panta seminarski rad javne finansije.doc

25
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE PRAVNE NAUKE BANJA LUKA TEORIJA CIKLIČNOG BUDŽETA I CIKLIČNE BUDŽETSKE RAVNOTEŽE (seminarski rad iz predmeta Monetarne i javne finansije) STUDENT: MENTOR:

Upload: pantaga

Post on 20-Sep-2015

217 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

PRAVNE NAUKE

BANJA LUKA

TEORIJA CIKLINOG BUDETAI

CIKLINE BUDETSKE RAVNOTEE(seminarski rad iz predmeta Monetarne i javne finansije)

STUDENT: MENTOR: Panti Vladimir, VII-189/13 Prof.dr. arko Risti __________________________________________________________________________________U Banjojluci, 2013. godineSADRAJ:SADRAJ ................................................................................................................................................2

UVOD ......................................................................................................................................................31. Uloga i karakteristike budeta....4

2. Ekonomska, politika i pravna funkcija budeta...5

2.1. Ekonomska funkcija budeta......52.2. Politika funkcija budeta...62.3. Pravna funkcija budeta..6

3. Budetski principi ili naela...63.1. Princip javnosti budeta..7

3.2. Princip o veliini budeta73.3. Princip pokria budetskih rashoda73.4. Princip budetskog pluralizma73.5. Princip potpunosti budeta..8

3.6. Princip budetske klasifikacije8

3.7. Princip jednogodinjosti budeta83.8. Princip budetske ravnotee94. Teorija budetske ravnotee i neravnotee .94.1. Teorija ciklinog budeta i cikline budetske ravnotee.94.2. Teorija stalnog budetskog deficita i funkcionalnih finansija..104.3. Teorija stabilizacionih budeta.11

5. Budetski sistem...12

5.1. Budetski sistem Republike Srpske..12

5.2. Budetski sistem Bosne i Hercegovine.136.Svrha budeta...147.Osnovni principi budetiranja..14ZAKLJUAK.........................................................................................................................................16LITERATURA........................................................................................................................................17UVODDanas se esto postavljaju brojna pitanja koja se odnose na budet, njegovu ulogu, znaaj i budunost. U finansijskoj literaturi se redovito sree tvrdnja da budet svoj naziv povlai od starofrancuskih rijei bougette, koja oznaava malu konu torbu u kojoj je ministar finansija donosio akte na parlamentarnu diskusiju i usvajanje projekta za finansiranje odreenih zajednikih, javnih ili dravnih potreba. Odatle naziv prelazi u englesku finansijsku terminologiju, gdje je ministar finansija u parlamentarnoj proceduri izlazio s budetskim govorom pred Donji dom, s odreenim predlogom rauna prihoda i raskoda, a obino ih je nosio u konoj torbi. Otvaranje torbe i rasprave nazivalo se otvaranje budeta.

Budet predstavlja osnovni finansijski instrument svake politiko-teritorijalne zajednice kojim se za odreeni period predviaju novani rashodi i prihodi, shodno karakteru produkcionih odnosa, kako za neposredne, tako i za odreene perspektivne zadatke, a sankcionise ga odgovarajui predstavniki organ.Budet je akt predstavnikog tijela kojim se predviaju i odobravaju prihodi i rashodi drutveno-politikih zajednica za odreeni budui period, po pravilu za jednu godinu.

Osnovne zajednike crte navedenih definicija budeta mogu se saeti u nekoliko sledeih elemenata:

a)Budet je javni akt;

b)Planski akt za istovremeno predvianje javnih prihoda i rashoda;

c)Zastupljen je element jednogodinjosti;

d)Budet sadri sve karakteristike odreenih drutveno-ekonomskih politikih odnosa zemlje u kojoj se odnosi.

Budet je, prije svega, finansijski instrument javne vlasti, a znatno manje isto pravni. Finansijsko pravo u budet gleda skup normi kojim se reguliu sistematizovani odnosi izmeu organa koji su duni da predviaju, ostvaruju i koriste javna sredstva.

Struktura dravnog budeta zavisi od drutveno-ekonomskih i politikih odnosa, odnosno ustrojstva jedne privrede. Njegov socijalno-ekonomski sadraj i struktura, kao i politiki znaaj odreeni su karakterom proizodnje, ulogom drave u privredi i drutvu, kao i oblicima nagradnje, odnosno klasnom strukturom drutva.

1. ULOGA I KARAKTERISTIKE BUDETABudet je osnovna finansijska institucija svake drave, koja slui za finansiranje potronje,odnosno zadovoljenje javnih potreba. Budet je, takoe, instrument:

a) sprovoenja finansijske (odnosno ekonomske) politike, kojim se raspodeljuje nacionalni dohodak radi obezbeenja planiranih sredstava za zadovoljenje javnihpotreba;

b) usklaivanja potronje sa materijalnim mogunostima nacionalne privrede;

c) ostvarivanja korektivnih i podsticajnih funkcija u drutvenoj reprodukciji;

d) koordinacije izmeu razliitih nivoa dravnih jedinica i usmjeravanja drutvenihplanova ekonomskog i socijalnog razvoja;

e) stabilizacione politike, kojom se usklauje stabilna stopa privrednog rasta;

f) platno-bilansni instrument, kojim se obezbeuje priliv sredstava, rasporeuju sredstava korisnicima i nosiocima i namjenski trose.

Prema tome, budet se moe posmatrati sa drutvenog, politikog, pravnog, ekonomskog, finansijskog, socijalnog, planskog i bilanskog aspekta. Sa drutvenog aspekta, budet je instrument finansiranja potronje, shodno karakeru odreenih drutveno-ekonomskih odnosa u drutvu.

