patofiziologija ekstrapiramidalnih disfunkcija patofiziologija povećanog intrakranijalnog pritiska
TRANSCRIPT
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
1/15
Univerzitet u Tuzli
Medicinski fakultet
Zavod za patoziologiju
Seminarski rad:
PATOFIZIOLOGIJA EKSTRAPIRIMIDALNIHDISFUNKCIJA
PATOFIZIOLOGIJA POE!ANOGINTRAKRANIJALNOG PRITISKA
Beganović Šejma
Bektić Ajsela
Bjedić Asja
Hasanović Medina
Saletović Fahreta
Vehabović Miralem
Tuzla, !"#$
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
2/15
1. Ekstrapiramidni sistem
"
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
3/15
%ojam &ekstra'iramidni& je nejasno de(nisan,jer ozna)ava svemotori)ke 'uteve koji nisu 'iramidni$* normalnim uslovima'iramidni i ekstra'iramidni sistem djeluju sukladno kod svake
slo+ene motori)ke radnje$vaj sistem u'ravlja radommotoneurona 'rednjih rogova i jezgara kranijalnih+iva-a,'otrebnih za slo+ene,automatske motori)kekretnje$.kstra'iramidni sistem odre/uju dva osnovna ti'aneuronske organiza-ije0
"$1euronski 'utevi2krugovi3 koji me/usobno 'ovezujumo+danu koru,bazalne ganglije,talamus,subtalamus i-erebelum$Sredi4nje mjesto u tim krugovima ima mo+danakora,jer izravno 'rima i 4alje im'ulse u sve motori)ke jezgre$
$Silazni2des-endentni3 ekstra'iramidalni 'utevi koji odlazedo motoneurona mo+danog stabla i ki)mene mo+dine$
.kstra'iramidni sistem se nalazi izme/u s'inalnog ikortikalnog dijela$Sastoji se iz niza jezgara koje se nalaze usredi4njim dijelovima -entralnog nervnog sistema0nu-leus
-audatus,'utamen,globus 'allidus,nu-leus subthalami-us5uis6,substantia nigra,nu-leus ruber,jezgre retikularne7orma-ije i nu-leus vestibularis lateralis$2slika"$3Me/u ovim jezgrama 'ostoje brojne veze$ne odr+avajume/usobnu ravnote+u 'omoću neurotransmitera$%ovezane susa korteksom,talamusom,-erebelumom i le/nom mo+dinom'a zavr4avaju na gama motoneuronu$
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
4/15
Slika "$
"#" U$%&aeks'ra(iramidn%& sis'ema
"$dr+avanje tonusa tjelesne muskulature8im'ulsi iz jezgaradolaze na gama8motoneuron$1jegovo motori)ko vlakno'ristu'a na 'eri7erne dijelove mi4ićnog vretena,'odra+i ih ioni se kontrahiraju$Srednji dio se rasegne 'a se 'odra+ire-e'tor$n 4alje im'ulse al7a8motoneuronu,koji stalno stvarakontrak-ije ,na taj na)in odr+ava tonus$2slika $3
$9zvo/enje automatskih ili 'oluautomatskih 'okreta
:$Stvaranje uslova za izvo/enje voljnih 'okreta
Sim'tomi lezije ekstra'iramidnog motornog sistema ovise omjestu lezije,a to su0
a3 rigiditetb3 hi'otonia-3 hi'okineza
d3 hi'erkineza 2novi 'okreti izvan na4e volje30 8 tremor 8 atetoza 8 korea 8 tik 8 torzijska distonija 8 balizam
:
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
5/15
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
6/15
Tabela "$
Sastavni dijelovi bazalnih ganglija su 'ovezani nizom +iv)anih
kruga kojima 'reko talamusa, mo+danog stabla i strijato'alidnogkom'leksa uti)u na motori)ku koru, mo+dano stablo i motori)ki
sistem ki)mene mo+dine$
"#0# P%reme,a-i 12nk3i-e +a)a$ni/ &an&$i-a
Bitan dio sistema bazalnih ganglija )ini striato'alidnikom'leks,tj$striatum2-audatus i 'utamen3 i globus'allidus$Strijatum odnosno neostrijatum i 'alidum odnosno'aleostrijatum )ine -or'us striatum2'rugasto tijelo3$Su'stan-ijanigra i subtalami)ka jezgra nisu mor7olo4ki dio bazalnihganglija,ali su 7unk-ionalno s njima 'ovezane$Aksoni +iva-a'rimarnog motori)kog korteksa2area #3 i osjetnih2:,,"3 'roji-irajuse u 'utamen,dok se aso-ija-ijski dijelovi
7rontalnog,'arijetalnog,ok-i'italnog i tem'oralnog re+nja sastaju unukleus kaudatusu$azumijevanju 'ato(ziolo4kog mehanizma bazalnih ganglijado'rinijelo je jedno veliko otkriće,a to je da abnormalnost jednog
neurotransmiterskog 'uta izaziva s'e-i()nu bolest$To je i 'rvoveliko otkriće u neurologiji$=okazano je da nigrostrijatni neuronisadr+avaju do'amin kao osnovni neurotransmiter$?bog manjkado'amina nastaje %arkinsonova bolest$1igrostrijatni do'aminergi)ni 'ut ko)i holinergi)ne interneurone ustrijatumu$
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
7/15
neurotransmiterom
