VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU

I INFORMATICI U VIROVITICI

KOLEGIJ: KULTURNI TURIZAM

akademska godina: 2013/2014.doc.dr. sc. Vesna Bedekovi, prof.v..

pred. Irena Bosni, mag. oec.

Predavanje 4. Selektivni vidovi i oblici kulturnog turizma

2- razvoj turizma tijekom povijesti prolazio je kroz raznovrsne oblike i forme, od sporadinih putovanja preko masovnih migracija do diversifikacije i disperzije na posebne i pojedinane oblike, vrste i podvrste

- svaka od njih tijekom vremena, drutvenog razvoja i razvoja ljudskih potreba pokazuje trend dinaminog razvoja u skladu sa sve kompleksnijim motivima putovanja

- posljednja desetljea 20. stoljea obiljeena su kritikom naina i formi manifestiranja suvremenog masovnog turizma u kome konzumerizam poinje prevladavati kao sve dominantnija orijentacija

- trendovi u turizmu: - isticanje potrebe pronalaenja primjerenijeg modela razvoja turizma, danas

poznatoga kao odrivi razvoj - disperzija turizma na sve dijelove svijeta i njegovom - diversifikacija turizma na razliite posebne, specifine, alternativne ili selektivne

oblike turizma temeljene na konceptu odrivosti- selektivni turizam: - svojevrsni odgovor na probleme uzrokovane masovnim "hard"

- oblik "soft" turizma kao putovanja koja nisu masovna, shematska i bezlina

SELEKTIVNI VIDOVI I OBLICI KULTURNOG TURIZMA

3SELEKTIVNI TURIZAM je sintetiki i generiki pojam koji oznaava novukvalitetu suvremenog i budueg turizma, utemeljen na selekciji programa,odgovornom ponaanju svih sudionika, ekolokom iekonomskom naeluuravnoteenog razvoja, kvalitetnoj razini te izvornom identitetu ihumanitetu usluge, uz poeljan uravnoteen odnos broja turista i brojalokalnih stanovnika na odreenom podruju.

(Jadrei, 2001.)- problemi koje producira masovni "hard" turizam:

- loa organizacija- velika koncentracija turista- zakrenje cesta i puteva- gomilanje graevinskih objekata- iskljuivo sezonski turizam- zagaenje, buka i guva- visoke cijene usluga- socijalni problemi- degradacija kulturne i nacionalne batine - pomahnitala borba za profit

- profiliranje selektivnih oblika i vidova turizma temeljenih prvenstveno na uvaavanju prirodnih i kulturolokih obiljeja prostora u kome se razvijaju, koje se po svojim karakteristikama "soft" turizma razlikuju od uniformiranih oblika masovnog "hard" turizma

4ZAJEDNIKE KARAKTERISTIKE SELEKTIVNIH VRSTA TURIZMA

Utemeljenjena konceptu

odrivog razvoja

Diversifikacijaponude i potranje

Tendencija produljenja

turistike sezone

Orijentacija na zadovoljavanje potreba u izvan-

pansionskoj potronji

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:226-227.)

- inspirativni utjecaj kulture i kulturnog nasljea, - kulturni lokaliteti oduvijek su privlaili putopisce, povjesniare umjetnosti, istraivae

razliitih profila, arheologe i publiciste te dananje suvremene turiste - fenomen kulture danas je u centru pozornosti sve veeg broja ljudi razliitih

profesionalnih kategorija- kulturni turizam kao selektivna vrsta turizma smatra se najbre rastuim

turistikim tritem Europe i svijeta- kontinuirani rast i razvoj kulturnog turizma utjecao je na oblikovanje raznih

selktivnih vidova i oblika kulturnog turizma koje kao zasebne trine nie ine znakovite trine brendove koji kao dio turistike ponude mogu samostalno funkcionirati na turistikom tritu

5SELEKTIVNI VIDOVI I OBLICI KULTURNOG TURIZMA kao zasebne trine nieine znakovite trine brendove koji kao dio turistike ponude mogu samostalnofunkcionirati na turistikom tritu.

SELEKTIVNI VIDOVI I OBLICI KULTURNOG TURIZMA

VJERSKI(RELIGIJ-

SKI)TURIZAM

POSLOVNI (KONGRES

-NI)TURIZAM

URBANI(GRADSKI)TURIZAM

ENO-GASTRO-NOMSKITURIZAM

TURIZAM ARTIFI-

CIJELNIH PODRUJA

OSTALI SELEKTIV-

NIVIDOVI I OBLICI

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:327.)