Sa politikog aspekta, budet je instrument kojim stanovnitvo zadovoljava svoje potrebe u dravnim institucijama i organizacijama, shodno ustavnim naelima o pravima i dunostima graana.

Sa pravnog aspekta, budet je normativno regulisan pravni akt svake drave u vidu odluke, odnosno zakona na ustavnim principima, koji sintetizuje ovlaenja, prava, dunosti i obaveze u procesu sastavljanja, donoenja i izvrenja budeta, kao i sva pravna dejstva u domenu finansiranja javnih potreba.

Sa ekonomskog aspekta, budet je instrument ekonomske politike za ostvarivanje brojnih funkcija u drutvenoj reprodukciji.

Sa finansijskog aspekta, budet je instrument obezbeenja finansijskih sredstava u procesu zadovoljavanja javnih potreba i ostvarivanja drutvenih funkcija. Sa aspekta socijalne funkcije, ukljuujui i funkciju solidarnosti i uzajamnosti, budet je instrument politike preraspodjele i instrument solidarnog zadovoljavanja javnih potreba u nedovoljno razvijenim zemljama.

Sa planskog aspekta, budet je instrument za ostvarivanje planova ekonomskog i socijalnog razvoja drave, kao i za usmjeravanje trinih zakonitosti u drutvenoj reprodukciji.

Sa bilanskog aspekta, budet je instrument za usklaivanje javne potronje i materijalnih mogunosti privrede i za svoenje potronje u realne okvire ostvarenih drutvenih rezultata.

2. EKONOMSKA, POLITIKA I PRAVNA FUNKCIJA BUDETA

U savremenoj privredi budet dobija izuzetno veliki znaaj. On u modernoj kapitalistikoj i centralno-planskoj privredi postaje jedan od najznaajnijih instrumenata kroz koji se vri preraspodjela i troenje velikog dijela nacionalnog dohotka, pa ne moe biti ni govora o nekoj neutralnosti budeta. On vri brojna i vrlo znaajna, esto odluujua djelovanja u razvoju veine privreda u svijetu. Budet se zbog toga u modernoj finansijarskoj teoriji moe posmatrati s vie aspekata, meutim osnovne su njegove 3 funkcije:

1.Ekonomska funkcija;

2.Politika funkcija;

3.Pravna funkcija.

2.1.Ekonomska funkcija budeta

Osnovna ekonomska funkcija budeta sastoji se u jasnom utvrivanju javnih rashoda i izvora javnih sredstava kojima e se ti rashodi pokriti. Ova funkcija budeta moe se posmatrati u klasinoj i savremenoj finansijskoj teoriji.

Prema klasinoj teoriji, javni prihodi se moraju pokriti odgovarajuim javnim prihodima. Pokrie mora biti potpuno i redovno, to je vezano i za naela stalne ekonomske ravnotee u privredi. Ova teorija zastupala je potpuni ekonomski liberalizam, uz zahtjev za otklanjanje mjeanja drave u privredni razvoj. Javna privreda, pod dominacijom teorije minimiteta javnoh raskoda, strogo je odvojena od privatne privrede. Veim dijelom teorija se orijentie na javne prihode, dok se javni rashodi izuavaju iskljuivo s politikog i tehnikog stanovita, bez istraivanja njihovog ekonomskog djelovanja.

Budet u savremenim kapitalistikim i socijalistikim dravama postaje sve vie sredstvo intervencije u privredi kojim se usmjeravaju njeni tokovi, postie ravnotea proizvodnje, raspodjela i potronja, tednje i investicija, ak i reguliu platno-bilansni odnosi. Moderni budet je ekonomski instrument u sklopu razvojne politike. Ravnotea prihoda i rashoda, kao jedan od osnovnih naela klasinih finansija, ustupila je mjesto stalnom budetskom deficitu. Ravnotea budeta rtvovana je ravnotei privrede, stopi rasta i punoj zaposlenosti. Politikom budetskog deficita ili suficita drava danas vodi uspjenu anticiklinu ekonomsku politiku. To znai da u periodu depresije i nezaposlnosti vodi politiku deficita i podsticanja traenja i potronje, dok suprotno tome, u fazi prosperiteta i inflacije vodi politiku suficita i smanjenja tranje odnosno potronje, i to oduzimanjem i sterilizacijom dijela dohotka-kroz poresku politiku ili javni zajam.Savremena drava, kroz budetsku politiku, snano djeluje na ukupnu ili globalnu potronju. Jaim prilivom sredstva, na bazi poreza za pojedine oblike potronje, ona moe djelovati na ponaanje ukupne potronje i njene strukture.

S druge strane javni rashodi uinjeni za drutvene potrebe i sami direktno ili indirektno snano djeluju na potronju:

1. Nabavkom za vojne potrebe, kole, bolnice i sl., pri emu djeluje na potronju (zavisno od stepena elastinosti prihoda i oblika potronje);

2. Javnim davanjima (pomo veteranima rata, pomo za nezaposlenost, socijalna davanja) ona neposredno podstiu potronju;

3. Novim upoljavanjem na javnom sektoru i novim platama ona stimulie potronju i drugo.2.2.Politika funkcija budetaBudetsko pravo je sve vie dolazilo do izraaja razvojem budeta kao instrumenta koji po posebnoj procjeni donosi odreeni predstavniki organ. Poto budet odobrava najvii predstavniki organ, to je svake godine izvrna vlast drutveno-politikih zajednica, ili drave kao cjeline, primorana da ga saziva da bi se odobrio, jer bez njega, bez odreenih sredstava ne mogu se obavljati odreene javne funkcije. Kako se pri odobravanju budeta redovno pretresaju javni rashodi, koji istovremeno znae i program aktivnosti tog tijela, to pretres budeta daje mogunost predstavnikom organu( parlamentu, skuptini) da kontrolie i podvrgne kritici program i potronju vlasti.Kresanjem budeta mogue je djelovati i na politiku rashoda vlade. Sve zavisi od drutveno-politikog ureenja odreene zemlje.2.3.Pravna funkcija budeta

