im putem ili na u m j e t n i način. Z b i r k a egzotič-nog drveća i grmlja obnavlja se me-đunarodnom razmjenom s jemenja s razl ič i t im a rbore tumima , botani-čkim vr tovima, parkovima s vise od 30 država.

G. 1993. uzgojeno je u Arbo-r e t u m u 130 vrs ta egzotičnog dr-veća i grmlja, a neke od t i h egzota vec su posađene u Arbo re tumu .

Ali, b i t ce po t rebno oko 80 godina da se od posljedica srpske agresi je i okupaci je A r b o r e t u m a obnove s tare p r i rodne Sume i po-dignu egzote, te osnovna vegetaci ja A r b o r e t u m a Trs teno v ra t i u pr-vobitno stanje.

U anal ima A r b o r e t u m a bi t Ce z la tnim slovima upisano ime njegovoga dugogodišnjeg upravi te-l ja mr. sc. dipl. ing. Sumarstva Pet-ra Đurasovica.

BADOVI

Lokrum. S.E. II., JLZ, Zagreb 1983., s. 336.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 287: PDF 5,6 MB

387

Mljet. Ibid., s. 422-423. Stanje i perpektive zaštite prirode u

Dubrovniku i okolici. (Magistarski rad), Dubrovnik 1984., s. 1-116 + 2 kar te .

Arboretum Trsteno. H o r t u s 3, 1986, Skopje, 17-20.

Specijalni rezervat sumske vegetacije - Otok Lokrum, (s Baus, Đ.). Glas. za sum. pokuse. Posebno izdanje 2, S.F. Zagreb 1986, s. 323-328.

Trsteno. S.E. I I I , J L Z , Zagreb 1987, s. 533-534.

Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoiglicnih borova na području Arbore-tuma trsteno, (s VidakoviC, M, KrstiniC, A. i Ka jba , D.). Glas. za sum. pokuse 26. S.F. Zagreb 1990, s. 331-339.

Štete na vegetaciji i obnova vegeta-cije Arboretuma trsteno od velikog požara 1991. godine. S.L. 9-10,1994, s. 295-304.

Štete u Arboretumu - u Trstenom. H o r t i k u l t u r a 1-4, Zagreb 1994, 47.

Arboretum Trsteno Hrvatske akade-mije Petstoljetni hrvatski perivoj. Zbor-nik dubrovačkog p r imor ja i otoka V. Du-brovnik 1995, 91-114.

ĐURCEVIĆ, Ivica, (Požega, 2.VI. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Mire r. Kova-cevic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Osnovnu je školu pohađao u Kap to lu kod Požege, a s redn ju u CUO "Zvonko BrkiC" u Požegi. Završio je eko-nomsko usmje ren je 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 23. IV.1991.g. Diplomski rad je napi-sao iz područ ja mehanizacija Šu-marstva, a naslov teme je "Morfo-loška anal iza speci ja lnih Sumskih traktora". Poslijediplomski, područ-je uređivanje Suma, upisao je na Š.F. u Zagrebu 1993.g.

Nakon diplomiranja priprav-nički staž je proveo u Š u m a r i j i Ve-l ika u R e f e r a d i za iskoriscivanje Suma. Nakon toga zaposlen je na mjes tu rev i rn ika u is toj Šumariji . Živi u Kap to lu .

ĐURCINOVIĆ, Slavko, (Tovar nik, Vukovar , 13.III.1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Anice r. Plet iko-sic. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Po t j eče iz pol jodje lske obi tel j i . Os-novnu je Školu završio u Tovar-niku 1970., a s redn ju u Vinkovcima 1973.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Beogradu. Dip lomirao je u veljači 1979.g.

P r i p r a v n i č k i staž obavio je od 28.V.1979. u Š.G. "Hrast" Vin-kovci u Š u m a r i j i StroSinci. Po obavl jenom pr ipravničkom stažu i položenom pr ipravničkom ispi tu zaposlen je kao inženjer opera t ive u is toj Šumariji .

Od početka 1982.g. raspore-đen je na poslove i r adne zada tke rukovođen ja i o rganiz i ran ja plana proizvodnje u d je la tnos t i eksploa-tac i je Suma.

Od 22.VI. do 31.XII.1984.g. u p r a v i t e l j je Šumar i j e StroSinci. Od početka 1985. do k r a j a 1990.g. bio je u p r a v i t e l j poslovne jedinice u OOUR-u uzgoja i zaš t i te Suma "Hrast" Vinkovci, a od početka 1991. do 31.V.1993.g. ponovno je u p r a v i t e l j Šumar i j e StroSinci, ko-ja je sada u sastavu Uprave Suma Vinkovci - J .P . "Hrvatske Sume".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 288: PDF 5,6 MB

388

Od 1.VI.1993. zaposlen je na radnom mjes tu stručnog su radn ika za građevinars tvo i invest ici je u proizvodnom odjelu Uprave Suma Vinkovci. Živi u Vinkovcima.

Đ U R Đ E V I Ć , Zoran, ( Imotski , 18. 11.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipov. H r v a t . Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . Otac mu je Sumarski tehničar , a m a j k a ta-kođer tehničar . U toku njegovog Školovanja živjeli su u Imotskom. Zoran je u Imotskom završio gi-mnazi ju , a s t u d i j Sumarstva je upi-sao l .X. 1978.g. na Š.F. u Zagrebu.

Dip lomirao je 4.IV.1983.g. iz područ ja Šumske melioracije krsa. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Meliorativni zah-vat i u top lo j zoni deg rad i r an ih Su-ma h ra s t a medunca".

S t ručn i je suradnik za zašti-tu Suma na krsu u Odje lu za ure-đ ivan je Suma U.Š. Spli t .

Đ U R l C l Ć , Ivan, (Ošt r ice , Nov i M a r o f , 23.IX.1934. - Križevci , 6. VI.1997.) mr. sc., dipl. ing. Sum.

Gimnazi ju je završio u Bjelo-varu, gdje je i m a t u r i r a o 1954.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. god. 1958.-59., a dip-lomirao 7.VI.1961.g. Posl i jediplom-ski s t u d i j s tud i rao je iz znan-stvenog područ ja silvikultura na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Magis-t r i r ao je 22.XII.1982.g. Napisao je i obranio magis tarski rad pod nas-lovom "Šumsko uzgojne karak te r i s -t ike h ras t a k i t n j a k a (Quercus pe-traea Lieb.) na Kalniku". Provede-na su t emel j i t a i s t raž ivan ja sasto-j ina na područ ju Ka ln ika i dobi-veni su r ezu l t a t i koj i ima ju teori j-sko i p rak t ično značenje za hrvat-sko Sumarstvo.

Gotovo cijel i r adn i vi jek pro-veo je u Š u m a r i j i Križevci .

P r i k u p l j a o je i o b j a v l j i v a o članke o Gospodarsko-Sumarskom učil iš tu u Križevcima. Bio je vrlo ak t ivan na s t rucno-znanstvenom i d ruš tvenom polju. U jednom man-d a t u bio je i p reds jednik Skupšt i-ne općine Križevci .

God. 1992. otišao je iz zdrav-s tvenih razloga u p r i j ev remenu mirovinu. Živi u Križevcima.

Bio je suradnik Šum. lista i Glasnika za Sum. pokuse, u koj ima je objavio nekoliko zapaženih čla-naka. Član je H Š D .

B A D O V I

Šumarska škola u Križevcima. Zbor-nik "Sto godina sumarstva Bilogorsko-po-dravske reg i j e , Združeno sumarsko po-duzeće Bjelovar, Bjelovar, 1974., 371- 382.

Prilog poznavanju radova na obnovi suma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). S.L. 1986., 215.

Bivše zemljišne zajednice danas. S.L. 1992., 131.

*** In memoriam. SL 5-6,1997, s. 340. ***In memoriam. HS br. 6,1997, s. 23.

Đ U R l C l Ć - KURIC, Tatjana, (Zagreb, 29.XII.1968.). d ip l ing. Su-mars tva .

K ć e r k a je mr. sc. Ivana Đuri -cica, dipl. ing. Sumarstva i m a j k e Elvire , speci jal is te medicine rada, koj i žive u Križevcima. Po narod-nosti je H r v a t i c a . S r edn ju školu završila je u Križevcima.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 289: PDF 5,6 MB

289

Šumars tvo je d ip lomira la 29. VI.1992.g. iz područ ja uzgajanja Suma. Napisa la je i obrani la di-plomski r ad pod naslovom "Struk-t u r a svojstava sastoj ina h ra s t a lužn jaka u razvojnom s tad i ju pod-mla tka i mladika".

Nakon završe tka s tud i j a r ad i godinu dana na Šumarskom fakul -t e tu kod prof . dr. sc. D. RauSa i su r ađu j e na nekoliko ob jav l jen ih radova, a zat im rad i kao rev i rn ik na s jevernoj s t ran i Medvednice u J .P . H r v a t s k e Sume, U p r a v a Suma Zagreb u Š u m a r i j i Zagreb.

DURIĆIĆ, Teodor, (St rmen, Si-sak, 27.YII.1959.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Dorđa . Po narodnost i Sr-bin. Rod i t e l j i su mu zemljorad-nici. S r edn ju Šumarsku Školu za-vršio je u Kar lovcu 1978.g.

Š t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 20.XII.1983.g. iz pedolo-gije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Pedotipoloska karakteristika vristinsko - bujadic-nih tala u Donjem Pazaristu u Lici".

DURIĆIĆ, Željko (Bjelovar , 13.Y. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Mar i j e r. Ber t ić . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz ze-ml joradn ičke obi tel j i . Osnovnu je

Školu završio u Ivansko j kod Bje-lovara 1979.g„ a S redn ju Šumarsku školu u Kar lovcu 1983.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 7. IY.1989.g. Diplomski rad mu je bio iz područ ja uređivanje Suma, a t ema je glasila "Obnova pa rka Kli-ničkog bolničkog cent ra Rebro"

Nakon završenog pr ipravnič-kog staža, zaposlio se u Š u m a r i j i GareSnica gdje r ad i i 1995.g. na mjes tu rev i rn ika . Član je H Š D . Živi u GareSnici.

ĐURIĆ, Dragan, (Vojnić, Karlo-vac, 20.IY.1941.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin P e t r a . H r v a t . S r e d n j u Šumarsku Školu završio je u Kar-lovcu 1959.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1959.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 16.XI.1966. godine, polo-živši d iplomski ispit.

D U R I ć , Ivan, iz Ra j i ća kod Nov-ske, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1941.-42., a d ip lomirao 10.IX.1943. godine.

DURIĆ, Radmila, (Ku t ina , 4.Y. 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Nikole. Otac jo j je pravnik . U CUO u K u t i n i završi la je matemat ičko usmje ren j e 1988.g.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1988.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirala je 25.XI.1993.g. iz parki-ranja i oblikovanja prostora. Na-pisala je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Zelenilo u pros-to rn im planovima Kutine".

D U R I K , Stjepan, (Komlet inci , 1. Y.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Steve i Zuze r. Fodora . Slovak, h rva t sk i državl jan in , evan-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 290: PDF 5,6 MB

290

gelisticke vjeroispovijest i . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Osnov-nu je školu završio u E r d e v i k u 1955.g„ a gimnazi ju u Sidu 1959.g.

Šumars tvo je s tud i rao u Be-ogradu. Dip lomirao je 1964.g. Pr i -pravničk i staž stekao je u D r v a r u (1966.) u poduzeću "Klekovaca". Nakon toga dvi je godine tehničk i je rukovod i t e l j pogona iskorisci-van ja "Pasjak" i godinu dana upra-v i t e l j tog pogona. Godine 1970. prešao je u Š u m a r i j u Spacva gdje s lužbuje t r i godine kao rukovo-d i t e l j obračunske jedinice Iskoris-civanje, a nakon toga sl i jedećih Sest godina u p r a v i t e l j je Šumar i j e Spacva. P o t k r a j 1978.g. prelazi u komerc i ja lnu službu kao suradnik za p roda ju . Na tome mjes tu os ta je do 16.IX.1987. kad je postavl jen za vrš i te l ja dužnost i rukovodi te l j a Komercijalne službe u grupi OOUR Vinkovci, a zat im (15.X.1987.) pre-mješ ten je za rukovodi te l j a ko-merci jalne službe. Početkom 1991.g. postavl jen je za rukovodi te l j a O-dje la komerc i ja lne službe u "H.Š." Uprava Suma Vinkovci. Živi u Vin-kovcima. Član je H Š D .

ĐURKOVIĆ, Matija, iz K u k u j e vaca u Slavonij i , rođen 23.11.1894., Sumarski inženjer , Sum. savje tnik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1919.g.

Š tupio je u službu 30.XII . 1920.g. Kao Sumarski savje tn ik bio je zaposlen od 3.1.1933.g. u Šum-skoj up rav i gradiške imovne opći-ne Oriovac, (vid. D J U R K O V l C ) .

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: 8 I S , s. 4, 72, 95.

ĐURKOVIĆ, Željko, (I lok, 9.VI. 1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Zdenka i Zorke r. Fer ic . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz službe-

ničke obi tel j i . Osnovnu je školu pohađao i završio u I loku 1962.g„ a gimnazi ju je završio u Požegi 1966. godine.

Šumars tvo je s tud i rao u Sa-ra jevu . Dip lomirao je 1971.g. Na-kon d ip lomi ran ja rad io je kao pri-p ravn ik u Š u m a r i j i Vukovar (od 5.1.1972.).

Nakon odsluženja vojnog roka 26.VIII.1974.g. zaposlio se u Šuma-r i j i Otok kod Vinkovaca kao inže-n jer operat ive. Nakon toga (1975.) rukovod i t e l j je Uzgoja u i s to j Šu-mari j i , a na redne (1976.) godine rukovod i t e l j je I skor i sc ivanja i mehanizac i je u Š u m a r i j i Otok. Na tom mjes tu os ta je do početka 1985. kad je postavl jen za up rav i t e l j a I skor i sc ivanja i mehanizac i je u Š u m a r i j i Otok. Početkom 1990.g. prelazi na radno mjes to r ev i rn ika za lovište "Spacva sjever" i "BT-2", a od veljače 1993. s t ručni je su-radn ik za lovstvo u "H.Š." U p r a v a Suma Vinkovci. Živi u Otoku.

Pr i sus tvovao je na b ro jn im s t ručnim skupovima. Član je H D Z .

ĐUROVIĆ, Nikola, iz Danilovgra-da, Crna Gora, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 16.IX.1953.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 291: PDF 5,6 MB

391

E G E R S D O R F E R , Hugo, iz Zagre-ba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, na kojem je apsolvirao skol. g. 1947.-48., a d ip lomirao 15.11. 1952.g, (vid. 5. knj iga) .

E I ć , Nikola , (Ml inoga , P e t r i n j a , 17.YIII.1908. - Sarajevo, 28 .YIII . 1989.), dipl. ing. Sumarstva.

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1932.-33., a diplo-mirao je 22YI.1933.g.

Bavio se najviše u ređ ivan jem b o s a n s k o h e r c e g o v a c k i h Suma.

Obavl jao je dužnost rukovo-d i te l j a od je l j en ja za taksac i ju Za-voda za u ređ ivan je Suma i repub-ličkog Šumarskog inspektora u Sa-ra jevu . U mirovinu je otišao 1974.g.

Kons t ru i r ao je modi f i c i r an i Chris tenov vis inomjer , koj i se i da-nas nalazi u Širokoj pr imjeni . Izra-dio je jedins tvene lokalne bonitet-ne kr ivul je , tabl ice d rvn ih masa i t ab l i ce p a d a p r o m j e r a od p a n j a do p r sne v is ine za sve glavne vrs-te drveća u B i H .

N a p i s a o j e vel ik b r o j s t ruč-nih radova.

B A D O V I

Gospodarsko razdjeljenje brdskih su-ma (unutarnja podjela suma). Nar . šumar

10-11,1950., Sarajevo, s. 381-385. Nase prašume. Ib id . 2-3,1951, s. 56-67. Problemi nase taksacije. S.L. 1952, s.

167-170. Modificiran Christenov visinomjer.

Nar. šumar 9-10,1952, Sarajevo, s. 240-245. Prirodno rasprostranjenje jele na Ko-

zari. Narodni šumar 3-4, 1953, Sarajevo, s. 88-96.

Tabele drvnih masa za bijeli bor. Ib id . 1-2,1954, s. 42-48.

Vođenje evidencije sjeća i obračun doznačene drvne mase. Ib id . 7-8, s. 314-321.

Sto nam pokazuje prva revizija ure-đajnih elaborata. S.L. 1954. s. 592-600.

Potreba i važnost detaljnog premjera-vanja oborenih stabala. Nar . šumar 1, 1955, Sarajevo, s. 4-11.

Nešto o minimalnoj masi u prebornoj sumi. S.L. 1956. s. 77.

Protupožarna služba i vjetrobrani po-jasevi u američkim sumama. S.L. 1958, s. 420-423.

Perucica - nas prasumski rezervat. S.L. 1960, s. 216-219.

Ekonomske prednosti primjernih pru-ga nad punom klupažom. S.L. 1962, s. 126.

Prof. dr. Nenadić (nekrolog). S.L. 1966, s. 397.

Izumiranje bijelog bora u bazenu Kri-va je. S.L. 1969, s. 109.

Suma i turizam. S.L. 1977, s. 509. Sjećanje na prof. dr. Andriju Petra-

ciča. S.L. 1979, s. 491. Rezultati inventarizacije bukovih sas-

tojina prasumskog tipa na Svilaji u Dal-maciji. S. L. 1981, s. 170.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, I I . Sinik, N: Nikola Eić, dipl. ing. sumar-

stva (1908.-1989.). Sumarstvo i p re rada dr-veta 1-6, Sarajevo 1989, s. 107.-108.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 292: PDF 5,6 MB

292

E I C H I G E R , Zeljka, (Zagreb, 26. IX.1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Kće rka Milivoja. H r v a t i c a . Otac jo j je kovinotokar , a m a j k a knjigovođa. Po završe tku s rednje teks t i lne škole, upisala je s t u d i j Sumarstva l.X.1977.g. na Š.F. u Zag-rebu.

Dip lomira la je 22.VI.1984.g. iz zaštite Suma. Napisa la je i o-b ran i l a diplomski rad pod naslo-vom "Najznačajni j i uzročnici suše-n j a drveća u d rvored ima i par-kovima Zagreba s posebnim os-vr tom na mogućnosti sprečavanja sušenja".

EMROVIĆ, Borivoj, (Zagreb, 13. III.1912. - 3.XI.1970.), dr. sc. dipl. ing. Sumarstva, sveučilišni profe-sor.

Gimnaziju je završio u Zagre-bu. Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a d ip lomirao 10.11.1937.g.

Bio je zaposlen kod Direkci-je Suma u Zagrebu. U Zagrebu je bio i u toku I I . svjetskog ra ta , a 1945. zaposlen je u Novoselec-Kri-žu, GareSnickom Brestovcu i u Mi-n is ta rs tvu pol jopr ivrede i Sumar-stva N R H u Zagrebu.

G. 1946. i zabran je za asisten-ta na K a t e d r i za dend rome t r i j u Šumarskog odsjeka Pol jopr ivred-

no-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagre-bu. 1955.g. je dok to r i rao i habi l i t i -rao. Od 1958.g. bio je izvanredni profesor , a 1961.g. i zabran je za re-dovnog profesora dendrometrije na istom F a k u l t e t u .

P r edavao je od 1952. dendro-metriju, a osnove matematičke sta-tistike od 1955.g.

Bio je elan H Š D .

B A D O V I

Dendrometrija. Mal i sumarsko - teh-nički p r i ručn ik . Zagreb 1949, 66-180.

Grafička primjena LevakoviCevih for-mula. S.L 3-4,1951.

O izjednačenju pomoCu funkcija koje se logaritmiranjem dadu svesti na linearni oblik. G.S.P, 11,1952.

O upotrebi standardnih visinskih kri-vulja. S.L. 3,1953., 1-17.

O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica ( t a r i f a ) , S.L. 4-5, 1953., 214-221.

O konstrukciji jednoulaznih tablica -tarifa - pomoCu logaritamskog papira. S.L. 8,1954., 386-392.

Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen. S.L. 3,1953., s. 114-118.

O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednaci-vanje pri sastavu drvnogromadnih tablica, (d i se r t ac i j a ) . G.S.P. 13,1954.

Problematika izrade tarifa, (hab i l i t a -c i jski rad) . I b id .

Monogrami za Algan-Schaefferove ta-rife. S.L. 7-8,1957., 293-302.

Veličina slučajne greške kod određiva-nja volumnog prirasta sastojine pomoCu iz-vrtaka uz upotrebu tarifa. S.L. 1-2, 1958, 14-20.

O Kristenovom visinomjeru. I b i d . 5-6, 194-211.

Funkcionalni papir za volumni pri-rast. I b id . 398-406.

Dvoulazne tablice za hrast u spacvan-skom bazenu (s MarkiC, M. i Spiranec , N.). S.L. 9-10,1958.

Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom kotaru. S.L. 11-12, 1960, 345-356.

Die Ermittlung der Massenzuwach-sprozente mit Hilfe des Tarifdiferenzver-fahrens. Schweizer ische Z e i t s c h r i f t f . For -stwesen, 1960, 182-189.

Der relative Betrag der Volumen-zuwachskomponente welche als Folge der Verschiebung der Massentarifkurve in steht. I b i d , 1968, Nr . 9, 633-638.

Hrva t sk i šumarski životopisni leksikon

Page 293: PDF 5,6 MB

393

Selecting diameter-increment sample trees (from wich the inciement cores are to be extracted) when using Meyers Me-thod of tariff diferences. Ke fe ra t za I U F B O kongres, Miinchen 1967.

Vrijeme prelaza (Temps de passage). S.L. 7-8,1968.

L I T E B A T U B A

*** Sumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960. S.F. Zagreb, 1960. s. 415-416.

Prof. dr. Borivoj Emrovič. Nekrolog, S.L. 11-12,1970.

Kauders, J.'. Sumarska b ib l iograf i ja 1946-1955. Šumarsko društvo, Zagreb, 1958.

Sumarska enciklopedija. I, J L Z , Zag-reb 1980., 499-500.

Bertovic, S.: EmroviC Borivoj. H B L 4, Zagreb 1998.

E N G L E R , Mirjana, (Ku t ina , 28. IV.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

K ć e r k a Alekse. H r v a t i c a . Za-vrSivSi s redn ju Školu, odgojno-o-brazovno usmjerenje , upisala je s t u d i j Sumarstva l.X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu.

Dip lomira la je 28.IV.1989.g. iz uzgajanja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslo-vom "Odnos ekoloških f a k t o r a i ug iban ja h ras t a k i t n j a k a na pod-ruč ju Šumar i j e Nova Gradiška".

ERCEG, Jovo, (Radanovci , Livno B i H , 1.X.1947.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin I l i je . Srpske narodnost i . Gimnazi ju je završio u Slat ini , gdje je živio s rod i te l j ima. S t u d i j Sumarstva upisao je na Š.F. u Zagrebu l.X.1967.g. Dip lomirao je 30.III.1977.g.

ERCEVIĆ, Goran, ( P t u j , Slove-nija, 24.XI.1965.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Slobodana. S r edn ju Šu-marsku školu završio je 1988.g.

Šumars tvo je počeo s tudira-ti u L jub l j an i , a 1.X.1989. prelazi na Š.F. u Zagreb. Dip lomirao je 5. VII.1991.g. iz ekologije Suma. Na-pisao je i obranio diplomski r ad

pod naslovom 'Oštećenje s tabala od mehanizac i je po vrs tama drve-ća na područ ju savsko - dravskog međupodrucja".

E R E N T , Antun, ( H r i b , Čabar, 10. 1.1933.), dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tnik .

Sin Dragu t i na i Mar i j e Mrle. H r v a t , ateist . Po t j eče iz obi te l j i Sumskog r adn ika i domaćice. Os-novnu je školu polazio u H r i b u , Gerovo i završio je 1947., a gimna-ziju u Ri jec i 1955.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplo-mirao je u l ipn ju 1962.g.

Od 1963. do 1966. bio je za-poslen na mjes tu zamjen ika upra-v i te l ja Šumar i j e Gerovo, a zat im je u p r a v i t e l j Šumar i j e Gerovo do 1975.g.

Od 1975. do 1981.g. bio je refe-ren t uzgojnih radova u Za jedn ic i Sumarstva na područ ju općine Ča-bar , a nakon toga ponovno je do 1986.g. u p r a v i t e l j Šumar i j e Gero-vo. Od 1986. do 1991. bio je direk-tor za uzgoj i zaš t i tu Suma TrSCe, a zat im u p r a v i t e l j je Šumar i j e Gero-vo (1991.-1992.). S mjes ta upravi te-l ja smi jenjen je 1992. i raspoređen za sav je tn ika u U p r a v i Suma Del-nice.

Član je D I T pr i U p r a v i Suma Delnice i elan je SDP.

ERJAVAC, Nedeljko, (Ravna Go-ra, Delnice, 14.1.1968.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Va len t ina i Milke r. Pr i -banic. H r v a t , katol ik . Rod i t e l j i su mu bi l i službenici. Osnovnu je Ško-lu pohađao u rodnom mjes tu i za-vršio je 1983. godine, a s redn ju u CUO Delnice.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 6 .VII . 1993.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 294: PDF 5,6 MB

294

Počeo je r a d i t i kao pr iprav-nik l.VIII.1993.g. Nakon završenog pr ipravničkog staža u Š u m a r i j i Ravna Gora položio je s t ručni is-pi t (19.YII.1994.) i postavl jen je na mjesto rev i rn ika u i s to j Šumariji . Živi u R a v n o j Gori. Član je H Š D .

ERJAVEC, Krešimir, (Daruvar , 20.YI.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin A n t u n a i Branke , r. Bal-der. H r v a t . Pot ječe iz veter inarske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Ban ja luc i 1971.g, a Gimnazi ju u P a k r a c u 1975.g.

Šumarstvo je s tudirao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 15.XII. 1981.g. S tud i r a posl i jediplomski iz zaštite Suma na Š.F. u Zagrebu.

Zaposlen je u Šumar i j i Sisak od p r ip r avn ika do uprav i t e l j a . Sada je s t ručni suradnik u "H.Š." U p r a v a Suma Sisak. Pr i sus tvovao je ponekom st ručnom savjetova-nju . O b j a v l j u j e povremeno članke u novinama "Hrvatske Sume". Član je H Š D .

E R K E R , Rikard, (S ta r i Log, Slo-venija, 6.IY.1912.), dr. sc., dipl. ing. Sum., sveučilišni profesor .

Rođen je u obi te l j i s desetoro brace i sestara. Otac mu je bio uči-tel j . Gimnazi ju je pohađao u No-vom Mestu, a zbog skromnih mate-r i j a ln ih pr i l ika u ob i te l j i dnevno

je pjesacio i po 14 k i lometara , a dva je raz reda polagao kao priva-tist .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1937.-38., a d ip lomirao 6.II.1939.g.

Kao p r a k t i k a n t radio je u Gospiću, a posije odsluženja vojnog roka u p r iv remeno j je up rav i eks-p r o p r i r a n i h Suma u L j u b l j a n i .

Nakon r a t a 1945. i 1946. godi-ne u p r a v i t e l j je Šumske uprave Crno na KoroSkem, a zat im je pre-mješ ten u Minis tars tvo Sumarstva za Sefa Odsjeka za Sumarsko škol-stvo.

K a d je 1948.g. osnovan Šu-marsk i t ehn ikum u L jub l j an i , ime-novan je njegovim d i rek torom.

Godine 1955. prelazi u Inst i-t u t za Sumsko i drvno gospodar-stvo, a dvi je godine kasni je iza-b r a n je za visokoškolskog uč i te l ja na Šumarskom odjelu tadašnjeg F a k u l t e t a za agronomiju, Sumar-stvo i ve te r inars tvo Sveučil iš ta u L j u b l j a n i .

Doktorirao je u Sarajevu 1971.g. Za docenta je izabran 1957., a

za i zvan rednog p r o f e s o r a 1975.,g. na Šumarskom odje lu Biotehnič-kog f aku l t e t a u L jub l j an i . Od 1980. j e r e d o v n i sveuč i l i šn i p r o f e s o r . P redavao je dendrologiju, opleme-njivanje Šumskog drveća i plan-tažn u proizvodnju.

Plodan je pisac, pa je, uz os-talo, objavio knj igu "Šumsko sje-menars tvo i rasadnicarstvo", pri-ručnik "Uzgoj Suma" i prvi udžbe-nik iz dendrografije.

B A D O V I

Oozdno semenarstvo in drevesnicar-stvo. L j u b l j a n j a 1955.

Opis drevja in grmovja (dendrografi-ja). L j u b l j a n a 1957.

Oojenje gozdov. KoCevje 1962. Eksote gozdnega drevja v Sloveniji -

Sitka (Picea sitchensis Bong^), (s Puhek , V.). L j u b l j a n a 1976.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 295: PDF 5,6 MB

395

L I T E B A T U B A

*** S.E. I.: J L Z Zagreb 1980., s. 516. Titovsek, J.: Nekrolog prof dr. Bi-

ka rdu Erke ru . Gozdarski vestnik 9, 1986, L jub l j ana .

Piskorić, O.: P ro f . dr. B ika rd Erker , dipl. ing. sumarstva. S.L. 11-12, Zagreb, 1986, s. 589.-590.

ERNY, Rudolf, (Osi jek , 10.IV. 1867.- Zagreb, 6.II.1933.), Šumarski savjetnik.

Osnovnu Školu i g imnazi ju polazio je u Osijeku. Matur i rao je 3.VIII.1886.g.

Na jp r i j e je dvije godine stu-dirao pr irodne znanosti na Filo-zofskom faku l t e tu (Graz), a onda zbog bolesti, po preporuci liječni-ka, posvetio se Sumarstvu. Kao s t ipendis t rodnoga grada posao je u Križevce i ondje uci Sumarstvo na Gospodarsko - Šumarskom uči-lištu. Nakon trogodišnjeg s tudi ja 24.VII.1890.g. završio je Sumarstvo.

Od 8.X.1890.g. namješten je kao volonter kod Župani jske ob-lasti u Osijeku, a l.I.1891.g. imeno-van je za Šumarskog vježbenika u Dubici. Ozdravio je i jos vise zavo-lio Sumarstvo.

Državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva položio je 27.X.1892., pa je raspo-ređen na mjesto Šumarskog prista-va u Dubici.

Uskoro je imenovan kotar-skim Šumarom kod Župani jske ob-lasti u Ogulinu, ali je ubrzo prem-ješten u Kotarsku oblast u Zagreb.

Na tom radnom mjestu za-držao se do 1.V.1908., kad je pre-mješten u Jasku, a 1910. vraća se na isto mjesto u Zagreb i na njemu ostaje do 28.III.1917., kad je imeno-van Šumarskim nadzornikom kod Župani jske oblasti u Zagrebu. Go-dinu dana kasnije imenovan je Šu-marskim savjetnikom, ostajući u Zagrebu do 3.IX.1923. kad odlazi u mirovinu.

Že l j an znan ja s t ud i r ao je i pravo u Žagrebu i položio pravno-povijesni ispit, a g. 1902. apsolvirao je pravo.

U Šumarskoj struci je poka-zao stručnost. Sastavio je gospo-darsku osnovu za Sume grada Za-greba na Sljemenu i t ime postavio temelje za da l jn je uspješno gospo-darenje .

Mnogogodišnj i je odborn ik H S D . Zaslužan je za gradnju Šu-marskog doma u Zagrebu.

I nakon odlaska u mirovinu nije se rastao od Sume. Upravl jao je Sumama grofa Kulmera na Slje-menu, a kad ih je kupio Grad Za-greb, preuzeo je upravu nad Šum-skim posjedima I. hrvatske štedi-onice i grofice Jelacic sve dok nije obolio.

Sahran jen je na Mirogoju u Zagrebu.

B A D O V I

Gospodarstvena osnova za sume Grada Zagreba. S.L. 1908, 201-243 i 1910, 361-378.

L I T E B A T U B A

Hradil, D.: Budolf Erny . S.L. 1933, 161-163.

*** S.E. I.: J L Z Zagreb, 1980, 516. *** H B L 4, Zagreb 1998.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 296: PDF 5,6 MB

296

E R N J A K , Slaven, (Zagreb, l l .V. 1965.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Ivana i Vande r. Luka-cic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je dipl. pravnik , a m a j k a uči tel j ica. Osnovnu je Školu završio u Bje-lovaru 1980.g., a matemat ičko - in-format ičko usmjerenje u CUO Bje-lovar 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šum. f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zag-rebu. Dip lomirao je 17.V.1990. Di-plomski rad bio mu je iz područ ja zaštite Suma, a tema je glasila "Su-zb i j an j e š te tn ih ekonomskih inse-ka t a (z la tokra j , hras tov savijač) insektistat icima".

Počeo je s t ud i r a t i lovstvo na posl i jediplomskom s tud i ju (1992.) na Š.F. u Zagrebu.

Posl i je d ip lomi ran ja pr ipra-vnički staž obavio je u Š u m a r i j i Bje lovar i u Š u m a r i j i Vel ika Pisa-nica, a zat im je t aksa tor u Šuma-r i j i Bjelovar . Nakon sud je lovan ja u Domovinskom r a t u (1991.- 1992.) zaposlen je u Š u m a r i j i GrubiSno Pol je , a na redne (1993.) godine pre-lazi u b je lovarsku Šumari ju na mjesto rev i rn ika .