6- nesuglasje u definiranju pojmova urbani/gradski turizam- Urbani turizam: turistika putovanja i sadraji koji se odvijaju u velikim urbanim

aglomeracijama -Gradski turizam: turizam koji se odvija u manjim gradovima

- oba tumaenja upuuju na turistike atrakcije i sadraje suvremenih megapolisa gdje turizam doivljava ekspanziju i postaje znaajnim imbenikom gospodarskog razvoja

- pojmovi urbani i gradski turizam meusobno se prepliu u sadrajima i motivima posjeta lokalitetima ine jedinstveni pod oblik kulturnog turizma, iji se uinak razlikuje s obzirom na kvantitativne pokazatelje turistike potranje i ponudegradova kao urbanih aglomeracija

- opredjeljenje za koritenje pojma gradski turizam i definiciju gradskog turizma kao turistikih odlazaka u gradske aglomeracije koje su tijekom povijesti bile raskrsnice, politika, administrativna i kulturna sredita, to danas omoguava bogat izbor kulturnih sadraja

Urbani (gradski) trizam

7GRADSKI TURIZAM obuhvaa turistike odlaske u gradske aglomeracijekoje su tijekom povijesti bile raskrsnice, politika, administrativna ikulturna sredita, to danas omoguava bogat izbor kulturnih sadraja.

(Gei, 2011:327.)

TURISTIKE ATRAKCIJEGRADA

SEKUNDARNEATRAKCIJE

PRATEEATRAKCIJE

PRIMARNEATRAKCIJE

UMJETNOSTKULTURA

POSLOVNI RAZLOZI (temeljni motivi)

SMJETAJTRGOVINA

(nisu osnovni motivi, ali su vani za turiste)

PROMET, IZLETIRADNO VRIJEME

(upotpunjuju ugodnost boravka)

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:328.)

8- turizam u gradovima nije sezonski orijentiran, privlai iroki spektar tirista svih dobnih kategorija i interesa, nudei mogunost zadovoljavanja razliitih turistikih potreba, od kulture i zabave do shoppinga.

- ukljuivanje turoperatora u cestovnom i niskotarifnih prijevoznika u zranom prometu u segment gradskog turizma organizacijom posebnih tura po zanimljivim gradovima utjee na uzlazni trend razvoja gradskog turizma

- kao posebno zanimljivi ine gradski turistiki itinereri (razraeni planovi putovanja)tipa europskih metropola, kulturnih programa gradovima europske romanike, renesanse ili baroka, gradova UNESCO-ve batine, europskih utvrenih gradova i sl.

- uzlazni trend razvoja gradskog turizma praen procesima sve izraenije individualizacije putovanja potie razvoj posebne vrste malih po dizajnu i interijerima vrlo zanimljivih ekskluzivnih smjetajnih kapaciteta u gradovima poznatih pod nazivom boutique hotela, dizajnerskih hotela

- gradski turizam u Hrvatskoj:- Zagreb- mediteranski gradovi Dubrovnik, Split, Zadar, ibenik, Opatija - gradovi priobalne Istre

9- javlja se kao trina nia uslijed sve izraenije diversifikacije i segmentacijeturistike potranje te diferenciranje selektivnih oblika kulturnog turizma

- biljei stalni porast usporedno sa sve izraenijim procesima urbanizacije, globalizacije gospodraskih i drutvenih tijekova

- sve izraenija potreba za razmjenom znanja, informacija i dostignua

Kongresni i poslovni trizam

OBLICI KONGRESNOG TURIZMA

PUTOVA-NJA ZA

ZAPOSLE-NIKE

INDIVIDU-ALNA ILI GRUPNA

POSLOVNA PUTOVANJA

DOGAANJA I

MANIFESTA-CIJE

IZLOBETRG-

OVAKI SAJMOVI

KONGRESIKONFEREN-

CIJESASTANCI

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:332.)

10

KARAKTERISTIKE POSLOVNOG (BUSINESS) TURIZMA

1. Odvija se tijekom cijele godine to osigurava stalnu zaposlenost u punom radnomvremenu tijekom cijele godine

2. Oplemenjuje turistiki sektor kroz oslanjanje na vanjsku infrastrukturudovoenjem posla u destinacije priobalnih podruja koje se tradicionalnooslanjaju na relativno kratku ljetnu sezonu

3. Ulaganja u poslovni turizam dovode do oporavka gradova u unutranjosti

4. Od ulaganja u objekte za potrebe poslovnog turizma (hoteli, restorani, transport ikomunikacije) ostvaruju se prednosti od kojih koristi ima domae stanovnitvo

5. Poslovni turizam stimulira nova ulaganja kroz prepoznavanje vlastitog interesa uvalorizaciji atrakcija u destinaciji od strane poslovnih ljudi

6. Poslovni turizam nudi veu vrijednost s manje negativnih posljedica na okoli uodnosu na masovni turizam

7. Sudionici konferencija i kongresa obino dolaze u grupama i potrebno ih jeinformirati o mjestu u koje dolaze kako bi im se osigurao ugodniji boravak

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:333.)