Budet u savremenoj dravi ima veliku ulogu i znaaj, jer iz njega proistie cijeli splet odnosa izmeu javno-pravnih tijela meusobno, s jedne, i fizikih i pravnih lica, s druge strane. Time je neophodno ovu sloenu problematiku regulisati i odreenim pravnim normama. To je podruje budetskog prava.

Budet je za izvrnu vlast i direktiva i pravilo kojeg se ona mora pridravati. Ovo se posebno odnosi na visinu javnih rashoda i njihovu strukturu, koju ona ne moe mijenjati, bez odobrenja parlamenta (skuptine). Budet za izvrnu vlast znai i ovlaenje da moe ubirati odgovarajue oblike javnih prihoda i initi odgovarajue javne rashode.

Pravna funkcija budeta ukljuuje u sebe i kontrolnu funkciju, ona sadri i kontrolu parlamenta( ili odgovarajue skuptine nie politike organizacije) u vezi izvrenja budeta.

3. BUDETSKI PRINCIPI ILI NAELA

Budetski principi ili budetska naela su osnovna pravila kojih se treba pridravati prilikom izrade, donoenja i izvrenja budeta. Ona su nastala kao rezultat borbe i stalnog nastojanja parlamenta da ogranii pravo vladara, kako prilikom uvoenja obaveze plaanja raznih dabina, tako i prilikom utvrivanja namjene njihovog troenja. Ova naela su prihvaena u svim modernim finansijama i budetskoj politici, mada ih ne treba shvatiti kruto, s obzirom da ih se mnoge vlade ne pridravaju u donoenju svojih budeta. esto odreeni, konkretni ciljevi razvoja, posebno oni koji su vezani za krizu kapitalizma, kriznu fazu u ciklinom kretanju privreda i sl., teraju vlade pojednih zamalja da svijesno odstupaju od opte priznatih i prihaenih budzetskih nacela.U finansijskoj teoriji danas je prihvaceno osam budetskih naela (principa):

1.Princip javnosti budeta;

2.Princip o veliini budeta;

3.Princip pokria budetskih rashoda;

4.Princip budetskog pluralizma;

5.Princip potpunosti budeta;

6.Princip budetske klasifikacije( specifikacije);

7.Princip jednogodinjosti naela;

8.Princip budetske ravnotee.3.1. Princip javnosti budeta

Princip javnosti u osnovi je politiki princip, a u njegovoj primjeni su sve teorije i politike budeta kapitalistikih drava gotovo jedinstvene. Budetska procedura oko donoenja budeta mora biti javna. Budet u cjelini mora biti objavljen preko javnih sredstava informisanja(dnevne tampe), ili u posebnoj publikaciji, kao i ostali materijali, tj. finansijski zakon kojim se odobrava budet, specifikacija javnih rashoda i prihoda sadranih u budetu i dr. Javnost se mora obavjestiti o izvrenju i kontroli izvrenja budeta, te zavrnom raunu budeta. Prednosti ovog naela ogledaju se u tome to je mogue vriti kontrolu kako u toku izvrenja, tako i u proceduri donoenja budeta. Na taj nain e biti daleko vei uticaj irokih slojeva na donoenje i politiku troenja javnih rashoda. Sve ovo moe skupa dalje uticati na realnost budetskog planiranja i odravanja odreene dinamike i strukture troenja budetskih sredstava. 3.2. Princip o veliini budeta

Klasina teorija je zastupala stav o malom budetu, saglasno optim stavovima ove teorije o neutralnom budetu i finansijama. Savremena teorija odbacuje stav o nunosti minimiteta javnih rashoda i prihoda, a u skladu sa optim stavom o aktivnoj ulozi finansija i funkcionalnim ili kompenzacionim finansijama. Budet treba da ima upravo toliko sredstava, koliko je potrebno za pokrie sve razvijenih javnih funkcija i sve irih oblika intervencije u razvoju privrede. U tom pogledu javlja se i teorija pune zaposenosti. Polazei od pune zaposlenosti u ratnoj situaciji, zapaa se da je budet gotovo neogranien. Drava danas treba da i u mirnom periodu osigura takvu visinu budeta kojom e osigurati punu zaposlenost.Time e se postii i drugi korisni efekti ekonomske i finansijske prirode, kao porast nacionalnog dohotka, proizvodnje, potronje i ponovno javnih prihoda( preko poreza, zajmova, carina i dr.). Limit budeta moe se pojaviti samo u punoj zaposlenosti i optem stanju privrede, jer je budet uvijek u funkciji visine nacionalnog dohotka i cikline faze u kojoj se privreda nalazi.