Zivi u Bje lovaru . Član je

ERSEG, Krešimir, iz Novog Ma-r o f a kod Varaždina , dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 6.X.1957.

E R V A C A N I N , Miloš, iz Dubice, rođen 2.X.1887., Sum. nad inžen je r i savje tnik .

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je skol. g. 1912.-13.

Zaposlio se 15.IX.1913.g. Pre-ma nepotpunim podacima zaposlen je od 19.VI.1930. u Šumskoj up rav i I I . banske imovne općine Dubica, a bio je kasnije zaposlen u Rujevcu.

EŠKIĆ, Nedžad, (PosuSje, Mos-tar , 24.XII.1938.), dipl. ing. Sum.

Sin ma jke Asime. H r v a t . Po-t ječe iz službeničke obi tel j i . Šu-marsku školu pohađao je i završio u I l idž i kod Sara jeva .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1960.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 16.II.1979.g.

E T T I N G E R , Josip, (Nova Gradiš-ka 1822. - Zagreb 1908.), i s t aknu t i Sumarski s t ručnjak , nestor hrvat-skih Šumara.

Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i s vise djece. Otac mu je bio kolar . P r a d j e d mu je s n jemačkim vojni-cima došao u Vojnu k r a j i nu . Maj-ka mu bi jaše rođena Karlovic .

Nakon završene pučke škole u Novoj Gradiški , nas tavi školo-van je n a j p r i j e na gimnazi j i u Po-žegi, a onda u Zagrebu.

Zbog l jubav i prema p r i rod i i Sumi zaposlio se u Novoj Gradišk i u svojstvu Šumarskog pomoćnika. Radeći u Šumarskoj s t ruci kao pr ip ravn ik , čekao je s t ipendi ju da pođe u Šumarsku školu u Maria-b r u n n u k r a j Beča.

DobivSi s t ipendi ju , Šumar-stvo je ucio u M a r i a b r u n n u od 1846. do 1848.g. i završio ga s vrlo dobr im uspjehom.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 297: PDF 5,6 MB

397

Gotovo dvi je godine proveo je kao vježbenik u Aus t r i j i .

Od 1850. rad io je u nekoliko k r a j i š k i h Šumarskih uprava: u Ko-vil ju, T i t e l ju i Mitrovici .

God. 1860. položio je u Temis-varu državni ispit za Sumsko-uprav-nu službu i bio je p r o m a k n u t za Šumara.

Nakon razvojačenja Vojne k r a j i n e k a t a s t r a l n i je Šumarski nadzornik u Zagrebu.

Posebno je zaslužan za upoz-navan je svi je ta s o rn i to faunom O-bedske bare . Sabrao je mnogo ma-t e r i j a l a za Zoološki muze j u Za-grebu. Za h rva t sko Sumarstvo po-sebno je važan jer je, izucavajuci dend ro f lo ru naših kra jeva , prou-čavao va r i j e t e t e hrastova.

J e d a n je od osnovaca H r -vatskog Šumarskog d ruš tva i jedan od n a j m a r l j i v i j i h su radn ika Šu-marskog lista.

B A D O V I

Sriemsko - slavonsko - hrvatske divje životinje, zvieri i ptice. Zemun, 1857.

Der syrmiche Sumpf Obedska bara und seine Vogelwelt. Wien , 1857. i Zemun, 1858.

Forst und Jagdkalendar fur die Mili-targrenze. Zemun, 1859.

Hrasti lužnjaci. S.L., 1880, s. 216-221. Vriedne trske... Ibid. , 1881., s. 170-173. Nasa tisovina. Ibid. , 1882., s. 348-349. Fenoloske bilješke. Ibid. , 1883., s. 204-

207, 252-255, 303-305. Crtice sa hrvatsko-primorskog krasa.

Ibid. , 1884., s. 176-178. Otkuda susaki. I b id . s. 245-246. Povijest sumarskog katastra. Osijek,

1884. Loranthus europaeus. S .L , 1885, Za-

greb, s. 283-284. Sume prebenda i uređenje njihovog

uživanja. I b i d , s. 436-438. Obedska bara nekoć i sada. I b i d . s.

365-370. Budućnost suma Zagrebačke gore.

I b i d , 1886, s. 74-77. O ponovnom cvjetanju drveća. I b i d , s.

183-184. Sumsko-uzgojne sitnice. I b i d . s. 525-

527. Zašto se obćine gajenju suma toli opi-

ru. I b i d , s. 267-270. Praktična razmatranja o kretanju me-

zgre u drveću. I b i d , 1888, s. 201-204. Der Sumpf Obedska bara- Glasnik hr-

vatskog pr i rodoslovnog druš tva , 1888, s. 231-236.

Lovački popricni prosjeci. S .L , 1888, s. 101-103.

Sume zagorske. I b i d , s. 141-143. Priegled drveća i grmlja od osobite

vrsti, koje r a s t e u pe r ivo ju Maks imir . I b i d , 1889, s. 112-119.

Upliv imele na prirast drva. I b i d , s. 169-172.

Dvie osobite vrste hrastovine iz Sje-verne Amerike. I b i d , s. 208-211.

Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1890.

Botanički vrt u Zagrebu. S.L. , 1892, s. 409-422.

Bukov i cerov trud i bukova guba. I b i d , s. 224-226.

Razmatranje o dobi sumskog drveća— I b i d . 1893, s. 227-230.

Kulture na Grobničkom polju. I b i d , 1897, s. 448-452, 477-503.

Hrvatski lovdžija. Zagreb, 1897. Su-marsko- lovacki leksikon. Zagreb, 1898.

O klijanju hrastovog žira. I b i d , 1903, s. 212-215.

L I T E B A T U B A

KesterCanek, F.: Jos ip E t inge r . S .L , 1908, s. 81-88.

*** S u m a r s k a enc ik lopedi ja I. J .L.Z, Zagreb 1980, s. 531-532.

Piskorić, O.: E t t i n g e r , Jos ip . H B L 4, Zagreb, 1998.

E T T I N G E R , Zvonimir, (Derven-ta, 8.III.1926.), dr . sc. iz biotehnič-k ih znanosti , dipl. ing., znanstveni savje tnik .

Sin Milana i Ka t i ce r. Curak. H r v a t , r i m o k a t o l i k . Otac mu j e bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Požegi 1936., a Rea lnu gimnazi ju "Maršal Tito" u Zagrebu 1947.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu i d ip lomirao 1952.g. Posve t i o se d r v n o j t e h n o l o g i j i i d r v n o j indus t r i j i .

Te iste godine zaposlio se u proizvodnim pogonima D I P - a "Sla-vonija" u SI. Brodu. Od 1956.g. do

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 298: PDF 5,6 MB

398

1960.g. r ad i u D I P - u "Brezovica" u Sisku na poslovima razvoja i una-p ređen ja proizvodnje. G. 1960. do-lazi u Zagreb u I n s t i t u t za drvo te se posvećuje znanstvenom, struč-nom i nastavnom d je lovan ju na po-d ruč ju organizaci je proizvodnje u d rvno j indus t r i j i .

Dok to r i r ao je 1965.g„ a 1975. obranio je hab i l i t ac i j sk i rad te postao naslovni docent na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu.

N a t e m e l j u p u b l i c i r a n i h znanstvenih radova 1984.g. dobiva naslov znanstvenog savje tn ika .

Svojim radovima sudjelovao je na raznim s t ručnim i znanstve-nim skupovima, seminar ima i kon-gresima, od ko j ih su značajni j i : - Sav je tovan je "Produktivnost ra-da u d r v n o j indust r i j i " - Zagreb, l is topad 1980.g.; - Sav je tovan je "Organizacija pro-cesa p r o i z v o d n j e u t v o r n i c a m a namješ ta ja" - Bihać, 25. i 26. t ra-v a n j 1980.g.; - Sav je tovan je "Optimalizacija fi-nalne tehnologi je u d rvno j indus-tr i j i" - Tuhe l j ske Toplice 1983.g.; - I. jugoslavensko savjetovanje "Dr-vo i s tandardizaci ja" - Sarajevo, 1983.g.; - Sav je tovan je "Organizacija proiz-vodnje", Š I P A D - I R C - Sara jevo 1984.g.

- Sav je tovan je "Dohodovni odnosi u Sumarstvu, p r e rad i d rve ta i pro-metu drvn im proizvodima" - Spli t . 1984.g.; - Posvet "Pro jek t i ran je sistemov u p r a v l j a n j a proizvodnje in tehno-logije u lesni indust r i j i " - L jub-l jana 1984.g.; - IV . Simpozi j "Upravl janje proiz-v o d n j o m s o rgan izac ion im sred-stvima - UPOS-85 - Zagreb 1985.g.; - Međunarodn i s impozij " (PPPR) - CAD-CAM - Zagreb, 1985.g.; - X V I I I t h I U F R O Congres-Ljub-l jana, r u j a n 1986.g.; - S impozi j "Upravl janje proizvod-nim sis temima u d r v n o j indust r i j i " - Novi Vinodolski 1990.g.

U t i j eku radne ak t ivnos t i dr. sc. Z. E t t i n g e r bavio se i nastav-nom djela tnošću. P redavao je na ViSoj t ehn ičko j školi za f i na lnu obradu d rve ta u Novoj Gradiški i u ViSoj t ehn ičko j školi za organi-zaciju r ada u K r a n j u , u Sloveniji , odjel Zagreb.

P r e d a j e i na poslijediplom-skim s tud i j ima sl i jedećih visokih učilišta: - Na Posl i jediplomskom s tud i ju za organizaci ju proizvodnje - Šumar-ski f a k u l t e t Zagreb; - Na Posl i jediplomskom s tud i ju za d iza jn - I n t e r f a k u l t e t s k i s t u d i j Sveučil iš ta u Zagrebu; - Na Posl i jediplomskom s tud i ju za marke t ing - Ekonomski f a k u l t e t Zagreb; - Na Posl i jediplomskom s tud i ju za organizaci ju proizvodnje - Bioteh-nička f aku l t e t a , TOZD za Lesar-stvo - L j u b l j a n a .

Dugogodišnj i je elan Uređi-vačkog odbora znanstveno - struč-nog časopisa Drvna industrija u Zagrebu i H Š D .

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Utvrđivanje elemenata radnog vreme-na pomoću studije učestalosti. Drvna ind. 9-10,1960.,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 299: PDF 5,6 MB

299

Mjere za unapređenje unutrašnjeg t r anspor ta kod f ina lne pre rade drveta . Ibid., 3-4,1961.

Tehnička priprema rada. I b i d , 5-6, 1962.

Provođenje racionalizacije rada u tvornicama namještaja. I b i d , 1-2,1963.

Tipizacija i standardizacija u finalnoj proizvodnji. I b i d , 7-8, 1963.

Istraživanje najpovoljnijeg odnosa iz-među pripremno-zavrsnog i dodatnog vre-mena i čistog vremena rada u industriji namještaja (diser taci ja) . Sum. f a k u l t e t Za-greb, 1965.

Projektiranje optimalnog sistema or-ganiziranosti proizvodnje i poslovanja. Bil ten Z I D I 9 (5-6), 1981, S.F.Z.: 42-52.

Specifičnosti mjerenja rad u drvnoj in-dustriji. Zbornik savje tovanja "Produk-tivnost rada u drvnoj indus t r i j i , OpCe ud-ruženje sumarstva, p re rade drva i prometa Hrva t ske , Zagreb 1981.: 31-38.

Pristup razvoju proizvoda u proizvod-nji namještaja. Drvna ind. 33 (9-10), 1982.: 211-218.

Prikaz oblika projektiranih i prove-denih sistema upravljanja u drvnoj indus-triji. Bi l ten Z I D I 11 (8), 1983, S.F.Z.: 31-52.

Projektiranje i provođenje sistema upravljanja prirodnim procesom u tvorni-cama masivnog namještaja. Sumarstvo i p re rada drveta, Sarajevo 1980.: 147-150.

Sinhronizacija razvojne funkcije kroz makroorganiziranost. Drvna ind. 34 (4), 1983: 95-99.

U t j e c a j oblika sistema uprav l j an ja na zalihe gotovih proizvoda u proizvodnji namješ ta ja . I b i d , 35 (8), 1984.: 163-170.

Tradicionalni oblik sistema uprav-ljanja na kibernetskim osnovama u proiz-vodnji panel-parketa. I b i d , 36 (3-4), 1985.: 59-64.

Orgware u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom. Zbornik "Pro-j ek t i r an je i proizvodnja podržani računa-lom". CAD-CAM, Zagreb 1985.: 617-622.

Produkt ionss teuerungssytem als Org-ware in In fo rma t ion System. IUFBO-Con-gress, Divisions 5, L jub l j ana , r u j a n 1986.: 407-413, Oxf.: 83-01.

Bevija dizajna, konstrukcija i kvalitet - Kopenhagen 1985. god. Drvna ind. 36 (7-8), 1985.: 187-191.

Prikaz projektiranih i izvedenih oblik sistema v finalni proizvodnji lesne indus-trije. Posvet - L j u b l j a n a - juni 1984.g.

Kibernetski oblici sistema upravljanja u proizvodnji namještaja uz podršku elek-troničkog računala. Drvna ind. 39 (3- 4): 57-63 i (5-6), 1988:113-118.

Karakteristični modeli upravljanja u drvnoj industriji. Zbornik radova "Simpo-zij Novi Vinodolski 1990.g.

Pristup razvoju proizvoda i definira-nje proizvodnog programa. Ibid. 1990.g.

LITEBATUBA

*** S.E, I, JLZ, Zagreb 1980, s. 532.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 300: PDF 5,6 MB

300

F A B E R , Vlado, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 25.111.1950.

F A B I J A N I ć , GaSpar, (Domago-vic, J a s t r eba r sko , 21.V.1933.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin P e t r a i Alojzi je rođene Fab i j an ic . H r v a t , r imokato l ik . Po-t ječe iz zeml joradničke obi tel j i . Osnovnu Školu završio je u Do-magovicu 1944.g„ a klasičnu gimna-zi ju u Zagrebu 1953.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu i d ip lomirao 1962.g. Na istom f a k u l t e t u s tud i rao je i posli-jediplomski s t u d i j iz znanstvenog područ ja uređivanje Suma i magis-t r i r ao 1974.g.

Nakon s tud i ja zaposlio se u Š u m a r i j i Ozal j l.VI.1962.g„ a l .X. 1962.g. prelazi u Sekci ju za uređi-van je Suma Karlovac. Od l .XI . 1991.g. zaposlen je u Di rekc i j i H r -va t sk ih Suma u Zagrebu, u Službi za u ređ ivan je Suma.

B A D O V I

Uređivanje privatnih suma u S.O. Kar-lovac. Glasnik za sum. pokuse, posebno iz-danje 3,1987., s. 129-136.

Sumskogospodarska osnova područja Hrvatske. J .P. H r v a t s k e sume, Zagreb 1992., s. 1-310.

Priručnik za uređivanje suma, (s. Mes-trović, §.). Zagreb 1995., s. 1-416.

F A B I J A N I C , Milan, (Senj, 17.11. 1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 24.VI. 1966.g.

F A B I J A N O V l C , Antun, (Herceg Novi, Crna Gora, 11.VI.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. H r v a t . Živje l i su u Vel ik im Sredicama kod Bjelo-vara . Završio je Gimnazi ju u Bje-lovaru, a s t ud i j Sumarstva upisao je l.X.1951.g. na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 26.X.1955.g.

F A B R I S , Slobodan, (Korčula , 14. IV.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vinka . H r v a t . Po t j eče iz obitel j i građevinskog tehničara ko-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 301: PDF 5,6 MB

301

ja je živjela u Š ibeniku u toku njegova školovanja. S redn je obra-zovanje stekao je u š ibenskoj Gim-naziji , općeg usmje ren j a koju je završio 1960.g.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1960.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirao je 25.X.1967.g.

F A J D I G A , r . M E R C U N , Dagmar , (L jub l j ana , Slovenija, 1.X.1928.), dipl. ing. Sumarstva, samostalni sa-vjetnik za Sumarstvo i vodoprivredu.

Kći dr. sc. L j u d e v i t a Merću-na, sveuc. p rofesora i Ane r. Vi-dovic, učitel j ice. Slovenske narod-nosti i slovenskoga državl jans tva . Osnovnu je Školu završila u L jub -l jan i 1939., a I I . žensku državnu gimnazi ju polazila je isto u L jub l -jani. M a t u r i r a l a je 1947.g.

S tud i r a l a je Sumarstvo na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomi-ra la je 1952.g.

Po d ip lomi ran ju bi la je za-poslena u OLO K r a n j - Šumarsk i odjel (1.V.1952.- 31.V.1952.), a za-t im u Gozdnom gospodarstvu Bled, Odjel za taksac i ju (1.VI.1952.- 30. IX.1953.). Za t im je r e f e r e n t za Su-mars tvo u Zavodu za s ta t i s t iku S E S (1.X.1953. - 30.YI.1954.). Po-tom rad i na mjes tu r e f e r e n t a za Sumarstvo u Zavodu za s ta t i s t iku S E S (1.X.1953.- 30.YI.1954.), a za-

t im prelazi u Poslovno ud ružen j e za Sumarstvo u Eadovl j ic i , gdje je kao rev i rn ik zadužena za Gor-njosavsku dol inu (1.YII.1954.- 30. IV.1959.).

Najveć i dio radnog staža ste-kla je u Zavodu za druš tveno pla-n i r an j e SE Slovenije - kao samo-stalni savje tn ik za Sumarstvo i vodnu pr ip redu . Na to je radno mjesto došla l.Y.1959.g. i na n jemu je ostala do odlaska u mirovinu 30.YI.1988.g„ dakle, 29 godina.

Dipl . ing. Sumarstva Dagmar F a j d i g a provela je 36 godina u r adu na područ ju Sumarstva i vod-ne pr ivrede. U početku sedam je godina na vegeta t ivnim melioraci-jama u Gornjesavskoj dol ini o če-mu je objavl jen članak u Goz-darskom listu.

U Zavodu za p l an i r an je S E S izradi la je velik b r o j planova (go-dišnj ih , s rednjoročnih i dugoroč-n ih) za E e p u b l i k u Sloveni ju i mnogo analiza t i h dv i ju grana. Ak-t ivno je sudjelovala u i z radb i raz-nih saveznih ma te r i j a l a i analiza. Svi planski dokument i ob jav l jen i su u Uradnom listu SES.

Akt ivno je surađiva la na sa-veznoj razini .

Sudje lovala je na Kongresu Šumara u Ohr idu (Makedoni ja ) i X V I I I . Svjetskom I U F E O kon-gresu u L j u b l j a n i .

Član je Druš tva inženjera i t ehn iča ra Slovenije. Suradn ica je na "Hrvatskom Šumarskom živo-topisnom leksikonu" (Zagreb).

Živi u L j u b l j a n i .

B A D O V I

Melioracije v Oornjesavski dolini. Go-zdarski vestnik 1957.

Analiza razvojnih možnosti gozdarstva in vodnega gospodar ja v Sloveniji do leta 2000. I n f o r m a t i v n i bi l ten 11,1986.

Izradba razvojnih programa za daljnja vremenska razdoblja.

Oodisnja analiza razvoja sumarstva i vodoprivrede i izrada godišnjih planova.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 302: PDF 5,6 MB

302

Objava raznih članaka o položaju su-marstva i vodoprivrede na području Slo-venije.

FALETAR, Tatjana, vid. 5. knjiga.

F A L I J A N , Antun, dipl. ing. Sum. S tud i r ao je Sumarstvo na Po-

l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu i d ip lomirao ll.X.1933.g.

F A N T O N I , Raimond, (Vir je , 7.X. 1880,-Zagreb, 23.IX.1968.), dipl. ing. s t ro jars tva , redovni sveuc. profe-sor.

S tud i r ao je u Beču. Od 1920. do 1951.g. bio je

profesor na Pol joprivredno-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Bio je p reds to jn ik Zavoda i K a t e d r e za s t ro jars tvo.

P redavao je p redmete opće i Sumsko strojarstvo, elektrotehni-ku i poljoprivredno strojarstvo. Na Tehničkom f a k u l t e t u u Zagrebu predavao je poljoprivredne stroje-ve i enciklopediju elektrotehnike.

Napisao je i objavio tridese-tak znanstvenih i s t ručn ih radova.

L I T E B A T U B A

*** SE 1,1980., s. 541. *** Sum. nastava u Hrva t sko j , s. 416.

F A R E Y T , Edvard, dipl. ing. sum. S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-

marsko j akademi j i u Zagrebu. Za-vršio je s t u d i j na Gospodarsko -Sumarskom f a k u l t e t u i d ip lomirao ll.XII.1922.g.

U toku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen u Bjelovaru i elan HŠD.

F A R K A Š - TOPOLNIK, Nives, (Zagreb, 16.X.1956.), dipl. ing. Su-mars tva .

K ć e r k a Malenova. H r v a t i c a . Otac jo j je socijalni radnik . Gim-nazi ju je završi la u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1975.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 9.XII.1981.g.

God. 1994., rad i la je kao stru-čni suradnik za ekologiju u Proizv. odjelu UŠ Zagreb.

FASTIC - P A J K , Marko, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu i d ip lomirao 23.XI.1947.

FAŠAIĆ, Vid, (Negovec, Vrbovec, Hrvatska, 6.VI.1911.), dipl. ing. Sum.

Sin L u k e i Mar i j e r. Antol-kovic. H r v a t , r ikomatol ik . Po t j eče iz seoske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u rodnom Negovcu 1922., a I. d ržavnu rea lnu gimnazi ju je u Zagrebu 1930.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934-35., a d ip lomirao 20.VI.1938.g.

U svojoj dugogodišnjoj dje la t -nosti u Sumarstvu bio je zaposlen u Šumskom g r a đ e v i n a r s t v u i drv-noj indus t r i j i . Tras i rao je i gradio cestu Sv. J u r a j - Krasno (1941. -44.) za izvoz Sumskih proizvoda Veleb i ta na more. Nakon r a t a nas-tavio je r a d i t i u izgradnj i Sumskih pruga na cijelom Šumskom pod-r u č j u S lavon i j e . Bio j e d i r e k t o r Šumsko - građevinskog poduzeća Nova Gradiška .

Od 1953. do odlaska u miro-v inu 1977.g. r a d i o je u d r v n o j in-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 303: PDF 5,6 MB

303

d u s t r i j i : b io j e n a j p r i j e d i r e k t o r D I P - a Novoselec, pa D I P - a Sisak i na k r a j u d i r ek to r Poslovnog ud-ružen ja d rvne indus t r i j e H r v a t -ske. Kao penzioner živi u Zagrebu.

Za svoj rad, osobito za orga-nizaci ju k o n k r e t n i h radova na te-renu i u d rvn im poduzećima, dobio je p r i znan ja od Min is ta r s tva Suma i P r i v r e d n e komore . Za svoj r a d dobio je i od H Š D , cij i je dugogo-dišnj i elan, z la tnu p lake tu i pove-lju, te niz d rug ih pr iznanja .

Ing. V. Fasa ic u mlađim godi-nama (1926.-1936.) akt ivno se ba-vio veslačkim sportom. U raznim discipl inama bio je v išes t ruki pr-vak Z a g r e b a i d ržave , pa je kao reprezen ta t ivac sudjelovao na pr-venstvu E u r o p e u veslanju 1932. u Beogradu i na X I . Ol impi jskim ig-rama u Ber l inu 1936.g.

FEGER, Mario, (Orahovica, 8. VIII.1963.). dipl. ing. Sumarstva.

Sin B r a n k a i Anđelke r. Žit-n jak . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obi te l j i oca dipl. p ravn ika i m a j k e ekonomistice. Osnovnu je Školu za-vršio u Našicama 1979.g„ a CUO "A. Cesarec", t akođer u Našicama 1982.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 28.IX. 1987.g. Diplomski r ad pisao je iz područ ja dendrometrije a t ema je nosila naziv: "Primjena 3-P uzora-ka u inven tu r i Sume".

P r i p r a v n i č k i staž obavio je u OOUR-u Iskor i sc ivanje Suma u Našicama (1987.-1988.). S t až i r an j e je nastavio u ROŠ "Slavon. Suma" u Osi jeku (1988.-1989.), gdje se upu-ćuje u eksper imenta ln i program "ROSUM". Po tom prelazi u Šu-m a r i j u Koska Uprave Suma Na-šice gdje nas tav l ja obav l ja t i ist i posao. Od 1989.-1990. siri program "ROSUM" na sve ostale Šumarije Uprave Suma Našice te prelazi na rad u Upravu . 1992.g. Imenovan je

na radno mjes to p rogramera Šu-marsk ih obrada. Pr i sus tvovao je sav je tovan ju na B r i j u n i m a "Dopri-nos znanost i Šumarstvu" (1992.).

Član je H Š D .

F E K E T E , Davorin, (Donje Vilje-vo, Don j i Miholjac, 27.1.1963.), dipl. ing Sumarstva.

Sin St jepanov. H r v a t . Otac mu je medicinski tehničar , a maj-ka radnica . Živje l i su u Donjem Vil jevu.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 10.III.1988.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Njega sastoj ina h ra s t a lužn jaka prore-dom na područ ju Šumar i j e Don j i Miholjac".

F E K E 2 A , Darko, (Zagreb, 8.II. 1934.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka i Zore r. Tit l . H r -vat, r imokato l ik . Po t j eče iz obrt-ničke obi tel j i . P u č k u je školu zavr-šio u Sisku 1944.g„ a gimnazi ju u Sisku 1952.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 1962.g.

Radio je u Zagrebu i p r i j e di-p lomi ran ja izvan s t ruke (1958.-1961.). Nakon d ip lomiranja od 1962. do 1964.g. zaposlen je u S.G. Sen j u Š u m a r i j i Krasno na radnom mje-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 304: PDF 5,6 MB

304

stu pomoćnika uprav i t e l j a . Pos l i je toga do 1980.g. rad io je u D I P - u "Nehaj" S e n j n a j p r i j e 12 godina kao u p r a v i t e l j pilane, a zat im dvi-je godine bio je d i r ek to r Razvoja. Od 1980.g. r ad i u S.G. Senj, odnos-no u U p r a v i Suma Senj, gdje se nalazi na radnom mjes tu Sefa Ko-merci jalnog odjela. Član je H Š D . Živi u Senju.

F E L A K , Damir, (Zagreb, 8.IV. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Anice r. Švehler. H r v a t , r imokato l ik . Otac i m a j k a su mu dipl. inženjer i biotehnolo-gije. Osnovnu je Školu završio u Kopr ivn ic i 1980., a CUO smjer In-f o r m a t i k a u Kopr ivn ic i 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 30.V.1990.

P r i p r a v n i č k i staž proveo je u Šumarijama Koprivnica i Ludbreg . Nakon toga zaposlio se u Š u m a r i j i Sokolovac na mjes tu rev i rn ika .

Član je H D Z i općinski načel-nik. Živi u Koprivnici .

FERENCZFFY, Emil vid. 5. knjiga.

F E R E N Z F F Y , Vladimir, (Požega, 8.III.1925.-13.I.1979.), dipl. ing. Su-mars tva .

Osnovnu Školu i g imnazi ju za-vršio je u Požegi.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Ap-

solvirao je skol. g. 1949.-50., a di-plomirao je 7.V.1952.g.

S radom započinje n a j p r i j e u Š u m a r i j i Ra j i c u Š.G. "Psunj" Nova Gradiška, a 1954.g. dolazi na rad u Š u m a r i j u D a r u v a r kao r e f e r e n t uzga jan ja Suma. Tu dužnost us-pješno obavlja do 1956.g. kad je odre-đen na dužnost up rav i t e l j a nove Šumar i j e Đulovac (Miokovicevo).

G. 1962. prelazi u Š.G. Daru-var na dužnost r e f e r e n t a uzgaja-n ja Suma.

Buduć i da je došlo do ponov-ne reorganizaci je u hrva tskom Su-mars tvu i do osnivanja Š.G. "Mo-jica Bir ta" Bjelovar , prelazi na rad u Sirac na dužnost up rav i t e l j a Šu-mari je , gdje os ta je dvanaest godi-na - sve do svoje smrti .

U Š u m a r i j i Sirac intenzivno je rad io kako bi je izvukao iz p r iv redne zaostalosti . Tu je izgarao na poslu. Posebno je zaslužan na p roš i ren ju area la jele na P a p u k u , u cemu je postigao vidne rezul ta te .

Kolege i p r i j a t e l j i ga se sjeća-ju kao dobrog, ali skromnog Šuma-ra, dobrog čovjeka i p r i j a t e l j a .

L I T E B A T U B A

Molnar, L.: Vladimir Fe renz f fy , dipl. ing. sumarstva. S.L. 7-8,1979, s. 404.

F E R E N C l Ć , Stjepan, (Novigrad Podravski , 1879. - Da ruva r , 1933.), Sum. ing.

S r edn ju školu završio je u Za-grebu, a s t u d i j Sumarstva na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu. Ap-solvirao je 1901.g.

Pos l i je završe tka s tud i j a bio je vježbenik u Kr iževacko j imov-noj općini. Radio je na poslovima taksaci je .

Uslijedilo je radno mjesto upra-v i te l ja u Ivansko j kod Bjelovara , u Čazmi, a nakon toga premješ ten je za t aksa to ra u Bjelovar .

Zaslužan je za poSumljavanje vise stotina jutara pustog zemljišta.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 305: PDF 5,6 MB

305

G. 1929. postavl jen je za di-r ek to ra Kr iževacke Imovne općine u Bjelovaru, gdje je radio do 1932.

Gdje god je službovao svuda je bio pr izna t i uvažen kao stru-čnjak. Buduć i da je u toku radnog v i jeka prošao sve poslove s t ruke, bio je uvaženi p rak t iča r . U dru-štvu i među kolegama iz s t ruke bio je ob l jub l j en i poštovan, uživao je s impat i je .

Odlazeći u mirovinu, preselio se u Da ruva r , v j e ru juć i da ce se oporavi t i i pobol jša t i zdravl je , ali nada mu se ni je ispunila. Umro je u D a r u v a r u 7.VIII.1933.g„ gdje je i sahran jen .

L I T E B A T U B A

*** Zbornik Bjelovar, 1974, s. 71. Marković, I.: Ing. S t jepan Ferencić.

S.L. 1934, s. 124-125.

FERIĆ, Antun, Tuna, (Brodsk i S tupnik , 1919,-Zagreb, 15.11. 1986.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz s ta re graničarske zadruge FeriCa. Osnovnu je Školu završio u rodnom mjestu , a gim-nazi ju u Slavonskom Brodu .

S tud i r ao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je 1941.-42. skol. g.

Nakon d ip lomi ran ja radio je nekoliko godina na poslovima Su-mars tva i d rvne indus t r i j e . Bio je kraće vr i j eme d i r ek to r pi lane u Ogulinu, a vec 1951.g„ u dobi od 32 godine, postavl jen je za glavnog di-r ek to ra velikog i renomiranog po-duzeća d rvne indus t r i j e "Slavonije DI" u Slavonskom Brodu . Na tom mjes tu proveo je dvanaest godina i dao najviše, stvorio je veliko po-duzeće.

Od 1963. do odlaska u mirovi-nu ing. Fe r i c proveo je na r a d u u t rgovini i p rometu drvn im proiz-vodima. Radio je kao preds tavn ik "Exportdrva" u SR Njemačkoj , kao d i r ek to r f i r m e u F r a n k f u r t u "Om-nico", te "Holzimex".

L I T E B A T U B A

Spoljarić, V.: An tun Tuna Ferić, dipl. inž. S.L. 1986, s. 169.

FERIC, Ilija, (Dubica, 16.IY.1892. -Zagreb, 31.Y.1957.), dipl. ing. Su-marstva, Sum. savje tnik .

Sudje lovao je u I. svjetskom r a t u i kao zarobl jen ik prošao je težak pu t do povra tka kuci.

Tada je nastavio s t u d i r a t i Sumarske znanost i na Šumar sko j akademi j i 1921. u Zagrebu i diplo-mirao na Gospodarsko - Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu 1924. godine.

Službovao je u raznim kraje-vima H r v a t s k e kao u p r a v i t e l j Šu-mari je , napose u Banovini , a zat im kao t aksa to r i d i r ek to r I I . banske imovne općine u P e t r i n j i . Pos l i je I I . svjetskog r a t a zauzimao je is-t a k n u t a mjes ta kod repub l ičk ih Šumarskih us tanova i na k r a j u kod S e k r e t a r i j a t a za Sumarstvo Izvr-snog vijeća NR H r v a t s k e .

Zaslužan je za u n a p r e đ e n j e Sumarstva i lovstva. Bio je elan TJ-pravnog odbora Šumarskog druš-tva.

Pos l j edn je radno mjesto bilo mu je mjesto sav je tn ika u Sekreta-r i j a t u za Sumarstvo Izvrsnog vije-ća NR H r v a t s k e .

L I T E B A T U B A

Borosić, J.: SIS, s. 5, 75, 97. Pere: F E B I Ć ING. I L I J A , (nekrolog).

S.L. 1957, s. 317-318.

FERKOVIĆ, Zoran, (Nova Gra diska, 7.Y.1960.), dipl. ing. Sum.

Sin Ivanov. H r v a t . Otac mu je službenik, a m a j k a radnica . U toku Zoranovog Školovanja živjel i su u Novoj Gradiški . S redn je o-b razovan je stekao je u SŠC u No-voj Gradiški .

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1979.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 306: PDF 5,6 MB

306

mirao je 14.XII.1987.g. iz zaštite Suma. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Mikro-populaci ja na suScima h ras t a kit-n j a k a na Brezovom Po l ju - Š.G. Nova Gradiška".