11

KONGRESNI TURIZAM je specifian podoblik turizma kojemu glavnimotiv nij e odmor, nego aktivno ili pasivno sudjelovanje pojedinaca naskupovima i manifestacijama razliitog karaktera.

(Gei, 2011:327.)

- putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja uvjetovanih radnim mjestom, slijedom ega se za ovaj oblik turizma koristi izraz business tourism, odnosno poslovni turizam koji obuhvaa kongrese, konferencije, izlobe, trgovake sajmove, studijska putovanja za zaposlenike,individualna pislovna putovanja i tzv. outdoor events (dogaanja, manifestacije i sl.)

BUSINESS TOURISM (POSLOVNI TURIZAM) obuhvaa kongrese,konferencije, izlobe, trgovake sajmove, studijska putovanja zazaposlenike, individualna pislovna putovanja i tzv. outdoor events(dogaanja, manifestacije i sl.)

(Gei, 2011:327.)

12

- poslovni turizam kao trini segment obuhvaa splet putovanja, smjetaja i popratnih kulturno-zabavnih sadraja u sklopu posebno organiziranih aranmana namijenjenih poslovnim turistima kao vrlo zahtjevnim gostima s relativno visokom potronjom

- kongresna djelatnost je specifina, predstavlja znatno ire podruje od klasinog odmorinog turizma i zahtijeva kreativni pristup organizaciji

- sudionici kongresa kao gosti oekuju visoku razinu usluge, savrenu tonost, pouzdanost, brzinu, kvalitetu, udobnost i fleksibilnost

- Hrvatska je zemlja s relativno malo odgovarajuih prostora za ozbiljan razvoj kongresnog turizma

- postojei se kapaciteti svode se na ve postojee vodee turistike centre(Dubrovnik, Zagreb, Split, Zadar, ibenik, Opatija i Plitvice)

-presudni imbenik kod odabira lokacije (objekta) za odravanje kongresa:- sposobnost za prihvat sudionika

- polivalentni objekti pogodni za prihvat veeg broja sudionika - plenarne dvorane dovoljnog kapaciteta - odgovarajua tehnika opremljenost audiovizualnim sredstvima

za simultano prevoenje, rasvjetu i tehnikom za prijenos dogaaja

13

- nain pripremanja hrane i pia tijekom povijesti mijenjao se pod utjecajem razvoja kulture i civilizacije zadobivajui nove, suvremenije oblike

- stalno poveanje vrsta jela i pia- razvoj kuharstva tijekom povijesti je prerastao u kulinarsko umijee ili gastronomijuije specifinosti variraju ovisno o podneblju, regiji i prostornoj lokaciji

- razvoj kulinarstva tijesno je povezan s ugostiteljstvom- suvremeni turizam posebnu pozornost treba usmjeriti na izgradnju i modernizaciju ugostiteljskih objekata te usavravanje gastronomske ponude u okviru razvijenog turistikog proizvoda

- hrvatsko tradicionalno gastronomsko umijee pod utjecajem drugih civilizacija poprimilo je i dio specifinosti susjednih zemalja

- zapadni dio Hrvatske pod utjecajem zapadnoeuropskih kultura prihvatio je kulinarske utjecaje Austrije i Italije

- zapadna Hrvatska usvojila je utjecaje beke kuhinje, a Dalmacija i Istra utjecaje talijanske kuhinje

- sjeveroistoni dio Hrvatske i Slavonija poprimili su utjecaje beke, ali i istonjake kuhinje te nain prigotovljavanja jela prema maarskim uzorima

- hrvatsko gastronomsko umijee, uz ouvanje autohtonih lokalnih okvira, oslanja se na austrijsku, talijansku i maarsku kao tri svjetski prizmate kuhinje

Eno gastronomski podoblici selektivnog kulturnog turizma

14

-hrvatska kulinarska ponuda predstavlja jedan od najprivlanijih aduta u hrvatskoj turistikoj ponudi

- raznolikost hrvatskih regija utjecala je na bogatu tradicijsku gastronomsku kulturuije specifinosti proizlaze iz specifinosti gastronomske kulture pojedinih podruja unutar Hrvatske