3.3. Princip pokria budetskih rashoda Klasina teorija budeta polazila je od krutog stava da se budetski rashodi moraju pokrivati porezima kao redovnim izvorima javnih sredstava. Ova teorija javne zajmove gotovo u potpunosti odbacuje. Savremena finansijska teorija, u potpunosti prihvata mogunost i neophodnost primjene javnih zajmova za pokrie budetskih rashoda. Iz analize javnog duga, savremena drava redovno pristupa javnom dugu, pa je on postao gotovo redovan oblik pokria javnih rashoda. Razvoj javnog duga, omoguio je dravi da doe odjednom do velikih javnih sredstava ne samo u ratu, ili vandrednim situacijama, ve i u mirnim periodima razvoja.3.4. Princip budetskog pluralizma Savremena finansijska teorija budeta uvodi, umjesto klasinog naela jedinstvenog budeta, novo naelo, a to je naelo vie paralelnih budeta. To je posljedica razvijenijeg dravnog intervencionizma i sve eeg oslanjanja na intervencije kroz budet, da bi se otklonile protivrenosti kapitalistike proirene reprodukcije. Budet se sve vie ukljuuje u rijeavanje problema nezaposlenosti, ciklinih oscilacija kapitalistike privrede, kretanja investicija, inflacije, socijalnih problema i dr.Prvi korak u napustanju klasinog naela budetskog jedinstva uinila je Danska, uvela je sistem dva budeta: tekui budet i budet kapitala. Tekui budet je finansirao operativne i ve poznate klasine rashode, dok je budet kapitala obuhvatio potrebe privrednog karaktera i investicija, koje su se finansirale iz posebnih izvora i javnih zajmova, poreza na naslijee i amortizacije.

U Francuskoj se budet sastoji iz tri dijela: transfernog, investicionog i funkcionalnog. Funkcionalni dio finansirao je administrativne rashode; transferni-razne oblike transfernih rashoda (socijalna davanja, subvencije, dotacije i dr.) dok je investicioni budet finansirai investicije ( najprije ratom poruene privrede, a kasnije i normalne investicije).

I u Velikoj Britaniji je naputen princip jedinstvenog budeta, uvoenjem dva budzeta: tekuceg i budzeta kapitala.

Ova pojava nautanja principa jedinstvenog budeta , uz istovremeno uvoenje naela pluralizma budeta je posledica sve razvijenijeg dravnog intervencioonizma u privredi, uz ukljuivanje budeta u proces voenja u anticikline ekonomske politike, ponaanja investicija, zaposlenosti, cjena i dr.

3.5. Princip potpunosti budeta

Savremena budetska teorija u svim dravama zahtjeva da se svi prihodi i rashodi prikau na bruto-principu, bez prebijanja iznosa, prikrivanja ili smanjivanja, prenoenja i sl. Ovo je posebno znaajno s pozicije kontrole izvrenja budeta i sprovoenja budetske politike. Bez ostvarenje naela potpunosti nema ni preglednosti budeta, teko je sprovoditi kontrolu troenja i usmjeravanja sredstava i dr., a sve je to sastavno dio zdrave budetske politike.3.6. Princip budetske klasifikacijeDa bi se kroz budet mogle provoditi i ostvariti njegove vrlo razvijene ekonomkse pravne i politike funkcije-neophodno je da svi prihodi i rashodi budu specifini. Predstavniki organ planira pozicije prihoda i rashoda. To znai da treba izvriti specifikaciju, kako prihoda, tako i rashoda.

Princip budetske specifikacije na strani prihoda znai da se u budetu mogu prikupjati ona sredstva, po vrsti i visini, kako je to navedeno u budetu, a zatim da se ta sredstva usmjeravaju na one javne rashode, koji su precizno predvieni u budetu.

Specifikacija zahtjeva da se kod rashoda jasno oznae vrste, oblici i iznosi rashoda u pojedinim razdelima i dr. Takva specifikacija omoguava detaljan uvid u oblike javnih rashoda, njihovo razmatranje, usvajanje ili neusvajanje, kao i oblik sredstava za njihovo finansiranje.

3.7. Princip jednogodinjosti budeta

Budet je finansijski instrument vezan za odreeno vrijeme. Obino se donosi za godinu dana, jer je uglavnom vezan za stvaranje i raspodjelu nacionalnog dohotka.

Naelo jednogodinjosti budeta bilo je jedno od osnovnih naela. Trailo se da se budet uravnotei u toku jedne godine. Savremena finansijska teorija vie formalno prihvata ovaj princp, i to zbog njegovog politikog aspekta, vezanog za budetsku proceduru izrade, donoenje i izglaavanje, odnosno kontrolu ostvarenja budeta. Zbog sve veeg znaaja ekonomsko-socijalnih funkcija budeta u modernim privredama, savremena finansijsa teorija unosi u budet duu vremensku sekvencu od godinu dana. To je najee vezano za duinu jednog ekonomskog cikla ili za vrijeme potrebeno za odreene tehnoloke, investicione i druge javne intervencije i efekte tih intervencija.

Ako u godinjem budetu doe do znaajnijeg ostupanja na strani prihoda ili rashoda,sprovodi se rebalans godinjeg budeta.3.8. Princip budetske ravnoteea)Klasina teorija budetske ravnotee

Osnovni princip ili zlatno pravilo budeta u klasinoj teoriji je princip stalne budetske ravnotee. Uravnoteen budet postoji kada ukupna masa javnih rashoda odgovara ukupnoj masi redovnih javnih prihoda (porezi, tekse, doprinosi, prihodi dravne privrede i preduzea).

Prema ovom shvatanju, svi oblici dravnih prihoda trebali su se pokrivati redovnim prihodima (porezima), jer javni dugovi i defcitno finansiranje nisu bili dovoljni, niti su bili smatrani normalnim izvorima sredstava.

b)Moderna teorija budetske ravnotee

Rashodi su redovno vei od prihoda. Dakle, vodi se politika deficita budeta. U veini zemalja uee deficita, u odnosu na javne rashode, kree se od 5,7% do 69%. Deficit budeta, a ne budetska ravnotea, danas je redovna pojava u svim privredama u svijetu. To je postalo novo pravilo ponaanja savremenih drava, kako razvijenih, tako i nerazvijenih zemalja.