FETANOVIĆ, Aida, vid. CRNKO, s. 193.

F E T T I C H , Viktor, (Dravograd, 1925.), dipl. ing. Sumarstva.

Slovenske nacionalnost i i dr-žavl janstva, r imokato l ik . Otac mu je bio dipl. ing. ruda r s tva .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomi-rao je 1957.g.

Po d ip lomi ran ju od 1958. -1965.g. bio je sef Šumske up rave Pisece u Sloveniji , a od 1966. do 1984.g. sef službe za plan i anal izu Šumskoga gospodarstva Brežice.

F E Y , Josip, iz Valpova, rođen 2. 11.1884., Sumarski nadzornik i visi savje tnik .

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je skol. g. 1906.-07.

Zaposlen je u Šumarskoj ope-ra t iv i od 2.VIII.1913. do 21.1.1925., a od 16.VI.1926.g. savje tn ik je u Minis tars tvu , u Odje lu za Sumar-stvo u Odsjeku za nedržavne Sume.

U vr i j eme I I . svjetskog r a t a bio je t akođer zaposlen u Zagrebu i elan H Š D .

L I T E B A T U B A

BorosiC, J.: 8 I S , s. 3, 30, 8 7 .

FICKO, Dragutin, iz Tordinaca, Vinkovci, dipl. Sumarski inženjer .

Šumars tvo je započeo s tudira-ti na Šumar sko j akademi j i u Za-grebu i nastavio na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu,

kada je akademi ja preras la u fa-ku l te t . Apsolvirao je skol. g. 1922.-23., a d ip lomirao 14.XII.1923.g.

P r e m a nepotpunim podacima neko je v r i j eme bio zaposlen u Đa-kovu i Trnavi . Bio je elan H Š D .

F I E D L E R , Nikola, Claudius, (Za-greb, 6.II.1911. - Golovik k r a j Br-seca, Opat i ja , 28.VIII.1989.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t , r imokato l ik . Gimnazi-ju je polazio u Senju, Va ražd inu i Vinkovcima, gdje je i m a t u r i r a o 1933.g.

S t u d i j Sumarstva započeo je u Zagrebu, a završio u Beogradu na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -te tu , gdje je d ip lomirao na Šu-marskom odsjeku 1939.g.

Državnu službu počinje kao pr is tav u Gradskom poglavarstvu Sumarstva u Varažd inu 1940.g„ a okončava nakon 37 godina kao sa-v je tn ik za koord inac i ju u RO "Dr-vo" impor t - expor t u Rijeci . Za vri-jeme N D H zaposlen je u Minis-t a r s tvu Suma u Lovno j r e fe rad i .

Od k r a j a I I . svjetskog r a t a pa do 1952. posvećuje se građevinskoj operat ivi . Kao sef mehanizac i je radio je n a j p r i j e na Auto-putu Zagreb-Beograd (1947.-1949.), a po-tom u Lokvama na izgradnj i b rane za Omladinsko jezero (1950.-1952.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 307: PDF 5,6 MB

307

Od 1952. do 1954. zaposlen je u U p r a v i vojnog lovišta 'Morovic', a od 1954. do 1960. u p r a v i t e l j je Šu-mar i j e Cerna.

Osnivanjem Š.G. Delnice 1960. prelazi na dužnost rukovodi te l j a Sektora za lovstvo toga Gospodar-stva, a potom za sefa Sektora za iskoriscivanje Suma.

Svoj r adn i vi jek u Gorskom kotaru okončao je na dužnosti upra-vi te l ja Pogona t r an spo r t a Delnice.

U lovstvu i mehanizac i j i dao je najveći doprinos. J e d a n je od pionira uvođenja motorn ih pila lančanica u fazu sječe Suma i iz-rade d rvn ih sor t imenata i nat je-canja Sumskih r adn ika sjekača.

Kao vrs tan kinolog redovno sud je lu j e na kinološkim pr i redba-ma sa lovačkim psima pasmine n jemački k r a t k o d l a k i pt ičar , koje uspješno uzgaja u v las t i to j uzgaji-vacnici "Orijak" u Cerni

U Gorskom ko ta ru organizi-rao je t r i regionalne lovačke izlož-be: u Delnicama 1965.g„ u Ri jec i 1977. i u Opa t i j i 1988.g.

Bio je dobar cr tač i v r s tan i lus t ra tor . I s t ančan im smislom za Salu i crtež tvorac je c r t an ih ju-naka "Jožeta i Lojzeta" u informa-toru "Drvosječa". I l u s t r i r a o je vise napisa o lovačkim t r o f e j i m a u za-grebačkom "Lovačkom vjesniku" te knj igu "Priručnik za oc jen j ivan je lovačkih t rofe ja" L S H iz 1981.g.

Zbog bolest i odlazi u pri je-vremenu mirovinu 1977.g.

Objavljivao je članke u Lovač-kom vjesniku (4, 1944., 2, 1957., 10, 1957.-58., 12,1958.-59. i 11,1962.-63.).

Za svoj rad pr imio je, uz os-tala priznanja, sva t r i odličja H L S , a posthumno, i s rebrn i orden za lo-vačke zasluge Lov. saveza Jugosla-vije.

L I T E B A T U B A

Frković, A.: In memoriam - N I K O L A F I E D L E B , dipl. inž. (1911-1989). S.L. 1-3, 1990., Zagreb, s. 109-110. (A.F.)

FITZE, (FICE), Karlo, iz Vise-grada, Bosna, r. 12.X.1905„ dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1927-28., a d ip lomirao 10.X.1928.g.

Radio je u B i H . Osim prak-t ičnim bavio se s t ručnim i teori j-skim radom, pa je napisao i obja-vio zna tan b r o j s t ručn ih članaka.

Bio je elan H Š D .

B A D O V I

Uzroci pojave potkornjaka u kulu-ni i tet noj formi. Narodni šumar 4-5, 1950, Sarajevo, s. 183-187.

Laspeyresia strobilella L. (Smotavac omorikovih sisarica). I n s t i t u t za naučna sumarska is t raživanja , Sarajevo 1951, s. 1 - 1 6 .

Štetočine na smrcevim sisaricama i sjemenu. Narodni šumar 11-12, 1952, Sara-jevo, s. 325-334.

Pojava hrastovog savijača (Totrix viridana L.) na područ ju Bosne i He r -cegovine. Ib id . 1-2,1953, s. 47-50.

Nalazišta Cnethocampa pityocampa Schliff . na području Bosne i Hercegovine. Ib idem. 3-4, s. 115-188.

Nova tehnička štetočina drveta pre-nesena iz Sjeverne Amerike u Srednju Ev-ropu. Ib id . 11-12, s. 504-508.

Nešto o pojavi gubara u 1953. godini. Ib id . s. 582-583.

Prezimi ja vanje malog jelovog potkor-njaka. I n s t i t u t za naučna sum. istraži-vanja, Sara jevo 1953, s. 1-18.

Pityogenes trepanatus Nordl . Nar . šumar 1-2,1954, Sarajevo, s. 71-72.

Iz života potkornjaka naših Četinara. Ib id . 1,1955, s. 22.

Duvna. Zaštita poljoprivrednog i sum-skog bil ja 2, 1955, Sarajevo, s. 4-6.

Sadašnje stanje pojave gubara u Bosni i Hercegovini. Ib id . 11, s. 13-15.

Suzbijanje grcica hrusta u sumskim rasadnicima i kulturama. Ib id . 12, s. 5-7.

L I T E B A T U B A

*** SE I, J L Z Zagreb, 1980, s. 544-545. *** SL 1943, s. 22. Borosić, J.: SIS, s. 7, 45,112,142.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 308: PDF 5,6 MB

308

FIGURIĆ, Mladen, (Zagreb, 25. IV.1943.), dipl. ing., dr . sc., redovni sveuc. profesor , s t ručn jak za znan-stveno područ je Organizaci ja rada .

M a t u r i r a o je 1962.g. na V. gimnazi j i u Zagrebu.

Dip lomirao je na Š.F. u Zag-rebu 1966.g. na Drvno - tehnološ-kom odjelu. Nakon toga zapošlja-va se u D I P - u "Zagorje" - Krap i -na, gdje r ad i prvo na poslovima tehnologa, a kasni je up rav i t e l j a tvornice stolaca. God. 1971. prelazi u I n s t i t u t za drvo - Zagreb, u Od-jel za t ehnološku organizac i ju , gdje r ad i na znanstveno - istraži-vačkim i razvojnim p ro jek t ima za po t rebe drvne indus t r i j e . Uže po-druč je r ada u I n s t i t u t u za drvo mu je s t u d i j i m j e r e n j a rada, pro-j e k t i r a n j e makro i mikro orga-nizacije poduzeća te u p r a v l j a n j e proizvodnjom i poslovanjem. U tom vremenu na j znača jn i j i ut je-ca j na f o r m i r a n j e stavova imao je dr. sc. Zvonimir E t inge r koj i ga je uveo u znanstveno - i s t raž ivački rad. Skol. g. 1972.-73. up i su je posli-jediplomski s t u d i j na Š.F. u Zag-rebu iz područja : organizacija ra-da u drvnoj industriji. Mentor i vodi te l j u znanstvenom r a d u mu je prof . dr. sc. Roko BeniC.

G. 1975. magis t r i ra , a 1978. dok to r i r a na Š.F. Sveučil iš ta u Za-grebu i prelazi na rad u S.F. Za-greb kao asistent, te počinje ob-l ikovat i K a t e d r u za organizaci ju proizvodnje u d r v n o j indus t r i j i . 1978. godine posta je docent, 1982. izvanredni profesor , a 1987.g. iza-b ran je za redovnog profesora . Od 1983. do 1988.g. obnaša f u n k c i j u p reds to jn ika Zavoda za istraživa-n ja u d r v n o j indus t r i j i .

U dva nav ra t a prodekan je Drvno- tehnoloskog odjela na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu i to: 1990.-1992. i 1994.-1996. U međuvremenu od 1992.-1994.g. bio je dekan Š.F. Od 1991. p reds to jn ik je Zavoda za

organizaci ju proizvodnje u d r v n o j indus t r i j i . U nastavnom r a d u poz-nat je kao vrs tan predavač i pe-dagog. P r e d a j e na dodiplomskom i posl i jediplomskom s tud i ju na S.F Šumarskom i DrvnotehnoloSkom odsjeku. Na poslijediplomskom stu-d i ju povremeno p r eda j e i na Bio-t ehn ičko j f a k u l t e t i u L j u b l j a n i i na Ekonomskom f a k u l t e t u u Spli-tu. Bio je mentor petorici dok-t o r a n a t a u zemlj i i inozemstvu i vise od 20 magis tara znanosti . Član je Znanstvenog područnog vijeća za b io tehniku .

Objavio je vise od 70 znan-stvenih radova, vise od 100 struč-nih radova, objavio je vise knj iga samostalno, sedam sa suradnic ima te veći b r o j skr ipa ta . Napisao je velik b r o j domaćih i međunarod-nih recenzija. Zapažen je njegov rad na područ ju međunarodne su-radnje , gdje je jedan od uteme-l j i t e l j a Međunarodne sekcije ka-t e d a r a za organizaci ju i ekono-miku proizvodnje u d r v n o j indus-t r i j i Europe . Posebno ima uspos-t av l j enu s u r a d n j u s f a k u l t e t i m a u Zvolenu (Slovačka), Sopronu (Ma-đarska) , Skopju (Makedoni ja) , L j u b l j a n i (Slovenija) , Sank t Pe-t e r b u r g u (Rusi ja) , Poznanu (Polj-ska) i So f i j i (Bugarska) . Bio je na s tud i j sk im boravcima u Ve l iko j Br i t an i j i , Njemačkoj , Slovačkoj, F r a n c u s k o j i I t a l i j i . Održao je niz p r edavan ja na domaćim i među-narodnim simpozij ima te raznim sav je tovan j ima i seminar ima na koj ima je promicao uvođenje zna-nosti u praksu. Svoj višegodišnji znanstveno - i s t raživački rad u po-d ruč ju proizvodnog inženjers tva u p r e r a d b i d rva kroz koord inac i ju ili sudje lovanje u is t raživačkim pro jek t ima, koj i su se odnosili na probleme prepoznavanja , s t ruk tu-r i r an ja , f unkc ion i r an j a , organiza-cije i razvoja i proizvodnih susta-va u d r v n o j i ndus t r i j i i Sumarstvu

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 309: PDF 5,6 MB

309

prof. dr. sc. M. Figurić usmjerio je u t r i osnovna područja istraživan-ja: 1. Studij i mjerenja rada u drvnoj industriji, prvenstveno proučava-nje s tandardnih vremena, utvr-đivanje normalnih učinaka u drv-noj industr i j i , u tv rđ ivan ja koefici-jenta složenosti radova karakteris-t ičnih u drvnoj industr i j i . Izradio je specifičnu znanstvenu original-nu metodu mjerenja rada, koja se p r imjen ju j e u drvnoj industr i j i . Metoda pod nazivom "MI-FI" (za-jedno s Mikulic, J.) usla je u sve suvremene udžbenike koji prouča-vaju to područje rada ne samo u drvnoj industr i j i . 2. Vođenje i optimizacija režima proizvodnje i poslovanja u drvnoj industriji u prvom redu kroz nas-to jan ja pronalaženja objekt ivnih čimbenika koji u t ječu na kvanti-f ikac i ju opt imalnih r ješenja pri-likom oblikovanja i vođenja pro-izvodnih sustava u drvnoj indus-t r i j i . Kao plod rezul ta ta istraži-vanja nastalo je nekoliko original-nih znanstvenih metoda koje imaju aplikaci ju u zemlji i inozemstvu. 3. Ekonomika obnovljivih prirod-nih resursa, u prvom redu kroz is-t raž ivanje u t j eca ja na s tvaranje nove f i lozofi je ekonomike prirod-nih resursa. U tom području naro-čito je istraživao problematiku ekonomike Sumskih resursa.

Izradio je i velik b ro j aplika-t ivnih r ješenja kroz projektantski rad u drvnoj indus t r i j i i manje u Sumarstvu, tako da ne postoji iole značajni je poduzeće u DI Hrva t -ske u kojem nije radio na pod-ručju organizacije i uprav l j an ja proizvodnim sustavima. Također je sudjelovao samostalno ili kao suradnik u nizu međunarodnih projekata i s tudija. Odgojio je pet doktora znanosti, od toga t r i u zemlji i dva u inozemstvu. Vise od 20 kandida ta vodio je kao mentor

na poslijediplomskim studi j ima u Zagrebu, L jub l j an i i Splitu. Osno-vao je Zavod za organizaciju pro-izvodnje u DI i l abora to r i j za uprav l jan je proizvodnjom na isto-imenoj ka tedr i na Š.F. u Zagrebu te je odgojio pet asistenata u istom zavodu. Usmjerio je znatan b ro j s tudenata na područje uprav l j an ja i vođenja proizvodnih procesa pu-tem diplomskih radova. Time nije pobrojena sva njegova aktivnost. Član je uredniš tva časopisa Šu-marski list, Drvna indus t r i ja i Kval i te ta . Potpreds jednik je Hr -vatskog Šumarskog društva. Osim sto je elan HŠD, elan je Hrvatskog društva za kakvoCu, Hrvatskog dru-štva za sustave i Hrvatskog ergo-nomskog društva. G. 1995. izabran je za izvanrednog elana Hrvatske akademije tehničkih znanosti.

B A D O V I

Knj ige

Uputstvo za uvođenje funkcije studi-je rada u Drvnu industriju, (s Et inger , Z.). I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1974., s. 1-298.

Osnove i mjerila za raspodjelu sred-stava za osobne dohotke. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1977., s. 1-180.

Pristup problematici mjerenja teku-ćeg i inventivnog rada radnika u drvnoj in-dustriji Hrvatske. Zajednica sumarstva, p re rade drva i prometa drvnim pro-izvodima i papirom, Zagreb, 1977, s. 1-85.

Organizacija rada u drvnoj industriji. SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja su-marstva i drvne indus t r i j e Hrva t ske , Za-greb, 1978, s. 1-170.

Unapređenje sistema vrednovanja ra-da u sumarstvu i industrijskoj preradi dr-veta. S.F. i Zajednica sumarstva, p re rade drva i prometa drvnim proizvodima i pa-pirom, Zagreb, 1979, s. 1-201.

Organizacija rada u drvnoj industriji I-IV. S.F. Zagreb i S IZ odgoja i usmje-renog obrazovanja radn ika u sumars tvu i p re rad i drva, Zagreb, 1982, s. 1-804.

Zajednička metoda mjerenja proiz-vodnosti rada (u drvnoj industriji). OpCe udružen je sumarstva, p re rade drva i pro-meta Hrva t ske , Zagreb. 1983, s. 1-46.

Zajednička metoda mjerenja proiz-vodnosti rada (u sumarstvu) (s TomaniC,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 310: PDF 5,6 MB

310

S.). OpCe udružen je sumarstva, p re rade dr-va i prometa Hrvatske, Zagreb, 1983. s. 1-43.

Organizacija rada u drvnoj industriji. Narodne novine, Zagreb, 1986. s. 1- 603.

Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji. Sveučilišna naklada Liber , Za-greb, 1989. s. 1-182.

Osnove ekonomike proizvodnje u su-marstvu i preradbi drva, I. dio. S .F , Zag-reb, 1994, s. 1-210.

Osnove gospodarenja. S.F. Zagreb, 1995, s. 1-123.

Poglavlje u knj iz i

Popisi i opisi radnih mjesta tehnološ-kih funkcija u drvnoj industriji, (s Et in-ger, Z. i Pu t r a , B.). S IZ odgoja i usmje-renog obrazovanja sumarstva i drvne in-dus t r i j e Hrva t ske , Zagreb, 1977. s. 1-559.

Izgradnja sistema raspodjele osobnih dohodaka, (s MikuliC, J. i Win te r , V.). In-formator , Zagreb, 1982, s. 1-320.

Dohodak i raspodjela osobnih doho-daka, (s Palcic, I. i VujoviC, J.). Centar za informaci je i publici tet , Zagreb, 1986, s. I-254.

Proizvodni sustavi u drvnoj indus-triji I (FiguriC, M. i dr.). S.F. Zagreb, 1992, s. 1-310.

Proizvodni sustavi u drvnoj indus-triji I I , (FiguriC, M. i dr.). S.F. zagreb, 1992, s. 1-186.

Proizvodni sustavi u drvnoj indus-triji I I I , (FiguriC, M. i dr.). S .F , Zagreb, 1993, s. 1-172.

Proizvodni sustavi u drvnoj indus-triji IV. (dva poglavlja), (FiguriC, M. i dr.). S .F , Zagreb, 1994, s. 1-163.

Production systems and the econo-mics of environmental pollution. U: Pro-duction systems in wood indus t ry V. S.F. Zagreb, 1995, s. 43-54.

Znanstveni članak u Časopisu

Sinhronizacija tekuCe trake u odjelu montaže. D.I. 3-4, 1972, Zagreb, s. 61-69.

Vremenske smjernice kao osnova za uvođenje pripreme proizvodnje. D.I. 1-2, 1974. Zagreb, s. 3-14.

Ispitivanje zavisnosti između postot-ka izvršenja normi i postotka škarta u strojnoj obradi. D.I. 1-2, 1975, Zagreb, s. II-13.

Razmatranje mogućnosti uvođenja u-naprijed određenih vremena u drvnu in-dustriju. D.I. 7-8, 1975. Zagreb, s. 149-156.

Standardna vremena operacija na ne-kim strojevima u finalnoj obradi drva. D.I. 9-10,1975, Zagreb, s. 203-215.

Prilog unapređivanju projektiranja sistema i razradi osnova i mjerila za ras-podjelu sredstava za osobne dohotke u

drvnoj industriji. D.I. 9-10, 1977, Zagreb, s. 185-192.

Osnove i mjerila za utvrđivanje ud-jela radnika u raspodjeli sredstava za osobne dohotke, (s MikuCiC. J, Palcic, I, Knežević, N, BavliC, P.). Saopćenje, Zag-reb, 1977, s. 1-55.

Karakteristični modeli rukovođenja i upravljanja procesom proizvodnje. Bi l ten 3-4, 1978, Zajednica sumarstva, p re rade dr-va i prometa drvnim proizvodima i papi-rom, Zagreb, s. 146-158.

Karakteristični modeli vrednovanja rada u drvnoj industriji. D.I. 9-10, 1978, Zagreb, s. 221-226.

Utjecaj uvođenja računala i programa O p t i m a na rad pripreme izvođenja. Bil-ten 3, 1979, S.F. Zagreb, s. 49- 63.

Neke mogućnosti primjene kiberne-tike u pilanskoj proizvodnji. Bi l ten 5. 1979. S.F. Zagreb, s. 52-61.

Utvrđivanje složenosti i težine rada kao elementa u mjerenju doprinosa rad-nika u radu, (s MikuliC, J, Palcic, I.). Sa-općenje 3, Zagreb, 1979, s. 1-105.

Praktična primjena teorije sistema kod vrednovanja složenosti rada u drvnoj industriji. D.I. 5-6, 1979. Zagreb, s. 161-166.

Vrednovanje inventivnog rada, (s MikuliC, J. i Palcic, I.). Saopćenje 8, Zag-reb, 1981. s. 1-110.

Uloga, značenje i organizacija fun-kcije istraživanja i razvoja proizvoda u drvnoj industriji. Bi l ten 3, 1982, S.F. Zag-reb, s. 31-51.

Neke mogućnosti korištenja količine rada kao mjere ocjenjivanja razine tehno-logije i organizacije rada. Bi l ten 1, 1982. S.F. Zagreb, s. 1-38.

Projektiranje sistema ciljeva kao pretpostavka optimalnog oblikovanja or-ganizacijskih sistema. Bi l ten 5, 1983, S.F. Zagreb, s. 84-120.

Koncepcija dinamičkog optimizira-nja procesa proizvodnje. Bi l ten 8, 1983, S.F. Zagreb, s. 1-29.

Prilog objektivizaciji dijagnosticira-nja i projektiranja organizacijskih sis-tema u drvnoj industriji I. D.I. 11-12,1983, Zagreb, s 295-301.

Prilog objektivizaciji dijagnosticira-nja i projektiranja organizacijskih sis-tema u drvnoj industriji II. D.I. 1-2, 1984, Zagreb, s. 13-18.

Režimi rada i operativna vremena kod strojne obrade u proizvodnji namješ-taja. G.S.P. 1984, S.F. Zagreb , s 5-377.

Tretman težih uvjeta rada u sistemu raspodjele sredstava za osobne dohotke u drvnoj industriji. D.I. 7-8, 1986, Zagreb, s. 167-174.

Značaj utvrđivanja relativnih odnosa složenosti rada. D.I. 11-12, 1986. Zagreb, s. 1-15.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 311: PDF 5,6 MB

311

Značenje utvrđivanja relativnih od-nosa složenosti rada. D.I. 1-2, 1987. Zagreb, s. 7-12.

Koncepcija optimizacije upravljanja proizvodnjom namještaja. D . I , 1988, Za-greb, s. 3-10.

Značaj fleksibilnih tehnoloških siste-ma u prestrukturiranju proizvodnje. Bil-ten, 1,1989, S.F. Zagreb, s. 43-47.

C I M koncept v strategiji tehnolos-kega razvoja industrijske predelave lesa -nekatere teoreticne in praktične dileme. Les, godište 42, 5-6, 1990. L jub l j ana , s. 153-156.

Analiza sposobnosti tehnoloških pro-cesa u proizvodnji namještaja od punog dr-va. D.I. 45, 1984, Zagreb, s. 124-129. Su-marstvo i prerada drva - mogući scenariji održivog razvoja. S.L. 78,1995, s. 253-259.

Znanstveni članak u zborniku

Osnove matematske statistike s prim-jenom na studij vremena. Zbornik radova: Bacionalizacija rada i tehničko normi-r an j e u drvnoj indust r i j i , I n s t i t u t za drvo -P r iv redna komora Hrva t ske , Zagreb, 1972,s1-12.

Izrada vremenskih smjernica. Zbor-nik radova: Bacionalizacija rada i teh-ničko normiran je u drvnoj indus t r i j i . In-s t i tu t za drvo - P r iv redna komora H r v a t -ske, Zagreb, 1972, s. 1-7.

Prikazivanje toka rada. Zbornik ra-dova: Bacionalizacija rada i tehničko normi ran je u d rvno j industr i j i , I n s t i t u t za drvo - P r iv redna komora Hrva t ske , Za-greb, 1972, s. 1-10.

Problematika upravljanja zalihama materijala u sistemu: pilana-susara-stroj-na obrada. Zbornik radova: "Međunarod-no naucno-tehnicko savje tovanje o suše-n ju drva", Opati ja , 1978, s. 1-21.

Neke praktične i teoretske spoznaje i dileme pri vrednovanju rada u drvnoj in-dustriji. Zbornik radova za savjetovanje, Kamnik , 1979, s. 1-20.

Optimalna asignacija poslova. Savje-tovanje Opat i ja - Zagreb, H/1981. Zbor-nik radova, I n fo rma to r , s. 1-23.

Tehnologija i organizacija u OOUB i BZ kao osnova za izradu popisa poslova. In fo rma to r , Opat i ja - Zagreb, 1981, s 1-46.

Utvrđivanje normalnog učinka. Zbor-nik radova savje tovanja o produkt ivnost i rada u drvnoj industr i j i , OpCe udružen je sumarstva i p re rade drveta, BZ Expor t -drvo, Haludovo, 1981, s. 22-30.

Vrednovanje rada kao pretpostavka povećanja produktivnosti rada u drvnoj industriji. Zbornik radova Savje tovanja o produkt ivnos t i rada u drvnoj indust r i j i , Haludovo, 1981, I n s t i t u t za drvo - S.F. Za-greb, s. 39-48.

Neki problemi pri uvođenju suvre-mene tehnologije upravljanja i rukovo-đenja proizvodnjom u drvnoj industriji. Zbornik radova Savje tovanja o istraži-vanju i razvoju u indus t r i j i namješ ta ja , S .F , Virovit ica, 1981. s. 1-11.

Organizacijski modeli inventivnog ra-da. Zbornik radova I N O V A 83, Savez izu-mitel ja i au tora tehničkih unapređenja , Zagreb, 1983, s. 91-97.

Istraživanje nekih cinilaca koji utje-ču na organiziranje funkcije istraživanja i razvoja u drvnoj industriji, Zbornik ra-dova Savje tovanja PK Hrva t ske , Osijek, 1984, s. 365-381.

Po vezi van je zn anstveno-is traži vacke djelatnosti i proizvodnih organizacija ud-ruženog rada. Zbornik radova I N O V A 84, Savez izumitel ja i au tora tehničkih una-pređenja , Zagreb, 1984, s. 30-42.

Neki pokazatelji značajni za utvrđi-vanje uloge malih pogona u proizvodnji namještaja. Zbornik radova I N O V A 84, Savez izumitel ja i au tora tehničkih una-pređenja , Zagreb, 1984, s. 52-58.

Neki aspekti organiziranja istraži-vačko-razvojne funkcije u udruženom radu drvne industrije. Zbornik radova Savje tovanja invent ivnih radnika, savez izumite l ja i au tora tehničkih unapređenja , Zagreb, 1984, s. 60-64.

Istraživanje odnosa složenosti i teži-ne rada između karakterističnih poslova u drvnoj industriji i sumarstvu. Zbornik radova savje tovanja Dohodovni odnosi u sumarstvu, p re rad i drva i prometu drv-nim proizvodima", Zajednica sumarskih f aku l t e t a , Split, 1984, s. 39-51.

The Project and Programme organisa-tion structure as presumtion of dinamic management of production process and business Bunning by assistance of Comput-ers. Međunarodni simpozij: P r o j e k t i r a n j e i proizvodnja podržani računalom", Zagreb, 1985, s. 609-615.

Neke specifičnosti problematike ob-likovanja sistema vrednovanja tekućeg ra-da u drvnoj industriji i sumarstvu u sadašnjem trenutku razvoja. Zbornik ra-dova Savje tovanja o razvoju f ina lne pro-izvodnje na bazi p re rade bukovine i osta-l ih vrsta drveta, Zivinice, 1985. s. 136- 161.

Zadaci istraživanja u funkciji razvoja tehnologije u drvnoj industriji. "Suvre-mene promjene u tehnologiji i organizacij i rada" - seminar inoviranja znanja za po-slovodne kadrove u okviru OpCeg udruže-nja, P r iv redna komora H r v a t s k e i Eko-nomski ins t i tu t Zagreb, 1985. s. 1-9.

Praktični primjer modela organizi-ranja znanstveno - istraživačkog rada. Zbornik radova, I N O V A 85, savez izumi-tel ja i au tora tehničkih unapređenja , Za-greb, 1985, s. 81-87.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 312: PDF 5,6 MB

312

Stupanj udjela inovacije u realizaciji radnih zadataka u istraživačko - razvoj-nom radu. Zbornik I N O V A 86, Savez izu-mitel ja i au tora tehničkih unapređenja , Zagreb, 1986. s. 75-77.

Bole of tehnological progres and in-ventive work in the integration of re-search and education with design, manu-facture and related activites. Zbornik ra-dova sa savje tovanja Druš tva andragoga Hrva tske , Tuhel j ske toplice, 1987.

Promjene u koncepciji razvoja drvne industrije. Zbornik p lenarnih r e f e r a t a i sažetaka priopćenja savjetovanja: Sume H r v a t s k e u današnj im ekološkim uvjeti-ma, Zagreb, 1988.

Koncepcija upravljanja proizvod-njom u drvnoj industriji. Zbornik radova sa savjetovanja: Organizacija, znanost i s t ruka u suvremenom druš tvu - II dio, F a k u l t e t organizacije i i n fo rma t ike Va-raždin i F a k u l t e t s t ro jars tva i brodograd-nje Zagreb, Varaždin, 1989., s. 143-151.

Furniture production direction - a modular approach, l s t in te rna t iona l in te r -chair meeting of organisers & economists in timber industries. Zbornik radova sa znanstvenog savjetovanja: Organizational-economic aspects of development of tim-ber industries, Struga, 1989, s. 7-8.

Utvrđivanje težih uvjeta rada - osno-va za humanizaciju, racionalizaciju i vred-novanje rada. Znanstveno - s t ručni skup S tan je i razvoj ergonomije u nas , zbornik

znanstvenih sažetaka, Druš tvo za er-gonomiju Hrvarske , Zagreb, 1989, s. 5.

Organizacijske pretpostavke za raz-voj inventivnog rada u poduzeću. Zbornik radova sa savje tovanja "Inventivni rada u funkc i j i ekonomskog i društvenog preo-bražaja", Andragoški centar, Zagreb-Pl i t -vicka jezera, 1989, s 1-12.

Suvremeni organizacijski, tehnološki i tržišni aspekti razvoja proizvodnih sis-tema. Zbornik radova, OZIB, Zagreb-Kumrovec, 1989, s. 17-45.

Osnove projektiranja tehnoloških sis-tema. Zbornik radova, OZIB, Zagreb-Kumrovec, 1989, s. 1-17.

Organizacija pretpostavke za izgrad-nju vlastitog sistema raspodjele. Zbornik radova sa savje tovanja "Izgradnja sistema raspodjele u funkc i j i efikasnog poslovanja poduzeća , Andragoški centar, Zagreb-Pl i -tvicka jezera, 1989, s. 1-12.

Planiranje potreba i upravljanje zali-hama u drvnoj industriji. Zbornik radova sa savje tovanja "Upravljanje proizvod-njom", CDI, Zagreb-Br i jun i , 1989, s. 395-327.

Trendovi razvoja drvne industrije, (sažetak). Znanstveni skup "Tehnologija i razvoj , Sveučilište u Zagrebu, 1989, s. 14.

Strategija razvoja drvne industrije vezana za potrebe tržišta EEZ poslije 92. godine. Naslov zbornika: Savje tovanje "Uv-jeti poslovanja sumsko-drvnog kompleksa pr ivrede H r v a t s k e sa t rž iš tem E E Z posli-je 92. godine , P r iv redna komora Slavonije i Baranje , Osijek, 1990, s. 1- 10.

Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji uz podršku računala, (s Grladi-novic, T. i Kostal, V.). Naslov zbornika: 19. savje tovanje "Primena i funkcionisan je in-formacionih sistema za uprav l j an je pro-izvodnjom sa računarskom i mikrograf-skom podrškom", Zrenjanin , Tehnički fa-kul te t Mihaj lo Pupin, 1990, s. 122-127, 6 referenci , sažetak, sum.

Nove tehnologije i njihov utjecaj na sustave nagrađivanja. Naslov zbornika: "Ergonomski aspekti novih tehnologija, Druš tvo za ergonomiju Hrva t ske , Zagreb, 1990, s. 6.

Sistemi upravljanja proizvodnjom u drvnoj industriji. Naslov zbornika: "Sa-vremena dostignuća i resenja u oblasti su-marstva, Beograd, Sumarski f aku l t e t , 1990, s. 106.

Koncepcija razvoja organizacionih sis-tema u proizvodnji namještaja kao pret-postavka unapređenja poslovanja pod-jelom rada. Naslov zbornika:"' Bazvoj i una-pređenje proizvodnje namješ ta ja u funkci-ji real izaci je izvoznog p rog rama , Savez inženjera i tehničara sumarstva i industr i -je za p re radu drveta Jugoslavi je i Udru-ženje sumarstva i indus t r i j e za p re radu drveta P r iv redne komore Jugoslavije, Be-ograd, 1990, s. 85-92, 4 reference.