GASTRONOMSKE KARAKTERISTIKE HRVATSKIH REGIJA SRIJEMSKI

SPECIJALITETITradicionalni dimljeni proizvodi od svinjskog mesa, sirevi, divlja, perad, kolai, vone rakije, srijemska vina (Iloko vinogorje)

SLAVONSKI SPECIJALITETI

Jela i preraevine od svinjskog mesa (slavonski kulen), gula i paprika, divlja, specijaliteti s rotilja, kolai, autohtona vina i rakije

SPECIJALITETI HRVATSKOG

ZAGORJA

Suhomesnati proizvodi, mlijene preraevine, divlja, puree meso, kolai (trukli), lokalna kisela vina

ZAGREBAKI SPECIJALITETI

Internacionalna jela, stara purgerska kuhinja, samoborski specijaliteti,fanika jela i slastice, divlja uz stolna zagorska vina

ISTARSKISPECIJALITETI

Mediteranska talijanska jela uz autohtonu ponudu jela od tartufa, istarski prut, jela od kestenja, morske ribe i plodova mora, maslinovo ulje, istarska vina

DALMATINSKI SPECIJALITETI

Riblji specijaliteti, dalmatinska paticada, janjetina na ranju i ispod peke, povre na maslinovom ulju, autohtona vina i biljne rakije (otoci)

SPECIJALITETI DALMATINSKOG

ZALEA

Suhomesnati proizvodi (dalmatinski prut), janjetina na ranju, jela ispodpeke, soparnik

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:338-339.)

15

- podjela enogastronomije kao dva segmenta, hranu i vino, uvjetovala je razvoj dviju specifinih podvrsta turizma u okviru enogastronomije kao podoblika selektivnog kulturnog turizma: - turizam hrane (gurmanski ili kulinarski turizam)

- vinski turizam

PODVRSTE TURIZMA U OKVIRU ENOGASTRONOMIJE

VINSKI TURIZAM

TURIZAM HRANE/GURMANSKI ILI

KULINARSKI TURIZAM

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:339.)

TURIZAM HRANE obuhvaa posjet proizvoDima hrane, festivalima hrane,restoranima i specifinim lokacijama na kojima je kuanje i doivljaj hrane iprehrambenih proizvoda motivirajui faktor dolaska. Ukoliko je gastronomija motivputovanja i utjee na ponaanje turista, turizam hrane moe se promatrati kaoGURMANSKI ILI KULINARSKI TURIZAM.

(Gei, 2911:339.)

16

- kao uspjean primjer valorizacije turizma hrane u hrvatskom rurizmu istie seistarski projekt turistike valorizacije tartufa kao gastronomskog specijaliteta ("Dani tartufa u Istri") koji je potaknuo stvaranje specijaliziranih trgovina i restorana za konzumaciju tartufa, gljiva i tipinih istarskih proizvoda u Bujama, Buzetu, Motovunu i Livadama.

- s obzirom na meusobnu povezanost hrane i vina, unaprjeenje kvalitete lokalne proizvodnje hrane i razvoj turizma hrane i gurmanskog turizma povezano je s razvojem vinskog turizma

VINSKI TURIZAM obuhvaa posjet vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima idogaajima gdje su kuanje i doivljaj vina primarni motivirajui faktor.

(Gei, 2011:340.)

- vinski turizam u nekim svjetskim turistikim destinacijama ima dugu tradiciju, (Francuska, Italija, Portugal, Grka, Kalifornija, ile) i osjetne gospodarske uinke

- povezan s turizmom hrane utjee na identitet lokacije i destinacijsku promidbu- uspjeni primjeri valorizacije turizma hrane i vina u hrvatskom turizmu:

- tartufi kao gastronomski specijalitet Istre- Vinske ceste Istre - Ceste maslinovog ulja Istre

17

PROJEKT VINSKIH CESTA ISTRE- prepoznatljivi turistiki proizvod konkurentan na zahtjevnom svjetskom tritu- koncept valorizacije selektivnog enogastronomskog podoblika turizma razraen

je po uzoru na francuske i talijanske regije- postupno ga prihvaaju i ostale hrvatske regije

OSNOVNI CILJEVI PROJEKTA "VINSKE CESTE ISTRE"

1. Proizvodnja kvalitetnog vina (komercijalni proboj i pozicioniranje na tritu uz kontinuirani kvantitativni i kvalitativni rast)

2. Proizvodnja vina s raznolikim i prepoznatljivim osobinama (teritorij proizvodnje, proizvodni sustav, pedoloke osobine zemljita, uvanje, odnosno starenje vina, prirodna ambalaa, organska svojstva i plasman)

3. Proizvodnja i plasman poznatih (prepoznatljivih) vina te primjerena trina pozicija

4. Ouvanost i sljubljenost krajolika s vinogradarstvom (autohtona gastronomija, kulturoloka i prirodna privlanost teritorija)

5. Uravnoteenje "value for money"

6. Privlaenje interesa domaih i inozemnih putnikih agencija koje organizirano dovode turiste u posjet vinskim podrumima

Izvor: izvedeno na temelju Gei (2011:341.)