Na osnovu podataka, mogli bismo izvui sledece konstatacije:

1. Deficit budeta je gotovo redovna pojava i kree se izmeu 4% i 76%, u odnosu na rashode budeta. Deficit je manji kod razvijenih nego kod zemalja u razvoju.

2. Nerazvijene zemlje nedostatak nacionalne akumulacije redovno nadoknauje deficitnim budetskim finansijama. Mada deficitno finansiranje kroz budet nije toliko razvijeno, kao deficitni sistem emisije novca banaka, ipak je taj oblik deficita prisutan u svim zemljama.

3. Pokrie deficita budeta kod razvijenih se vri, uglavnom, preko finansijskog trita, dok se kod zemalja u razvoju vri direktnom emisijom centralne banke (i preko 60% deficita)

4. Naelo budetske ravnotee u modernoj finansijskoj teoriji vie se uzima kao naelo koje se proklamuje, kada se za to ukae potreba, ali se ono redovno ne ostvaruje. Danas se, radi o svesnom deficitu budeta, pa sve vie dolazi do izraaja sistematski (stalni) budetski deficit.

4. Teorije budetske ravnotee i neravnoteeU literaturi se izdvajaju 3 razliite, ali meusobno povezane teorije:

1. Teorija ciklinog budeta i cikline budetske ravnotee;

2. Teorija stalnog budetskog deficita i funkcionalnih finansija;

3. Teorija stabilizacionih budeta

4.1.Teorija ciklicnog budzeta i ciklicne budzetske ravnoteze

U kapitalistikim privredama budetske ravnotee se razlikuju od klasine teorije po tome to polaze od stava da se mora pojaviti budetska neravnotea (deficit ili suficit), kada se privredna kretanja odlikuju neravnoteom, odnosno nestabilnou, bilo da se radi o inflaciji ili depresiji, bilo o nezaposlenosti i niskoj stopi rasta.

Teorija ciklinih budeta vezana je za prvi eksperiment i teorijska izuavanja u vedskoj i to: Erica Lindhala, Gunnara Myrdalla, Berthila Ohlina, Alvina Hansena i dr. Prema ovoj teoriji prednost se daje ekonomsjoj ravnotei, punoj zaposlenosti i uravnoteenom platnom bilansu, jer se u tu funkciju i stavlja budet. Prema tim istraivanjima u proirenju ili suavanju investicija lee osnovni uzroci ciklinih kretanja privrede. Da bi se neutralizovale te oscilacije u ciklinim kretanjima, drava bi trebala proiriti javne rashode u periodu krize, a suziti u fazi prosperiteta i visoke konjunkture. Znai u fazi depresije formira se budetski deficit, a u fazi prosperiteta budetski suficit.

Budet se moe uravnoteiti samo preko dodatnih sredstava, preko korienja zajmova i dugova kod centralne banke ili korienja dugova u inostranstvu.

Postoji i drugi metod ciklinih budeta-preko amortizacije javnih dugova. Kada se u fazi prosperiteta formiraju budetski suficiti-vri se otplata dugova, dok se u fazi depresije-odgaa otplata dugova.

Za ostvarenje budetske ravnotee koristi se elastinost (osetljivost) nekih oblika poreza. Prema tome rashodi i prihodi u periodu ciklusa kreu se u suprotnom pravcu, pri emu javni prihodi (na dohodak) reaguju u istom pravcu, kao i oscilacije privrede samo sa veim promenama u kretanju, a javni rashodi suprotno ciklinim kretanjima privrede i vrlo su podesni za ublaavanje konjukturnih oscilacija i nestabinosti privrede. Prva primjedba se svodi na to da duina trajanja ulazne faze ciklusa (konjunkture) nije identina silaznoj fazi (recesiji, krizi), dakle, dubina silazne i uzlazne faze ciklusa nije ista, pa stoga, suficiti iz ulazne faze ne moraju biti jednaki deficitima iz silazne faze ciklusa. Druga primjedba se uglavnom odnosi na ciklinu neravnoteu, ali ne i na necikline neravnotee. Teko ih je razgraniiti, prije svega u momentima kada treba odrediti kada poinje i gdje zavrava tipian ciklini ritam, ali to je neophodno, da bi se ovakva politika suficita, odnosno deficita, uopte mogla voditi.

Tek kad bi periodi prosperiteta i depresije bili vremenski i po dubini jednaki, budet bi se mogao dugorono uravnoteiti. Ponaanjem prihoda i rashoda u okviru jednog privrednog ciklusa u budetu se naglaavaju njegove isto ekonomske funkcije.

Trea primjedba govori o tome da ova teorija ne prua odgovor na pitanje oblika djelovanja onih rashoda ija je duina vea od faze ciklusa. Znai efekti jedne faze mogu se prenijeti u suprotnu fazu ciklusa.

etvrta slabost ove teorije je u tome-da rezultati, koji su na toj osnovi postignuti, nisu dali oekivane efekte.

Peta nema garancije da ce se formirani vikovi sredstava iz faza prosperiteta racionalno koristiti.

Znaajno je prihvatanje budetskog deficita, kao normalne pojave, ak i ako je svjesno voen od strane drave a potom povezivanje budetske politike sa stanjem i ponaanjem proizvodnje, zaposlenosti, investicije, platnog bilansa, tj. s privrednim razvojem.