Educational, scientific and develop-ment activity in the field of operations or-ganization. Naslov zbornika: "VI jugo-slovenski ( I I međunarodni ) in terkate-darski sastanak organizator jev in ekono-mistov v lesni indust r i j i , L jub l j ana , Bio-tehniska faku l t e t a , 1990, s. 9-11, saž, sum.

Bazvoj sistema upravljanja proizvod-njom i poslovanjem. Naslov zbornika: U p r a v l j a n j e proizvodnim sistemima u drvnoj indust r i j i , Novi Vinodolski, S.F. Zagreb, Tehnički centar za drvo i PZ "Ex-port-drvo, 1990, s. 1-12, 3 referance, saž, sum.

Upravljanje kapacitetima u drvnoj in-dustriji, (sa ZoriC, B.). Naslov zbornika: U p r a v l j a n j e proizvodnim sistemima u

drvnoj industriji", Novi Vinodolski, S.F. Zagreb, tehnički centar za drvo i PZ "Ex-port-drvo", 1990, s. 129-138, 5 referenci , saž, sum.

Planning and managing the produc-tion systems in wood industry. Naslov zbornika: In t e rna t iona l in te r -cha i r meet-ing of organizers and economists in t imber industr ies. Zvolen, Vysoka škola lesnicka

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 313: PDF 5,6 MB

313

a drevarska Zvolen, 1990. s. 1-5, 3 referen-ce, sum, zsfg, resy.

Utjecaj novih tehnologija na razvoj metoda analize i procjene rada. Zbornik radova: Organizacija poslovno-proizvod-nih sistema", Masinski f a k u l t e t Sarajevo, 1991, s. 172-179.

Restrukturiranje velikih poslovnih sustava u preradi drva, (s Jelacic, D.). Kazvoj i perspekt ive f ina lne obrade drva, Ambienta 91, Zagreb, 18. IV . 1991, s. 19-26.

Material control and planning. In-formatizacia podnikov drevospracujuce-hno priemyslu, Zvolen, 1991, s. 21-25.

Transformation of big Companies in wood industry. I n t e r - cha i r meeting of or-ganizers and economists in t imber indus-tries, Zagreb, 1991. s. 5-6.

Utjecaj strategije razvoja na orga-nizacijsku strukturu. Zbornik radova znanstveno-strucnog savje tovanja "Strate-gija mogućnosti razvoja i očekivani gospo-darski aspekti u p re rad i drva Republ ike H r v a t s k e I", "Tehnološki razvoj drvne in-dus t r i j e u funkc i j i resursa i podizanja kval i te te f ina ln ih proizvoda II", Zagreb, 1992, s. 53-63.

Ownwership transfer of companies in the Sepublic of Croatia. Zbornik "Medzi-narodna vedecka konferencia Ekonomicke Fo rum 92". Liptovski Jane, 1992, s. 173-182.

The design of production system in woodvorking industry. Zbornik "Medzina-rodna vedecka konferencia Les-Drevo-Ekologia", Zvolen, 1992, s. 155-160.

Formation of profit as basic forms of multiproduction enterprises, Paper on woodworking industry development. Uni-versity of L jub l j ana , Biotechnical facu l ty Depar tement of wood science and techno-logy, L jub l j ana , 1993, s. 6-17.

A dispute on management and use of the renewable natural resources in future,

marketing-management-production. In te rna t iona l in te r -char t meeting of or-ganizers and economists in Woodindust ry , Facu l ty of Fores t ry Zagreb, Zalesina, 1994, s. 35-40.

Sumarstvo i prerada drva - zajedniš-tvo i suprotnosti u alternativnim strategi-jama gospodarskog razvitka, (s Motik, D.). Zbornik radova: "Uključivanje znanosti u gospodarski sustav p re radbe drva u H r -vatskoj", Z I D I , Zagreb, 1994, s. 3-5.

Stanje in razvoj zagotovljanja kako-vosti v predelavi lesa Hrvačke, (s Kostal, V.). S kakovostjo in designom v vioji ce-novni razred, 281X1994, Ljubljana, s. 102-110.

The Prospects of developing methods of work evaluation in new manufacturing systems. Strategicke r iadenie podnikov D S P v t rhovom prostredi , Zvolen 1994, s. 5-9.

Osiguranje kakvoće u preradbi drva -prema ISO 9000. Ukl juč ivan je znanosti u gospodarski sustav p re radbe drva H r -vatske, (s Kostal, V,), 11.-12.V.1994, Novi Vinodolski, 1994, s. 85-88.

Menedžment i poduzetništvo u pre-radbi drva - Europski trendovi. Svjetski izazovi p re radb i drva u Hrva t sko j , Ambi-enta, 7.X.1994, Zagreb, 1994, s. 11-19.

Bazvoj nastavnog i znanstvenoistraži-vačkog rada u području drvne industrije. Dan S.F. Zagreb, 20.X.1994„ s. 13-19.

Međudjelovanje strategija razvitka sumarstva i preradbe drva. Druš tvo i teh-nologija 95, 25.-27.V.1995, Bi jeka, s. 85.93.

Ekonomija sustava upravljanja i o-siguranja kvalitete. Osiguranje i upravl ja-n je kval i te tom - kval i te ta proizvoda uz po-moC znanosti. 27.-28.IV.1995, Opati ja , s. 135-143.

St ručni clanci

Analiza stanja funkcije studija rada u drvnoj industriji Hrvatske. D.I. 9-10, 1977, Zagreb, s. 241-244.

Katalog radova kao kompleksni izraz tehnologije i organizacije rada poslovnog sistema. I n fo rma to r , 2785, 1981, Zagreb, s. 8-9.

Odnosi u složenosti radova u drvnoj industriji. I n f o r m a t o r 2778, 1981, Zagreb, s. 6-9.

Neke mogućnosti primjene metode studija rada u administrativno-strucnim poslovima. I n f o r m a t o r 2825, 1981, Zagreb, s. 1-7.

Sistematski pristup izradi kataloga radova. I n f o r m a t o r 2814,1981, s. 1-7.

Znanstvena istraživanja u drvnoj in-dustriji. Bi l ten 6.1985, S .F, Zagreb, s. 17-33.

Razmišljanja uz sadašnji gospodarski trenutak drvne industrije, (sa Sabadi, B.). D.I. 3-4,1985, Zagreb, s. 75-76.

Strategija razvoja dioničkog društva "Croatiadrvo" i njezin utjecaj na struk-turne promjene, (s Lau fe r , F.). Zbornik radova, "Croatiadrvo", Zagreb, 1993, s. 1- 11.

Strategija upravljanja istraživacko-razvojnom funkcijom D.I). "Croatiadrvo", (s Lau fe r , F.). Zbornik radova, "Croatiadr-vo", Zagreb, 1993, s. 1-10.

Projekt organizacije "Croatiadrvo Mark-Ing". Zbornik radova, "Croatiadrvo", Zagreb, 1993, s. 1-20.

Organiziranje profitnih centara kao temeljnog oblika unutrašnjeg organizira-nja ustroja "Croatiadrvo". Zbornik radova, "Croatiadrvo", Zagreb, 1993, s. 1-27.

Osiguranje kakvoće u preradbi drva -prema ISO 900, (s Kostal, V.). Z I D I , S.F. Zagreb, 1994, s. 85-88.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 314: PDF 5,6 MB

314

Znanstveni i popular izaci jski clanci

Organizacija tehnološkog procesa. S.E, I I . dio, J L Z , Zagreb, 1983, s. 469.

Bazvoj proizvoda. Ib idem, s. 486-488. Upravljanje proizvodnjom. Ib idem, s.

488-490.

P r o j e k t i ostvareni u indust r i j i , agrikul-turi , gospodarstvu, i n f r a s t r u k t u r i i td. (Na jvažn i j i projekt i , eksperize i s tudi je)

Uvođenje montažne trake u tvornici kuhinjskog pokuCtva DIP "Nehaj" - Senj. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1972.

Uvođenje montažne trake u tvornici namještaja DIP "Otocac". I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1972.

Bacionalizacija rada u tvornici nam-ještaja DIP "Otocac". I n s t i t u t za drvo, Za-greb, 1973.

Bacionalizacija rada u tvornici ku-hinjskog namještaja "Sipad - Oradacac"-Oradacac. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1974.

Studija unapređenja upravljanja proizvodnjom 'MUNDUS-F. Bobic" - Va-raždin. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1974.

Organizacija pripreme proizvodnje u tvornici građevinske stolarije "A.Za ja" -Zagreb, I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1974.

Bazvoj modela upravljanja tvornicom namještaja IPP "KBIVAJA" - Zavidovici. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1975.

Projekt makro i mikro-organizacijske strukture "SIPAD - Bosansko Orahovo. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1975.

Bazvoj modela upravljanja proizvod-njom i organizacija rada u "Mobilia - Ivo Marinkovic" I-VII (Osijek, Dvor na Uni, Metković, Kos ta jn ick i Majur , Vrginmost, Županja , Vladislavci, Kijeka) . I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1976.

Projekt mikro-organizacije "MUN-DUS-F. Bobic" - Varaždin. I n s t i t u t za dr-vo, Zagreb, 1976.

Projekt mikro-organizacije poduzeća "Drvo" - Bijeka. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1977.

Projekt mikro-organizacije poduzeća DIP "M. Mataija" - Novi Vinodolski. Inst i-tu t za drvo, Zagreb, 1977.

Projekt mikro-organizacije poduzeća SIPAD - Tvornica namještaja Oradacac, Institut za drvo, Zagreb, 1977.

Projekt mikro-organizacije DI "Ne-haj" - Senj. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1977.

Projekt mikro-organizacije Drvo-plast" - Buzet. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1978.

Projekt mikro-organizacije BADIN - Bavna Oora. I n s t i t u t za drvo, Zagreb, 1978.

Projekt mikro-organizacije SlPAD-OBMEC" - Drvar. I n s t i t u t za drvo, Zag-reb, 1978.

Projekt mikro-organizacije Tvornice namještaja "Trudbenik - Bregana. Z I D I , S .F, Zagreb, 1978.

Model upravljanja proizvodnjom po-duzeća "5. MAJ" - Pula. Z I D I , S .F, Zagreb, 1979.

Projekt mikro-organizacije DI "Čes-ma" - Bjelovar. Z I D I , S .F, Zagreb, 1979.

Organizacija pripreme proizvodnje POLET - Duga Besa. Z I D I , S .F, Zagreb,

1980. Projekt mikro-organizacije poduzeća

"Jedinstvo" - Krapina. Z I D I , S .F, Zagreb, 1981.

Model upravljanja proizvodnjom DI "Česma" - Orubisno Polje. Z I D I , S .F, Za-greb, 1981.

Projekt mikro-organizacijske struk-ture "Bor" - Karlovac. Z I D I , S .F, Zagreb, 1982.

Mjerenje rada u Tvornici papira - Bi-jeka. Z I D I , S .F, Zagreb. 1982.

Model upravljanja proizvodnjom DI "Samarica" - Dvor na Uni. Z I D I , S .F, Za-greb, 1983.

Model upravljanja proizvodnjom DI "Majur" - Kostajnicki Majur. Z I D I , S .F, Zagreb, 1983.

Bacionalizacija proizvodnje Orađev-no-drvnog poduzeća "Moslavina" - Križ. Z I D I , S .F, Zagreb, 1983.

Model upravljanja proizvodnjom u tvornici METIND - BelisCe, Z I D I , S .F, Zagreb, 1983.

Projekt mikro-organizacije u DI "Ma-jur" - Kostajnicki Majur. Z I D I , S .F, Za-greb, 1984.

Model upravljanja proizvodnjom DI "Vrginmost" - Vrginmost. Z I D I , S .F, Za-greb, 1985.

Program razvoja DIP "Oaresnica" -Oaresnica. Z I D I , S .F, Zagreb, 1986.

Program razvoja Sumarstva i drvne industrije Oorskog kotara. Z I D I , S .F, Za-greb, 1986.

Bacionalizacija rada u S.O. Vrbov-sko. Z I D I , S .F, Zagreb, 1986.

Program razvoja DI "Nehaj" - Senj. Z I D I , S .F, Zagreb, 1987.

Projekt mikro-organizacije S.O. "Moji-ca Birta "-Bjelovar. ZIDI , S.F, Zagreb, 1987.

Model upravljanja proizvodnjom DI "Jastrebarsko" - Jastrebarsko. Z I D I , S .F, Zagreb, 1988.

Projekt mikro-organizacije DI "Jas-trebarsko" - Jastrebarsko. Z I D I , S .F, Za-greb, 1988.

Bazvoj SOUB-a "Petrova Oora" -Karlovac. Z I D I , S .F, Zagreb, 1988.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 315: PDF 5,6 MB

315

Bazvoj modela upravljanja proizvod-njom POLET - Duga Besa. Z I D I , S.F., Zagreb, 1989.

Projekt mikro-organizacije SOUB-a "Petrova Oora" - Karlovac. Z I D I , S.F., Za-greb, 1989.

Projekt razvoja poduzeća DI "Gaj" -Podravska Slatina. Z I D I , S.F., Zagreb, 1989.

Projekt razvoja upravljanja podu-zećem DI "Slavonija" - Slavonski Brod. ZI-DI, S .F, Zagreb, 1990.

Model upravljanja proizvodnjom tvor-nice namještaja uz podršku računala (upravl jačko - informaci j sk i sustav) DI "Oaj" - Podravska Slatina. Z I D I , S .F, Za-greb, 1990.

Model upravljanja tvornicom građev-ne stolarije "Ormec" - Drvar. Z I D I , S .F, Zagreb, 1990.

Program razvoja "Spin Valis" - Sla-vonska Požega. Z I D I , S .F, Zagreb, 1991.

Projekt razvoja poduzeća DI Delnice - Delnice. Z I D I , S .F, Zagreb, 1992. Pro-jekt razvoja poduzeća Tvornice montažnih kuća - Ogulin. Z I D I , S .F, Zagreb, 1992.

Projekt razvoja poduzeća "Badin" -Bavna Oora. Z I D I , S .F, Zagreb, 1994.

Prilog elaboratu o opravdanosti osni-vanja novih društava kapitala. Z I D I , S .F, Zagreb, 1994.

L I T E B A T U B A

*** Odlikovani sumarski s trucnjaci . SL 1997, s. 313.

Tko je tko u Hrva t sko j , ( W h o is who in Croatia). Golden Marketing, Zagreb 1993.

F I L I P A N , Franjo, iz Hlapic ine , Čakovec, rođen 4.III.1901.g„ dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g 1924.-25., a d ip lomirao 10.XI.1927. godine.

Nas tup io je službu 30.VII . 1927.g. P r e m a nepotpunim podaci-ma 1933.g. bio je zaposlen kao Sumarski pr i s tav u Bum. uprav i Gradiške imovne općine Nova Ka-pela.

U vr i j eme I I . svjetskog r a t a bio je na službi u Bje lovaru . Tada je bio i elan H Š D .

F I L I P O V I Ć , Brankica, (Zagreb, 7. X I . 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Ane. Po nacionalnost i je H r v a t i c a . M a j k a jo j je bi la poslo-vođa i živjele su u Zagrebu. Za-vrši la je s redn ju ugost i te l jsku ško-lu u Zagrebu.

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 26.X.1988.g. iz pod-ruč ja uzgajanje Suma. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Problematika zašt ićenih o-b j e k a t a p r i rode na područ ju opći-ne Dugo Selo".

F I L I P O V I Ć , Đurđica, vid. SPO L J A R - F I L I P O V l C , 4. knjiga, s. 414.

F I L I P O V I Ć , Franjo, ing. geodezi-je. Bio je asistent za geodeziju na Šumarsko j akademi j i u Zagrebu od 1899.-1905.

F I L I P O V I Ć , Krunoslav, (Đakovo, 30.VI.1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i An ton i j e r. Šaric. H r v a t , katol ik . Rod i t e l j i su mu bil i službenici, a sad su umiro-vljenici. Osnovnu i s redn ju Školu završio je u Đakovu i to: osnovnu 1973.g„ a Gimnazi ju "Braca Ribar" 1977.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 23. VII.1982.g.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 316: PDF 5,6 MB

316

Zaposlen je u Š u m a r i j i Đa-kovo, gdje je počeo r ad i t i 15.1. 1983.g. Nakon pr ipravničkog staza bio je zaposlen na radnom mjes tu stručnog su radn ika za uzgoj i za-š t i tu Suma sve do k r a j a 1993.g.

Početkom nove 1994.g. zapos-len je na radnom mjes tu pomoć-nika upravitelja Šumarije Đakovo.

Član je H Š D . Član je i H r -vatske seljačke s t r anke u ko jo j je po tpreds jedn ik gradske organiza-cije u Đakovu. Živi u Đakovu.

F I L I P O V I Ć , Luka, (Magic Malaj , Nova G r a d i š k a , 5.X.1942.), d ip l . ing. Sumarstva.

Sin Josipov. H r v a t . Po t j eče iz zemljoradničke obi tel j i .

S redn je obrazovanje stekao je u opCoj gimnazij i u Novoj Gra-diški.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1962.g. na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, a d ip lomirao je 5.V. 1969.g„ položivši diplomski ispit.

Zaposlio se kao p r ip ravn ik 15.Y.1969. u Š u m a r i j i Nova Kape-la. P r i p r a v n i č k i staž završio je 1. 11.1970. i raspoređen je na mjesto r e f e r e n t a za uzgoj Suma u Šuma-r i j i Nova Kapela , koja je bi la u sastavu Š.G. Nova Gradiška.

Od l.II.1972.g. v r š i t e l j je duž-nosti up rav i t e l j a Šumar i j e Nova

Kapela , a zat im na dužnost i je up-rav i t e l j a te Šumar i j e do 15.III . 1978. kad je izabran za r e f e r e n t a p roda je u Komerc i j a lno j službi Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gradiš-ka sa s jedištem u Novskoj.

Od 15.X.1978.g. n a t j e č a j e m izabran je za sefa Komerc i j a lne službe Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gradiška .

Nakon s tva r an j a J .P . "Hrvat-ske sume" od 1.1.1991. do 31.X.1992. godine zaposlen je kao s t ručni su-radn ik za p roda ju u U p r a v i Suma Zagreb - Komerc i j a ln i odjel.

1.XI.1992.g. postavl jen je za pomoćnika up rav i t e l j a Uprave Su-ma Zagreb, a 1.VII.1995.g. za zam-jenika up rav i t e l j a U.Š. Zagreb.

F I L I P O V I Ć , Vjekoslav, vid. Phi-lipovic, pl. Slavko, 4. knj iga.

F I L I P O V I Ć , Vladimir, iz Erdevi -ka, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1936.-37., a d ip lomirao 20VI.1938.g.

P r e m a nepotpunim podaci-ma u vr i j eme I I . svjetskog r a t a bio je na dužnost i u I loku i t ada je poginuo.

FILKUKA, Vladimir, vid. 5. knjiga.

F I N K E , Mihajlo, (Vrsac, Vojvo-dina, 24.V.1882. - Sušak, 21.VII. 1935.), Sum. ing., visi Sumarski sav-je tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Šcavnici u Slovačkoj. Apsolvirao je 1903. god.

Pos l i je s tud i ja zapošl java se kod K r . Šumarskog ravna te l j s tva u Zagrebu. Službovao je kod Zagre-bačke d i rekc i je Suma 14. godina,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 317: PDF 5,6 MB

317

kod Vinkovacke pet godina, kod Susacke - u Gorskom ko ta ru - 12, a u Min i s ta r s tvu Suma i r u d n i k a je-dnu (1920.-1921.).

Bio je dobar Šumar, revan i mar l j iv činovnik i stoga Štovan i c i jenjen.

Bio je mobi l iz i ran i sudjelo-vao je u r a t u t r i godine, od 1914. do 1917. Vra t i o se kao a r t i l j e r i j sk i pr ičuvni kape tan I I . klase. Život je proživio kao samac. Njegova jedina l jubav bi la je Suma.

S a h r a n j e n je u rodnome gra-du.

L I T E B A T U B A

Turkalj, Z:. Ing. Mihaj lo F inke - in memoriam. S.L. 1935, s. 413-415.

FINTIĆ, Renata, vid. P E R N A R , F I N T I C , Rena ta , 4. knjiga, s. 43-45.

FIOLIĆ, Vjekoslav, iz Vel. Gorice kod Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1941.-42.

F I S C H B A C H , Robert, (Zagreb, 24.IV.1857.), kr. ug. dvorski savjet-nik.

Nakon sto je 1873.g. završio vel iku rea lku i položio m a t u r u u Zagrebu, s tupio je kao s t ipendis ta u Šumarsk i akademi ju u Maria-b r u n n u u Aus t r i j i , a kad je ona prešla u Bec i podignuta na visoku Školu, dovršio je on Školovanje na n j o j u jesen 1876.g. s vrlo dobr im uspjehom.

Kao Sumarski v ježbenik u Ogulinu, sudjelovao je kod taksa-cija u Gospiću i Kar lovcu.

G. 1878. povjerena mu je up rava Šumar i j e u Vojnicu, ali je

uskoro premješ ten Šumarskom u-redu u Ogulinu.

Buduć i da su se u to doba t r eba le proc i jen i t i za osnutak kra-jiške invest icionalne zaklade odre-đene Sume u Slavonij i , bio je o-dređen da obavl ja procjenu Suma u J a r m i n i i MoroviCu u Šr i jemu.

28. kolovoza 1880. imenovan je p r iv remenim Šumarom i dodi je l jen glavnom zapovjedniš tvu u Zagre-bu.

Bio je zadužen da kao kraj iš-ki Šumar obavi p r e d r a d n j e za pro-vedbu zakona u svezi s pr isajedi-n jen jem Vojne k r a j i n e i fo rmira -n ja imovnih općina.

Tada je 31.VIII.1881.g. polo-žio visi državni ispit za samostalno vođenje Šumskog gospodarstva.

Nakon p r i s a j e d i n j e n j a Vojne k r a j i n e i R. F i schbach imenovan je 22.IV.1882. pr ivremenim, a 2.V. 1883. de f in i t i vn im Šumarom kod Šumskog nadzornis tva . U tom je svojstvu sudjelovao kod provedbe zakona o imovnim općinama sve do 1892.g. kada je imenovan Sumar-skim nadzornikom kod Gospod, odsjeka Kr . zem. vlade pod kojega je potpadalo i autonomno Sumar-stvo.

Od 22.1.1894.g. imenovan je za nadzorn ika I . r az reda kod novo ustrojenog Šumarskog odsjeka zem. vlade, Odje la za u n u t a r n j e poslove, koj i je samostalno počeo vodi t i Šumarske poslove.

4.III.1906. postavl jen je za Odsječnog sav je tn ika i Šumarskog izvjes t i te l ja kr. zem. vlade, na ko-jem je mjes tu u s t r a j ao pun ih deset godina.

Nakon zamoljenog umirov-l jenja , car F r a n j o Jos ip podijel io mu je naslov kral jevsko-ugarskog dvorskog savje tn ika .

Va l j a p r ipomenu t i da je R. Fiscbach sudjelovao i kod izradbe i provedbe zakona o zagrađ ivan ju buj ica , te zakona o u r e đ e n j u Su-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 318: PDF 5,6 MB

318

marske službe kod pol i t ičke upra-ve u t adašn j im k ra l j ev inama H r -va t sko j i Slavonij i .

Za regulaci ju ispaše u Lic i i s jevernoj Da lmac i j i car ga je odli-kovao z la tnim kr ižem za zasluge.

Obnašao je i dužnost dopred-sjenika H r v a t s k o - slavonskog Šu-marskog druš tva .

L I T E B A T U B A

*** Bober t Fischbach, S.L. 1916., s. 1-5.

F I S C H E R , ( F l S E R ) , Maks, vid. 5. knjigs.

FIŠTROVIĆ, Marijana, (Kopriv-nica, 28.IX.1933.), dipl. ing. Sumar-stva.

Kće rka oca F r a n j e . H r v a t i -ca. Po t j eče iz činovničke obi te l j i iz Koprivnice . Gimnazi ju je završi la u Koprivnici .

S t u d i j Sumarstva upisala je l.X.1952.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomira la je 29.IX. 1959.g.

FLEISSING, Vjekoslav, iz Požege, dipl. ing Sumarstva.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1933.-34., a d ip lomirao 22.X.1934.g.

F L I S , Anton, (Maribor , 8 .III. 1926.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Antonov. Slovenske naci-onalnosti . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i iz Mar ibora . Gimnazi ju je završio u Mar iboru .

S t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1948.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 22.IX.1955.g.

F L I S Z A R , Ivica, (Požega, 21.111. 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Anke r. Ugrin. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz radnič-ke obi tel j i . Osnovnu Školu završio je Požegi 1981.g„ a CUO "Z. Brkic" isto u Požegi 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Š.F. u Zagrebu. Dip lomirao je 30. IV.1991.g. obranivši diplomski rad pod naslovom "Inventar izaci ja o-Stecenosti s tabala i sastoj ina polj-skog jasena s obzirom na in tenz i te t napada jasenove pipe inventar i -zacijom I C K aerosnimke".

Pos td ip lomski iz područ ja ure-đivanje Suma upisao je 1993.g, na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu. 1994.g. kao pos l i jediplomant sudjelovao je pr i donošenju novog P r a v i l n i k a o u r eđ ivan ju Suma.

Nakon d ip lomi ran ja obavio je p r ip ravn ičk i staž u Š u m a r i j i Požega (1991.), a zat im je zaposlen (1992.) na radnom mjes tu revirni-ka u is toj Šumar i j i . Šudjelovao je na nekoliko s t ručn ih skupova u područ ju Sumarstva.

Član je H Š D .

F L I S Z A R , Ljiljana, r. Segan, (O-gulin, 1.V.1966.), dipl. ing. Sum.

K ć e r k a Rade i L j u b i c e r. Še-gan. H r v a t s k a držav l janka , po na-cionalnosti S rpk in ja , ateist . Pot je -če iz radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završi la u Ogulinu 1981., a s rednju , smjer matemat ičko - in-fo rmat ičk i , isto u Ogulinu 1985.g.

Šumars tvo je s tud i ra l a na Š.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 1991.g. Diplomski rad pisala je iz ekonomike Sumarstva a naslov te-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 319: PDF 5,6 MB

319

me glasio je: 'Sirovinske osnove, t ržiš te , plasman, te ekonomske a-nalize poslova ja pi lane Ogulin".

Nakon d ip lomi ran ja pr iprav-nički je staž obavila (1992.) u Šu-mar i j i Požega. Od 1993. rev i rn ik je u Šumar i j i Požega. Član je H Š D , (vid. ŠEGAN, 4. knjiga, s. 373.).

FLOGL, Stanko, (Zagreb, 23.IX. 1885. - 6.V.1975.), dipl. ing. građe-vinars tva , sveučilišni profesor .

Građevinars tvo je s tud i rao u Budimpeš t i . Dip lomirao je 1908.g.

Pos l i je d ip lomi ran ja najpr i -je se zaposlio kod reambulaci je nor-malne željezničke pruge uz Bla tno jezero u Mađarskoj , a zat im je ra-dio na t r a s i r a n j u željezničke pruge Ogul in-Knin .

Usl i jedi lo je zaposlenje u dr-žavnoj službi. Od 1923. do 1929.g. honora rn i je docent za građevnu mehaniku na Visokoj t ehn ičko j školi u Zagrebu. Od 1926. profesor je, odnosno znanstveni suradnik za Šumske komunikacije na Poljo-priv.-Sumarskom fakultetu u Zagrebu.

Bavio se uglavnom osniva-njem i gradnjom građevnih, pre-teži to a rmi rano - be tonskih kon-s t rukc i j a i Sumskih komunikac i j a (Šumska željeznica S tub icke Top-lice - Medvednica) .

Zauzima vidno mjesto u Su-marsko-građevnoj struci .

Napisao je mnogo znanstve-nih rasprava i odličnih udžbenika s područ ja Sumskih t r a n s p o r t n i h naprava .

Odlikovan je Ordenom rada I I . reda 1960. godine.

RADOVI

Šumska prometala. Pola stoljeća sumar-stva. Zagreb, 1926.

Klizanje u luku vertikalne kružnice. Tehnički list, Zagreb, 1928.

Prilog teoriji klizina. Godišnjak Sveuči-lišta u Zagrebu, 1929.

O putoklizini u krivulji. G.Š.P. Šum. fak. Zagreb, 1931.

Das Biesweg-Langenprofil. Tharandter forst, Jahrbuch, 1934.

O utjecaju zraka na otpor sumskih kl-izina. G.Š.P, Šumarski fak. Zagreb 1935.

Linija klizine jednolične brzine. Ibid. Dinamika sumskih željeznica. Š.L. 1942. Dinamika koturaca. Ibid. Konstrukcija gradijante ceste ili puta

najvećeg uspona. Tehnički vjesnik, Zagreb, 1942.

O nasadima uz ceste. Š.L. 1943. Naprave za utovar u sumi, (s Lovrić,

N.). Tehnički pregled, Zagreb, 1949. Osnovna građevna mehanika, Zagreb,

1947., s. 1-429. Građevna mehanika. Poljopriv. naklad-

ni zavod. Zagreb 1948., s. 1-428. Naprave za utovar u sumi, (s. Lovrić,

N.). Tehnički pregled 1,1949., Zagreb, s. 30-31. Gradnja mostova na sumskim putovi-

ma i prugama. Zagreb, 1949. Gradnja mostova na sumskim putevi-

ma i prugama. Nakladni zavod Matice hr-vatske, Zagreb 1950., s. 1-448.

KoCna gradi janta sumskih klizina. G.Š.P. 11,1953., Š.F. Zagreb, s. 239-310.

KoCna gradi janta sumskih klizina. G.Š.P, Šumarski fakultet Zagreb, 1953.

Gradnja sumskih putova i pruga. Za-greb, 1955.

Brzina klizanja u zavojicama sumskih klizina. G.Š.P. Šum. fak. Zagreb 1957.

FLOGL, Šimun, iz Zagreba, rođen 11.VIII.1904., ing. Sumarstva, Su-marsk i nadzornik.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1926.-27., a d ip lomirao 25.XI.1928.g.

Zaposlen je u Šumarskoj stru-ci od 7.X.1929.g. Od 12.XII.1932.g. Sumarski je pr is tav u Di rekc i j i Su-ma Gradiške imovne općine Nova

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 320: PDF 5,6 MB

330

Gradiška . Od 15.IV.1943. imenovan je za v.d. r avna t e l j a Suma kod Rav-na te l j s tva u Novoj Gradiški , a kas-ni je i u Zagrebu.

LITERATURA

Borosić, J:. SIS, s. 6, 71,107, (Flegel).

F O R E N B A C H E R , Aurel , vid. 5. knj iga.

F O R G I Ć , Mar in , (Bački Monostor, Sombor, Vojvodina, 13.VII.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mike i M a r t e r. Zetović. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz radnič-ke obi tel j i . Osnovnu je školu zavr-šio u Bačkom Monostoru 1954., a Sre dn ju Šumarsku u Kar lovcu 1958.g.

Pos l i je završene s rednje ško-le upisao je s t ud i j Sumarstva na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu, ali usl i jed lošeg mater i ja lnog s tan ja obi te l j i morao je p r ek inu t i s t u d i j i zaposli t i se u B i H (1958.-1961.), a početkom 1962. zaposlio se u Š u m a r i j i Zmajevac u Ba ran j i .

Zel ja za s tud i jem odvela ga je na Šumarsk i f a k u l t e t u Beo-grad, gdje su t roškovi s tud i j a bi l i niži. Dip lomirao je u redovi tom roku 1969.g.

Posl i je d ip lomi ran ja zaposlio se u Šumar i j i I lok na poslovima r e f e r e n t a za lovstvo i zaš t i tu Su-

ma, a od 1.1.1972. do k r a j a 1987. obnašao je dužnost up rav i t e l j a Šu-mar i j e I lok.

U poslovanju te Šumar i je , uz Sumarstvo i vinogradarstvo, zna-čajno mjesto imala je d je la tnos t lovstva - uzgoj, zaš t i ta i kor i š t en je k r u p n e i s i tne divljaci . U tom razdobl ju post ignut i su znača jn i r ezu l t a t i na uzgoju jelena lopa-ta ra , Sto je potvrđeno v rhunsk im t r o f e j i m a stečenim od 1980.-1991.g. (Sest t r o f e j a iznad 200 bodova CIC-a, od koj ih je 214,22 boda do sada na j jač i u Republ ic i H r -va tskoj ) u t i j eku pos to jan ja Iloč-kog lovnog područja .

Ti jekom rada u Š u m a r i j i I lok dipl.ing. Sum. Mar in ForgiC upisao je posl i jediplomski s t u d i j iz lovstva na Po l jopr iv rednom fakul -t e tu u Osijeku, ali zbog mnogih obveza ni je jos dovršio s tudi j . U t i jeku je izrada magistarske radn je .

P r i p r e m a j u ć i se za događaje koj i su usli jedil i , up rava RO "Je-len" p remjes t i l a ga je u za jedničke službe radne zajednice u Bi l j e pri-je k r a j a 1987.g. i tu je proveo bez konk re tn ih r a d n i h zada taka do 1991.g.

Reorganizaci jom Sumarstva u Republ ic i H r v a t s k o j nastavio je r ad i t i od početka 1991.g. u J .P . "Hrvatske Sume", U p r a v a Suma O-sijek u Odje lu za lovstvo i ekolo-giju na poslovima stručnog suradnika.

