Padeži

Nezavisni padežiZavisni padeži

Padeži imenica• Najvažnije funkcije padežnih oblikaa jesu subjekat i

objekat• U našem jeziku ima sedam padeža (nominativ, genitiv

, dativ, akuzativ, vokativ, instumental, lokativ)• Rijči koje se mijenjaju po padežima zovemo imenske

riječi ili deklinabilne riječi• Promjena po padežima vrši se tako što se na

gramatičku osnvu dodju padežni nastavci• Gramatička osnova je onaj dio riječi koji se ne

mijenja tokom deklinacije (čuva se)

• Nezavisni padeži• Nominati • Vokativ

• Zavisni padeži• Genitiv• Dativ• Akuzativ• Instumental • Lokativ

Podjela padeža

• Nezavisni padeži• Nominati

• Nominativ – padež subjekta• Dobija se na pitanje ko? i šta?• Nominativ je osnovni oblik imenskih rtiječi

(kao leksičke jedinice u rječnicima riječi stoje u nominativu, u naslovima, na natpisima i sl.)

• Nezavisni padeži• Nominati

• Dvije najvažnije funkcije nominativa su:a) subjekat u rečenici

Nakon loše godine, premijer je podnio ostavku.

b) Imenski dio predikataOn je student. Almasa je vrijedna. Mujo je fudbalski sudija.

• Nezavisni padeži• Vokativ Vokativ služi za dozivanje ili kad nekome

želimo da skrenemo pažnju, na primjer u toku govora:

Čujte, braćo, šta on govori.

• Zavisni padeži su: Genitiv, Dativ, Akuzativ, Instumental i Lokativ

Zavisni padeži kazuju da imenica stoji u nekom odnosu sa nekim drugim članom rečenice (zavisi od nečega)

Značenja padeža mogu se dopunjavati – značenje prijedloga

Sa prijedlozima ili bez njih mogu stajati genitiv, dativ, akuzativ i instumental

Lokativ uvijek stoji sa prijedlogom

• Zavisni padeži:

Genitiv – dobija se na pitanja koga? Čega?

Može biti sa prijedlogom ili bez prijedloga.

Najvažnija značenja genitva bez rpijedloga su:

- Pripadnost: zid kuće, knjiga mog brata (najčešće ima atributsko značenje)

- Partitivnost (dio nečega): mnogo vode, malo hleba, pet jabuka, deset automobila

- Dioni genitiv kao pravi objekat: Dao mi je jabuka. Pio je hladne vode. (može se zamijeniti akuzativom)

- Nepravi objekat: Najeo se jabuka. Nagledao se svega. Naslušao se njihovih laži.

Genitiv – dobija se na pitanja koga? Čega?

Bez prijedloga.- Funkcija logičkog subjekta: Nema nikoga u blizini. U

holu je bilo mnogo ljudi.- Odvajanje (ablativnost): osloboditi se bijede. Spasli smo

se propasti. Oslobodili smo se te napasti.- Osobina (kvalifikativni genitiv): čovjek visokog rasta, sto

kružnog oblika, majstor vještih ruku, djevojka crnih očiju…

- Vrijeme (temporalnost): prošle godine, minulog tijedna, prošlog četvrtka…

Genitiv sa prijedlogom.

Najvažnija značenja genitva sa prijedlogom su:

a) Mjesno značenje: od kuće do fakulteta, sa svih strana, iz kompjutera, ispred kuće, iza nas…

b) Vremensko (temporalno): od sabaha do jacije, preko vikenda, poslije predavanja… (ovo su najčešće priloške odredbe za vrijeme)

c) Uzrok: zbog njega, uslijed magle, od radosti, iz inata/navike…

d) Cilj: Otišao je u banju radi liječenja.

e) Način: preko volje, od srca…

f) Izuzimanje: Došli su svi osim Fadila. (veznik osim)

g) Poređenje: Aladin je viši od Sajme.

• Zavisni padeži:

Dativ – kome? i čemu?Također može biti sa prijedlogom ili bez njega.

Dativ bez prijedloga:

a) Značenje namjene: ponijeti studentu knjigu, kupiti sestri poklon, Nazvao je bratu selam, pomoći nekome…

b) Usmjerenost: vratiti se svojoj kući, vretiću se svome domu

c) Nosioc stanja (nepravi subjekat – stanje raspoloženje): Ide mu se u bioskop. Gadi mi se od takvih priča. Može mu se. Noćas mi se ne spava…

Dativ sa prijedlogom

a) značenje usmjerenosti (kretanje ili položaj): Okrenuo se prema kibli. Uputio se ka izlazu. Sjedio je nasuprot prozoru.

(najčešće predstavlja prilošku odredbu za mjesto)

b) Značenje cilja: otišli su k njoj.

c) Dopusno značenje: Izašao je uprkos zabrani