4.2.Teorija stalnog budetskog deficita i funkcionalnih finansija

U klasinim finansijama deficit budeta nije tolerisan, jer je to bila samo sluajnost, koja se brzo morala otkloniti. Velika ekonomska depresija i krize kapitalizma praene redovnim padovima u recesiji sa sve kraim vremenskim intervalima, izazvali su potrebu za aktivnom ekonomskom ulogom drave u privredi-za razvijenim dravnim intervencionizmom.

Sve snaniji porast javnih rashoda i visok nivo poreske presije u razvijenim privredama, dovode redovno do budetskog deficita i novih pojava kod javnog duga. Sve ece se zaduuju u monetarnj ekspanziji, stvaranju novca bankraskim kredtima, uz sve vee rashode budeta, odnosno raskoraku izmju javnih rashoda i prihoda.

Kevnes sa svojom teorijom sistematskog budetskog deficita odbacila je klasini zahtjev stalne budetske ravnotee. Umjesto zahtjeva minimiteta javnih rashoda, uvodi se naelo ciljeva njegove optimalnosti-u zavisnosti od stanja u razvoju privrede. Skoro svi oblici javnih rashoda (produktivni, potronji, transferni i dr.) imaju multiplicirajua djelovanja na tranju, potronju, investicije, zaposlenost, nacionalni dohodak i gotovo sve agregate u razvoju privrede.

Pravilan put za vladu je samo onaj koji vodi punoj zaposlenosti, bez obzira na to koliko e iznositi deficitno troenje. U odnosu na drutveni proizvod, deficit se kree u odnosu na budetske rashode, od 11 do 40%, dok se u odnosu na investicije iz budeta deficit budeta javlja u visini od 86,6% (u nekim zemljama i preko 100%).

Poseban problem je u tome to se budetski deficit finansiraju kreditima centalne banke ili poslovnih banaka, to dovodi do porasta novane mase iznad potrebnog nivoa datog obimom robno-novanih transakcija, a to opet esto dovodi do porasta traznje i porasta cjena.

Kako postoje za poreze, tako i za javne dugove odreene ekonomske, politike i druge granice. Uzroci sve veih deficita budeta uglavom su vojni rashodi koji se izraavaju u hiljadama milijardi dolara.

4.3.Teorija stabilizacionih budeta

Teorija stabilizacionih budeta je sve priblinija klasinoj teoriji, i ako ne zagovara jednogodinju budetsku ravnoteu, niti takvu ravnoteu u privredi. Ova teorija polazi od dva ugraena automatska metoda djelovanja budeta u savremenoj privredi:

1. Metoda automatskih stabilizatora i

2. Metoda ili formula fleksibilnosti.

1) Da bi izbjegla nepouzdana predvianja konjunkturnog razvoja u privredi, kao i sporost u preduzimanju odgovarajuih mjera fiskalne politike i njihovo odloeno djelovanje, ova teorija se oslanja na automatske ugraene stabilizatore. Oni automatski reaguju na ponaanje ciklinih oscilacija, odnosno na promjene nacionalnog dohotka. Oni slue uglavnom kao konica za usporavanje kumuliranja silazne tendencije u nastajanju recesije, odnosno u smislu kontrakcije, kada privreda krene ka ulaznoj fazi konjunkture (ciklusa). Ovi stabilizatori nalaze se u sklopu poreskih sistema savremenih razvijenih privreda, posebno kapitalistikih ekonomija.

Poreski sistemi u savremenim privredama i javni dohodak su vrlo elastino postavljeni u odnosu na kretanja privrede. U periodu prosperiteta dolazi do automatskog rasta javnih prihoda pa se to povoljno odraava na stabilizaciju privrede. Ovo se deava zbog toga, jer u tim privredama postoji progresivni sistem oporezivanja, s vrlo otrom stopom, tako da pri porastu dohodaka dolazi do ulaska nosilaca dohotka iz nie dohodne grupe u viu, uz znatno otriju stopu oporezivanja za tu grupu. esto je porast dohotka od jedne do druge grupe manji od poreskog zahvatanja.

U fazi depresije dolazi do automatskog smanjivanja poreskih prihoda, ak vie od pada nacionalnog dohotka, te se zbog toga poveava rasploivi dohodak preduzea i pojedinca. Ovo dovodi do ograniavanja pada tranje, zaposlenosti i daljeg kumuliranja procesa depresije.

2) Formula fleksibilnosti, kao poseban metod djelovanja i ostvarivanja budetske politike, svodi se na to da dolazi do automatskih promjena izvjesnog oblika poreza, kada se ekonomski indikatori promjene na specifian nain. Npr.snienje stope rasta ili investicione tranje ili nezaposlenosti, za odrjeni postotak moe biti indikator za primjenu ovih mjera korekture, odnosno u ovom sluaju, momenat da se pristpi sniavanju poreskih stopa, da bi se spreilo nastojanje i kumulisanje recesije. Formula fleksibilnosti je u suprotnosti s diskrecionim mjerama drave, a najvei joj je nedostatak njena nekonvencionalma privreda, zbog ega se teko prihvata. Drugi nedostatak je u tekoama izbora dogovarajuih objektivnih.

Danas sve zemlje zapada nisu usvojile ekonomska predvianja kao formalnu proceduru, ali su ekonomisti i dravnici poeli da misle i djeluju uz pomo tih koncepcija.