Od 1. r u j n a 1992.g. obnaša du-žnost sefa Odje la za lovstvo, odno-sno rukovodi te l j a odjela za lovstvo u U p r a v i Suma Osijek.

Ti jekom dosadašnjeg r ada u Sumarstvu i lovstvu prisustvovao je b ro jn im predavan j ima , simpozi-jima, s t ručnim ekskurz i j ama i iz-ložbama iz područ ja Sumarstva i lovstva u H r v a t s k o j i t adasno j dr-žavi te susjednim državama (Ma-đarska, Aus t r i j a , Ceska, Slovačka, Rumun j ska , Bugarska) .

Član je H Š D .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 321: PDF 5,6 MB

331

B A D O V I

Jelen lopatar u Iloku. L B V 12, 1978., 298-299.

Jelen lopatar novi šampion Jugosla-vije. Bi l ten "Jelen" br. 33,1981., s. 12-13.

Lopatar (Dama dama IJ). Velika ilus-t rovana enciklopedija lovstva, I. G.K, Be-ograd 1987., s. 67-70.

Specifičnosti poslovanja OOUR-a za lovstvo i vinogradarstvo "Ilok". I lok u okviru BO L§G "Jelen". Bil ten "Jelen 1952- 1987., Beograd, s. 24-26.

Lovstvo u funkciji privrede, zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljaci. Glasilo "Hrvat-ske sume" br. 18,1993., s. 14.

Lovni turizam i komplementarnost in-teresa s drugim pojavnim oblicima hr-vatskog kontinentalnog turizma. H r v a t s k i kont inenta ln i tur izam - radni skup, r e f e r a t i i priopćenja, Osijek 14. i 15. listo-pada 1993.g, Uvod, s. 57-59.

Lovnogospodarska osnova za otvoreno lovište "Breznica" sa uzgajalištima divljaci "Mackovac", Kujnjak i Nabrde, (nosi tel j izrade sa suradnicima), sv ibanj 1995, s. 1-115.

Oospodarenje sumama u funkciji lov-nog turizma. Glasilo "Hrvatske sume br. 49-50,1995, s. 20.

Istraživanje utjecaja načina spariva-nja u divlje svinje na dinamiku prasenja u uzgajalištu, (s Brna, J, Manojlovic, L. i U-rosevic, B.). S.L. 11-12,1995, s. 373-381.

F O R S T I N G E R , H e n r i k , iz Cap ljine, Hercegovina, dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1943.-44.

F R A N , Ivica, (Vel ika Kladusa , B i H , 19.VI.1921. - 27.VII.1981.), dipl. ing. Sumarstva, inspektor .

Sin Mar t i na i Mat i j e r. Belj-kovac. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obitel j i službenika. Osnovnu je ško-lu završio u NiksiCu (Crna Gora), a s redn ju u Gospiću.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Dip lomirao je 1949.g.

Deset godina bio je upravi-t e l j Šumari ja u Lovincu, PeruSiCu

i Pazar i s tu , sedam godina rukovo-dio je proizvodnim sektorom u Š.G. Gospić.

T r i godine bio je d i rek to r d rvno- indus t r i j skog poduzeća "Li-ka" Gospić. Nakon toga bio je pet godina d i r ek to r D I P - a "PeruSic" i Sest godina inspektor za Sumarstvo i lovstvo u općini i za jednic i op-ćina Gospić.

Umro je 27VII.1981.g.

F R A N C I Š K O V I Ć , S t j epan , (Pra-pu tn j ak , Ri jeka , 15.VIII.1901. - Ri-jeka, 27. XII.1979.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 1924.g„ a na istom f a k u l t e t u je i dok to r i rao 1960.g.

Zaposlivši se, surađivao je pr i l ikvidaci j i agra rne r e f o r m e za ve-leposjede Thurn-Taxisa , Ghyczija i Neuebergera (1932.).

P r i j e I I . svjetskog r a t a slu-žbovao je u Lokvama, Delnicama, Kar lovcu i K r a p i n i te u Minis tar-stvu Suma i r u d n i k a u Beogradu, a poslije r a t a r ad i na organizaci j i Sumarstva u I s t r i (1945.-1947.), a zat im u I n s t i t u t u za drvnoindus-t r i j ska i s t raž ivan ja u Zagrebu (1949.-1964.) i u Ekonomskom insti-t u t u u Ri jec i (1965.- 1970.)

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 322: PDF 5,6 MB

322

Od 1950. do 1964. Uredn ik je časopisa "Drvna industr i ja" .

Napisao je zna tan b r o j rado-va iz Sumarstva i pre teži to d rvne indus t r i j e .

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Sume i Sumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. S.L. 1927, s. 409-420, 463-480 i 504-516.

Prilog proučavanju taksacionih eleme-nata u prebirnim sumama. I b i d . 1938, s. 428-450 i 469-506; I b i d . 1939, s. 700-707.

Fotogrametrija u službi taksacije. Ib id . 1940, s. 473-486.

Kritika obračuna normalne zalihe. H r v a t s k i sumarsk i list, 1942, s. 69-79.

Motorne lančane pile, (s. BeniC, B.). N a k l a d n i zavod H r v a t s k e , Zagreb, 1949, s. 1 - 1 0 8 .

Prirodno sušenje drveta. Zagreb, 1951. Bukovi željeznički pragovi. - I I . Drv-

na i n d u s t r i j a 5, Zagreb, 1951, s. 1-5. Iskoriscivanje otpadaka u vezi s na-

pretkom u preradi drveta. I b i d , 9, s. 1-6. Dovokod-ploCe (Dovokod-boards). D.I.

10-12,1952, Zagreb, s. 10-15. Kako inozemni strucnjaci ocjenjuju

nasu industriju furnira i šperploča, (sa S t a j d u h a r , F.). I b i d , 3-4 ,1953, s . 3-13.

Morski drvožderi. Brodogradnja, 1953, s. 171-177.

Zaštita drveta pod vodom. Tehn ičk i pregled, 1954, s. 18-23.

Elementi Čvrstoće sperovanog drveta. S.L. 1954, 5-6, s. 263-268.

Drvna industrija u NB Hrvatskoj. S.L. 11-12,1955, s. 491-503.

Zastrta površina u prebirnoj sumi. Anal i I n s t i t u t a za ekspe r imen ta lno su-mars tvo J A Z U , 1955, I , s . 429-486.

Varijabilnost apsolutnih brojeva sta-bala i kružnih ploha u prebirnom uzgoju. I b i d , 1957, I I , s . 37-59.

Bazvoj sumskog gospodarstva u za-padnohrvatskom visocju. I b i d , 1965, I I I , s. 43-269.

Zaštita suma u propisima Mosćenic-kog statuta. J a d r a n s k i zborn ik V I , B i j e k a i P u l a 1966.

Sumarski toponimicki elementi u u zapadnohrvatskom krsu. I b i d , V I I , 1969.

Iz proslosti grobničkih suma. Domet i V I I , B i j e k a 1974.

Šumsko gospodarstvo Cabarskog fe-uda. S t a r i n e J A Z U , 57, 1978.

L I T E B A T U B A

Kauders, A.: S u m a r s k a b i b i l i o g r a f i j a 1900-1946.

Kauders, A.: S u m a r s k a b i b l i o g r a f i j a 1946 - 1955.

*** S.E. I, J L Z , Zagreb, 1980, s. 584. *** S.L. 1980, s. 291,1941, s. 264-266. Piskorić, O.: F ranc i skov ic S t j epan ,

H B L 4, Zagreb 1998, s. 291.

F R A N G E S , Oton, (Sremska Mit-rovica, 1870. - Zagreb, 1945.), dr. sc., agronom-ekonomist, prvi profesor na Šumarskoj akademiji zagrebačkoj.

Bio je zaposlen na Šumar sko j akademi j i od njenog osnutka skol. g. 1898.-99. do 1911. kad je ime-novan za up rav i t e l j a gospodarskog odjela bosansko-hercegovacke ze-mal jske vlade u Sa ra j evu uz na-slov dvorskoga savje tnika .

P redavao je biljogojstvo od 1899. do 1911.g. Od 1909. do 1911. predavao je kolegij melioracije i kulturu livada i pašnjaka, te od 1908. do 1911. voćarstvo i vinogra-darstvo.

Škol. g. 1909.-10. b i r an je za pročelnika Šumarske akademije .

Nakon petnaestak godina vra-tio se iz Sa ra jeva pa je skol. g. 1925.-26. bio dekan Gospodarsko-Sumarskog f a k u l t e t a u Zagrebu.

L I T E B A T U B A

»» Šum. list, 1912, Osobne vi jest i , s. 34. *** E n c i k l o p e d i j a L.Z. 3, Zagreb 1953,

s. 60-61. *** S u m a r s k a nas tava u H r v a t s k o j

1860.-1960, S.F. Zagreb, 1960, s. 67,100,107.

FRANIĆ, Antun, (20.IX.1936.)), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1926.-27.

FRANIC, Ivica, (Gračac, 31.111. 1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Pe t rov . H r v a t . Po t j eče iz radničke obi te l j i koja je u toku njegova školovanja živjela u Za-grebu. S redn je obrazovanje stekao je u Tehničkom obrazovnom cen-t r u u Zagrebu.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 323: PDF 5,6 MB

333

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 28.VII.1987.g. iz područ ja uzgajanje Suma. Napisao je i o-bran io diplomski rad pod naslo-vom "Vegetacijske osobine i s t ruk-t u r a t r a j n e plohe >Borje<".

FRANIĆ, Zeljka, (Vinkovci, 1. VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci oca Pavla. Hrva t ica . Pot-ječe iz t rgovačke obi te l j i iz Vin-kovaca. S r edn ju školu završi la je u rodnom mjes tu 1987. godine.

S t u d i j Sumarstva počela je 1. X.1987.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip-lomirala je 29.VI.1994.g. iz uzga-janja Suma. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Od-ređ ivan je metode na osnovi razli-č i t ih k las i f ikac i j a s taba la u sas-tojim".

FRANOLIĆ, Zivko, (Krk , Ri jeka , 17.1.1925.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikolin. H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i koja je živjela u K r k u . Gimnazi ju je završio u K r k u , a s t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1946.g. na Po l jopr iv redno - Su-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je l.VII.1952.g.

FRANTZ, Vladimir, (Požega, 24. V.1944. - Požega, 9.III.1997.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vinka . H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i koja se u toku školovanja preseli la iz Požege u Osijek. Gimnazi ju je završio u Po-žegi, a s t u d i j Sumarstva upisao je l.X.1963.g. na Š.F. u Zagrebu. Di-plomirao je 17.VI.1971.g.

F R A N J E S , Eugen, iz Vagovine kod Čazme, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je Sumarstvo na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1926.-27.

F R A N J E V I Ć , Maja, (Zagreb, 13. VI.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Vilka. H r v a t i c a . Po t j eče iz službeničke obi te l j i koja je u toku njenog Školovanja živjela u Bje lovaru . Gimnazi ju je pohađala i završila u Bjelovaru, a s t u d i j Su-mars tva upisala je l.X.1969.g. na S.F. u Zagrebu. Dip lomira la je 25. I.1977.g.

F R A N J I Ć , Josip, (Music, Levanj -ska VaroS, H r v a t s k a , 7.1.1966.), dr. sc., dipl. ing Sumarstva, znanstveni asis tent iz botanike na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Sin P e r e i Ka t a r ine , r. Med-ved. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz rad-ničke obi te l j i . P r v a čet i r i r az reda osnovne Škole pohađao je u rod-nom selu Music, a završio ju je u Levanjskoj Varoši 1980.g. Priprem-ni s t u p a n j usmjerenog obrazova-n ja pohađao je u t adašn jem CUO "Braca Ribar" u Đakovu, t reć i ra-zred u PSSC U Vinkovcima, a čet-v r t i u CUO za Sumarstvo u Kar-lovcu.

Šumarsk i odsjek Bum. fakul -t e t a Sveuc. u Zagrebu upisao je 1984.g, a d ip lomirao je 12.IV.1990.g. na K a t e d r i za Šumarsku genet iku i dendrologi ju s temom "Larix eu-rolepis H e n r y morfološke karak-ter is t ike , dob ivan je i rendgeno-logija sjemena".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 324: PDF 5,6 MB

324

Od 15.V.1990.g. r ad i kao vo-lonter na K a t e d r i za genetiku, a u jesen iste godine up i su je poslije-diplomski s t u d i j iz područ ja bio-logija, smjer ekologija na Pr i rodo-slovno - matemat ickome f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Od 15. s tudenoga 1990.g. zapo-slen je kao mladi is t raživač na predmetu botanika, na Šumarskom f a k u l t e t u , gdje do 1995.g„ r ad i u svojstvu znanstvenoga novaka.

Dne 1. s rpn ja 1993.g. obranio je magis tarski r ad pod naslovom "Morfometrijska analiza lista i plo-da h ra s t a lužn jaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj" . U jesen iste go-dine pr i jav io je na P M F - u doktor-sku disertaciju pod naslovom "Mul-t i v a r i j a n t n a analiza posavskih i podravsk ih populaci ja h ra s t a luž-n j a k a (Quercus robur L.) u H r v a t -skoj". Doktorsk i r ad je izradio i obranio početkom 1996.g.

17.XI.1993.g. izabran je u znan-stveno - is t raživačko zvanje znan-stveni asis tent za područ je Sumar-stva. J .P . "Hrvatske Sume" imeno-valo ga je 6.VII.1994.g. za elana Pov je rens tva za poduz imanje mje-ra i vršenje nadzora u Velebitsko-me botaničkom vr tu .

Sudjelovao je u is t raživanj i -ma na znanstvenim p ro jek t ima Minis ta rs tva znanosti: "Oplemenji-van je Šumskoga drveća" i Fitoce-noloSko-sintaksonomska istraživa-n ja vegetaci je Mediterana".

R a d i i na znanstvenim tema-ma J .P . "Hrvatske Sume": "Varija-bilnost i op lemenj ivan je h ra s t a lužn jaka (Quercus robur L.) u H r -vatskoj", "Oplemenjivanje topola i vrba" i "Očuvanje genofonda hras-ta lužnjaka , jele i obične smreke.

Učestvovao je i u r a d u znat-noga b ro ja simpozija, ponajcesce s r e fe ra tom, kao npr. F lo ra i vege-tac i ja Slovenije" u KrSkom, "Do-prinos znanost i razvoju Sumarstva Hrva t ske" na Br i jun ima , Fern-wftrme aus Biomasse u Grazu, na

23. s impoziju is tocnoalpsko-dinar-skoga d ruš tva za i s t raž ivan je ve-getaci je u Zagrebu, na simpoziju "Nacionalni pa rk Korna t i , Općina Tisno u Župan i j i š ibenskoj - Pr i -rodna podloga, zašt i ta , d ruš tveno i gospodarsko valoriziranje".

Sudjelovao je i na dva kon-gresa, i to: "Prirodoslovna istraži-van ja biokovskoga područja" u Ma-ka r sko j i na "V. kongresu biologa Hrva t ske" u Pul i .

Član je H Š D , Ekološkoga dru-štva i Pr i rodoslovnoga druš tva .

B A D O V I

Znanstveni radovi

Franjić, J, 1991.:Basprostranjenost vr-ste Cornus hungarica Ka rpa t i u Hrva t -skoj. Sum. list 115(10-12): 461-461.

Trinajstić, I, J. Franjić, D. Kajba, 1991.: Prilog poznavanju Rasprostranjeno-sti vrste Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray (Cucurbitaceae) u Hrva t -skoj. Fragm. Herbol . 30(1-2): 69-74.

Trinajstić, I., J. Franjić, D. Kajba, J. SamarđiC, 1991.: Današnje s tanje Raspro-stranjenosti vrste Reynoutria japonica Hout t . (Polyganoceae) u Hrvatskoj. Fragm. Herbol . 30(1-2): 63-67.

Franjić, J, 1992.: Nova nalazišta vrste Eranthis hyemalis (L.) Salisb. (Ranuncu-laceae) u Hrvatskoj . Acta Bot. Croat. 51: 131-134

Franjić, J, 1992.: Some morphological differences between species Cornus au-stralis C.A. Meyer and Cornus hungarica Karpa t i (Cornaceae). Nat. Croat. 1:13-18.

Trinajstić, I., Zl. PavletiC, J. Franjić, Z. Liber, 1992.: Prilog poznavanju korovne f lore makarskoga područja (Dalmacija, Hrvatska) . Fragm. Phytom. Herbol . 31(1): 57-62.

Franjić, J, 1993.: Veličina žira kao pokazatel j individualne vari jabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glas. Sum. pokuse, Posebno izd. 4:195-205.

Franjić, J, 1993.: Nova nalazišta vrste Datura inoxia Miller (Solanaceae) u Hrvatskoj . Acta Bot. Croat. 53: 97-100.

Trinajstić, I, J. Franjić, D. Kajba, 1993.: Dosadašnje s tanje rasprostranjenost i vrste Oalinsoga quadriradiata Buiz et Pavon (Asteraceae) u Hrvatskoj . Fragm Phytom. Herbol . 1(2): 117-121.

Britvec, M, K. Dubravec, I. ZutiC, J. Franjić, 1993.: Anatomska građa sjemene ljuske domaćih kul tura i populacija graha

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 325: PDF 5,6 MB

335

(Phaseolus vulgaris L.) Pol joprivredna znanstvena smotra 58(3): 215-232.

Franjić, J, 1994.: Morphometric leaf analysis as an indicator of common oak (Quercus robur L.) variabil i ty in Croatia. Ann. Forest. 19(1): 1-28.

Franjić, J, 1994.: Odnos dužine i sil ine plojke lista kao pokazatel j varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Sim-pozij - Pevalek 25-34. Zagreb.

Trinajstić, I., J. Franjić, 1994.: Ass. Sa l icetum elaeagno-daphnoides (Br.-Bl. et Volk 1940) M. Moor 1958 (Salicion elaea-gni) in the vegetation of Croatia. Nat. Croat. 3(2): 253-256.

Trinajstić, I., J. Franjić, 1994.: Prilog poznavanju rasprostranjenost i vrste Impa-tiens glandulifera Boyle (Balsaminaceae) u Hrvatskoj . Framg. Phytom. Herbol . 33(1-2): 21-24.

Trinajstić, I , J. Franjić, D. Kajba, 1994.: Prilog poznavanju Basprostranje-nosti vrste Reynoutria japonica Hou t t . (Polygonaceae) u Hrvatskoj . Acta Bot. Croat. 53:145-149.

Franjić, J., M. Pandže, 1995: Morfo-metri jska analiza ploda kao pokazatel j vari jabilnosti hrasta crnike (Quercus ilex L.). Ekološke monografije 4(1): 299-308.

Krčmar, S, P. DurbesiC, J. Franjić, 1995: Uzimanje krvnog obroka nekih vrsta obada (Diptera, Tabanidae) na konjima (Equus cabalus). Stočarstvo 49 (1-2): 15-21.

Befe ra t i

Veličina žira kao pokazatel j indivi-dualne vari jabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij Doprinos znanosti razvoju sumarstva H r v a t s k e , Br i juni 1991.

Odnos dužine i širine plojke lista kao pokazatel j varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij "Flora i ve-getacija Hrvatske". Koprivnica 1993.

Uber die Verbrei tung der Moorbirke (Betula pubescens Ehrh.) in Kroatien, (Basprostranjenost breze cretuse Betula pubescens Ehrh.) u Hrvatskoj . "23. sim-pozij Istocnoalpsko-dinarskoga društva za is traživanje vegetacije". Zagreb 1994.

Vaskularna f lora otoka Kapr i ja . Sim-pozij "Nacionalni park Kornat i , općina Ti-sno u Župani j i sibenskoj - Pr i rodna podlo-ga, zaštita, društveno i gospodarsko valo-r i z i r an je , Murter 1995.

Morfologijska analiza ploda kao po-kazatelj varijabilnosti hrasta crnike (Quer-cus ilex L.). Kongres "Prirodoslovna is-t raživanja biokovskog područja", Makar-ska 1993.

Dosadašnje s tanje rasprostranjenosti vrste Cornus hungarica Ka rpa t i u Hr -

vatskoj. "V. kongres biologa Hrvatske" u Pul i 1994.

F R A N J K O V I Ć , Ivo, iz Beča, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l joprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a d ip lomirao 10.II.1942.g.

U Šumarskome listu 1977. nalazimo poda tak da je umro u razdobl ju 1972.-1976.

FRCO, Mirko, (GrubiSno Pol je , 16.X.1931.), dipl. ing. Sumarstva, s t ručni suradnik za p ro jek t i r an je .

Sin Jos ipa i Ane r. Prenosi l . Slovak, h rva t sk i državl jan in , rimo-katol ik . Po t j eče iz seoske obi te l j i . Osnovnu je Školu završio u Gru-biSnom Pol ju , a gimnazi ju u Ko-privnici .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Dip lomirao je 1956.g. Speci ja l iz i rao se za "Šumske komu-nikacije".

Posl i je d ip lomi ran ja zaposlio se u D I P - u "Bjelopolje" na mjes tu r e f e r e n t a za eksploataci ju Suma (10.11.1956. - 31.12.1956.) Nakon to-ga postavl jen je za pomoćnika u-p rav i t e l j a Šumar i j e D a r u v a r (1.1. 1957. - 20.11.1958.). Slijedeće radno mjes to bilo mu je u D l K "Papuk"

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 326: PDF 5,6 MB

326

Pakrac , gdje je bio na kap i t a lno j izgradnj i od 21.11.1958. do 31.VII. 1962.g. Nakon toga rukovod i t e l j je građevinars tva u S.G. D a r u v a r (1. YIII.1962.-31.12.1963.).

Od početka 1964.g do 20.YI. 1979.g bio je p ro j ek t an t u S.G. "Mo-jica Bir ta" Bje lovar i obavl jao je nadzor nad građevinskim objekt i-ma. Tada prelazi na mjesto ruko-vodi te l ja OOUR-a Građevinars tvo u istom S.G. (21.YI.1979.-31.XII.1981.).

Od 31.1.1982. do 31.VIII.1985. bio je u Š I D I B Bje lovar r e f e r e n t Sumske proizvodnje. Nakon toga, prelazi na mjesto r e f e r e n t a pripre-me r ada u S.G. "Mojica Bir ta" (1. IX.1985. - 31.XII.1990.). Na tom mjes tu os ta je i nakon reorganizaci-je hrvatskog Sumarstva; r ad i u J .P . "Hrvatske Sume", Uprava Suma Bje-lovar od početka 1991. do 30.111. 1993., a nakon toga u i s to j je U-pravi Suma s t ručni suradnik za p r o j e k t i r a n j e (1.IV.1993. - 31.XII . 1995.), a nakon toga odlazi u mirov-inu.

P re l azn i dio radnog v i jeka rad io je na p r o j e k t i r a n j u Sumskih komunikac i ja : pruga, cesta i mosto-va, a obavl jao je i nadzor nad iz-gradnjom svih objekata , ukl juču-jući i ob jek te visokogradnje ("Par-ketara" Pakrac , Š u m a r i j a Ivanska , Bjelovar , GareSnica, Meh. rad. Da-ruvar ) .

P r im io je "Zlatnu plaketu" -za poseban doprinos u n a p r e đ e n j u Sumarstva povodom stote obljet-nice organiziranog Sumarstva Bilo-gorsko - Podravske regije 1974.g. i "Povelju" Jug. poljoprivredno-Sum-skog cent ra - službe Sumske pro-izvodnje od 1958. do 1984.g. - za iz-vanredno zalaganje na razvoju i u n a p r e đ e n j u Sumarstva i plantaž-ne proizvodnje drve ta .

B A D O V I

Izgradnja sumskih komunikacija i ostalih objekata. Zbornik "Sto godina su-

marstva Bjelovarsko-podravske regije", Bje-lovar, 1974., s. 321-338.

F R I D R I H , Ivan , (Dubosevica, Beli Manast i r , 6.IX.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Ivana . H r v a t . Pot je -če iz obr tn ičke obi tel j i . Otac mu je bio mesar, a m a j k a konobarica. Živje l i su u Ba t in i . Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Osijeku.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1. X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-mirao je 5.V.1982.g.

F R K I ć , S t j epan , vid. 5 . knj iga.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 327: PDF 5,6 MB

337

F R K O V I Ć , Alojzi je , ( V r a t a k r a j Fužina , 20.V.1934.)., dipl. ing. Su-marstva, savje tn ik za lovstvo.

Sin Dani je la i Agate r. Sti-petic. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio postolar, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u V r a t i m a (1945.), a gimnaziju, nakon prva dva raz reda u Ogulinu, u Zagrebu, u IV . (muškoj) r ea lno j gimnazi j i (1954.).

Na Šumsko - gospodarskom odsjeku Šum. f a k u l t e t a u Zagrebu dip lomirao je 18.VI.1960.g.

Oženjen je i otac je četvero djece.

U državnu službu nastupio je u Š u m a r i j i Crni Lug, Š.G. Del-nice, k r a j e m l ipn ja 1960.g. Nakon jednogodišnjega pr ipravničkog sta-ža i desetomjesečnog vojnog roka imenovan je zamjenikom upravi-te l ja Šumar i j e i samostalnim re-f e ren tom za poslove uzgoja i za-š t i te Suma te lovstva. Posebno se ističe na obnovi p ro r i j eđen ih fon-dova k r u p n i h vrs ta divl jaci koju p r a t e počeci lovnoga tur izma. Su-r a đ u j e s I n s t i t u t o m za Sumarska i lovna i s t raž ivan ja na iz radi p rv ih lovnogospodarskih osnova za dr-žavna uzgojna lovišta (nosi te l j ra-dova dr. Zvonko Car) te na teren-skim radovima na k v a n t i t a t i v n o j anal izi av i f aune u na jznača jn i j im Sumskim za jednicama Gorskoga

ko t a r a Dragu t i na i dr. Rena te Ru-cner iz Ornitološkoga zavoda u Za-grebu (1963. - 1965.). G. 1963. ob-j av l ju j e svoj prvi s t ručni napis o lovištu "Risnjak" u Lovačkom vjes-n iku H L S , a 1966. osniva i na redne t r i godine uspješno vodi Akt iv za zaš t i tu pt ica "Sjenica" Crni Lug. Za vr i j eme sedmogodišnje službe u Š u m a r i j i Crni Lug pred repub. komisi jom položio je stručni Su-marski ispit (1966.). A f i r m i r a v š i se na poslovima lovstva, l ipn ja 1967. imenovan je r e f e r en tom za lovstvo Uprave Š.G. Delnice. Uz provedbu zacr tan ih smjernica gospodarenja up rav l j an im lovištima, po donoše-n ju novoga Zakona o lovstvu H r -vatske (1966.), uk l j uču j e se u izrad-bu pr i jedloga za us tanovl jen je no-vih lovišta kao lovnopr ivrednih cjelina, a po nj ihovom ustanovlje-n ju i dodjel i , na i z radbu lovnogo-spodarskih osnova. Sam ili u su-r a d n j i s d rug ima (J . T r o h a r ) izra-dio je vise od 30 t akv ih e labora ta za po t rebe lovačkih d ruš t ava i d rug ih ovlaštenika prava lova s područ ja sadašnje Župan i j e pri-morsko - goranske.

S ta ln i je elan s t ručn ih komi-sija H L S za održavanje seminara za lovce stažiste i lovačke ispite, a od 1970. do 1973. obnašao je duž-nost p reds jedn ika Jug. sekcije za zaš t i tu pt ica Savezne podružnice za zaš t i tu pr i rode.

Sv ibn ja 1969. pred komisi jom H L S (L. Raic, Z. Car i O. R o h r ) među prv ima u H r v a t s k o j položio je ispit za ocjenjivača lovačkih tro-fe ja . Član je redakci jskoga odbora zbornika "Deset godina razv i tka Š.G. Delnice" (1970.) i "Šumsko go-spodarstvo Delnice 1960-1980", te monografije "Gorski kotar" (1981.). J e d a n je od in ic i j a to ra pok re t an j a i n t e rn ih glasila poduzeća ("Nas glasnik", "Drvosječa", "Goranski list"), u koj ima je elan uredničkog odbo-ra i s talni suradnik .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 328: PDF 5,6 MB

338

Na sve t r i do sada održane regionalne lovačke izložbe Gorsko-ga ko t a r a (kasni je H r v , p r imor j a i I s t r e ) elan je organizacijskog od-bora, p reds jednik s t ručn ih ž i r i ja za oc jen j ivan je t r o f e j a i u redn ik izložbenih kataloga.

P reds j edn ik je Komis i je za praćen je populaci je r isa Repub. zavoda za zaštitu prirode (od 1982.), elan savje ta i u redn ik s t rueno-znanstvenoga područ ja lovstvo u "Šumarskom listu" (od 1975. do 1993.), elan redakci jskoga odbora i su radnik na Velikoj enciklopediji lovsva (Beograd 1987.) i elan stalne komisi je za oc jen j ivan je lovačkih t r o f e j a H L S (od 1988.).

Dugi niz godina bio je elan uredničkog odbora "Lovačkog vjes-nika", a od 1982. obnaša članstvo u Izdavačkom savje tu H L S , gdje je u povodu 100. obl je tn ice izlaženja "Lovačko ( r ibarskog) v jesnika po-krenuo in ic i ja t ivu za iz radu Bibli-ogra f i j e L R V .

Osim su radn je u l is tovima (Novi list, Večern j i list, Drvosječa, Goranski list, Drvo, H r v a t s k e Su-me, Goranski novi l is t) č lanke s po-d ruč ja lovstva, Sumarstva i zaš t i te pr i rode, kao >nas na jp i smeni j i lo-vac< (Ž. Š t ahan 1990.) ob jav l ju j e u publikaci jama: Lovački vjesnik (od 1963.), Pr i roda (od 1966.), T ro fe j Pla-tak (1967.), Domet i (1969.), Galeb (1969.), Sportski ribolov (1970., 1973.), Lovec (od 1972.), Šum. list (od 1975.), Lovačke novine (1976., 1990.), Vete-r ina r ska stanica (1979., 1990.), Trag (1991.), J a d r a n s k i lovac (1995.), od koj ih je samo dio naveden u Ra-dovima.

Uz pisanu r i ječ gaji i lovačku fo tog ra f i j u , pa glavninu svojih ra-dova i lus t r i r a v las t i t im fo tograf i -jama. Neki od njegovih uspje l ih snimaka k ra jo l i ka i d ivl jaci ob-javl jeni su u vise znača jn ih pub-l ikaci ja (zbornicima, monograf i ja-ma) u zemlj i i svi jetu.

K a k o se u svom st ručnom i znanstvenom radu posebno bavi t r i m a k r u p n i m p reda to r ima (med-vjed, vuk, ris), g. 1983. inicira, a kao elan suradnik t ima is t raživača prof . dr. Đ u r e H u b e r a , od 1986. i sud je lu j e u i s t r až ivan j ima m r k i h medvjeda pr imjenom bioteleme-t r i j e u lovišt ima Š.G. Delnice i N.P. "Risnjak". P r a t e ć i s t an je i mor ta l i t e t vuka u Gorskom ko ta ru i Hrva t sko j , sa članovima hrvat-ske grupe "Vuk" pokreće akci ju zašt i te vuka u naSoj zemlj i (1993.).

Odlukom Vlade RH 31.1. 1992. imenovan je elanom (a na prvoj sjednici i zabran je za predsjedni-ka) Upravnog odbora J .P . Uprave N.P. "Risnjak". Za njegovog manda-ta , a u povodu 40 godina N.P., 1993. organiz i ran je znanstveni skup i t i skan Zborn ik radova (1994.), ko-jem je urednik .

Na sjednici Izvrsnog odbora H L S 25.VI.1993.g. i zabran je za eksper ta H L S u Komis i ju za kru-pnu divl jač Conseil I n t e r n a t i o n a l de la Chasse et de la Conservat ion du Gibier (CIC).

Ti jekom rada u Š.G. Delnice sudjelovao je na t r i međuna rodna kongresa biologa divl jaci ( IUGB) , održanih u Moskvi 1969., Stockhol-mu (s D. Raguž) 1973. i K r a k o w u 1987. I s t e godine sud je lu je s refe-ratom na In ter . Conf. Bear Res. and Manage na P l i tv ičk im jezerima, a 1992. na simpoziju S ta tus und zu-k u n f t des B r a u n b a r e n in den Al-pen u L i n d e r h o f u (s M. Grubesic) i s impoziju Wolves in E u r o p e -S ta tus and perspeetives u Oberam-mergau (s Đ. H u b e r ) .

1.VI.1993. p remješ ten je u Di-rekc i ju J .P. "Hrvatske Sume" u Za-greb na poslove stručnog suradni-ka za lovstvo, a od 1.VII.1995. raspo-ređen je na poslove savjetnika za lov-stvo u Direkciji, u Uredu direktora.