18

- nain i stil ivota postmodernog drutva utjecao je na orijentaciju suvremenog turizma prema raznovrsnim spektaklima kao imbenicima zabave i ispunjenja sadraja boravka posjetitelja

- u uvjetima kada odreena destinacija nema (ili narui) klasine oblike prirodnih ili kulturno-povijesnih atrakcija (to danas nije rijetkost u velikim mega destinacijama masovnog turizma) javlja se potreba stvaranja novih artificijelnih atrakcijakoje mogu zaokupiti pozornost posjetitelja i osigurati primjerene turistiko-gospodarske uinke

- turizam esto koristi megaspektakle koji imaju gospodarski (sajmovi), kulturoloki (festivali i velike svjetske izlobe), sportski (olimpijade) i religijski (hodoaa) znaaj i utjecaj na promidbu gradova, a time i iznimne turistike efekte temeljene na velikom broju posjetitelja

- trend razvoja tematskih parkova u velikim gradovima koje godinje posjeuje milijunski broj turista

- primjeri: Disneyland (najprije u SAD-u, a zatim u europskim gradovima, Sea World (SAD), Universal Studios (Hollywood) Gardaland (Italija), Tera Mitica (panjolska), Tivoli Gardens (Danska)

Turizam artificijelnih atrakcija

19

- unutar sadraja tematskih parkova turistima se, osim upoznavanja temeljnih tematskih sadraja, nude avanture i vratolomne vonje koje zadovoljavaju primarne motive zabave

- razvoj zabavne industrije koja posredstvom artificijelnih turistikih atrakcija utjee na turistiku promidbu velikih gradova kao zabavno-turistikih destinacija

- tipini primjer: Las Vegas koji se kao rezultat razvoja brojnih artificijelnih atrakcija danas smatra svjetskim centrom hazarda i zabave

TURIZAM ARTIFICIJELNIH ATRAKCIJA je turizam koji obuhvaa posjeteartificijelnim atrakcijama gdje je zadovoljavanje potrebe za zabavomprimarni motivirajui faktor.

- u svjetlu promicanja turizma artificijelnih atrakcija brojne svjetske graevine tijekompovijesti podizane iz utilitarnih razloga danas predstavljaju artificijelne turistike atrakcije koje se smatraju simbolima pojedinih gradova

- meu njima se posebno istiu: most Golden gate u San Franciscu, Eifellov toranj u Parizu, Anatomium u Bruxellesu, zgrada opere u Sidneyu, London Eye u Londonu

- hrvatski primjeri: Anfiteatar u Puli, Dioklecijanova palaa u Splitu

20

- sve vea diversifikacija turizma i sve vei broj motiva koji pokreu selektivne oblike turizma utjecala je na razvoj novih selektivnih podoblika kulturnog turizma u nastajanju

- meu njima se kao posebno atraktivan istie svemirski turizam- spektakularna svjetska dostignua u istraivanju svemira i razvoj suvremene

tehnologije koja omoguava viednevni boravak u svemiru utjecali su na organiziranje ekskluzivnih turistikih boravaka u svemirskim letjelicama za iznimno zainteresirane pojedince koji su spremni platiti astronomski cijenu uitka letenja i lebdenja u svemiru

- nakon prvih pojedinaca koji su to ostvarili (kalifornijski milijuna Denis Tito) uspostavljena je lista ekanja sa zavidnim brojem zainteresiranih koja se sa svakim novim znanstvenim dostignuem u podruju istraivanja svemira sve vie proiruje,

- profitabilnost svemirskog turizma procjenjuje se na dobit od oko 10 milijardi dolara godinje- osnovni problem pokretanja svemirskog turizma danas je jo uvijek komercijalizacija

svemirskog turizma koja obuhvaa:- odreivanje cijene besteinskih, orbitalnih i suborbitalnih letova, - smjetaj na svemirskim stanicama - izgradnju svemirskih hotela

- neki vizionari budunosti govore o razvoju svemirske kulture i sporta- ostvarivanje ove vizije ovisi o tempu i uinkovitosti istraivanja svemira

i napretku svemirske tehnologije

Ostali selektivni vidovi i oblici kulturnog turizma