5. BUDETSKI SISTEM

Budetski sistem ini budet Republike, budeti lokalni vlasti i finanansijski planova organizacija obaveznog socijalnog osiguranja. Integrirati budetskog sisitema obezbeuje se zajednikim pravnim osnovom, jedinstvenom budetskom klasifikacijom upotrebom jedinstvene budetske dokumentacije za izradu nacrta budeta i finansijski planova jedinstvenim sistemom budetskog raunovodsvta jedinstvenim kriterjumima za budetsku kontrolu i reviziju prenosom statistikih izvjetaja i podataka sa jednog nivia na drugi princip na kojima se zansiva budetski postupak u skladu sa ovim zakonom. Budetski cilj u pripremi izvrenju budeta jeste makroekonomska stabilnost, odrivi i stabilni ekonomski razvoj i smanjenja finansijskog rizika u republici.Budetska aproprijacija koristi se za finansiranje funkcija organa Republike i lokalne vlasti. Prilikom pripreme i izvrenja budeta moraju se potovati principi efikasnosti i ekonomicnosti potpunosti, tanosti i jedinstvene budetske klasifikacije. Budetska primanja koja pripadaju Republici ili lokalnim vlastima rasporeuju se i iskazuju po izvorima u budetu .Budetski izdaci Republike ili lokalni vlasti odreuju se po pojedninoj namjeni u budetu. Primanje se iskazuje u ukupno ostvarenim iznosima a izdaci u ukupno izvrsenim iznosima.

Budetska primanja i izdaci moraju biti u ravnotezi. U toku godine Vlada, odnosno nadleni izvreni organi lokalne vlasti moe raspolagati sredstvima koja su u budetu ostvarena do isteka tekue godine. Korisnici budeta sredstva mogu stvarati obaveze i koristiti budetske aproparijacije do iznosa utvreni za pojedinca namjenu u budetu odnosno do iznosa aproparijacija utvrenih u okviru programa. Naplata prihoda nije ograniena iznosom iskazani prihoda u budetu. Narodna skuptina donosi zakon o budetu Republike. Lokalna skupstina donosi odluku o budetu lokalne vlasti. Finansijski plan ogranizacije obaveznog socjalnog osiguranja donosi nadlezni organ ogranizacije u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Budet se priprema, donosi i izvrava na osnovu sistema jedinstvene budetske klasifikacije. Jedinstvena budetska klasifikacija obuhvata ekonomsku klasifikaciju budetskih primanja i budetskih izdataka te organizacionu i funkcionalnu klasifikaciju budetskih izdataka. Ekonomska klasifikacija budetskih primanja iskazuje budetska primanja u skladu sa zakonskim propisima koji odreuju izvore budetskih primanja.5.1. Budetski sistem Republike Srpske

Budetski sistem ine: 1. Budet Republike Srpske;

2. Budeti optina i gradova i

3. Finansijski plan vanbudetskih fondova.

Budet je zajedniki termin za budet Republike i budet optina i gradova.

Budet Republike je procjena godinjih prihoda, grantova i finansiranja te utvreni iznos rashoda i drugih izdataka Republike.

Budet optina i gradova je procjena godinjih prihoda, grantova i finansiranja te utvreni iznos rashoda i drugih izdataka optina i gradova.

Memorandum o budetu je akt koji sadri pregled ekonomske i fiskalne politike Vlade i njen uticaj na budet te procjenu prihoda i rashoda po glavnim vrstama za sledeu fiskalnu godinu.

Fiskalna godina je razdoblje od 12 mjeseci, koje poinje 1. januara, a zavrava se 31. decembra kalendarske godine.

Odluka o usvajanju budeta je akt kojim Narodna skuptina odnosno skuptine optina i gradova usvajaju budet za svaku fiskalnu godinu.

Finansijski plan je akt fondova koji sadri procjenu obima prihoda i primitaka odnosno rashoda i drugih izdataka za fiskalnu godinu.

Izvrilac budeta je Ministarstvo finansija, odnosno optinski i gradski organ uprave nadlean za finansije.

Budetski korisnici su organi i organizacije Republike odnosno optina i gradova i ostali korisnici koji se finansiraju iz budeta a u skladu sa zakonom.

Fondovi su pravna lica koja se finansiraju iz namjenskih doprinosa a to su: -Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike, - Fond za zdravstveno osiguranje Republike, - Javni fond za djeiju zatitu Republike, - Zavod za zapoljavanje Republike.5.2. Budetski sistem Bosne i HercegovineBosna i Hercegovina je sloena drava koja se sastoji od dva entiteta i jednog distrikta (Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brko). Federacija BiH sastoji se od deset kantona sa optinama kao niim oblikom politikog i teritorijalnog organizovanja. U Republici Srpskoj nii oblik organizovanja su optine. Distrikt Brko nema niih politikih ili administrativnih dijelova.

Politike institucije na nivou drave BiH su: Parlamentarna skuptina BiH kao zakonodavno tijelo je dvodomna i sastoji se od Predstavnikog doma i Doma naroda. Trolano Predsjednitvo drave: Savjet ministara je izvrno tijelo Parlamentarne skutine. Politike institucije Republike Srpske su:- Narodna Skuptina RS koja je zakonodavno tijelo. Posebno tijelo u okviru skuptine je Vijee naroda- Vlada Republike Srpske kao izvrno tijelo- Predsjednik Republike Srpske Politike institucije Federacije BiHsu:- Parlament Federacije BiH koji se sastoji od Predstavnikog doma i Doma naroda.- Vlada Federacije- Predsjednik Federacije- Kantonalne (upanijske) skuptine koje su jednodomne- Vlade kantona (upanija)- Predsjednik kantona (upanije) kojeg bira kantonalna skuptina.