Ti jekom svoga dosadašnjeg r ada pr imio je nekoliko zapaženih

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 329: PDF 5,6 MB

329

pr iznanja . U povodu 75. godišnjice Lovačkog vjesnika 1968. L S H od-likovao ga je kao jednog od najis-t a k n u t i j i h su radn ika časopisa lo-vačkim odl ikovanjem I I . reda, a Savez inž. i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne ind. H r v a t s k e prigodom 130. obl je tn ice osnivanja Hrva tsko-s la -vonskoga Sum. društva (1846.-1976.) za p r imje rene zasluge u dugogo-d i šn jo j d ruš tveno j i s t ručno j su-r a d n j i 1976. god. dodijel i lo mu je povelju. Sav je tn iku dipl. ing. Aloj-ziju Frkoviću Predsjedništvo L S H dodijel i lo je 1981.g. posebnu plake-tu za osobite zasluge na razvoju i u n a p r e đ e n j u lovstva u povodu 100. obl je tn ice organiziranoga lovstva u H r v a t s k o j , a Lovački savez Ju-goslavije "srebrni orden", 1983. u Beogradu. U znak p r i znan ja za iz-vanredne zasluge post ignute na u n a p r e đ e n j u lovstva i zaš t i te pri-rode Preds jedn i š tvo L S H odliko-valo ga je u Zagrebu 1987. "Odlič-jem I. reda", a Lovački savez Ju-goslavije 1989.g. "zlatnim ordenom". Za s u r a d n j u u rev i j i Lovec Lovska zveza Slovenije d o d j e l j u j e mu brončanu "Lovcevu plaketu' ' 1979. i "srebrnu plaketu" revije Lovec 1993. u L j u b l j a n i .

B A D O V I

Knj ige (brošure)

U p u t e o rukovan ju i upot rebi otrova u svrhu uniš tenja š tetne i nezaštićene zvje-radi, (umnoženo). S.G. Delnice, Delnice 1969., s. 1-20.

P r i ručn ik za ocjenj ivanje lovačkih t ro fe ja . L S H , Zagreb 1981., s. 1-96.

Lovačke t ro f e j e - obrada, ocjenj ivanje i vrednovanje. Evropska divljač. L S H , Za-greb 1989., s. 1-240.

Bibliografija Lovacko-ribarskog vjes-nika 1892-1991, (Lovacko-r ibarski vjesnik - izlaženje dugo 100 godina, Deset uredni-ka u sto godina, O nazivu i izgledu Ča-sopisa, učestalosti izlaženja i opsegu, Sto sadrži b ib l iograf i ja i kako je korist i t i ) . H L S , Zagreb 1993., s 1-472.

Clanci, prikazi , re fe ra t i , recenzije, in-tervjui , izvješća, nekrolozi...

Akcija tamanjenja vukova u općini Delnice. Lovački vjesnik 11, 1963.-64, s. 274-275.

Kozorog u Gorskom kotaru? LV 6, 1963.-64, s. 128-129.

Problem zaštite skanjca misara na po-dručju Gorskog kotara. LV 7-8, 1963.-64. s. 177-178.

Lovstvo u Šumarskoj enciklopediji JLZ. LV 11,1963.-64, s. 277.

Osnivačka skupština SLDO Delnice. LV 1-2,1964.-65, s. 14-16.

Pjegavi daždevljak opasan za pse. LV 8-9,1964.-65, s. 178-179.

Štete od jelena u sumama Gorskog ko-tara. LV 12,1964.-65. s. 256-259.

Povodom lovačke izložbe. Kata log pr-ve lovačke izložbe Gorskog kotara , Delnice 1965, s. 4-5.

Prva lovačka izložba Gorskog kotara. LV 7-8,1965.-66, s. 148-157.

Osnovan prvi Aktiv za zaštitu ptica u Gorskom kotaru. LV 11, 1966.-67, s. 331-332.

Goranski lovci pred novim zadacima. LV 6,1966.-67, s. 162-164.

Divlja mačka i nadalje ugrožena u Gorskom kotaru. LV 9,1966.-67, s. 270-272.

Jednostavni a korisni dodatak lovač-koj patroni. LV 1-2,1966.-67, s. 18-19.

Stare jele s Sisnjaka. P r i roda 2, 1966, s. 52-53.

Trofeje goranske divljaci na izložbi u Novom Sadu. LV 9,1967.-68, s. 244-246.

Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru, prvi strogi prirodni rezervat u Hr-vatskoj. P r i roda 4,1967, s. 113-114.

Briga za pernate prijatelje (Osnivanje Aktiva za zaštitu ptica u Crnom Lugu). LV 11,1968.-69, s. 296-299.

Pogibija ptica vodarica nad Gorskim kotarom. LV 11,1968.-69, s. 306-308.

Unapređenje lovstva - prvi zadatak lovaca Gorskog kotara. LV 7, 1968.-69, s. 176-178.

Sovjetski Časopis Ohota o lovačkim izložbama. LV 5,1968.-69., s. 121-122.

Neobična smrt jelena. LV 10, 1968.-69, s. 288-289.

Jelov moljac - uzročnik sušenja jele u Gorskom kotaru. P r i roda 6, 1968, s. 173-176.

Areal opasnosti (mogu li se obraniti jelove sume?). Dometi (posebno izdanje), Bi jeka 1969, s. 85-86.

Privredna lovišta S.G. Delnice. LV 11, 1970, s. 266-271.

Deveti međunarodni kongres Saveza biologa divljaci u Moskvi. LV 1-2, 1970, s. 10-15.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 330: PDF 5,6 MB

330

Jedna korisna brošura (Z. Car: Upo-treba repelenata). LV 3,1970., s. 54-55.

Lovstvo; Nasa glasila. Zbornik "Deset godina razvitka S.G. Delnice", Delnice 1970, s. 39-55 i 171-173.

Odstrel divljaci u zemljama Istočne Europe. LV 7,1971, s. 165-166.

Odstrel divljaci u skandinavskim zem-ljama. LV 4,1971, s. 66-67.

Pogibija na pruzi (Stradanje medvje-da od prometa). LV 12,1972, s. 290-292.

Priđimo organizaciji izložbe lovačkih trofeja Hrvatske. LV 7-8,1972, s. 180-181.

Odstrel divljaci u nekim zemljama Za-padne Europe. LV 1-2,1972, s. 6-8.

Medrepublisko posvetovanje o zasciti ptić v Jugoslaviji. Lovec 4, 1972.-73, Ljubl-jana, s. 101-102.

Oams - stalna divjad Oorskega kotar-ja. Lovec 5,1972-73, s. 141.

Predstavljamo uzgajalište Gunski na otoku Lošinju. LV 12.1973, s. 343-344.

Uz ponovno naseljavanje risa. LV 5, 1973, s. 106-111.

Jedanaesti međunarodni kongres bi-ologa divljaci u Stockholmu, (s Kaguž, D.). LV 11,1973, s. 312.

Lajkina velika ljubav. LV 9, 1973, s. 262-263.

Pri lovu na volka puška najucinko-vitejsa. Lovec 1,1973.-74, s. 21.

Ali je ris dobrodosel v Oorskem kotar-ju. Lovec 8,1973.-74, s. 238-240.

O rogu srnjaka. P r i roda 3, 1973, s. 65-68.

Zaštićene i prorijeđene ptice na poš-tanskim markama. P r i roda 4, 1973, s. 126-127.

Vuk vise nije bauk. LV 4, 1974, s. 97-99.

Potkarpatski ris uspješno naseljen u Sloveniju. LV 5,1974, s. 137-138.

Lovstvo i divl jač Slovačke. LV 11, 1974, s. 293-295.

Merjascevi Čekani Jugoslavije nisu već svetovni prvak. Lovec 5, 1974.-1975, s. 148-149.

Prirodne rijetkosti suma Gorskog ko-tara. P r i roda 2,1974., s. 46-49.

Trideset godina plodnog djelovanja (LB "Srnjak"Fužine-Lokve). LV 4,1975, s. 85-86.

Bogata žetva vučjih trofeja. LV 3, 1975, s. 45-47.

Slučaj kanibalizma u medvjeda mr-kog. LV 1-2,1975, s. 9-11.

Markirani medvjedići iz Lividrage. LV 11,1976, s. 295-297.

Bijela smrt zaprijetila divljaci Gor-skog kotara. LV 4,1976, s. 74-81.

Srnjak-perikas iz lovišta "Gumance". Pr i roda 8,1976, s. 249-254.

Đuro KužiC, in memoriam. LV 1-2, 1977, s. 6.

Nasi trofeji na lovačkim izložbama; Upute za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Katalog I I . Lovačke izložbe Gorskog ko-ta ra i H r v . pr imor ja , B i jeka 1977, s. 27-39 i 115-151.

Rakunopas - nova divljač Jugoslavije. LV 9,1978, s. 206-207.

Kad ždralovi lete (Kasnojesenska seo-ba ptica u Gorskom kotaru). LV 10,1978, s. 233-234.

Mjere i akcije za unapređenje lovstva (Uz II. lovačku izložbu Gorskog kotara). LV 1-2,1978, s. 10-13.

Savjetovanje o lovstvu riječke regije. LV 3,1978, s. 48-51.

Kako gospodariti srnećom divljaci (Razgovor s inž. A. Simonicem iz Sloveni-je). LV 1978, 10, s. 219-223; 11, s. 253-255; 12, s. 294-295.

Ris u Hrvatskoj. Veter inarska stanica 1-3,1979, s. 118-121.

Značajan jubilej lovaca delnickog "Te-trijeba" (Uz 40. godišnjicu LD "Tetrijeb" Delnice). LV 3,1979, s. 77-78.

Reagiranja srnjaka na pogodak. LV 7-8,1979, s. 209-211.

Ocjenjivanje rogova srnjaka, muflona, običnog jelena i jelena lopatara te krzna i lubanje vuka. LV 1979, 6, s. 169-172; 10, s. 291-293; 9, s. 257-259; 11, s. 332-334; 12, s. 376-377.

Sjećanje na dra Stjepana Francisko-vića (1901-1979). P r i roda 7-8, 1979.-1980, s. 228-229.

Ocjenjivanje kljova vepra, rogova jele-na aksisa, alpskog kozoroga, divo jarca i di-vokoze te krzna i lubanje divlje mačke, medvjeda mrkog i risa. LV 1980.: 3, s 53-55; 4-5, s. 94-96; 6, s. 135-139; 7-8, s. 182-183; 9, s. 215-217; 11, s. 294-295.

Obrada lovačkih trofeja. LV 10, 1980, s. 254-256.

Rakun i rakunopas (Uz drugi nalaz rakunopsa u Jugoslaviji). LV 5, 1981, s. 110.

Deset lovačkih izložbi u Zagrebu. LV 11,1981, s 264-266.

Lovstvo u NR Bugarskoj. LV 6, 1981, s. 140-141.

Divljač (Gorskog kotara); Lovstvo (Iz proslosti, Lovišta i lovačke organizacije, Moguće i stvarno stanje divljaci, Lovačke trofeje); Bibliografija Gorskog kotara (s Juras , F.). Monograf i ja Gorski kotar , Del-nice 1981, s. 460-467, 759-773 i 996-1009.

Divljač naših suma. Zbornik Sumsko gospodarstvo Delnice 1860-1980. s osvrtom na proslost Gorskog kotara , Delnice 1981. s 221-242.

Trofeje se mjere samo centimetrom (Razgovor s Veljkom Varićakom - titu-larnim elanom CIC-a). LV 6, 1982, s. 140-141.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 331: PDF 5,6 MB

331

Divokoza u Gorskom kotaru. Zbornik savje tovanja Bazgovori o divokozama (Ma-karska 27-28.V.1982.), Zagreb 1982., s. 7-11.

Stanje i perspektive krupne divljaci na otoku Cresu (Uz podizanje novoga ogra-đenog uzgajališta Tramontana). LV 4, 1983., s. 70-71.

Tragom markiranih medvjedića iz Li-vidrage u Gorskom kotaru. P r i roda 3, 1983.-84. s. 72-73.

O risu otvoreno. LV 10, 1984., s. 313-315.

Staro i novo u ocjenjivanju rogova mu-flona. LV 4,1984. s. 70-72.

Mjerila za ocjenjivanje rogova jelena atipićna oblika (Beagi ran ja na članak Đ. NikolandiCa). LV 5,1984., s. 118-120.

Protutijela leptospira u krvi medvje-da s područja Gorskog kotara (s KarloviC, M, Kovacic, H, i LackoviC, M.). Veteri-narski a rh iv 55,1985, s 255-258.

Vuk na ovce svoje pravo ima. LV 11, 1984, s. 378.

Ocjenjivanje trofeje tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus). S.L. 9-10, 1985, s. 473-481.

Za unapređenje lovstva (Uz skupštinu LSH). S.L. 3-4,1985, s. 175-179.

Goranski drvosječe, Drago i Zvonko Tomac - dobitnici prvomajske nagrade ra-da. S.L. 5-6,1985, s. 207-209.

Životinjski svijet N.P. Bisnjak". Pros-torni plan N.P. "Bisnjak". Urbanis t ičk i in-s t i tu t Bi jeka, Bi jeka 1985, s. 63-69.

Sume - t emel j opstanka i napre tka (s Trohar , J.); Lovstvo. Monograf i ja Fuž ine (u povodu 200. godišnjice Škole Fuž ine 1785-1985), Fuž ine 1985, s. 325-337 i 339-346.

Posebno zaštićeni objekti prirode. Su-marstvo i prerada drva Gorskog kotara i Hrv. primorja (U povodu X V I I . svjetskog kongresa I U F B O ) . Goransko - pr imorsko sumsko gospodarstvo Delnice, Delnice 1986.

U Nilrnbergu ništa novo (uz međunar-odnu lovačku izložbu). LV 1986, 7-8, s. 264-265; 10, s. 342-343.

Ograđeni prostori - budućnost lovstva (Simpozij na Br i jun ima) . LV 7-8, 1986, s. 244-245.

Znanost u službi lovstva (uz 40. go-dišnjicu Šumarskog instituta Jastrebar-sko). LV 12,1986, s. 437.

Lovstvo SR Hrvatske. S.L. 7-8,1986, s. 349-361.

In memoriam. Vladimir Hilak. S.L. 9-10,1986, 498-499.

Težnje ravnoteži (Gospodarske znača-jke lovstva Zajednice općina Rijeka). LV 11,1987, s. 388-390.

Pola stoljeća formula CIC-a. LV 5, 1987, s. 158.

Ivan Spaić, in memoriam. LV 6, 1987, s. 199.

Lovački muzej Lovačkog saveza Hr-vatske; Lovačke izložbe u Hrvatskoj. "Ve-lika i lus t rovana enciklopedija lovstva". Knj iga I I , Građevinska knjiga, Beograd 1987, s. 450-452.

Nase trofeje na lovačkim izložbama u zemlji i svijetu; Prva i druga izložba (Gor-skog kotara i Hrv. primorja); Smotre lo-vačkih dostignuća; Upute za ocjenjivanje tetrijeba gluhana. Katalog I I I . lovačke iz-ložbe Gorskog kotara , H r v . p r imor ja i Is-tre, Opat i ja 1987, s. 19-31 i 97-99.

Brown bear mortality during 1946-85 in Gorski kotar, Yugoslavia (s B u f f , B, Ci-cnjak, L. i H u b e r , Đ.). 1987. In t . Conf. Bear Bes. and Manage. 7:87-92.

Novo u 'češkoj "formuli za ocjenjivan-je trofeje tetrijeba gluhana. LV 9, 1988, s. 318-319.

Ocjenjivanje rogova jelena bjelore-pana i jelena sike. LV 1988, 10, s. 353-355; 11, s. 401-403.

Tragom đerdapske divokoze. LV 7-8, 1988, s. 252-254.

Izguba dveh označenih živali v Gor-skem Kotar ju. Lovec 6,1988, s. 183-184.

Ulov vuka u Gorskom kotaru u raz-doblju od 1845-1986. godine (s B u f f , B„ Ci-cnjak, L. i H u b e r , Đ.). S.L. 11-12, 1988, s. 519-530.

Divljač i lovstvo Velebita s prijedlo-gom mjera za zaštitu i racionalno gospo-darenje s divljaci. Velebit , e laborat zašt i te pr i rode (za potrebe Prostornog plana Par -ka pr i rode Velebit) . Bepub. zavod za zašti-tu prirode, Zagreb 1988, s. 27-43.

Četvrt stoljeća blokovske divokoze. LV 10-11,1989, s. 351.

Ocjenjivanje rogova jelena muntjaka, pirinejskog kozoroga, europskog sjevernog jelena, zubra i losa. LV 1989: 1-2, s. 16-17: 3, s. 64-65; 4, s. 110-112; 5, s. 152-153; 9, 300-302.

Lovstvo Bjelorusije. LV 1-2, 1989, s. 34-35.

Dvadeset let od prve lovske razstave v Zagrebu. Lovec 10,1989, s. 299.

Dvadeset godina Prve lovačke izložbe u Zagrebu (1899.-1989.). S.L. 11-12, 1989, s. 653-656.

Brown bear management in Yugo-slavia (s H u b e r , Đ.). 1989. Eight In t . Conf. Bes. and Manage. Victoria, Br i t i sh Colum-bia (u rukopisu).

Protiv upotrebe otrova u Istri (pr ikaz sjednice Koordinaci jskog odbora za lovst-vo Bi jeka) . LV 5-6,1990, s. 148-149.

Lovstvo i priroda 1990 (pr ikaz Među-narodne lovačke izložbe u Ni t r i , CSFB). LV 1990: 7-8, s. 203-204; 9-10, 252-254.

Proučavanje prisutnosti protutijela leptospira u krvi medvjeda Ursus arctos L, (s KarloviC, M. i Kovacic, H.). Veteri-narska stanica 5,1990, s. 331-334.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 332: PDF 5,6 MB

332

U službi lova i zaštite prirode (60 go-dina CIC-a). LV 11-12,1990., s. 295.

Nori divji petelin " iz Presike pri Del-nicah. Lovec 6,1990., s. 184.

Ponovna naselitev in spremnjanje me-dvedov v gozdovih Spodnje Avstrije. Lo-vec 3,1990., s. 74-76.

In memoriam. Nikola Fiedler, dipl. inž. S.L. 1-3, 1990., s. 109-110.

In memoriam. Roman Chylak, dipl. inž. sum. (1909.-1990.). S.L. 9-10., s. 431-432.

Divokoze u Gorskom kotaru. Samonik-la divljač vrleti. Trag 3,1991., s. 12-13.

Ludi petehi (O neobičnostima u po-našanju tetrijeba gluhana). LV 4, 1991, s. 6-7.

Divljač i lovstvo otoka Krka. LV 1991: 1-2, s. 22-23; 3, s. 6-7.

Nešto o puhu (Zaboravljene stare knjige). LV 7-8,1991, s. 28-29.

Na Hrvaskem so odstrelili 9 risov. Lovec 10,1991, s. 296-297.

Vlak povozil medvedjo družino. Lovec 10.1991, s. 298.

Risnjak u putopisnom djelu Draguti-na Hirca "Gorski kotar". Ekološki glasnik I I . 3-4,1991-92, Zagreb?, s. 51-54.

Triglavski narodni park. LV 1, 1992, s. 18-19.

Prvi "zlatni" jelen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. LV 2,1992, s. 40-41.

Povratak i zaštita mrkog medvjeda u Alpama (pr ikaz rada simpozija Sta tus und z u k u n f t des Braunbf t ren in den Alpen, Linderhof 8.-9.1.1992, s GrubesiC, M.). S.L. 6-8,1992, s 348-352.

Wolf mortality during 1945-86 in Gorski Kotar of Croatia, Yugoslavia (s B u f f , B„ Cicnjak, L. i H u b e r , Đ.). Zbornik I U G B kongresa, Krakow 1992, 18:353-358.

Od DragisiCa do Raesfelda (uz prikaz monografije o jelenskoj divljaci). LV 5, 1992, s. 145.

Deset godina Komisije za praćenje populacije risa (Zavoda za zaš t i tu pr i rode Hrva tske) . LV 6,1992, s. 192-193.

Prvi "zlati" jelen iz Gorskega Kotar ja. Lovec 4,1992, s. 123.

Najdena ovratnica oznacenega medve-da. Lovec 6,1992, s. 182.

Wolves in Croatia: baseline data, (s H u b e r , Đ.). Zbornik radova simpozija Wolves in Europe - S ta tus and perspec-tives, Oberammergau 1992, s. 66-69.

Mitochondrial DNA polymorphism in European brown bear populations. Man-agement and restoration of small and relc-tual bears populations (s Taberlet , P, Dubois-Paganon, C, Adamic, M, Boscagli, G„ Camarra , J, H u b e r , Đ. i dr.) 1992. In t . Conf. Bear Bes. and Manage, 9:108-117.

Prijedlog novih trofejnih listova. LV 10.1992, s. 374.

Kronika lugarnice Suho. LV 11, 1992, s 423-424.

Velebit ponovo krasi plaha divokoza. H r v a t s k e sume 13,1993, s. 13.

Lovna fauna hrvatskih suma (Uz mo-nografiju "Sume u Hrvatskoj). LV 12, 1993, s. 40.

Merjasec s petimi prsti. Lovec 7-8, 1993, s. 258.

Ris iz Žumberskega gorja. Lovec 12, 1993, s. 411.

Odstrel risov na Hrvaskem v zadnji lovni sezoni. Lovec 6,1993, s. 209-210.

SOS za vuka u Hrvatskoj. Vuk vise ne ugrožava - vuk je sada ugrožen, (s H u b e r , Đ.). P r i roda 4 (797), 1993, s. 39.

Biljni i životinjski svijet NP. Risnjak. Vodič N.P. Bisnjak, Zagreb 1993.

Status of wolves in Croatia (s H u b e r , Đ. i Kuha r , D.). Zbornik radova Simposio In t e rna t iona l sobre de Lobo. Leon 1993, s. 24-26.

Brown bear management in Croatia (s H u b e r , Đ.). Zbornik X X I I U G B kongresa, H a l i f a x 1993, s. 287-292.

The influence of war on wild animals in Gorski Kotar. U: Animal victims of Croatian homeland war 1990-1992. Facu l t i of Veterinar}' Madicine Univers i ty of Za-greb, Zagreb 1993, s. 129-132.

Cijepljenje lisice protiv bjesnoće. H r -vatske sume 42,1994, s. 22.

Rekordan ulov i prve žrtve bijesnog risa. LV 6,1994, s. 24- 25.

Da li Čagalj zamjenjuje vuka? (Novi predator Gorskog kotara i Hrvatskog pri-morja). LV 7-8,1994, s. 22-23.

S.O.S. Vuk. Uz proglašenje vuka u Hr-vatskoj zakonski zaštićenom vrstom, (s Hu-ber, Đ. i Stahan, Z.). P r i roda 803-805,1994, s. 37-39.

Stekel ris napadel dekleti. Lovec 7-8, 1994, s. 321-322.

Rekordan odstrel risov na Hrvaskem. Lovec 7-8,1994, s. 322-323.

Se o sakalu v Gorskem Kotar ju. Lovec 7-8,1994, s. 323.

Ris odstreljen u Lipovcu kod Vinko-vaca. LV 9,1994, s. 26-27.

Vuk (Canis lupus L.^. Crvena knjiga život injskih svojti Bepubl ike H r v a t s k e -Sisavci, Zavod za zaš t i tu prirode, Zagreb 1994, s. 54-56.

Dinamika brojnosti tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus L.) u N.P. Risnjak" u razdoblju 1951-1993; Prijedlog proširenja N.P. Risnjak " na izvorišni dio rijeke Kupe i masiv hrvatskoga Snježnika (s Malnar, I, Safar , N. i Stahan, Z.). Zbornik radova - 40 godina N.P. "Bisnjak", Crni Lug 1994, s. 82-86 i 145-149.

Istraživanje javnog mnijenja o vuko-vima u Hrvatskoj, (s H u b e r , Đ, BadisiC,

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 333: PDF 5,6 MB

333

B. i Novosel, D.). S.L. 5-6,1994., s. 167-172. C'ampaign of C'roatian wolf group to

protect wolves in Croatia. A coegzistence of large predators and man, (s Kovacic, D, H u b e r , Đ, Grbac, I , Stahan, Z, Kusak, J . i dr.). Bieszczady Mountains, Poland 1994 (u rukopisu).

Reintroduction of hand-reared brown bears into the wild: experiences, problems, chances, (s H u b e r , Đ, DabanoviC, V. i Kusak, J.). In t e rna t iona l conference on as-pects of bear management. Bursa, Turkey 1994. (u rukopisu).

Stradanje medvjeda na prometnicama Oorskog kotara, (s Kusak, J. i H u b e r , Đ.). P e t i kongres biologa Hrva t ske . Pu la 1994. (u rukopisu).

Mirko na Hrvatskoj strani (Uz is-traživanje risova u Sloveniji). LV 3, 1995, s. 29-30.

Mamac pogađa bolje od metka (akcija peroralnog cijepljenja lisica protiv sil-vaticne bjesnoće). LV 3,1995, s. 43-44.

Kopno zamijenio morem (Medvjed opet na otoku Krku). LV 4, 1995, s. 37-38.

Kako prepoznati uzgojno vrijednu di-vljač. LV 7-8,1995, s. 18-19.

Korisna razmjena lovačkog iskustva (Uz međunarodni kolokvij u Židlochovica-nia). LV 11,1995, s. 24-25.

U spomen. Josip Jože Malnar (1929.-1995.). LV 7-8,1995, s. 63.

Vuk u Hrvatskoj, (s H u b e r , Đ.). Zbor-nik s trokovnih prispevkov izdan ob pr i l ik i razstave Volk ne ogroža - volk je ugrožen, KoCevje 1995, s. 27-33.

Kako izraditi lovnogospodarsku osno-vu. J ad ransk i lovac 1, 1995, s. 12-14.

Traffic kills of brown bears in Oorski kotar, Croatia (s H u b e r , Đ i Kusak, J.). Tenth In t . Conf. bear Bes. and Manage. Fa i rbanks , USA 1995 (u rukopisu).

The Re-introduction of the Lynx in Slovenia and its Prezent status in Slovenia and Croatia, (s. Cop, J.). Conference on the Sta tus and Conservatio of the Alpina Lynx Popula t ion. Engelberg Switzerland 1995 (u rukopisu).

L I T E B A T U B A

Mikulić, Z.: Akt iv za zaš t i tu ptica Sjenica u Crnom Lugu. P r i roda 6, 1970, s.

182-184. Jurković, V.: Nase sume i l jud i u kn-

jiževnim djelima. Drvosječa 21,1977, s. 10. Rucner, D.: Pt ice. Monograf i ja Gorski

kotar , Delnice 1981, s. 450. Chylak, R.: P r i ručn ik za ocjenj ivanje

lovačkih t ro fe ja . S.L. 4-5,1982, s. 166-167. Stahan, Ž.: A. FrkoviC: Lovačke trofe-

je. LV 1-2,1990, s. 26. Raguž, D.: Alojzi je FrkoviC: Lovačke

t ro f e j e - obrada, ocjenj ivanje i vrednova-nje. S.L. 3-5,1990, s. 212-214.

Tondini, V.: S to t inu godina r i ječ ju i slikom (razgovor s A. FrkoviC). LV 1, 1992, s. 8-9.

Huber, Đ.: Medvjedi u knjigama. LV 6,1992, s. 200.

Mihaldinec, M.: Alojzi je FrkoviC: Bib-l iograf i ja Lovačko - r ibarskog vjesnika 1892-1991. P r i roda 4 (797), 1993, s. 42.

Malnar, Ž.: P reds tav l j ene knjige go-ranskih au tora ( K u l t u r n a večer Gorana u Zagrebu). Novi list, 2.XII.1993.

KarloviC, M:. FrkoviC, A.: Bibl iograf i-ja Lovacko-r ibarskog vjesnika 1892- 1991. Veter inarska stanica 24 (4), 1993, s. 247.

Pleše, V.: Lojzek - lovački zanesenjak ( interview s inž. A. FrkoviC povodom izlas-ka iz t iska Bib l iograf i je LBV) . H r v a t s k e sume 22,1993, s. 14.

Stahan, Ž.: B ib l iograf i ja Lovacko-ri-barskog vjesnika 1892-1991. H r v a t s k e sume 25,1993, s. 14.

Trohar, J.: Bib l iograf i ja Lovacko-ri-barskog vjesnika 1892-1991. LV 9, 1993, s. 42-43.

Piskorić, O.: Alojzi je FrkoviC: Bibli-ograf i ja Lovacko-r ibarskog vjesnika 1892-1991. S.L. 1-2,1994, s. 50-51.

Raguž, D.: Alojzi je FrkoviC kao pisac iz sumarstva i lovstva. S.L. 1-2, 1994, s. 51-52.

Piskorić, O.: FrkoviC, Alojzi je - bio-bibl iograf i ja . H B L 4 LZ Zagreb 1998.

F R K O V I C , Ivica, (Lički Novi, 3.II.1894. - Buenos Aires, 21.11. 1980.), ing. Sumarstva, hrvatski mi-nistar Suma.

Gimnaziju je završio u Gos-piću, a Sumarstvo je s tudirao na

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 334: PDF 5,6 MB

334

Šumarsko j akademi j i u Zagrebu na ko jo j je d ip lomirao 1919.g. Na-ime, s t u d i j mu je bio p r ek inu t na duže od čet i r i godine zbog sudje-lovanja u I. svjetskom ra tu .

U državnu službu u svojstvu pr ivremenog Sumsko-inženjerskog pr i s tava nas tupio je 24.VIII.1919.g. Služio je kao Sumarski činovnik u Državnom Sumarskom u redu na Sušaku. Slijedi rad u Šumari j i Lje-skovac, odakle je 1925.g. premje-šten u državnu Šumari ju u Pito-maci u Podrav in i , ali vec k r a j e m godine premješ ten je u Minis tar-stvo Suma i r u d a u Beograd, uz promaknuće za inspektora I . kate-gorije i postavl jen je za sefa Per-sonalnog odsjeka Generalne direk-cije Suma. Buduć i da je na to mje-sto postavl jen na pr i jedlog pomoć-nika minis t ra , kad je ova j smije-n jen i F rkov ic je razr i ješen duž-nosti u odsjeku i r ad i u raznim re-f e r a d a m a do 1934.g. kad je premje-šten na Sušak, a odat le nakon ne-koliko mjeseci Di rekc i j i u Zagreb.

Osnivanjem Banovine H r -vatske, u r u j n u 1939.g. prelazi u Bansku upravu Banovine, a počet-kom 1940.g. imenovan je predstoj-nikom Odjela za Sumarstvo. Na t o j dužnost i ostao je do početka 1941. kad je umirovl jen kao nepoćudan.

Uspostavom N D H , Frkov ic j e imenovan 14.IV.1941.g. za min is t ra Suma i r u d a na kojem mjes tu os-t a j e do l is topada 1942., kad se re-organizira la vlada. F rkov ic je t ada obavl jao razne pol i t ičke dužnosti , sve do mjes ta povje ren ika za Bo-snu u Sara jevu .

Za svoj r ad u to v r i j eme pri-mio je Velered K r u n e K r a l j a Zvo-n imira s Danicom i mačevima. Ta-ko visoko odlikovanje, da je pravo na nošenje naslova >vitez<".

Po slomu N D H , u svibnju 1945. odlazi u emigraci ju. N a j p r i j e boravi u A u s t r i j i pod raznim ime-nima (Andre Jose), a 1948. s osta-

lim Šumarima emigran t ima odlazi u Argent inu u Minis ta rs tvo poljo-d je l s tva i stočarstva, u Di rekc i ju za Sume Narodnoga Šumarskog in-s t i t u t a ( I F O N A ) . Tu rad i s osta-lim kolegama na poslovima uređe-n ja Suma i sas tav l jan ju Šumskoga ka tas t r a .

Te poslove ing. F rkov ic ni je napuš tao do umirov l jen ja , iako su mu nuđena bol ja mjesta . Uosta-lom, i na tom mjes tu uvodio je mlade Šumarske inženjere u stru-čne poslove.

Umro je u Buenos Air resu 21. veljače 1980.g.

L I T E B A T U B A

*** S.L. 1941., s. 209-210, 391. H S D : S.L.1943,163. Neidhardt, N.: Sumarska nastava 1860.-

1960. Hranilović, S. i Piskorić, O.: Doprinos

h rva t sk ih šumara argentinskom sumars tvu s b iograf i jom sestorice šumara. S.L. 11-12, 1995., s. 415-427.

FRUŠIĆ, Andrija, iz Divosa, Mi-trovica, rođen 3.1.1883., ing. Sum.

S tud i r ao je Sumarstvo na Šumarsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od t r i godine. Apsolvirao je skol. g. 1905.-06.

U Šumarskoj s t ruci je počeo r ad i t i l.IV.1908.g. Neko je vrije-me bio zaposlen u Neves in ju u Hercegovini . Od 23.VII.1932.g. di-rek to r je Di rekc i j e Gradiške imov-ne općine Nova Gradiška. Bio je elan H Š D .

F U C K A R , Zdravko, (Zagreb, Tre-Snjevka, 22.11.1938.), mr. sc., dipl. ing., visi s t ručni suradnik .

Sin S t j epana i Anice r. JuSic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je majs to r obrade drva, a m a j k a do-maćica. Osnovnu je školu pohađao u Zagrebu, a u Zagrebu je 1955.g. završio i I n d u s t r i j s k u Školu d rvne s t ruke. I S redn ju t ehn ičku školu d rvne s t ruke završio je u Zagrebu

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 335: PDF 5,6 MB

335

1959.g„ a Visu školu za organizaci-ju rada - Kran j , Odjel Zagreb - za-vršio je 1969. u Zagrebu.

I I . s tupan j Faku l t e t a orga-nizacijskih znanosti završio je u Beogradu 1978.g.

Posli jediplomski s tud i j stu-dirao je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Magistrirao je 1981.g. iz znanstvenog područja organizacija rada u drvnoj industr i j i .

Doktorsku diser taci ju prija-vio je 1983. na Faku l t e tu organi-zacije.

Po završetku Srednje tehnič-ke škole 1959.g. odmah je stupio u radni odnos u Kombina tu Velebit - Rijeka, gdje je sedam godina ra-dio na poslovima anal i t ičara studi-ja rada, tehnologa procesa, orga-nizatora, Sefa pr ipreme proizvod-nje, upravi te l ja pogona i na istra-živanju tržišta.