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
8/15
Poznati slučajevi:
Slika :$
Slika :$
Pa'%6)i%$%7ka (%d$%&a Parkins%n%*e +%$es'i 8s$ika
9# :"$ =egenera-ija kom'aktnog dijela su'stan-ije nigre$
$ To dovodi do hi'o7unk-ije nigrostrijatalnih do'aminergi)nih+iva-a i smanjenja aktivnosti do'amina u strijatumu$
:$ Slabljenje do'aminergi)ne inhibi-ije uzrokuje 'revlast ihi'er7unk-iju a-etilholina u interneuronima strijatuma$
va 'odloga omogućava i ra-ionalno lije)enje koje se sastojiu 'rimjeni biohemijskog 'rethodnika do'amina258do'a3 radinadomje4tanja 7unk-ije do'aminergi)nih +iva-a,ili u 'rimjeniblokatora holinergi)nih re-e'tora radi 'otiskivanjahi'er7unk-ije a-etilholina$
D
Od Parkinsonove bolesti
boluju: boksač
Muhammad Ali i
glumac Michael J . Fox
koji godišnje izdvaja
milijune na istraživanje
mati č nih stanica kako bi
se našao lijek za ovu
bolest. Od nje je
http://hr.wikipedia.org/wiki/Michael_J._Foxhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Michael_J._Foxhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Michael_J._Foxhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mati%C4%8Dna_stanicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mati%C4%8Dna_stanicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mati%C4%8Dna_stanicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Pavao_II.http://hr.wikipedia.org/wiki/Michael_J._Fox
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
9/15
Slika #$
"#0#. KOREOATETOZE I DISKINEZIJE
Su'rotan 'rimjer %arkinsonovoj bolesti je koreja odnosnoobilje nevoljnih 'okreta$%rimjer za to je H2n'in&'%n%*a bolest$*z demen-iju i hi'otoniju mi4ića 'ostoji obiljebrzih,nevoljnih,nesvrsishodnih 'okreta,'o'ut trzaja$retnje seizmjeni)no 'ojavljuju na razli)itim dijelovima tijela,ali nisuritmi)ne$9s're'liću se sa volnih 'okretima i ometaju
ih$Mor7olo4ki se nalazi izrazit gubitak neurona u strijatumu teu 7rontalnim i 'arijetalnim re+njevima$
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
10/15
Slika @$
1aslje/ivanje ove bolesti je autosomno dominantno, 4to zna)i dau 'rvoj (lijalnoj genera-iji obolijeva @!G 'otomaka ako je samo
jedan roditelj obolio od ove bolesti$
Pa'%6)i%$%7ka (%d$%&a H2n'in&'%n%*e +%$es'i 8 s$ika
;#:"$ Smanjena kon-entra-ija
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
11/15
'roksimalne dijelove udova$Hemi+a$i)am je obi)no uzrokovan vaskularnom lezijom usubtalami)nom jedru, a to zna)i nagle trzaje,velikiham'lituda,udova jedne strane tijela$Smatra se da 'atogeneza
bolesti le+i u o4tećenju subtalami)ke jezgre su'rotne strane$*lije)enju se 'rimjenjuju blokatori do'aminergi)nogsistema,kako kod koreje$>elativno )esto ireverzibilno motorno oboljenje, 'ardi*ad
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
12/15
'ritiska$ n ina)e smanjuje 'er7uzijski 'ritisak 2 razlika izme/usrednjeg arterijskog i intrakranijalnog 'ritiska 3$
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
13/15
%ovećanje intrakranijalnog 'ritiska se mo+e razviti zbog'oremećaja osmolarnosti organzima$ * hi'oosmolarnimstanjima razvija se inter-elularni edem koji uzrokuje bujanjemo+dane mase, te uti)e na tkivne 'ritiske$
9shemijski mo+dani udar tako/er 'okreće lokalniangiomuralni edem, te time uti)e na dinamiku razvojabolesti$
Slika D$
>azli)iti uzro-i 'ovi4enja intrakranijalnog 'ritiska$
"
A$&%ri'am dinamike ra)*%-a +%$es'iE'i%(a'%&ene'ska 2$%&a (%*e,an%&
in'rakrani-a$n%& (ri'iska
*zro-iK
Smrt
svihorgana Terminalna ivegetirajuća
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
14/15
K 2 *zro-i 0 u'ala i in7ek-ija intrakranijalnih struktura, ishemijski mo+dani udar, ozra)enje mozga J !
-
8/16/2019 Patofiziologija Ekstrapiramidalnih Disfunkcija Patofiziologija Povećanog Intrakranijalnog Pritiska
15/15
8 rm'otić N 1emanić elena , Maru4ić Ana 0 L Anatomija)ovjeka
8 Heimer 5ennart 0 L Mozak i ki)mena mo+dina,7unk-ionalna neuroanatomija i vodi) za disek-iju mozga,'rijevod sa njema)kog jezika 'ro7$dr$med$s-i$ Savković5jubomir, 'ro7$dr$med$s-i$ Savković Admedina, 9%LSvjetlost !!$
8 LOinjeni-a na dohvat ruke, >eaderPs =igest
htt's0QQRRR$elsevier$-omQ
"#