Budet donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, zakonodavna tijela kantona, odnosno gradska i opinska vijea, za budetsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije poetka godine na koju se odnosi. Dravni budet je sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i Hercegovini, svi nivoi vlasti imaju svoje budete, koje donosi zakonodavna vlast. U Federaciji BiH budet je regulisan u skladu sa Zakonom o budetima FBiH., a u Republici Srpskoj Zakonom o budetskom sistemu RS. Budet obino vrijedi za jednu fiskalnu godinu. U posljednje vrijeme, donose se budeti za dui vremenski period, obino za 3-5 godina, ali koji nisu toliko detaljni kao jednogodinji budet. U veini evropskih zemalja, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se poklapa sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31. decembra), meutim u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue do 30. septembra naredne godine. Budet je akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i optina za razdoblje od jedne fiskalne godine. Budetom je takoer utvrena gornja granica ukupnog duga Fedearcije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i optina, ukljuujui i postojei dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu. 6. SVRHA BUDETA

Budet je primarni instrument kreiranja ekonomske, socijalne i fiskalne politike Vlade. Njim se utvruju Vladini ekonomski ciljevi i fiskalna strategija, te predstavlja sredstvo kojim se ciljevi stratekih politika Vlade prevode u programe, usluge i aktivnosti koji zadovoljavaju socijalne i ekonomske potrebe graana.

Budet, stoga, podrazumijeva donoenje eksplicitnih odluka za graane; izbora izmeu ekonomskih i fiskalnih ciljeva; izbora izmeu najvanijih prioritetnijih politika i rezultata koje Vlada nastoji postii i alokaciju budetskih sredstava tome shodno. Donoenje pravih izbora promovie stabilnu fiskalnu politiku, ekonomski rast i smanjenje siromatva. Donoenje pogrenih izbora moe rezultovati manjim ekonomskim rastom, fiskalnom i monetarnom nestabilnou i neefikasno, neefektivno i loe usmjerenom potronjom.

7. Osnovni principi budetiranja

Postoje tri kljuna principa formulacije dobrog budeta:

Budet bi trebao biti ostvariv

Ukupna potronja ne bi trebala premaivati dostupna sredstva (ukljuujui poreze, grantove i finansiranje iz ekonomski odgovornog zaduivanja).

Ukupni prihodi i rashodi bi trebali biti utvreni na fiskalno odgovoran nain, odriv i trebali bi promovisatiekonomski rast

Generalno, sredstva iz zaduenja i neutroeni prihodi iz prethodne godine se ne bi trebali alocirati na stalnu potronju. Neutroena sredstva preneena u narednu godinu bi se trebala iskoristiti za smanjenje zaduenosti i servisiranje ostalih obaveza, te kapitalna ulaganja.

Budetska sredstva bi trebalo alocirati na najprioritetnije ekonomske i socijalne politike

Sve zemlje, bogate ili siromane, se suoavaju sa istom dilemom vezanom za budet: budetska sredstva su ograniena, a oekivanja i zahtjevi zajednice kada su u pitanju Vladini programi i usluge premauju nivo dostupnih sredstava. To znai da se moraju donositi odluke o tome gdje alocirati ograniena sredstva. Efektivni budet je onaj ija se ograniena sredstva alociraju na najvanije ekonomske i socijalne prioritete.

Vlade moraju dogovarati javnosti za odluke koje donose i rezultate koje postiu uloenim budetskim sredstvima.

Budet bi trebao ostvariti adekvatnu vrijednost za uloena sredstva

Dobijena vrijednost za uloeni novac je termin koji se koristi za procjenu toga da li organizacija ostvaruje maksimalnu dobit od roba i usluga koje trai i prua uz dostupna sredstva.

ZAKLJUAK

Budet je najznaajniji instrument politike jedne vlade. On je sredstvo pomou kojeg se politike vlade pretvaraju u programe i usluge. Biraju se najznaajnije prioritetne politike i sredstva se raspodjeljuju u skladu s istim. Budet je akt predstavnikog tijela kojim se predviaju i odobravaju prihodi i rashodi drutveno-politikih zajednica za odreeni budui period, po pravilu za jednu godinu. U naoj praksi budet se pred predstavniko telo iznosi zajedno sa drutvenim planom razvoja dotine drutveno-politike zajednice. Nakon to je predstavniko tijelo usvojilobudet, on se objavljuje, saglasno naelu javnosti budeta. Prema naem zakonu, budet se mora u cjelini staviti na uvid svakome ko je zainteresovan da se upozna sa njegovim sadrajem, isto kao i plan drutveno-ekonomskog razvoja. Pored toga, u Slubenom listu se objavljuje finansijski zakon koji prati usvajanje budeta, kao i rekapitulacija osnovnihbudetskih pozicija prihoda i rashoda.

Budet koji je odobrila skuptina ne mora da bude isti koji je predloila vlada. U fazidonoenja budeta, vladin predlog moe pretrpeti izmene, zbog toga to poslanici imaju pravoda u odborima ili plenumu vre izmene, pa podnose amandmane na vladin predlog budeta.

LITERATURA MONETARNE I JAVNE FINANSIJE, Prof.dr.arko Risti NOVAC, Duani J. ; piri N. Banja Luka 2009.godina

MONETARNA EKONOMIJA, irovi M. Beograd 1987 godina

MONETARNE I JAVNE FINANSIJE, Prof.dr. Jovan B. Duani http://bs.wikipedia.org/wiki/Javne_finansije http://www.fme.edu.rs/uploaded/materijal_sa_predavanja/javne_finansije/Javne%20finansije-materijal%20za%20ispit.pdf~ 17 ~