G. 1967. vraća se u Zagreb i zasniva radni odnos s Ins t i tu tom za drvo Zagreb, za područje orga-nizacije rada i sistema upravlja-nja. U ins t i tu tu za drvo radio je na poslovima upravl janja : proiz-vodnjom u toku, sustavom zaliha mater i ja la , sustavom gotovih pro-izvoda, razvojem proizvoda, razvo-jem poduzeća te is traživanjem i znanstvenim aktivnost ima u cilju postizanja K I B E R N E T S K O G su-stava uprav l j an ja cjelinom podu-zeća.

Od 1984.g. radi na poslovima rukovodioca Odjela koji se bavi: organizacijom poduzeća, razvojem proizvoda, razvojem poduzeća i ki-bernetskim sustavom uprav l j an ja fenomenom cjeline poduzeća.

U In s t i t u tu je bio zaposlen od 30.V.1967. do l.VII.1990.g.

U t i jeku rada u Ins t i t u tu projekt i rao je i napisao velik b ro j projekata i s tudi ja razvoja za drv-nu indust r i ju . Te s tudi je odnosile su se na područja: razvoja pripre-me proizvodnje, razvoja sustava u-

pravljanja zalihama materijala, raz-voja proizvodnog programa, razvo-ja funkc i je razvoja poduzeća, raz-voja sustava uprav l j an ja gotovim proizvodima, razvoja uprav l j an ja kontrolom kval i te te proizvodnje u u toku i proizvoda, razvoja funkci-je održavanja u ređa ja i postroje-nja, studijom stanja b i tn ih para-metara za upravl jan jem poduze-ćem, vrednovanjem rada i raspod-jelom zarada uposlenih.

U dugogodišnjem istraživač-kom radu bio je koordinator ili vodi te l j velikog broja projekata i s tudi ja razvoja za konkretna po-duzeća, a surađivao je u velikom broju poduzeća drvne indust r i je (50) na području konzultacija i re-alizacije projekata i s tudija .

Vrlo je intenzivno i t r a jno surađivao sa znanstvenicima Šum. fakul te ta .

U t i jeku radnog vijeka bio je na vise s t rucno-studi jskih putova-nja u inozemstvu u t r a j a n j u od 7 do 30 dana. Studi rao je sustave proizvodnje i uprav l jan ja u Nje-mačkoj, I ta l i j i , Danskoj, Engles-koj, Rusiji , Slovačkoj, Mađarskoj, Aus t r i j i i drugdje. Ta iskustva us-pješno je prenosio u domaća po-duzeća drvne industr i je . Član je Hrvatskoga Šumarskog društva.

S T B U C N I I Z N A N S T V E N I B A D O V I

Preuzimanje gotove robe po planovi-ma prijema. Drvna ind. 11-12,1970.

Mjesto i uloga funkcije održavanja uređaja i postrojenja u drvno - industri-jskim poduzećima. Drvna ind. 1-2, 1972.

Djelovanje kontrole kvalitete kod o-peracione kontrole u proizvodnom procesu. Drvna ind. 9-10,1975.

Elementi teorije kibernetskog sistema rukovođenja proizvodnim procesom. Drv-na ind. 7-8,1976.

Prikaz kibernetskog sistema rukovo-đenja proizvodnjom furniranog pokućstva. Drvna ind. 9-10,1976.

Jedan od mogućih kibernetskih sis-tema upravljanja zalihama u međufaznom skladištu dijelova. Drvna ind. 11-12,1978.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 336: PDF 5,6 MB

336

Jedna od mogućih metoda racionali-zacije operacija u drvno - industrijskom procesu. Drvna ind. 9-10. 1980.

Savjetovanje na temu "Organizacija procesa proizvodnje u tvornicama namješ-taja 1980. u organizaciji Saveza inženjera i tehničara sumarstva i drvne ind. BiH i Privredne komore BiH.

Nekateri elementi sistema teorije ki se uporabljajo pri projektiranju optimal-nega sistema upravljanja proizvodnje in poslovanja. Savje tovanje u L j u b l j a n i 1984. u organizacij i Druš tva inž in jer jev in teh-nikov lesarstva - L jub l j ana .

Kibernetski sistem rukovođenja zali-hama materijalom u drvnoj industriji u ci-lju ostvarenja dohotka. Zbornik radova: Do-hodovni odnosi u sumarstvu, p re rad i drva i prometu drvnim proizvodima, Split 1984.

Podloga za visi oblik sistema uprav-ljanja. Zbornik radova IV. simpozija u or-ganizaciji "UPOS 85".

Optimalni proizvodni program, osnova za kibernetski sistem upravljanja proiz-vodnjom namještaja. Zbornik radova u or-ganizaciji Saveza inž. i tehn. sumarstva i ind. za p re radu drveta Jugosl. i Udružen je šumara i indus t r i j e za p re radu drve ta P r iv redne komore Jugosl , Beograd, 1990.

Mogući efekti uvođenja sistema u-pravljanja u poduzeća drvne industrije. Zbornik radova na temu: "Upravl janje pro-izvodnim sistemima u drvnoj industrij i", S.F. Zagreb, Novi Vinodolski 1990.

Stanje sistema upravljanja zalihama u drvnoj industriji. Zbornik radova na te-mu: "Upravl janje proizvodnim sistemima u drvnoj industrij i". Sum. f a k u l t e t Zagreb, Novi Vinodolski 1990.

P ro j ek t i i s tud i je

Studija analize i dijagnoze stanja or-ganiziranosti i sistema upravljanja proce-som proizvodnje u SOUB-u 'DI Slavonija ", Slav. Brod.

Studija razvoja makrokibernetskog si-stema upravljanja procesima proizvodnje u SOUS-u "Di Slavonija ", Slav. Brod.

Studija razvoja funkcije razvoja pro-izvoda u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. Brod.

Studija razvoja mikrokibernetskog si-stema upravljanja proizvodnjom preko pripreme proizvodnje u SOUB-u DI Sla-vonija", Slav. Brod.

Studija razvoja upravljanja zalihama materijala u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. Brod.

Studija razvoja funkcije kontrole kva-litete u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. Brod.

Studija stanja organiziranosti, dijag-noza stanja i prijedlog aktivnosti za revi-talizaciju u BO "Ostrelj" - OOUB FANA -Krnjeusa.

Studija razvoja makrokibernetskog sistema upravljanja proizvodnjom u RO "Ostrelj", OOUR FANA Krnjeusa.

Studija razvoja mikrokibernetskog si-stema upravljanja proizvodnjom stolica preko pripreme proizvodnje u RO "Ostrelj" OOUR FANA - Krnjeusa.

Studija razvoja funkcije studija rada u RO "Ostrelj", OOUR FANA, Krnjeusa.

Studija razvoja funkcije kotrole kva-litete u KPD "Ivančica", R.J. Drvna pro-izvodnja Lepoglava.

Studija stanja organiziranosti i sis-tema upravljanja procesima RO "INO -Otocac.

F U K A R E K , Pavle , (Sarajevo, 16. VII.1912. - 17.11.1983.), dipl. ing., dr . sc., sveučilišni profesor , aka-demik, vrlo i s t aknu t i Šumarski s t ručn jak - dendrolog i fi tocenolog.

U rodnom gradu završio je klasičnu gimnaziju, ali vec je t ada pokazivao l jubav za p r i rodu i l jubav prema b i l jkama. Stoga se školske godine 1934.-35. upisao na Šumarsk i odsjek Po l jop r iv redno-Sumarskog f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu, na kojem je 1939.g. di-plomirao. Po završe tku s tud i ja P. F u k a r e k nas tupa službu u Šumar-skoj s t ruci u Sara jevu , odakle je početkom 1941., zbog pol i t ičkih ra-zloga, p remješ ten u Nevesinje. Na-kon hapšen ja i in te rnac i je zapos-lio se 1943.g. u Di rekc i j i Suma u Mostaru . Početkom 1944.g. prešao je na "oslobođeni" t e r i to r i j , gdje je

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 337: PDF 5,6 MB

337

ukl jučen u r ad Oblasnog NOO-a u Treb in ju , a potom Z A V N O B I H - a u J a j c u i Fojnic i . Po završe tku ra-ta r ad i u Min i s ta r s tvu Sumarstva B i H .

Od godine 1948. nas tavnik je u Visokoj školi za planinsko gaz-dovanje, a od 1949. na Pol jopr iv-redno - Sumarskom, kasni jem Šu-marskom f a k u l t e t u Unive rz i t e t a u Sara jevu . G. 1952. obranio je na Š.F. Sveučil iš ta u Zagrebu dok-torsku d i se r tac i ju pod naslovom "Poljski jasen ( F r a x i n u s angustifo-lia, Vahl.), njegove osobine, rasi-r en je i Sumarsko značenje" (komis. u sastavu: dr. sc. I. Pevalek, dr. sc. A. Petracic , dr. sc. M. AniC i dr. sc. A. Ugrenovic). Odmah je izabran za docenta iz dendrologije i fito-cenologije na Š.F. u Sara jevu . G. 1961. izabran je za redovitog profe-sora, a umirovl jen je k r a j e m 1977.g.

Kao nas tavnik i rukovodi lac Zavoda za Šumarsku bo tan iku in-tenzivi rao je nastavu, osnovao her-bar i j , zb i rke eksponata i kar to-grafsk i odsjek. S l j ubav l ju je pre-nosio svoje veliko znanje i iskus-tvo mladim is traživačima, post-d ip lomandima, dok to rand ima i s tuden t ima kroz t r idese tak gene-raci ja . Škol. god. 1959.-60. bio je dekan Š.F. u Sara jevu . Vise godina rukovodio je Biološkim ins t i tu tom Unive rz i t e t a u Sara jevu .

Uređ ivao je nekoliko godišta znanstveno - s t ručn ih časopisa Na-rodni Šumar, Godišnjak Biološkog instituta i Radove Š.F. u Sara jevu . Osim znanstveno - istraživačkog, nastavnog i publicist ičkog r ada P. F u k a r e k stalno je obnašao i mnoge dužnost i u znanstvenim, strukov-nim i d ruš tveno - pol i t ičkim orga-nizaci jama sve do svoje p re rane smrt i .

"Akademik P. F u k a r e k bio je znanstvenik š i rokih pogleda, izu-zetne d inamičnost i i p r i m j e r n e upornos t i u svojim istraživalač-

kim i ostalim djelatnostima.. . P. F u k a r e k bio je s t ras tven bibl iof i l . Vrlo se studiozno bavio histori-ografskim i b ib l iografsk im ra-dom, napisavSi recenzi je mnogih bo tan ičk ih d je la i publ ikac i ja . Stekao je vrlo t emel j i to polazište, vrsnu biološku naobrazbu i od-lično poznavanje dendro f lo re i ve-getaci je naših k r a j eva i sus jednih zemalja. Sva je svoja p roučavan ja zasnivao na pomnom terenskom radu, k r i t i čno j anal izi i uvažava-jući znanstvene spoznaje ne samo domaćih i s t r an ih bo tan ičk ih kla-sika, vec i svih solidnih mlađ ih is-t raživača. U svojim i s t raž ivan j ima iz područ ja f i togeogra f i j e i den-drologije P. F u k a r e k se bavio mor-fološkim, s is tematskim, horo- los-kim, ekološkim, nomenk la tu r im i d rugim problemima nekih četin-jača i listaca." (S. BertoviC).

D u g o t r a j n a taksonomska is-t r a ž i v a n j a omogućila su mu da o-pise taksone i mnoge nove zajed-nice ka rak te r i s t i čne za pre tp lanin-ski pojas nekih bosansko-hercego-vackih gora. U obrad i t i h i s rodnih problema ističe se s tud i ja "Šumske b i l j n e za jedn ice u Jugos lavi j i " (1979.). Ovdje je po t rebno spo-menu t i i njegov rad na kar togra f i -r a n j u vegetacije. Sam ili sa surad-nicima izradio je niz preglednih ili de t a l j n ih k a r a t a Šumske vegetaci-je u razl ič i t im p red je l ima B i H .

Surađ ivao je na r j e šavan ju a k t u a l n i h problema zašt i te priro-de i životnog čovjekovog okoliša. P o v r h toga akademik F u k a r e k bio je v rs tan organizator i ak t ivan elan mnogih d o m a ć i h i s t r a n i h z n a n s t v e n i h , s t ručn ih i društve-nih udružen ja . Od 1960.g. elan je Međunarodnog d ruš tva za istraži-van je vegetaci je u S.R. Njemačkoj . J e d a n je od osnivača i p reds jednik u dva m a n d a t a I s t o c n o a l p s k o -d i n a r s k o g d ruš tva za p roučavan je vegetacije. G. 1969. organizirao je

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 338: PDF 5,6 MB

338

10. simpozij toga društva. Bio je stalan elan međunarodne organi-zacije za znanstvena i s tručna pu-tovanja i ekskurzi je u Ziirichu. I-zabran je za elana užeg odbora za izradu Vegetacijske karte Evrope, a bio je i elan Naučnog vijeća i Re-dakcijskog odbora projekta Ve-getacijska karta Jugoslavije te elan uredniš tva novog izdanja Šu-marska enciklopedija J L Z u Za-grebu. Za redovnog elana ANU B i H izabran je 1967.g„ a u jednom mandatu bio je t a jn ik njenog Odje-l jenja za prirodno - matematičke nauke. G. 1983. izabran je za do-pisnog elana J A Z U u Zagrebu. Sudjelovao je na obnavl janju pla-ninarstva u B i H i bio elan Saveza druš tava planinara i Saveza druš-tava gorana. Za t a j rad dobio je plakete i pr iznanja. Povrh toga do-bio je i nekoliko visokih pr iznanja među kojima Orden rada I. i I I . reda, Orden zasluga za narod, na-gradu Z A V N O B i H - a i dr.

B A D O V I

Picea omoricti, njezina vrijednost u su-marstvu i pitanje njenog areala. S.L. 1935, s. 493-506.

Kroz planine Bosne i Hercegovine. Planinarsko društvo u Sarajevu 1935. S.L. 1936, s. 503-505.

Nestajanje tise u našim krajevima. Pr i roda 26,1,1936, Zagreb, s. 15.

Pregled flore suma u Ravnoj planini -Jahorini kod Sarajeva. P r ikaz jedine, neš-to s tar i je , rasprave Kar l a Maly-a, Glasnik zemaljskog muzeja za B i H , 50, Sarajevo, 1938.

Vorl&ufige Mitteilungen ilber die na-tilrliche Standorten der Panzerkiefer. Mittei lungen der Deutschen Dendrologis-chen Gesellschaft 54, 1941. Wien, p. 1-12.

O 'trećem ' arealu Pancićeve omorike u Drobnjacima. S. L. 2,1941, s. 25-34.

Prvi prilog poznavanju munike ili šmrca (Pinus Heldreichii Christ . var. leu-codermis /Ant./ Mgf.J). S.L. 8-9, 1941, s 348-385.

Povijest otkrića i istraživanja munike ili (bor) šmrca Pinus Heldreichii Christ. Glasnik H r v a t s k i h zemaljskih muzeja, Sa-rajevo.

Pedeseta godišnjica "Županjackog ela-borata". S.L. 11,1941, s. 479-489.

Munika. H r v a t s k i planinar , 4, 1941, Zagreb, s. 81-89.

O sabiranju i Čuvanju bilja. S.L. 1941, s. 529-536.

Devedeseta godišnjica botaničkog ot-krića munike (Pinus Heldreichii Christ). P r i roda 1-2,1942, s. 29-34.

O crnom grabu (Carpinus orientalis Mili.) u Bosni i Hercegovini. S. L. 1942, s. 89-90.

Pedeseta godišnjica "Županjackog ela-borata" (nastavak). S.L. 1942, s. 90.

Planinski javor (Acer Heldreichii Orph. ssp. Visianii /Kym./ Pax.). S.L. 1943, s. 165-170.

Jedan prilog praktičnoj primjeni bilj-ne sociologije u sumarstvu. S.L. 8-9,1943, s. 258-260.

Nekoliko podataka o tilovini (Pette-ria ramentacea Sieb.). Ib id . s. 283-284.

O navodnom raširen ju molike (Pinus peuce Gris.) u Bosni i Hercegovini. Ib id . s. 313-315.

Das Vorkommen der Panzerkiefer in Sanđak, Novi Pazar. Osterreichische Bo-tanisehe Zei t schr i f t , 2-3, Wien, p. 190-195.

Podizanje ograda od kamenog suvozi-da i živice. S.L. 4-5,1947, s. 152-156.

Organizacija rada kod poSumljavanja. S.L. 12,1947. s 397-398.

Ruska treska. Krovna daska koja štedi drvo i Čuva narodne sume. Sarajevo, 1947, s 1 - 2 6 .

Divlji kesten. P r i roda 34, 7, 1947, Za-greb, s. 245-249.

Biljno-geografska karta sumskog dr-veća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji od dr. L. Adamovića (P re thodn i izvještaj) . S.L. 5-6,1948, s 171-179.

Pronalazak jos dvije od zagubljenih sekcija biljno-geografske karte sumskog drveća Bosne, Hercegovine i Dalmacije od dr. L. Adamovića. S.L. 11,1948, s. 380.

Podaci o rasirenju planinskog javora (Acer Heldreichii Boiss.) u Bosni, Herce-govini i susjednim krajevima. Godišnjak Biološkog instituta 1, Sarajevo, 1948. s. 31-40.

Rasirenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Wil ld.) u F.N.R. Ju-goslaviji. Ib id . 2, s. 63-70.

Podaci o geografskom rasirenju mu-nike (Pinus Heldreichii Christ.). Ib id . 1-2, 1949, s. 21-41.

Podaci o rasirenju molike (Pinus Peuce Grisebach) na Balkanskom polu-ostrvu. I b i d , s. 43-54.

O granicama prirodnog areala tilo-vine (Petteria ramentacea /Sieb./ Presi.). I b i d , s. 53-59.

Današnje rasprostranjenje Pancićeve omorike (Picea omorica Pancić) i neki po-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 339: PDF 5,6 MB

339

daći o n j e n i m sas to j inama. I b i d . 1-2, 1950, Sara jevo , s. 141-198.

Materijali za bibliografiju o krsu. Svje-tlost, Sara jevo , 1950. s. 1-211.

Stanište Pancićeve omorike nakon sumskih požara u 1946/47. godini. S.L. 1-2, s. 61-75.

Karlo Maly, njegov život i rad (Nek-rolog). God. Biol. inst . 4,1, Sara jevo, 1951, s. 3-16.

Novi varijetet munike na području Sr-bije i Sandžaka (Pinus Heldreichii C h r i s t , var . Panc ic i n. var.,). I b id . s 41-50.

Biljne forme nazvane u Čast Karla Malya. I b id . 5,1-2, Sa ra j evo 1952, s. 7-11.

Nove biljne svojte na području Bosne i Hercegovine koje je otkrio i opisao Karlo Maly. I b i d . s. 13-38.

Botanička zaostavstina Karla Maly-a. Ib id . s. 39-50.

Karlo Maly: Orundlagen zur Kennt-niss der Flora von Travnik in Bosnien. Ib id . s. 51-122.

Dodatak bibliografskim podacima o naučnim radovima Karla Malya. I b id . s. 123-127.

Javori Bosne i Hercegovine u radovi-ma Karla Malya. I b i d . s. 169-192.

Nova nalazišta planinskog javora (Ac-er heldreichii Orph . in Boiss.) na planina-ma Bosne i Hercegovine (sa StefanoviC, V.). I b id . s. 193-198.

Dr. Karlo Bošnjak (Nekrolog). I b i d . s. 457-459.

Dr. Karl Sonniger (Nekrolog). I b i d . s. 460-463.

Dvadesetogodisnjica smrti Dr. Ne-deljka Kosanina. I b i d . s. 464-468.

Areal prirodnog rasprostranjen ja ev-ropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) sa osvrtom na njegova staništa na Balkanskom poluotoku. B a d o v i P.S.F. 7, 1952, Sara jevo , s. 41-65.

Dendroloske marginalije uz Botanički priručnik dr. B. Domca. S.L. 8, 1952, s. 288-295.

Osnovne prirodne karakteristike, flo-ra i vegetacija Nacionalnog parka "Sutjes-ka". B a d o v i A N U B i H , Posebno izdanje , kn j . 11,1953, Sara jevo .

Contribution a la connaissance du Oenre Fraxinus. Complćtes B e n d u s des sćances (Sect. 13) V I I I . Conges in te rna-t ional de Bo tan ique : 63-65,1954, Pa r i š .

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) . S.L. 9-10,1954, s. 433-453.

Istraživanje flore i vegetacije Bosne i Hercegovine. G.B.I. 7 ,1-2,1954, Sara jevo , s. 111-168.

O okruglolisnim jasenovima na pod-ručju Bosne i Hercegovine I b id . s. 223- 239.

Neki osnovni podaci u vezi sa pi-tanjem bukve u Bosni i Hercegovini. Na-

rodn i šumar , 7-8, 1954, Sara jevo , s. 273.-288.

"Županjacki elaborat" i njegovo zna-čenje za sanaciju privrede na području za-padne Bosne. V e t e r i n a r i a 3-4, 1954, Sara-jevo, s. 655-670.

Prirodne rijetkosti u NB BiH i njiho-va zaštita. Nase s t a r ine 2, 1954, Sara jevo , s. 37-52.

Jedno jelovo stablo (Abies pectinata Mili.) iz nekadašnjih prašuma. N a r o d n i šu-mar 5-6 ,1954, Sara jevo , s. 249-251.

Dodatak članku "Poljski jasen " (Fraxi-nus angustifolia Vahl ) . S.L. 1-2, 1955, s. 16-21.

Prilog poznavanju sumskih zajednica u kojima se javlja poljski jasen. I b i d , s. 30-40.

Šumska vegetacija Pohorja u Sloveni-ji. I b i d . s. 351-358.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl . ) i neke njegove sumsko uzgojne osobine. Sumars tvo , Beograd, 1955, s. 331-345.

Nekoliko napomena u vezi sa našom endemnom munikom (Pinus Heldreichii Christ .) . I b i d . s. 483-487.

Kartiranje sumske vegetacije i zadaci Zavoda za sumarsku botaniku Poljopri-vredno - sumarskog fakulteta u Sarajevu. N a r o d n i šumar 9-10, 1955, Sara jevo , s. 341-360.

La forćt de Pinus salzmanni de Sa-int-Ouilhem le Desert (s J. B r a u n - Blan-quetom) . S ta t . i n t e rn . geobot. med i t e r r . e t a lp ine (Sigma Montpe l l ie r ) . Comm. No. 133 Collectanea bo tan ica Vol. 4, fasc. I I I , No. 33: 435-489.

Neka razmatranja o zaštiti prirode i prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini (u s u r a d n j i s V. Bžehakom) . Nase s t a r ine 1955, Sara jevo, s. 275-288.

Zaštita endema Pancićeve omorike u Bosni i Hercegovini. I b id . s. 290-298.

Bazlike između poljskog i običnog jasena. N a r o d n i šumar 1-2, 1956, Sara jevo , s. 27-38.

Prilog poznavanju sumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih planina (Šator, Oolija, Hrbljine, Cincar i Malovan). I b i d . 3-4,1956, s. 125-134.

Nalazište alpske johe (Alnus viridis /Cha ix / D. C.), u Bosni. I b id . 9-12, s. 346-400.

Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi H o r v . ) i neke njene razvojne ten-dencije na bosansko-hercegovackim plani-nama. S.L. 11-12,1956, s. 343- 357.

Prašuma Perucica u NB Bosni i Her-cegovini. Zaš t i t a p r i r o d e 7,1956, Beograd.

Novi podaci o poljskom jasenu (Fraxi-nus angustifolia Vahl ) . S.L. 1-2, 1957, s. 30-35.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

Page 340: PDF 5,6 MB

340

Neke starije i novije rasprave o Pan-cićevoj omorici. Sumarstvo 3-4, 1957, Beo-grad, s. 245-257.

Borika (Daphne blagayana F r e y ) i njena geografska rasprostranjenost. Ib id . s. 713-722.

O nekim vidovima oštećenja i uništa-vanja drveCa, specifičnim za Bosnu i Hercegovinu. Narodni šumar 7-9, 1957, Sarajevo, s. 226-229.

Velika mljecika (Euphorbia Wulfenii H o p p e ) i njezin privredni značaj na medi-teranskom krsu. Ib id . s. 229-233.

Radovi na istraživanju i kartiranju sumske vegetacije u Bosni i Hercegovini. Ibid . 10-12, s. 359-378.

Da li je cretna breza (Betula pubes-cens Eh rh . ) raširena i na području Bosne i Hercegovine?. Ib id . 11,1-3, s. 31-39.

Fresinica (Dryas octopetala L.) i nje-na veza sa tragovima diluvijalne glacijaci-je. Godišnjak biološkog ins t i tu ta , 1957, Sa-rajevo, Geografski pregled 1, s. 60-64.

Tisa (Taxus baccata Li.), njena nala-zišta u BiH i njihova zaštita. Nase sta-rine, 1957, Sarajevo, s. 263-280.

Die Standortrassen der Schwarz-fOh-re (Pinus nigra Arn. s. lat.). Cent ra lb la t t f i i r das gesamte Forstwesen, 75, 3-5, 1958, Wien, s. 203- 207.

Dendroloski prilozi flori Bosne i Hercegovine. Godišnjak biol. inst. 1-2, 1958, Sarajevo, s. 36-65.

Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietetum) na hercegovačkim i zapadno-bosanskim planinama. Ib id . 103-113.

Medveđa lijeska (Corylus colurna L.) i njena nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ibid . s. 153-176.

Sibljaci mukinjice (Sorbus chama-emespilus Crantz) na planini Plazenici u Bosni. Ib id . s. 163-171.

Najnovija literatura o PanCiCevoj o-morici. S.L. 1-2,1958, s. 31-37.

Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat.J). Badovi P.S.F 3, 3, 1958, Sarajevo, s. 3-91.

Prašuma Perucica i njena vegetacija, (s V. Stefanovićem). Ib id . s 93-146.

Istraživanje i kartiranje sumske ve-getacije planina Jahorine, Igmana, Lju-bicne, Veleža i područja oko rijeke Drine, (s V. Stefanovićem). Narodni šumar 12, 1958, Sarajevo, s. 10- 12.

Sumske biljne zajednice izdvojenog prasumskog rezervata Perucica". Ib id . s. 741-743.

Pa viti kao melioratione i "štetne" vrste u našim sumama. I b i d , s. 744-755. Neko-liko novih podataka o rasprostranjenju borike (Daphne blagayana Frey.j) na Balkanskom poluostrvu. Sumarstvo 11-12, 1958, Beograd, s. 635-637.

Fitocenoloska raspodjela bosanskog i hercegovačkog krsa. Zbornik "Krs Bosne i Hercegovine" 3,1958, Split, s. 139-143.

Internacionalni simpozij o problemi-ma zaštite prirode (1957). Zašt i ta pr i rode 12,1958, Beograd.

Nacionalni parkovi Jugoslavije. U publ ikaci j i "Bazvoj sumarstva i drvne in-dus t r i j e Jugoslavi je (1945-1956)", Beograd 1958, s. 63-77.

Fitocenoloska istraživanja. Ib id . s. 317-326.

Arbres et arbustes rares et menacšs de la flore de Yougoslavie (Consideration en rappor t avec leur protection). Sep. exp. Compte rendu Bćunion technique d Athš-nes de I U I C N , Vol. 5, 1958, Athćnes, p. 159-165.

Karta sumskih biljnih zajednica krsa Bosne i Hercegovine (orig. u M - 1:500.000) s komentarom. OpCi program kompleksne melioracije krsa F N B J apud S. BertoviC i dr. 1958.).

Pregled dendroflore Bosne i Herce-govine. Narodni šumar 12, 5-6, 1959, Sara-jevo, s. 263-286.

Istraživanje i kartiranje sumskih fito-cenoza na području Bosne i Hercegovine u 1959. god. Ib id . 13,11-12, s. 669-678.

Hibridi između gorskog i planinskog javora, (s A. Celjom). Sumarstvo 11-12, 1959, Beograd, s. 543-548.

Planinski bor - klekovina (Pinus mu-go T u r r a ) i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije naših planina. Narodne sta-r ine 1959, Sarajevo, s. 203-318.

Jedna rijetka forma smrce u Bosni (s V. Stefanovićem). Ib id . 233-234.

Bazga, Bor, Borovica, Božika, Brijest, Bukva, Dafina, Dimitrov Todor, DraCa, Forsitija, Geografija suma, Geschwind An-drija, Grab, Grohotusa, Holl Ferdinand, Hudike i lemprika, Jabuka, Jarebike, mukinje, brekinje, Jasen, Jasmin, Javor, Jela, Johe i josice, Jorgovan, JovanoviC Branislav, Kalina, Karaman Luka, Kesten divlji, Knotek Ivan, Konopljika. Sumarska enciklopedija, 1,1959,Zagreb.

Neke značajne i retke vrste drveCa i grmlja u Jugoslaviji. Zaš t i ta prirode, 15, Beograd.

Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost (Fraxinus angustifolia Vahl - Fr. oxycarpa Willd.> G.S.P. S.F. 1960, Zagreb, s. 133-258.

Nova svojta borova u Bosni. S.L. 5-6, 1960, s. 152-156.

Crvenolisni gorski javor (Acer pseudo-platanus f purpureum /Loud/ Behd). Na-rodni šumar 3-4, 1960, Sarajevo, s. 191-192.

Bibliografija članaka, priloga i dru-gih saopstenja objavljenih u razdoblju 1947-1956-1959. Ib id . Prilog.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 341: PDF 5,6 MB

341

Differences morphologiques et ana-tomiques entre Fršne commun et le Fršne oxyphylla. Bul le t in de la Soci&te Bota-nique de France 107, 4-5, 1960, Pariš , p. 192-198. .

Ohiana prirodi v Jugoslaviji. Ohrana prirodi i zapovednoe delo v SSSB. Bu-letin 4,1960, Moskva.

Sumsko-vegetacijska područja SB BiH (ka r t a u M-l:l,000.000). Sarajevo.

Jedinstvo dendrogeografskih i fito-cenoloskih istraživanja. Narodni šumar, posebna izdanja: "Uloga i mjesto fi to-cenologije u savremenoj sumskoj privredi", 1961, Sarajevo, s. 47-49.

Istraživanje i kartiranje sumske ve-getacije i sumskih fitocenoza u Bosni i Hercegovini. Ib id . s. 182-192.

Bibliografski pregled biljnogeograf-skih i fitocenoloskih radova o sumama Ju-goslavije. Ib id . s. 193-218.

Prilozi diskusiji o mjestu i ulozi fito-cenologije u sumarstvu. S.L. 1961, Zagreb, s. 63-73.

Osnivački sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Intern. udruže-nja za istraživanje vegetacije (Aus t r i j a 25-28.VII.1960.). Narodni šumar 3-4, 1961, Sarajevo, s. 183-187.

Ekskurzija u austrijske Karavanke i Karnijske Alpe. Ib id . s. 187-190.

Da li su vrste Crataegus nigra W. et K. i C. pentagyina M.B. nađene u Herce-govini? Ib id . s. 453-456.

Problemi sumskih staništa, selekcija drveća i uzgoja suma. X I I I . Kongres I U F B O , Wien. Ib id . 10-12, s. 536-541.

Ein Hohenprofil durch die Waldege-sellschaften an Sild-und Nordh&ngen des Velež-Oebirges in der Hercegovina (Di-narische Alpen). Mit tei lungen der Ostal-pin - dinarischen pflanzensoziologischen Gemeinschaf t 1,1961, Padova, p. 23-29.

Dvije jele srasle u jednu krošnju (kod sela Krivojevići, BiH). P r i roda 8, 1961, Zagreb, s. 254.

Oranice rasirenja izrazitih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine. Ge-ografski pregled 6,1962, Sarajevo, s. 73- 96.

Inverzije vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelasnica. Narodni šumar 1-3,1962, Sarajevo, s. 35-46.

Herbar Boberta Visiani-a u Padovi. I b i d , s. 1-3.

Drugi radni sastanak Sekcije za is-točne Alpe i Dinarske planine Međunarod-nog udruženja za istraživanje vege- tacije (Brixen, 3-7.VII.1961.). Narodni šumar 1-3, 1962, Sarajevo, s. 257-260.

Neka neriješena pitanja u dosadaš-njim dendroloskim i dendrogeografskim is-traživanjima u Bosni i Hercegovini. I- bid. 7-9, s. 357-374.

Treće savjetovanje biljnih sociologa sa područja istočnih Alpi i Dinarskih planina (Klagenfu r t , 14-18.VII.1962.). I b i d , 16, 6-7, s. 416- 423.

Zajednice i tipovi suma Dinarskih planina. I. sistematsko mjesto balkanskih sibljaka. Ib id . 10-12, 1962, Sarajevo, s. 503-508.

Prasumski rezervat Perucica. Ib id . s. 509-519.

Neke zablude oko nalazišta Panci-ćeve omorike. Ib id . s. 525-526.

Problemi sumskih staništa, selekcije sumskog drveća i uzgoja suma na X I I I . Kongresu IUFBO (u BeCu 1961. g.) Ib id . s. 536-541.

II. Kongres biologa Jugoslavije (Be-ograd, 7-10. I I . 1962. g.). Ib id . 541-545.

Problemi nase stručne štampe. Ib id . s. 546-554.

Einiges iiber die sildeuropaeischen Eichen und SchwarzkieferwS,lder. Mit-teilungen der Ostalpin - dinarischen pflanzensoziologischen Gemeinschaft , 2, 1962, Padova, p. 82-85.

Das Quercetum confertae hercego-vinicum in Narenta - tal Angewandte Pflanzensoziologie 18/19. I b i d , Wien, 1962, p. 37-45.

The present spread of Serbien spruce (Picea omorica Panc.) and some data con-cerning its stands. Nolit , Beograd 1962, s. 1-75.

Basprostranjenost i druge fitoceno-loske karakteristike poljskog jasena. Ba-dovi N.D.BiH 20/4, Sarajevo, 1962, s 1-99.

90-tu godišnjica prve dendrologije naših krajeva. Sumarstvo 3-4, Beograd, 1962, s. 181-190.

Pionirska vegetacija točila u brdskom pojasu dinarskih planina i njena zaštita. Narodne s tar ine 8, 1962, Sarajevo, s. 199-204.

Modro lasinje - Moltkea petraea (Tratt.) Oris., rijetki endemni grmić naše-ga hercegovačkog i crnogorskog krsa i nje-gova zaštita. I b i d , s. 205-209.

Lovorolisni likovac (Daphne laureola L.) i potreba njegove zaštite u sumama Bosne i Hercegovine. Ib id . 8, s. 211-214.

Vrist - Calluna vulgaris (L.) H u l i - na jugozapadnoj granici svoje rasprostra-njenosti. Godišnjak Biološkog ins t i tu ta 16, 1963, Sarajevo, s. 77-90.

Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quer-cus confer ta Kit. in Schult. — Q. farnetto Ten.). Badovi N.D. B i H 6, 1963, Sarajevo, s. 113-166.

Lepenica - Pregled osnovnih tipova sumske vegetacije, (s B. FabijaniCem i V. StefanoviCem). I b i d , posebna izdanja, 3, s. 85-129.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 342: PDF 5,6 MB

342

Lepenica - Šumarstvo. Ib id . s. 539-552.

Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloskih odnosa planina sjeveroza-padne Crne Gore. I b i d , 6, s. 113-166.

Pancićeva omorika u prirodnim sta-ništima oko rijeke Drine i u parkovima glavnog grada SS BiH. Narodni šumar 17, 7-8,1963, Sarajevo, s. 260-262.

Prof. Dr. Ivo Horvat - In memoriam. I b i d , s 287-288.

Prikazi i ocjene stručne literature - O. Schwarz i H. Weide: Revizija taksono- mi-je roda Sequoia Endl . I b i d , s. 292.

Orijasko stablo poljskog jasena u sjeveroistočnoj Bosni, (s B. CuriCem). Na-rodni šumar 11-12, 1963, Sarajevo, s. 307-408.

Nova hibridna ili prelazna svojta ja-vora iz Crne Gore (Acer pseudoobtusatum Fuk.). Sumarstvo 10-12, 1963, Beograd, s. 357-362.

Die Ausarbeitung einer detaillierten Waldkarte Bosniens und der Hercegovina a uf pflazensoziologischer Grundlage. Bericht ilber das in te rna t . Symposion f u r Vegeta t ions-Kar t ierung, Stolzenau/Weser , 1963, s. 363-368.

Die Verbreitung des Edelweis in den Balkanlšnder. J a h r b u c h des Vereins zum Schutze der Alpenpf lanzen u. Tiere e. V, Bd. 28,1963. Milnchen.

Krs, Kruška, Krusvica, Lijeska, Li-kovci, Lipa, Ljigovina, Maly Karlo, Mo-njen, Musmulica, Orah, Parocija, Perucica, Sibir eja, SmrCa, Sutješka, Tila, Tisa, Trusijike, Tulipanovac, Vrijes, Zelenika, Zelkova. S. E. I I , JLZ , 1963, Zagreb.

Geobotanicka i ekološka istraživanja balkanskih omelika (vrste roda Cytisan-thus Lang). Badovi N.D. B I H , 25, 7, 1964, Sarajevo, s. 6-56.

PanCiCeva istraživanja Crne Gore. Ibid . 32, s. 9-340.

Sjeverozapadna granica današnje ras-prostranjenosti hrasta sladuna. S.L. 3-4, 1964, Zagreb, s. 109-123.

Spiralni raspored pupova kraškog crnog jasena. Narodni šumar 18, 1-2, 1964. Sarajevo, s. 43-45.

Fitocenoloska ekskurzija kroz sjeve-roistočnu Poljsku. Ib id . s. 46-54.

Prilog privremenoj taksonomiskoj po-djeli balkanskog prelaznog makljena (Acer intermedium PanC.). I b i d , s. 105-120.

Istraživanja i kartiranja sumskih fito-cenoza Bosne i Hercegovine. Ib id . 7-8, s. 363-374.

Prašuma Perucica nekad i danas (I.) Ibid . 9-10, 433-456.

Josip Pancic i nase sume. Ib id . 11-12, s. 583-588.

Die Tannen und die TannenwS,lder der Balkanhalbinsel. Schwezerische Zeit-

schr i f t f i i r Forstwesen 9-10, 1964, Zilrich, p. 518- 533.

PanCiCeva istraživanja flore Crne Gore. Badovi N.D. B i H 25, 7, 1965, Saraje-vo, s. 317-340.

Nalaz prelazne ili hibridne svojte bo-rova na planini Prenju u Hercegovini (Pi-nus nigradermis Fuk . et Vid.), (s M. Vida-koviCem). Ib id . 28, 8, s. 61-87.

Prilog poznavanju prelaznih svojti poljskog javora Balkanskog poluotoka (Ac-er campestre L. sensu lat. — A. marsicum Guss. sensu strict.). I b i d , s. 89-103.

Rasprostranjenost i ekološke karak-teristike krCagovine (Amphoricarpus neu-mayeri Vis.). Glasnik Zemaljskog muzeja B i H 3-4,1965, Sarajevo, s. 159-180.

Prašuma Perucica nekad i danas (II .) . Narodni šumar 19, 1-2, 1965, Sarajevo, s. 39-50.

Rijetko sumsko drveCe nase Repub-like. I b i d , 3-4, s. 125-134.

Botanička saopstenja - Informationes botanic&e (sv. 1-3). I b i d , 5-6, s. 223-228.

Nase listopadno drveCe i grmlje -Rasprostranjenje vrsta prema izbojcima i pupovima - P r i ručn ik , L j u b l j a n a 1965, s. 1-35.

Biološke i ekološke karakteristike bukve i bukovih suma Jugoslavije (Savje-tovanje o bukvi). I zdan je S I T S D Jugosla-vije, Beograd 1965.

Nalazište i stanište borike (Daphne blagayana Frey.) na bosansko - hercego-vačkim planinama. Narodni šumar 10, 1965, Sarajevo, s. 231-234.

Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini. Acta Bot. Croat. 25, 1966, Zagreb, s 61-83.

Das Quercetum confertae hercego-vinicum im Naren t a Tal. Angewandte Pflanzensoziologie 18/19 (Tagungen der Ostalpin-Dinar ischen Sektion der In te rna-tionalen Vereinigung f. Vegetat ionskunde - K l a g e n f u r t 1962 u. Chur 1964), Wien 1966, p. 37-45.

Beitrag zur Kenntnis der Waldvegeta-tion a uf Melaphyrgestein in sudćstlichen Bosnien (Dinarische Alpen). I b i d , p. 133-137.

Peto radno zasjedanje IstoCnoalpsko-Dinarske sekcije Internac. udruženja za is-traživanje vegetacije (Chur, Švicarska 23-30.VII.1964.). Narodni šumar 5-6, 1966, Sarajevo, s. 217-224.

Neue Standorte der Panzerkiefer (Pi-nus Heldreichii Christ em. Markgraf ) . Botanische Jahrb i lcher 86, 1-4, S tu t tgar t , p. 449-462.

PanCiCevo otkriće omorike i njena daljnja proučavanja. "PanCiCev zbornik", Vanser. izd. SANU, Odj. pr ir . -mat . nauka, 27-67, Beograd 1967.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 343: PDF 5,6 MB

343

Pancićeva dendrologija Srbije. I b id . 69-97.

Pancićeva prelazna fela makljena (Ac-er intermedium Panc . ) i njoj srodne svojte južne Europe. Posebno i zdan j e S A N U , Odj . p r i r . -mat . nauka , kn j . 36, 1967, Be-ograd.

Ericaceae in Flora Bosnae et Herce-govinae, IV. (Sympetalae). Godišn jak Ze-mal jskog muze ja B i H , 1967, Sara jevo , p. 23-31.

Zajednica bukve i javora gluvaca (Ac-eri obtusati-Fagetum, F a b . F u k . et S tef . 63) jugozapadnih padina zapadnih Di-narskih planina, (s B. Fab i j an iCem i V. Stef anoviCem). Mi t t e lungen der Os ta lp in-d inar i schen pf lanzensoziologischen Ge-m e i n s c h a f t 7,1967, p. 81-88.

Die Tanne und die TannenwS,lder am sildlichen Bande des Pannonischen Beck-ens (Manuscr.), (s B. Fabi jan iCem). Befe -r a t na Simp. u BeCu, I s točno - a lpsko -d ina r ske sekcije.

List of the most important represen-tatives of autochthonous trees and shrubs of the western Balkan-Peninsula. I n t e r n a -t iona l Dendrology Society (Yugosl . tour.), 1-22,1967, Sara jevo .

Oeobotanische Orundlagen filr hohe-re systematische Einheiten der Waldge-sekschaften. B e r i c h t iiber das I n t e r n a t i -onale Symposium in S to lzenau / Wese r 1964 (Pf lazensoziologische Sys temat ik) , p. 98-111,1968, Den H a a g .

Versuch einer pflanzensoziologischen Oliederung der Wald-und Sibljak-Oesell-schaften Bosniens und Hercegovina, (s B. Fabi jan iCem). Ib id . p. 112-123.

Karta klimazonalnih vegetacijskih po-dručja u južnom dijelu Hrvatske, Herce-govine i Crne Oore, (sa S. BertoviCem). Be-gionalni p ros to rn i p lan južnog J a d r a n a (Pejsaž) , kn j . A- I I -13 , 1968, D u b r o v n i k .

Sibljacke zajednice predplaninskog pojasa nekih bosansko-hercegovackih pla-nina. Ac ta Bot . Croat . 28, 1969, Zagreb, s. 75-79.

Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području N.P. "Sutješka". Posebna i zdan j a A N U B i H 11. 3. 1969, Sa-ra jevo, s. 73-90.

Dendroflora Nacionalnog parka "Sut-jeska". I b i d . 107-170.

Prilog poznavanju biljnosocioloskih odnosa suma i sibljaka u N.P. "Sutjeska". I b i d , s. 189-291.

Betrachtungen iiber einige dem Oebi-ete der Balkanlander und Bum&nien ge-meinsame Baum und Straucharten. Bevue B o u m a i n e de Biologie, Sćr ie de Bota-n ique 14,1,1969, Bucures t , p. 33-46.

Uber einige illyrisch - apenninische Baum- und Straucharten. Mi t t e i lungen

der Os ta lp in -d ina r i schen pflanzensoziolo-gischen G e m e i n s c h a f t 9, 1969, Camerino, p. 79-90.

Bemarks on the taxonomy of some Eu-roasiatic species Bhamnaceae. Abs t rac t , X I . I n t e r . Bo tan . Congres 65, 1969, Sea t t l e (USA) .

Bemerkungen zu einiger balkanischen und balkano-karpatische Baum- und Strau-charten. F e d d e s B e p e r t o r i u m 81, 1-5, 1970, Ber l in , p. 163-170.

Otkriće i današnja rasprostranjenost molike (Pinus peuce Gris). Z b o r n i k na S impoziumot za mol ika t a (2-6.IX.1969.), 1970, Skopje, s. 17-31.

Beitrag zur Kenntnis der oberen Waldgrenze in einigen Oebirgszilgen der sildlichen Dinariden. Mi t t e i lungen der Osta lp in - d inar i schen . , 11. 1970, Tagung I n s b r u c k , p. 45-54.

Sumske zajednice prasumskog rezerva-ta Perucica u Bosni. B a d o v i A N U B i H , Posebna izdan ja , 15. 4. 1970, Sara jevo , s. 157-262.

Areali rasprostranjenosti bukve, jele, smrce na području Bosne i Hercegovine. Badov i A N U B i H 39,1,1970, Sara jevo .

Die Fichte und die Fichtenwšlder an ihren sildlichen Arealgrenzen in der Bal-kanlander. I b i d . 147-174.

Fitocenolocka istraživanja i kartira-nja sumskih i sibljackih zajednica na her-cegovačkim planinama Orjen, Prenj i Cvrs-nica. I b i d . 175-229.

O novejsih rezultatih proucevanja a-reala razprostranjenosti ozkolistnega ja-sena (Fraxinus angustifolia Vahl.) . Goz-darsk i ves tnik 6-7, 1971, L j u b l j a n a , s. 193-207.

Sume borova na jugoslavenskom krsu. Simpoz i j o zaš t i t i p r i r o d e u našem krsu".

Posebna i zdan j a J A Z U , s. 145-162, 1971, Zagreb .

O jednom iz dalmatinske flore izgub-ljenom javoru (Acer platanoides ssp. fallax P a x 1889). S u m a r s k i s impozi j pr igodom 300. godišnj ice Sveuči l i š ta te 50. godišnj ice sumar ske f a k u l t e t s k e nas tave u Zagrebu, 1971, Zagreb, s. 7-14.

Značaj nekih naših autohtonih vrsta grmlja za hortikulturu. A k t u e l n i p rob lemi sumars tva , d rvne i n d u s t r i j e i h o r t i k u l t u r e ; m a t e r i j a l sa s impoz i juma od ržan ih povo-dom proslave 50-godisnj ice osn ivan ja i ra-da S.F. U n i v e r z i t e t a u Beogradu , 1972, Beograd, s. 619-628.

Prvi poceci i razvoj dendroloskih is-traživanja Balkanskog poluotoka. B a d o v i A N U B i H 54,15,1974., Sara jevo , s . 5-44.

Neke vrste drveća i grmlja, koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i Herce-govine i sus jedn ih k r a j e v a . I b i d . s. 45-60.

Prilog poznavanju sive topole u Bosni

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 344: PDF 5,6 MB

344

i Hercegovini, (s. N. JanjiCem). Ib id . s. 61-75.

DrveCe i grmlje koje ne raste ili je ve-oma rijetko na peridotitsko - serpentinas-tim staništima, (s V. Beusom i J. Trava-rom). Ib id . s. 77-102.

Novi oblik crnog bora iz okoline Vi-segrada u Bosni, (s M. NikoliCem). Zbor-nik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslavenske dendrologi-je Jos i fa PanCiCa. Naučni skupovi S A N U 1,1974., Beograd, s. 25-29.

Nova nalazišta sladuna (Quercus con-ferta Kit . ) u Bosni i Hercegovini, (s B. FabijaniCem i N. JanjiCem). I b i d , s. 69-83.

Hrastove sume Bosanskog posavlja u proslosti i sadasnjosti. Posebna izdanja J A Z U , I I , 1975, Zagreb.

Sastav i porijeklo termofilskih zajed-nica medunca i bjelograbiCa na području centralne Bosne. Godišnjak Biološkog in-s t i tu ta 28,1975, Sarajevo, s. 83-100.

Prilozi dendroflori Dalmacije, Her-cegovine i Crne Gore. Acta biologica jugosl. "Biosistematika" 1,1975, s. 61-67.

Unterschiede in der Dendroflora der westilichen und Ostlichen Gebiete der Balkanhalbinsel. Problems of Ba lkanf lo ra und Vegetat ion (Proced. I . In t e rn . Sympo-sium on Balkan F lora and Veget. Varna, J u n 7-10, 1973). Edi t . Bulgar. Acad. of Sci-ences, Ins i tu t of Botany, Sofi ja , 1975, pp. 156-161.

Die japanische Baum und Strauch-arten in den Parken und forstlichen An-pflanzungen Jugoslaviens. Proceding of the in terna t . Symposium, Tokio. Edi t . Myruzen Co. Ltd., 1977, p. 123-132.

The vegetation of the Adriatic Karst region and its reconstruction with regard of the problem of humane environment protection. Proceeding of the intern. Sym-pos. Tokio (Edi t . Myruzen co Ltd.), 1977, p. 123-132.

Die Verbreitung der Buchenwalder in den sudwestlichen Baun Pannonies. S tudia phytologica in honorem jubi lant is A.O. Horva t , Meczek, 1977, pp. 33-37.

Zur Gliederung der illyrischen Flo-renprovinz in natiirliche Vegetationsgebi-ete mit Hilfe der Waldegesellschaften. Centra lb la t t f. d. Gesamte Forstwesen 94, 3,1977. Wien, pp. 154-162.

Fitogenetska istraživanja i kartiranja suma Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Zbornik X. Kongresa geografa Jugoslavi je (15-20. IX.1976). 1977, Beograd, s. 81-88.

Granice i podjela jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije. S.L. 10-12,1977, s. 417-435.

Verbreitungsgebiete einiger Charak-ter-Arten der slowenischen und croatis-

chen BuchenwS,lder, und ihre Bedeutung fiir die regionale Gliederung des Di-narischen Florengebiete. Mit tei lungen der Osalpin-dinarischen Pflanzensoziologischen Gemeinschaft, (Spomen-sveska Maksu Wra-beru), 1978, L jub l j ana , p. 147-157.

Zu den sildosteurop&ischen UrwS,l-dern. Allgemeine Fors t . Ze i t schr i f t 24, 708, 1978, Miinchen.

Petit contribution a la connaisence des forćts du Midi de la France. Docu-ments phytosociologiques N.S. Vol. 2, 1978, Lille, (Edi t . J. Cramer, Vaduce), p. 191-194.

Rasprostranjenost i ekološka indika-tivnost srcolikog copotca (Listera cordata /L./ B. Brown) na Balkanskom poluotoku. Glasnik Zemaljskog muzeja B i H 17, 1978, Sarajevo, s. 153-168.

Savremeni pogledi na taksonomiju i nomenklaturu bijelog bora - munike (Pi-nus leucodermis Ant. i Pinus heldreichii Christ) . I b i d , 18,1979, s. 63-87.

Die pflanzengeographische Abgren-zung des illyrischen von moesischen Gebi-et. Phytocenologia 6, 1979, S tu t tga r t Fest-band Tuxen, Braunschweig, p. 434-438.

Sumske biljne zajednice Jugoslavije. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, I, 1979, Zadar , s. 55-69.

Dendrologisches a us Illyrien. Wissen-schaftliche Zeitschrift der Humboldt Uni-vers i ta t zu Berlin, Mathem.-Nat . B. 29, 3. 1980, p. 329-331.

Entwurf einer Vegetationskarte Ju-goslaviens im Masstab 1:1,000.000. Folia Geobotanica et Phytotaxonomica CSAS, 15/2,1980, P raha , pp. 183-189.

Klasični rodovi Startium L. i Cytisus L. (Fabaceae) u savremenoj taksonomskoj interpretaciji, i napomene uz neke kritične jugoslavenske vrste. Mate r i j a l za simpoz. IV . Biosis tematicara Jugoslavije, Đerdap, 23-27. IX.1980.- Bezime neobjavljenog rukopisa.

Hronoloski obrađena bibliografija Flore Bosne i Hercegovine (Bazdobl je od 1878. do 1941. godine), 1981, Manuskr ipt .

Sve natuknice (naslovi) iz S.E. I i II (1959., 1963.) u tri knjige novog izdanja S.E.

Mnogi pr ikazi s t ručnih knjiga i čla-naka. Vid. u l i t e ra tur i .

L I T E B A T U B A

BertoviC, S.: Akademik prof. dr. Pav-le F u k a r e k (1912-1983) - In memoriam, Ac-ta Bot. Croat. 42, Zagreb, 1983, s 175- 190.

*** Sum. list: 1936, 1954, 1955, 1956, 1958, 1960, 1961.

*** S.E.I: JLZ , I I . izdanje, Zagreb 1983, s. 586. (S.B.)

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 345: PDF 5,6 MB

345

F U R L A N , Nada , (Delnice, 9.1. 1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Jakova . H r v a t i c a . Živje-li su u Osijeku. U Osijeku je zavr-šila rea lnu gimnazi ju i l.X.1949.g. upisala je s t u d i j Sumarstva na Po-l jopr ivredno - Šumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Dip lomira la je 26. II.1955.g„ (vid. V I D L ) .

F U N K L , Lojze, (Grize, Žalec, Slo-venija, 9.V.1905. - L j u b l j a n a , 18.IV. 1989.), dipl. ing. Sumarstva, visi predavač iz ekonomike Šumarstva i drvarstva.

Sin Š t e f a n a i E l i zabe te r. Šu-ler. Slovenske narodnost i i držav-l janstva . Otac mu je bio krojač, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu polazio je u Celju, a Klas ičnu gim-nazi ju završio je u Mar ibo ru 1926. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom odsjeku Po l jop r iv redno-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu. Dip lomirao je 1931.g.

Po d ip lomi ran ju bio je prak-t i kan t pr i uzgojnim radovima u Sumarstvu u Olovu u Bosni. Od 1931.g. bio je na praks i pr i Odsjeku za taksac i ju Di rekc i j e Suma L jub -l jana, a nakon toga r ad i kao Sum-ski s t ručn jak na veleposjedu Bet-nava kod Mar ibo ra i područni je Sumarski r e f e r e n t u Mar iboru .

Od 1934. u Odsjeku je za ure-

đen je bu j i ca pr i Bansko j up rav i u L j u b l j a n i . Od 1942. Sumarski je re-f e r e n t pr i Š u m a r i j i Logatec, a od 1945. sef je Odsjeka za iskorisci-van je Suma pr i Min is ta r s tvu za Su-mars tvo Slovenije. Nakon toga bio je načelnik P l a n a Sumarske proiz-vodnje te načelnik pr i republi-čkom savezu seljačkih zadruga. Bio je i t a j n i k Glavne uprave Sumskih gospodarstava i načelnik Plana Sum-ske proizvodnje kod Generalne di-rekci je d rvne i ndus t r i j e Slovenije te Sef P ro jek tnoga b i roa za ure-đen je bu j i ca pr i Min i s ta r s tvu za Sumarstvo Slovenije i Poduzeću za u ređen je buj ica .

Od početka 1954. bio je re-publ ički inspektor za Sumarstvo pr i Državnom s e k r e t a r i j a t u Slove-nije, a od t r a v n j a 1954.g. d i rek to r je Uprave za Sumarstvo Slovenije. Od s rpn ja 1960.g. pomoćnik je Re-publičkoga s ek re t a r i j a t a za poljo-p r iv redu i Sumarstvo Slovenije.

Od veljače 1964.g. pomoćnik je d i r ek to ra zavoda za p l an i r an j e u Sumarstvu Slovenije, a od velja-če 1967.g. visi je predavač za pred-met ekonomika gozdarstva in le-sarstva, a kasni je i p reds to jn ik is-toimene ka t ed re na Bio tehničkom f a k u l t e t u u L j u b l j a n i .

U mirovinu je otišao 1977.g. Bio je vrlo ak t ivan u s t ručnom i d ruš tvenom radu: - Od 1954. do 1957. bio je pred-sjednik Saveza inženjera i tehni-čara Sumarstva i d rvne indus t r i j e Slovenije; - Od 1954. p reds jednik je Repub-ličke komisi je za Šumsko - gospo-darske osnove Slovenije; - Od 1958. do 1960. p reds jednik je Organizacijskog odbora međunaro-dn ih Sumskih sajmova u L j u b l j a n i ; - Od 1957. do 1963. bio je predsjed-nik Odbora za Sumarstvo pr i Za-družnom savezu Slovenije; - Od 1960. do 1964. preds jednik je i elan Sav je ta za po l jopr ivredu i Su-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 346: PDF 5,6 MB

346

marstvo Skupšt ine općine Ljub-l jana Vic Rudnik; - Od 1957. do 1960. dopredsjednik je Saveza hor t iku l tu rn ih organi-zacija Slovenije; - Od 1951. do 1953. počasni je elan državne arbi t raže pri vladi Repu-blike Slovenije; - Od 1951. bio je elan Komisi je za stručne ispite Šumarskih inženjera i tehničara; - Od 1951. do 1960.g. bio je elan stručnog Savjeta za vodoprivredu Slovenije; - Od 1954. do 1960. bio je elan ured-ništva revije "Gozdarski vestnik"; - Od 1954. do 1964. bio je elan ju-goslavenske delegacije Međunaro-dne komisije za sigurnost alpskih područja sa sjedištem u Švicarskoj; - Od 1956. do 1959. elan je Upra-vnoga odbora Studenskoga naselja u Ljubl jan i ; - Od 1956. do 1960. elan je Uprav-nog odbora goji tbenih lovišta Slo-venije; - Od 1964. do 1972. bio je elan stru-čne komisije za biotehničke zna-nosti; - Od 1967. do 1976. bio je predstoj-nik Istraživačkog odsjeka za eko-nomiku Sumarstva i drvars tva na Ins t i t u tu za Sumarstvo i drvno go-spodarstvo Slovenije; - Od 1973. bio je predstojnik Šu-marskoga odjela Biotehničkog fa-kul te ta u L jub l jan i . Sudjelovao je i na velikom broju kongresa i stru-čnih skupova u zemlji i inozem-stvu: - Od 1954. do 1964. kao elan Me-đunarodne komisije za zašt i tu od alpskih buj ica svake je godine su-djelovao u radu u Švicarskoj, Aus-tr i j i , Njemačkoj i I ta l i j i ; - G. 1961. sudjelovao je na među-narodnom sastanku eksperata FAO za Sumarstvo u Dubrovniku, a iste je godine sudjelovao pri zasjeda-nju sekcije FAO za eroziju u Slo-veniji i Jugoslaviji;

- 1967. sudjelovao je kao re fe ren t na savjetovanju Druš tva maribor-skih ekonomista u Rogaskoj Slati-ni; - 1969. bio je na međunarodnom savjetovanju austri jskog Šumar-skog druš tva u Ramsauu; - 1971.g. bio je na savjetovanju Zavoda za produktivnost rada Za-greb u Sarajevu; - 1973.g. sudjelovao je na savjeto-vanju Jugosl. poljoprivrednog i Šu-marskog centra Beograd u Ban ja Luci. - Sudjelovao je i na Šumarskim studijskim danima na Bledu, u K r a n j u i L jub l jan i .

Ing. Lojze Funk l bio je i na praksi u inozemstvu: - Kao stipendist FAO g. 1957. je-dan se mjesec upoznavao s radom središnj ih organa za Sumarstvo So-vjetskog saveza u Moskvi, a 1959. kao stipendist ICA mjesec je dana proučavao gospodarenje s poseb-nim Sumama u Norveškoj i Šved-skoj.

U vri jeme I I . svjetskog ra ta bio je elan Osvobodilne f ron t e Slo-venije, a nakon ra ta bio je elan raznih druStveno-polit ickih i dru-štvenih organizacija.

Pr imio je "Jesenkovo priznan-je l jeta 1978" za temu: "Oblikovanje sodobnih konceptov pri gospoda-r j en ju z gozdovi v Sloveniji".

B A D O V I

Samostalne publ ikaci je

Gradivo iz ekonomike gozdarstva in lesarstva, (zapisi predavanja) . L jub l j ana , K a t e d r a za ekonomiku sumarstva i drvar-stva B T F 1971., s. l-256+X.

Znanstveni i s t ručni radovi

Lesna bilanca in potrošnja lesa v LR Sloveniji. Bi l ten Državnoga sekre ta r i j a ta za sumarstvo L B S 1954, s. 4.+VIII.

Administrativni in ekonomski ukrepi v gozdnem i lesnem gospodarstvu. GospK Z I T L B S 1955, s. 145-152.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

Page 347: PDF 5,6 MB

347

Ekonomsko finansijska pitanja su-mar- stva. - U: Ekonomsko f inans i j sk i problemi sumarstva i drvne industr i je , (s T. Knezom, K. P ipanom i A. Seliskarom). Mater i ja l i sa savje tovanja u Beogradu 1956, Sa- vez sumarskih druš tava Jug. 1956, s. 9-55. O organizaciji gozdarstva v LM Slo- veniji, (sa sest koautora) . Ljubl-jana 1956, s. 1-42+II.

Osnovni podaci o sumarstvu i drvnoj industriji Slovenije. - U: Kazvoj sumars tva i drvne indus t r i j e Jugoslavi je 1945.-1956. godine. Beograd, S I T sumarstva i drvne in-dus t r i j e Jug. 1958, s. 433-458.

Gradivo za 7-letni perspektivni pro-gram razvoja gozdarstva Slovenije 1964-1970, (s grupom suradnika). L jub l jana 1963, s. l -263+XXVII .

Zakaj krčimo nižinske gozdove. - U: H o r t i k u l t u r n i razgledi. L jub l j ana , Zveza ho r t i ku l t u rn ih drus tev Slovenije 1963, s. 89-98.

Gozdarstvo in lesnopredelovalna in-dustrija. - U: Almanah. Dvajset let socia-listicne graditve. L jub l j ana , Živl jenje in tehnika 1965, s. 51-64.

Gozdarstvo. - 5. poglavlje u: Drusbeno ekonomska izhodisca, problemi in osnovne smeri dolgorocnega regionalnega razvoja SB Slovenije. Temeljna s tudi ja za regio-nalni program SB Slovenije, (2. knjiga). L jub l j ana , I E B 1967, s. 98-160.

O integraciji v gozdnem in lesnem gospodarstvu Slovenije. - U: In tegrac i ja in decentral izaci ja gospodarstva. Savjetova-nje Druš tva ekonomista i V E K § Maribor, Bogaska Slat ina 1967, 3. knjiga. Maribor 1967, s. 9.

Baziskovalno delo na podrocju goz-darstva v Sloveniji v povojnoj dobi. Zbor-nik I G L G 7,1969, s. 19-60.

Program razvoja visokoskolskega stu-dija gozdarstva in lesarstva v Sloveniji. I b i d , s. 15-18.

Povzetek programa dolgorocnega raz-voja gozdarstva Slovenije 1965-1985. Lju-bljana, Gospodarska zbornica SBS 1970, s. 1-30.

Ekonomski aspekti snabdevanja celu-lozne industrije sa drvnom sirovinom sa stanovišta kompleksnosti sumske proiz-vodnje i prerade drveta, (s T. Cajnkom). -U: Savje tovanje Jugosl. poljop. sum. centra Beograd, Ban ja Luka 1973, s. 13+VI.

25 let gozdarsko-lesarskega visikosol-skega studija v SB Sloveniji. - GozdV 33, 1975, s. 171-178.

Izobraževanje in vloga kadrov kot faktor razvoja in napredka gozdarstva. Ugotovitve in sklepi posvetovanja, (s T. Cajnkom i D. Mlinsekon). Ib id . s. 162.-169.

Proizvodna zmogljivost gozdov. - U: Gozdovi na Slovenskem. L jub l j ana , Bovec 1975, s. 197-211.

Gozdnogospodarska obmocja. I b i d , s 212-275.

Popularno-znans tveni clanci

Cezmerno iskoriscanje gozdov. Bi l tem Državnoga sekre ta r i j a ta za sumarstvo LBS. 1954, s. 3.

Skladi za obnovo gozdov v letu 1953. I b i d , s. 4 + V I I I .

Deset let socialisticesnega gozdnega in lesnega gospodarstva. Gozd V 1955, s. 257-258.

O odnosu do lesa in gozdov. GospK Z I T L B S 1956, s. 117-120.

O našem gozdnem in lesnem gospo-darstvu. I b i d , 1957, s. 180-183.

Kmetijske zadruge tudi pomembna gozdarska organizacija. KG 1957, decem-barska priloga Nasa vas 1. O novi orga-nizacij i gozdarstva v Sloveniji. GospK Z I T L B S 1958, s 206-209.

2. međunarodni sajam drveta u Ljub-ljani. - 3. kongres Saveza IT sumarstva i drvne indus t r i j e Jugoslavije, Bled 1958. Beograd 1958, s. 293-296.

O gozdarskih poslovnih zvezah. Bi l ten strokovnega združenja lesnoindustr i j skih pod je t i j L B S 3-4,1958, s. 25-28.

O razvoju gozdnega in lesnega gospo-darstva.- GospV Z I T L B S 1960, s. 241-243.

Ob 3. mednarodnem lesnem sejmu. Les 1960, s. 33-34.

Sume Slovenije osnova za razvoj drv-ne industrije. P r iv r edn i pregled 1960-04-28, posebni prilog 1.

O perspektivnem programu razvoja gozdarstva v razdobju 1964-1970.- SocKiG 21,1963, s. 661-664.

L I T E B A T U B A

Borosić, J:. SIS, 7. 59. *** S.E. I, JLZ , s. 587. Cajnko, T.: L O J Z E F U N K L (k ra tka

biograf i ja) . Enciklopedi ja Slovenije, I I I , Mladinska knjiga, L j u b l j a n a 1989, s. 161.

FUTAC, Tatjana, (Koprivnica , 18. VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci oca Tome, nas tavnika po struci . Matemat ičko - informat ič-ko usmje ren je završi la je u CUO Kopr ivn ica 1987., a iste godine u jesen upisala je s t u d i j Sumarstva na S. F. u Zagrebu.

Diplomirala je 27.YIII.1991. iz područja uređivanja Suma s temom "Komparaci ja obračuna e t a t a pre-borne Sume po različitim metodama ".

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon